Upload
baltazar-black
View
228
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
1/41
1
AUTOPOETINI SUSTAVI?
Autopoetini sustavi su sustavi koji se odnose na sebe same. Za njih je znakovito da
su autonomni, to znai da sve promjene koje nastaju tijekom strukturnoga ili
socijalnogpovezivanja s okruenjem podreuju odravanju vlastitih organizacije.
Sustavi koji mogu odravati zatvorenost pod uvjetima otvorenosti i otvorenost pod
uvjetima zatvorenosti su autopoetini sustavi.(Brino planirane i ciljno usmjerene
organizacije su prolost. Zamjenjuju ih spontane, globalno usmjerene
samoreferentne autopoetine organizacije.)
TREA DIMENZIJA ORGANIZACIJE?Trea dimenzija organizacije je neprestano stvaralako unitavanje postojee
vertikalne i horizontalne dimenzije organizacije i njihovo obnavljanje na kvalitetno
vioj razini, koja predstavlja slobodni protok ideja i znanja u organizaciji. Vjerojatno
je postojala u neformalnim oblicima, ali nije bila sadrana u odgovornosti ovjeka za
vlastiti rad. U posljednje vrijeme postaje integralni oblik organizacije koja ui.
Odgovor je na nove spoznaje o organizaciji, koja se temelji na autopoetinimnaelima i svojevrstan je odgovor na izazove sve kompleksnijeg okruenja.
JEDNOSTAVNOST I KOMPLEKSNOST SUSTAVA?
Kompleksan sustav je sustav u kojemu prevladava kompleksnost detalja
(funkcionalna komplesnost). On ima dinaminu kompleksnost iji su sadraj
kompleksne i dinamine veze i stanja izmeu dijelova sustava.
Sustav sastavljen od malog broja razliitih dijelova je sustav s malom kompleksnou
detalja; ali to ne znai da nije dinamino kompleksan.
Sustav je dinamino kompleksan kada vie nije mogue neposredno povezivanje
svakog pojedinog dijela sustava s njegovim svakim drugim dijelom.
Manji broj dijelova u nekom sustavu ne znai istodobno da je njegovo djelovanje
jednostavno.
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
2/41
2
Kompleksni sustav ima veliki broj dijelova ili podsustava, od kojih se svaki za sebe
nalazi u vlastitome stanju djelovanja, a koje se mijenja u odnosu prema drugim
podsustavima.
U kompleksnom sustavu povratak u stanje u kojemu smo ga poeli prouavati nijevie mogue.
MREA PODSUSTAVA I SUSTAVA.
Kompleksan sustav nalazi se u velikom broju razliitih veza koje mu osiguravaju
stabilno djelovanje. Ima i vei broj usporednih podsustava i nad njima rasprenu
kontrolu. Meu podsustavima neprestano se izmjenjuju procesi natjecanja i suradnje.Sustav pokuava selekcionirati veze meu podsustavima i veze s okruenjem. I
podsustavi se mijenjaju, ali samo onoliko koliko je potrebno da se njihov identitet
odri u vremenu i prostoru.
Razliite povezanosti kao i njihova raznolikost poveavaju mogunost preivljavanja
sustava.
VREMENSKI I PROSTORNI OTKLON SUSTAVA
U vrlo sloenim socijalnim sustavima postoje pozitivne i negativne veze koje
podupiru ili razdiru njegovu ravnoteu. Pozitivna veza je ona koja potie rast, a
negativna je ona koja ga koi. Meu njima esto dolazi do vretmenskog otklona koji
moe trajati i due vremensko razdoblje. Zanemarivanje ove osobine moe gurnuti
sustav u kaotino stanje. Vremenski otklon u sustavu moemo skratiti, ali ga je
znaajnije uoiti, razumjeti i o njemu voditi rauna u svojim oekivanjima. Ako ne
vodimo rauna o vremenskom i prostornom otklonu, ne moemo razumjeti njegova
budua djelovanja.
Svi podsustavi u socijalnom sustavu imaju neispunjene prostorne i vremenske
mogunosti djelovanja.
MEHANICISTIKA PARADIGMA
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
3/41
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
4/41
4
NEFORMALNI SEKTOR
Neformalni sektor ine zatita u lokalnoj zajednici, zatita u obitelji, susjedska i
prijateljska pomo. Zatitu moemo podijeliti na: osobnu, u kuanstvu, povremenu isocijalnu potporu. Zatitu u lokalnoj zajednici osiguravaju neprofesionalci i dostupna
je svim lanovima lokalne zajednice. Oni koji osiguravaju odreene usluge imaju od
toga neku koristoekuju neku nadoknadu. Rije je o odnosima reciprociteta. Zatita
je u lokalnoj zajednici esto stvaralaki, spontani oblik zatite. Neformalni sektor ne
moe nadomjestiti dravni, jer nema ni sredstava niti znanja za osiguranje usluga
najugroenijim i najstigmatiziranijim skupinama, baremne u postojeem ustrojusocijalne drave. Neformanlni sektor previe zadire u privatni ivot ljudi, ali ipak
njegova je prednost u poveanju izbora razliitih mogunosti.
CIVILNO DRUTVO
Demokratska drutva karakterizira supostojanje triju sektora: javnoga (drava),
privatnog (trite) i graanskog (civilno drutvo). Najkrae reeno, civilno drutvojesugraanikoji se aktivno i slobodno upliu u sve sfere drutvenog djelovanja.
Detaljnija istraivanja dovode do daljnjeg razvoja ovog pojma, ali svojevremeno i do
preuveliavanja njegove uloge kao kljunog faktora u rjeavanju aktualnih drutvenih
zavrzlama. Nadalje, na institut civilnog drutva gledalo se kao na pomodarstvo
graana, utopijsku ideju pojedinih demokracija, lijek za previe zatitniki
raspoloenu dravu i slino. Od kraja1980-ih naovamo u definiranju ovog pojma
naglaava se sloboda udruivanja, samoorganizacija slobodnih graana, socijalni
kapital i socijalna povezanost. Pokuaj da se civilnost izjednai smoralnou,
potenjem, potivanjem, su odbaene kao neumjesne, a civilnim se vrlinama
smatra aktivno i odgovorno graanstvo. Organizacije civilnog drutva nazivaju se
dobrovoljnim, neovisnim, neprofitnim, nevladinim ili treim sektorom. I svaki od tih
naziva istie jedan aspekt tih organizacija. U svijetu se govori o NGO
(nongovernmental) sektoru, no u tom kontekstu valja naglasiti da kada govorimo o
http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gra%C4%91ani_(pravo)&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gra%C4%91ani_(pravo)&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gra%C4%91ani_(pravo)&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/1980-ihhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1980-ihhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kapitalhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Moralhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Moralhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Moralhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kapitalhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1980-ihhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gra%C4%91ani_(pravo)&action=edit&redlink=18/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
5/41
5
nevladinom sektoru ne govorimo o apsolutnoj nepovezanosti vlade i ovih
organizacija jer vlada ulae sredstva u rad neprofitnog sektora, no to ne utjee na
aktivnosti same organizacije. Organizacije civilnog drutva zapravo surauju s
vladom i u idealnim uvjetima postiu da ona odgovorno ispunjava svoja obeanja.Institucije civilnog drutva pronalazimo u demokratskim zemljama utemeljenim na
vladavini prava, s razvijenim trinim gospodarstvom. Ponekad se na civilno drutvo
gleda kao na opoziciju aktualnoj vlasti i funkcija watch doga(psa uvara) se u
javnosti percipira kao negativna, no evidentno je da civilno drutvo igra vanu ulogu
osobito u zemljama mlade demokracije. Organizacije civilnog drutva usko se vezuju
uz modernu socijalnu dravu. Kad govorimo o socijalnoj dravi, mislimo na dravukoja svojim aktivnostima djeluje u smjeru osiguravanja socijalnog minimuma svim
svojim graanima, kao i pruanja drugih vrsta pomoi onima koji si je ne mogu
omoguiti sami. S obzirom da dobar dio programa socijalne drave poiva na
inicijativama upravo organizacija civilnog drutva, njihova vanost za funkcioniranje
drave je neumitna. Jedno od vanih naela na kojima se temelje suvremena drutva
je naelo supsidijarnosti koje vezujemo uz civilno drutvo na sljedei nain. Naelosupsidijarnosti, u svojoj osnovi, znai da se aktualni problemi trebaju rjeavati tamo
gdje nastaju, na najnioj razini, a tek ako ta nia socijalna jedinica nije u mogunosti
sa svojim resursima rijeiti problem, onda se obraa veoj distanci. Dakle, ta neka
osnovna jedinica bio bi pojedinac. On se pak u rjeavanju svojih problema referira na
svoju uu socijalnu okolicu, no najefikasniji nain za postizanje napora je kroz
udruivanje s drugim graanima slinih ili istih interesa. I tako dolazimo do pojma
civilnog drutva ili civilne participacije u javnim aktivnostima koje razdvajamo od
politike participacije koja pak podrazumijeva lanstvo u politikim strankama. Dva
osnovna organizacijska oblika civilnog drutva su zaklade i udruge. Postojanje
zaklada poznato je jo od najranijih vremena. Najkrae reeno, to su organizacije bez
vlasnika ija sredstva su namijenjena ispunjavanju javne svrhe. Zaklade se razlikuju
po razliitim kriterijima, da li su javne ili privatne, prema namjeni, postoje obiteljske
icrkvene zaklade, potom se razlikuju po nainu financiranja, svojim programima itd.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Crkvahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Crkva8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
6/41
6
Vezano uz zaklade, u novije vrijeme razvija se pojam corporate citizenshipkoji
naglaava da su i korporacije obvezne svojim mjerama djelovati u smjeru poboljanja
kvalitete ivota na podruju na kojem su smjetene. Jo jedan od novih oblika
zakladnitva su i zaklade lokalnih zajednica (community foundation) ije djelovanjeje usmjereno na poboljanje kvalitete ivota u odreenoj lokalnoj zajednici i najbolji
je nain da se osigura potovanje naela supsidijarnosti. U suvremenom drutvu
utemeljen je i institut drutvene odgovornosti gospodarstva (Corporate Social
Responsibility) kao jo jedan od oblika potpomaganja civilnog drutva. Ovaj institut
poznat je od ranije, ali u suvremenom drutvu uzima maha pod utjecajem pozitivnih
podstreka od strane drave kroz razne beneficije, a i kao dobarmarketinkipotez.Kroz razvoj suvremenog drutva, a u okviru njega i civilnoga, razvila se i ideja o
politici treeg puta. Pri tome je naglaena vanost treeg ili neprofitnog sektora, tj.
organizacija civilnog drutva.Britanskisociolog Anthony Giddens potaknuo je
rasprava o toj temi istiui kako su politike ideje izgubile elan i nadahnue i da je
socijalnoj dravi potrebno dati nova krila i to ona civilnog sektora. Politika treeg
puta podrazumijeva drutvo sa aktivnim graanstvom (active citizenship)
DRAGOVOLJNI SEKTOR
Dragovoljni sektor djeluje neovisno o dravi, ufinancijskom i pravnom smislu.
Dragovoljne organizacije, s obzirom na status organizatora i dragovoljaca klasificirati
na:
a) dragovoljni tip organizacijesamopomo organizatori i izvoai u ovim
organizacijama su dragovoljci. Obino su to male organizacije koje djeluju na
naelima samopomoi.
b) Ameriki tip organizacije u ovim su organizacijama organizatori dragovoljci,
a izvoai su plaeni radnici. Mogu u cjelini biti neovisne o dravi.
c) Europski tip organizacijeu ovakvoj su organizaciji organizatoriplaeni, a za
provoenje svojih aktivnosti pridobivaju dragovoljne radnike. Poto
organizatore netko mora platiti, takve su organizacije esto ovisne o dravi i
http://hr.wikipedia.org/wiki/Marketinghttp://hr.wikipedia.org/wiki/Marketinghttp://hr.wikipedia.org/wiki/Britancihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Britancihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sociologhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sociologhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Britancihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Marketing8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
7/41
7
djeluju slino kao i dravne slube. Drava ima upliv na njihovu organizaciju i
financiranje.
d)Neprofitne organizacijeorganizatori i izvoai su u takvoj organizaciji
plaeni, a djeluju na neprofitnoj osnovi. Sva dobit iz djelatnosti organizacijeulae su u njezinu djelatnost.Neprofitna organizacija ili nevladina organizacija
(u daljnjem tekstu: NPO) jedan je od pojmova koji se gotovo svakodnevno
upotrebljava i/ili susree u drutvenom i politikom kontekstu domaeg i
meunarodnog karaktera. Ipak, konsenzusa oko tonog sadraja i opsega ovog
pojma nema ak ni u strunim krugovima. Pravne definicije NPO polaze od
konkretnog zakonskog odreivanja pojma NPO u pojedinoj zemlji. Ovaj jepristup, naravno, izuzetno praktian za neposredni rad lokalnih NPO, ali
svojim uskim gledanjem onemoguava shvaanje biti nevladinog sektora,
usporednu analizu te, posljedino, oteava kvalitetnu i argumentiranu
(pozitivnu ili negativnu) kritiku. Funkcionalne definicije ukazuju na ciljeve
takvih organizacija, naglaavajui javnu dobrobit kojoj one slue. Pritom,
one apstrahiraju injenicu da mnoge NPO prvenstveno slue zadovoljavanjuuskih interesa njihovih lanova (primjerice, filatelistiko drutvo). Ekonomske
definicije primjenjuju kriterij neprofitnosti. To, naravno, ne znai da NPO
nemaju prihode, ve da ih stjeu iskljuivo radi ostvarivanja svojih primarnih,
neprofitnih ciljeva te se njihova dobit ne dijeli lanovima ili treim osobama,
nego vraa neprofitnoj djelatnosti. Zbog svoje se sveobuhvatnosti
najprihvatljivijom ini strukturalno-operativna definicija Salomona i Anheiera
koja identificira nevladinu organizaciju prisutnou pet imbenika: odreeni
stupanj organiziranosti, privatnost, neprofitna distribucija, samouprava i
dobrovoljnost. Iako u svojem najirem smislu pojam NPO ukljuuje i vjerske
zajednice, sindikate, udruge poslodavaca te politike stranke, uobiajeno se
pod njime podrazumijevaju samo udruge, zaklade i ustanove. Udruivanje se
moe iriti prema viim ustrojbenim razinama (krovne organizacije u okviru
istog podruja djelovanja) ili preko dravnih granica (meunarodne NPO).
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
8/41
8
Konano, treba razlikovati pojam civilno drutvo od pojma neprofitnih
organizacija koje u svakom sluaju predstavljaju znaajni dio prethodnog
pojma, meutim, civilno drutvo oznaava mnogo iri krug subjekata. Osim
NPO u najirem smislu, on obuhvaa i razliite neformalne skupine unutar
drutva. Zapravo, civilnim drutvom oznaava se kvaliteta ustroja cjelokupnog
drutva po idealnim naelima pluralizma, demokratinosti i otvorenosti, u
kojem su NPO jedan od pojavnih oblika, a njihov poloaj, uloga i tretman
jedno od mjerila stupnja konkretizacije idealnih naela.
Dragovoljne su organizacije one ije osnivanje, postojanje i djelovanje ne ovisi o
odlukama drave, nego o tome odluuje skupina ljudi koja time slijedi odreeni cilj. Prednost dragovoljnog sektora je u njegovoj fleksibilnosti, koja mu omoguuje
pravodobno prepoznavanje potreba i traenja mogunosti njihova zadovoljavanja:
motivacija je vodee naelo, prevladavaju odnosi suradnje, kakvoa usluga, ne
ometaju ih konkurente skupine i stalno iskuavaju nove naine djelovanja.
JAVNI SEKTORJavni sektrorje jedini koji moe osigurati svojim korisnicima pravo pristupa, pravo
uporabe i proceduralna prava. Ima mogunost zadovoljavanja potreba ljudi a ne samo
onih potreba za kojima postoji potranja. Slovenija je u svom zakonodavstvu slijedila
europski pravni model organiziranja javnih slubi. Drava je tako odgovorna za
provoenje gospodarskih i negospodarskih javnih slubi. Za razliku od engleskom i
amerikog modela, slovensko zakonodavstvo podrobno ureuje ustrojstvo, djelovanje
i upravljanje tim organizacijama.
Za javni sektor, formalno organiziran, znaajna je niska uinkovitost, posebno u
kompleksnom i nestabilnom okruenju. Uobiajeno je javni sektor generator krize na
razini drutva i izaziva slabljenje legistimnosti socijalne drave.
Javni se sektor sastoji od: 1. ope drave (sredinje drave te regionalnih i lokalnih
dravnih tijela); 2. nefinancijskih javnih poduzea; 3. javnih financijskih institucija.
Javnim nefinancijskim poduzeima smatraju se poduzea u vlasnitvu i/ili pod
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
9/41
9
kontrolom drave (javna poduzea), a financijska poduzea u vlasnitvu ili pod
kontrolom drave nazivaju se javnim financijskim institucijama (npr. sredinja
banka). Dakle, sektor ope drave sastavni je dio javnog sektora.
KOMERCIJALNI ILI TRINI SEKTOR
Trini sektor je uinkovit i uspjean jer traga za dobiti, djeluje na temeljima
slobodnog izbora i iskoritavanju poduzetnikih prigoda jednakosti mogunosti i
pristupa njegovim uslugama. Slabosti su trinog sektora u tome to korisnici esto
nemaju potrebnih znanja ili informacija za stvarni odabir meu brojnim uslugama.
Postoji bojazan da trini sektor proizvodi za one koji imaju dovoljno visoke prihode.Posljedica je trinog djelovanja smanjenje usluga za siromanije ili poveanje
njihove cijene ili ak ukidanje besplatnih usluga. Sloboda odabira, koja je prednost
trinog sektora, onima s niim primanjima nije dostupna. Vanost komercijalnog
sektora raste, jer se neprekidno pojavljuju nove potrebe kao i oni koji njihovo
zadovoljavanje mogu platiti.
GOSPODARSKE JAVNE SLUBE
Gospodarskim javnim slubama zadovoljavaju se materijalna javna dobra kao to su
proizvodi i usluge iju trajnu i neometanu proizvodnju u javnom interesu osigurava
drava ili lokalna zajednica, radi zadovoljavanja javnih potreba, kada i ako te potrebe
nije mogue zadovoljiti na tritu. To su javne potrebe s podruja energetike, prometa
i veza, komunalnog i vodnog gospodarstva, zatita okolia i ostala podruja
gospodarske infrastrukture. Mogue je da drava prepusti izvoenje gospodarskih
javnih slubi i privatnom sektoru, ali u tom sluaju zadrava nadzor nad cijenama,
opsegom i kvalitetom usluga.
Reijski pogoni i javni gospodarski zavodi su neprofitne organizacije, dok su javna
poduzea i poduzea privatnog sektrora, koja rade na temelju koncesije, profitne
organizacije.
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
10/41
10
UDRUGE
Udruge su dragovoljni, samostalni, neprofitni oblik udruivanja ljudi koji imaju neke
zajednike interese. Udruge dobivaju sredstva za svoje djelovanje od lanarine,
materijalnih prava, darova i ostavina, prinosa darovatelja, javnih sredstava i ostalih
izvora. Pravno dijelimo na one koje djeluju samo u interesu svojih lanova i one koje
djeluju za javno dobro. Mogu djelovati i profitno, ali dobit mogu upotrijebiti samo za
svoju osnovnu djelatnost. Organizirane su razliite dobrotvorne organizacije,
organizacije za samopomo i invalidske organizacije.
Pojam udruge i pravna osobnost
Udruga je svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruivanja vie fizikih, odnosno
pravnih osoba, koje se, radi zatite njihovih probitaka ili zauzimanja za zatitu
ljudskih prava i sloboda, te ekoloka, humanitarna, informacijska, kulturna,
nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, portska, tehnika,
zdravstvena, znanstvena ili druga uvjerenja i ciljeve, a bez namjere stjecanja dobiti,
podvrgavaju pravilima koja ureuju ustroj i djelovanje toga oblika udruivanja.
Udruga stjee svojstvo pravne osobe danom upisa u registar udruga.
Udruga bez svojstva pravne osobnosti
Na udruge koje nemaju svojstvo pravne osobe, na odgovarajui nain se primjenjuju
propisi koji se odnose na ortakluk.
lanstvo u udruzi
Svaka poslovno sposobna fizika osoba i pravna osoba moe, pod jednakim uvjetima
utvrenim ovim Zakonom i statutom udruge, postati lanom udruge.
Osobe bez poslovne sposobnosti ili s ogranienom poslovnom sposobnou mogu biti
lanovi udruge, ali bez prava odluivanja u tijelima udruge. Nain njihova
sudjelovanja u radu tijela udruge ureuje se statutom udruge.
Udruga vodi popis svojih lanova.
Djelatnost udruge
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
11/41
11
Udruga moe od osnutka obavljati djelatnosti kojima se ostvaruju njeni ciljevi
utvreni statutom.
Udruga moe obavljati djelatnost kojom se stjee prihod, sukladno zakonu.
Udruga je samostalna u ostvarivanju svojih ciljeva utvrenih statutom.
Svoje djelatnosti udruga ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje lanove ili
tree osobe. Ako u obavlja nju djelatnosti udruga ostvari dobit, ona se mora sukladno
statutu udruge koristiti iskljuivo za obavlja nje i unapreenje djelatnosti udruge,
kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvreni statutom.
Upravljanje udrugom i tijela udruge
lanovi upravljaju udrugom neposredno ili putem svojih izabranih predstavnika u
tijelima udruge, na nain propisan statutom.
Predstavnika pravne osobe lanice udruge imenuje osoba ovlatena za zastupanje
pravne osobe.
Unutarnji ustroj udruge mora biti zasnovan na naelima demokratskog zastupanja i
demokratskog oitovanja volje lanova.
Skuptina je najvie tijelo udruge. Statutom se moe utvrditi drukiji naziv skuptine
kao najvieg tijela udruge.
Statutom udruge se, pored skuptine, mogu utvrditi i druga tijela udruge.
Udruga imenuje jednu ili vie fizikih osoba za zastupanje udruge.
NEPROFITNO INTERESNO UDRUENJE LJUDI I ORGANIZACIJAUz one djelatnosti koje izvodi ili nadzire socijalna drava, jo je niz neprofitnih
djelatnosti koje se organiziraju na neprofitnoj ili dragovoljnoj osnovi. I za te oblike
zakon predvia nain organizacije. Abrahamsberg ih razvrstava kao:
a) neprofitne organizacije blie javnom sektoru (socijalne, kulturne...)
b) neprofitne organizacije blie privatnom sektoru (udruivanje zbog poboljanja
poloaja na tritu)
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
12/41
12
c)potpuno neprofitne organizacije koje nastaju na dragovoljnoj osnovi radi
poboljanja kvalitete ivljenja (kulturna drutva, politike udruge....)
Primjera radi u slovenskom je pravnom sustavu tipian oblik neprofitne organizacije
zavod.
MJEOVITI SUSTAV BLAGOSTANJA
U dinaminom graninom prostoru izmeu sektora pojavljuju se sve noviji i noviji
oblici osiguravanja usluga i njihove distribucije. Dinamika njihova pojavljivanja
ovisna je o kompleksnosti koja se, globalno gledano, neprestano poveava, pa ih nije
mogue trajno svrstati u neki odreeni sektor. Takve oblike oznaava pojammjeoviti sustav blagostanja welfare mix.
Mjeoviti sustav blagostanja moemoodrediti kao:
a)presjek razliitih drutvenih sektora neformalnog, trinog, korporacijskog,
javnog i dragovoljnog.
b) Presjek temeljnih naela djelovanja uinkovitost i uspjenost, izbor,
anonimnost, jednakost, sigurnost, altruizam, uzajamnost.c) Presjek razliitih alokacijskih mehanizama trite, usluge, programi,
reciprona i socijalna razmjena.
d) Presjek tipova radapuna zaposlenost, djelomina zaposlenost,
samozaposlenost, rad prema pogodbi.
POD KOJIM UVJETIMA GIDDENS VIDI PROMJENE LJUDSKOG
DRUTVA
Kroz razvoj suvremenog drutva, a u okviru njega i civilnoga, razvila se i ideja o
politici treeg puta. Pri tome je naglaena vanost treeg ili neprofitnog sektora, tj.
organizacija civilnog drutva.Britanskisociolog Anthony Giddens potaknuo je
rasprava o toj temi istiui kako su politike ideje izgubile elan i nadahnue i da je
socijalnoj dravi potrebno dati nova krila i to ona civilnog sektora. Politika treeg
puta podrazumijeva drutvo sa aktivnim graanstvom (active citizenship) .
http://hr.wikipedia.org/wiki/Britancihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Britancihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sociologhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sociologhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Britanci8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
13/41
13
Zapostavljenost treeg sektora i naglaavanje javnog i privatnog profitnog sektora
posljedica je povijesnog i kulturnog razvoja znanja o organizaciji ljudskog drutva.
Zajedno sa spoznajom da je ovjek sudionik prirodnih i drutvenih procesa, mijenja
se i pogled na organizaciju ljudskog drutva.
Giddens vidi mogunost za promjene ljudskog drutva u budunosti pod sljedeim
uvjetima:
a)prestrukturiranje socijalne drave
b) socijalna odgovornost ekonomije
c) razvoj civilnog drutva neovisnih, odgovornih pojedinaca.
NAVEDITE 5 ZNAAJNKI STRUKTURNO OPERACIONALNE
DEFINICIJE
Prema ovoj definiciji u trei sektor ubrajamo organizacije koje:
- formalno ustanovljene i imaju odreeni stupanj organizacijskog kontinuiteta, ime
su iskljueni asocijacijski oblici udruivanja ljudi
-privatne i nevladine prema svom ustrojstvu, ali ih moe financirati drava i u svojimodborima mogu imati predstavnika vladine i dravne administracije
- neprofitnodistributivneto znai da je dobit, ako je steknu, ne dijeli meusobno
osnivai i lanovi, nego je ulau u ostvarivanje svoga poslanstva
- samostalno rukovoene i upravljane, to znai da autonomno vode svojeposlovanje,
nemaju vanjskog nadzora i imaju vlastiti sustav rukovoenja
- dragovoljneto znaida je u strukturi aktivnosti vaan dio dragovoljnog rada,
kako pri izvoenju djelatnosti, tako i pri rukovoenju. Za razvrstavanje u dragovoljno
dovoljno je da u njoj djeluje samo nekoliko dragovoljaca pri izvoenju programa ili u
rukovoenju.
EKONOMSKA DEFINICIJA NEPROFITNE ORGANIZACIJE
Ekonomska definicija opisuje izvor dohotka neprofitne organizacije. Prema toj
definiciji u trei sektor ubrajamo samo neprofitne organizacije koje vei dio svojih
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
14/41
14
prihoda prikupe od lanarine i dobrotvornih priloga odnosno donacije, a ne prodajom
proizvoda i usluga na tritu i ne iz dravnih financijskih izvora.
Ekonomske definicije primjenjuju kriterij neprofitnosti. To, naravno, ne znai da
neprofitne organizacije nemaju prihode, ve da ih stjeu iskljuivo radi ostvarivanjasvojih primarnih, neprofitnih ciljeva te se njihova dobit ne dijeli lanovima ili treim
osobama, nego vraa neprofitnoj djelatnosti.
KOJE JE PREMA DRUCKERU NEPROFITNO
Prema Druckeru je neprofitno poslanstvo samo one koje neprofitna organizacija i
ostvaruje. Sve drugo su samo dobre namjere koje poveavaju trokove drutva izamagljuju prave probleme. Poslanstvo je izraz volje i naina zadovoljavanja
socijalnih usluga, a ujedno je i izraz socijalne politike u drutvu i uloge neprofitnih
ciljeva organizacije u njemu.
SEDAM STRUPNJEVA OBLIKOVANJA POSLANSTVA U NEPROFITNOJ
ORGANIZACIJINeprofitnoj organizaciji je potrebno i oblikovano poslanstvo kako bi mogla ostvariti
svoje dobrotvorne ciljeve. To se poslanstvo predstavlja u sljedeih sedam stupnjeva:
1. Odabir i sinteza svih dokumenata koji se odnose na poslanstvo
2. Identifikacija stoernih imbenika poslanstva organizacije
3. Identifikacija socijalnih potreba i mogunosti njihova zadovljavanja
4. Opis poslanstva oranizacije:
a) to je namjena organizacije
b) koje dobrotvorne vrednote organizacija slijedi
c) koje je stoerno usmjerenje organizacije
d) koji su oekivani rezultati djelovanja organizacije
5. Poslanstvo organizacijepotvruju svi lanovi neprofitne organizacije
osnivai, socijalni partneri i lanovi
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
15/41
15
6. Svi lanovi organizacije identificiraju svoje osobno poslanstvo u granicama
zajednikog poslanstva
7. Rukovodstvo neprofitne organizacije neprekidno prati ostvarivanje poslanstva i
predlae nova usmjerenja.
PLANIRANJE U NEPROFITNOJ ORGANIZACIJI
Neprofitnoj organizaciji za ostvarenje njezina poslanstva trebaju strategijska
usmjerenja. Od najvee su vanosti razumijevanje i identifikacija socijalnih potreba i
njihovih korisnika. Uinkovito sredstvo neprofitnih organizacija za ostvarivanje
njihova poslanstva je socijalni marketing. Socijalni marketing se posebno usmjerava
prema razumijevanju paradigme ponaanja neke ciljne skupine ili populacije koju
elimo pratiti. Njegov je cilj razviti zdravo, cjelovito razumijevanje nekog socijalnog
problema, dogaaja ili drutvenih tokova. Socijalni marketing potie dvosmjerne
komunikacije. Za neprofitne organizacije je znaajno da ponekad svoju energiju
snano usmjeravaju u ouvanje vlastitog imagea, pa se esto dogaa da pritom
zanemare ostvarivanje svog poslanstva.
TKO JE RAZVIO I TO OZNAAVA POJAM SOCIJALNI MARKETING
Socijalni marketing je sistemsko primenjivanje marketinga uz druge koncepte i
tehnike da bi se postigli specifini ciljevi ponaanja orijentisanog na ope dobro.
Socijalni marketing zapoeo je kao formalna disciplina 1971. godine objavljivanjem
prvog izdanja knjige Social Marketingmarketinkih eksperata Filipa Kotlera i
Eduarda L. Roberta (Philip Kotler and Eduardo L. Roberto). Govorei o takozvanim
"kampanjama za drutvenu promenu", Kotler i Roberto uveli su ovaj pojam kada su
napisali da "Kampanja za drutvenu promenu predstavlja organiziran napor koji ulae
jedna grupa (agent promene) koja pokuava da ubjedi druge (ciljna grupa koja
promjenu prihvaa) da prihvate, modificiraju ili napuste odreene ideje, stavove,
prakse ili ponaanja." Dok se socijalni marketing inicijalno razvioiz elje da se
iskoriste komercijalne marketinke tehnike, on je poslednje desetljee sazrio u mnogo
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
16/41
16
integrativniju i inkluzivniju disciplinu koja se oslanja na itav niz pristupa iz
drutvenih nauka i socijalne politike kao i marketinga. Socijalni marketing se sve vie
opisuje kao disciplina koja ima "dva roditelja" - "drutveni roditelj" = drutvene
nauke i socijalne politike i "marketinki roditelj" = marketinki pristupikomercijalnog i javnog sektora. Posljednjih godina dolo je do znaajnog teorijskog
pomaka u smislu pravljenja razlike izmeu "stratekog socijalnog marketinga" i
"operativnog socijalnog marketinga". Do sad veliki dio literature i primjera sluajeva
usredotoivalose na "operativni socijalni marketing" koji je koriten da bi se postigli
specifini ciljevi ponaanja razliite vrste publike u odnosu na razliite teme. Ipak,
sve vie napora ide u pravcu da se socijalni marketing upravi "ka gore" i da seiskoristi kako bi se uticalo na kreiranje politika" i strateki razvoj". Ovdje fokus
nije toliko na odreenoj vrsti publike i radu na odreenoj temi, koliko na koritenju
marketinkih strategija kako bi se utjecalo na djelotvorno razvijanje politika i
strategija i njihovo voenje.
Pojam socijalni marketing razvili su Kotler i Zaltzman, a on oznaava proces u kojem
marketinke tehnike poslanstva primjenjujemo u socijalnom poslanstvu i ciljuneprofitne organizacije kao to su npr. zatita zdravlja ili planiranje obitelji. Posebno
se usmjerava prema razumijevanju paradigme ponaanja neke ciljne skupine ili
populacije koju elimo pratiti. Njegov je cilj razviti zdravo, cjelovito razumijevanje
nekog socijalnog problema, dogaaja ili drutvenih tokova. Socijalni marketing
potie dvosmjerne komunikacije. Za neprofitne organizacije je znaajno da ponekad
svoju energiju snano usmjeravaju u ouvanje vlastitog imagea, pa se esto dogaa
da pritom zanemare ostvarivanje svog poslanstva.
VANJSKA SLIKA ORGANIZACIJE
Marketinka definicija vanjske slike povezuje pojam imagea organizacije s
korisnicima njezinih socijalnih usluga. Oni koji prate razvoj ljudskih potencijala
povezuju ga sa stupnjem privlanosti organizacije u oima njezinih potencijalnih
novih suradnika.
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
17/41
17
Znaajno je da se slika koju korisnici i poslovni partneri organizacije imaju o njoj
razlikuje od slike koju o njoj imaju njezini lanovi.
Slike korisnika i poslovnih partnera najee su pozitivnije od slike lanstva i traju
dulje vremena. Istina je, meutim, da ju je vrlo teko popraviti ako ju organizacijaizgubi. Ugled ili image koji organizacija ima kod drugih ili kod svojih lanova u
nekim se sluajevima poklapaju. Obino je to posljedica oglaavanja u masovnim
medijima s ciljem oblikovanja pozitivne slike o organizaciji.
KROZ KOLIKO FAZA TEE PROCES STRATEGIJSKOG PLANIRANJA
Strategijsko planiranje neprofitne organizacije je dogovoren nain djelovanja, ali itrenja koji nam prua odgovor na pitanje o tomu kamo emo se usmjeriti u
sljedeem razdoblju. To je proces koji tee u tri faze:
a)prva faza
1. analiza unutarnje okoline: razvoj vizije, poslanstva, zajednikih vrednota,razumijevanje organizacijske kulture, analiza imbenika uspjeha
2.
analiza vanjske okoline: analiza trita uz analizu ciljnih skupina korisnika,poslovnih partnera i konkurentnih organizacija(evaluacija, benchmarking)
b) druga fazarazvoj marketinke strategije i postavljanje marketinih ciljeva
c) trea fazaprovedba marketinke strategije.
Od najveeg je znaaja razumijevanje i identifikacija socijalnih potreba i njihovih
korisnika.
KAKO GLASE NAELA SOCIJALNOG MARKETINGA U PROCESU
STRATEGIJSKOG USMJERENJA
Naela socijalnog marketinga u procesu strategijskog usmjerenja glase:
1. usmjerenost prema poslanstvu kroz kritiku evaluaciju vlastita djelovanja
2. ako neprofitna organizacija eli uspjeti mora pratiti uinke ostvarivanja svog
poslanstva i usporeivati se s drugim organizacijama
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
18/41
18
3. kritiko prosuivanje vlastitog djelovanja je ishodite procesa neprekidnih
pobloljavanja i fleksibilne prilagodbe okruenju
4. dvosmjernost komunikacijakoja potie ravnopravni partnerski odnos i
omoguuje suradnju pri oblikovanju zajednikih ciljeva.
5. socijalni partneri ravnopravno surauju pri zadovoljavanju zajednikih
oekivanja podie kakvou ivljenja lanova drutva
6. mjerenje stvarnih uinaka za pojedinca stvarni su uincijedino mjerilo
uspjenog zadovoljavanja socijalnih potreba.
7. socijalni marketing stvara konkurentno okruenje kakvou usluga mora
posebno prosuivati njihov korisnik, inae je konkurentnost okruenjaneprofitne organizacije samo prividna
8. lanovi akcijskih stoera neprofitnih organizacija su obino ljudi koji znaju
koristiti socijalni marketingpotrebna su socijalna znanja i socijalne vjetine.
SPONZORSTVO I DONATORSTVO
Invazijom drave u sva drutvena podruja zapoela je i akutna kriza socijalnedrave. Prostor njezina djelovanja je popunjen. Wortzl nalazi da su se tada poeli
oblikovati uvjeti za razvoj dobrotvornih djelatnosti u drutvu. Poele su se razvijati
alternativne mogunosti zadovoljavanja socijalnih potreba.
U dravama Europske unije privatni sektor pokriva veliki dio socijalnih usluga.
Opseg financijskih sredstava prije e se smanjivati negoli poveavati, a to e zaotriti
konkurentsku borbu i na ovom podruju. Neprofitne e organizacije trebati sve vie
znanja, fleksibilnosti, stvaralatva i kvalitetne tehnike prikupljanja financijskih
sredstava. Istodobno sa smanjivanjem dotacija i donacija, sve e vie rasti i potrebe
za uslugama neprofitnih organizacija. Takva e ih situacija prisiliti na dosljednije
poslovno ponaanje, traganje za strategijskim prednostima, aktivno pomoviranje
svoje vanjske slike.
Sponzori i donatori su, uz korisnike usluga, najvaniji poslovni partneri neprofitnih
organizacija. Budui da je novca za sve usluge uvijek premalo i zbog toga se
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
19/41
19
poveava konkurentnost, komunikacija pravog smisla i raznolikost naina
komunikacija postaju znaajna prednost.
Donatorstvo je dobrotvorna djelatnost u kojoj donator ne oekuje neposredne
protuusluge. Po tome se razlikuje od sponzorstva, koje je ciljno usmjerena aktivnost
financiranja. Sponzor od te aktivnosti oekuje financijsku, poslovnu korist.
Donatorovi motivi su moralne, a ne poslovne naravi. U procesu donatorstva u
sreditu pozornosti je socijalna razmjena, dok sponzorstvo obiljeava ekonomska
razmjena.
DEFINIRAJTE FUND RAISING
Fund raising je marketinki pristup oblikovanju fondova i prikupljanju sredstava.
Fund moemo prevesti kao fond, a raising ne znai samo prikupljanje sredstava ve i:
osnivanje, doniranje, darivanje, socijalno investiranje.
FUND RAISING = novac + prijatelji.
Kad je rije o stvaranju fondova nije rije samo o novcu. Nau strategiju oblikovanja
moramo cjelovito razvijati kao:1.prikupljanje sredstava
2. razvijanje prijateljskih odnosa s poslovnim partnerima
3. izgradnju partnerskih mrea
4. irenje poslanstva organizacije
5. ukljuivanje korisnika usluga u ostvarivanje poslanstva organizacije.
KAKO TREBA RAZVIJATI STRATEGIJE OBLIKOVANJA KADA JE
RIJE O STVARANJU FONDOVA
Kad je rije o stvaranju fondova nije rije samo o novcu. Nau strategiju oblikovanja
moramo cjelovito razvijati kao:
1.prikupljanje sredstava
2. razvijanje prijateljskih odnosa s poslovnim partnerima
3. izgradnju partnerskih mrea
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
20/41
20
4. irenje poslanstva organizacije
5. ukljuivanje korisnika usluga u ostvarivanje poslanstva organizacije.
KAKO I NA KOLIKO NEPROFITNA ORGANIZACIJA MORA PLANIRATI
MINIMALNU SIGURNOST
Neprofitna organizacija mora planirati minimalnu sigurnost svoga djelovanja, kako bi
mogla preivjeti kada zataje njezini izvor zbog razliitih kriza i nepredvienih
dogaaja. Sigurnosni vremenski odmak sredstava je obino est mjeseci. Ako, dakle,
organizacija ne dobije planirana sredstva, to est mjeseci ne smije bitno utjecati na
ostvarivanje njezina poslanstva.
TO ZNAI OBLIKOVANJE FONDOVA
Oblikovanje fondova znai i strukturiranje odnosa s: darovateljima, korisnicima,
ostalim poslovnim partnerima, konkurentskim organizacijama. On je ujedno
koncepcija izgradnje partnerskih mrea, koje su temelj za udruivanje i identifikac iju
zajednikih interesa s razliitim initeljima.
TO JE EVALUACIJA I ZBOG EGA JE ZNAAJNA
Pojam evaluacija dolazi od latinske rijei valere to znai vrijediti, valjati, moi.
Evaluirati znai odrediti vrijednost, ocijeniti. Amerika neprofitna organizacija je
evaluaciju definirala kao djelatnost kojom se sustavno mjeri postizanje ciljeva i
smetnje koje pritom nastaju.
Evaluacija je posebno znaajna u uvjetima kada je pritisak globalnog ekonomskog
sustava na uinkovitost sve snaniji i kada socijalna drava financijski i
organizacijski vie ne moe podnositi takav teret. I neprofitne se organizacije esto
nalaze u poloaju u kojem ne mogu ostvariti svoje poslanstvo u skladu s oekivanjim
donatora. Pritisak javnosti na njih sve je jai te se pojavljuje potreba za
transparentnou uporabe sredstava.
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
21/41
21
Sve vie raste vanost informacijske i telekomunikacijske tehnologije koja
omoguuje obradu velike koliine podataka i stvaranje baze podataka.
Poznata je benchmarking metoda za evaluaciju djelovanja fondova i neprofitnih
organizacija.
TO JE BENCHMARKING
Benchmarking je proces identifikacije, razumijevanja, prilagodbe i usporedbe
kvalitetnih organizacijskih rjeenja organizacija u globalnom poslovnom okruenju s
ciljem poboljanja poslovnih procesa. Brojne su organizacije prihvatle Benchmarking
kao sustavnu metodologiju pri ostavrivanju svojih strategijskih ciljeva. On je
usmjeren posebno na proces poboljanja poslovnog procesa istraivanjem najboljih
naina organiziranja i mjerenjem uinkovitost. Prouavanje prave organizacije
najbolja je prigoda za postizanje strategijske, operativne i financijske prednosti.
Evaluacija uz pomo ove metode nee dovesti samo do poboljanja procesa nego i do
razvoja kulture neprekidnog uenja i implemetacije potpune kvaliteta.
Cilj ove metode je potraiti najbolje naine rjeavanja problema, a ne veaproduktivnost, ali je vea produktivnost obino posljedica boljeg naina rjeavanja
problema.
Prvi uvjet uspjenog ostvarivanja Benchmarkinga je razumijevanje strukturei veza u
organizaciji i socijalnih veza organizacije s okruenjem.
DONATORSTVO PROFITNIH ORGANIZACIJA
Donatorstvo profitnih organizacija neprofitnima je neposredna razmjena, bez
posrednika, koji je obino drava. To ima svoje prednosti jer smanjuje trokove koji
nastaju zbog posredovanja i poveava spremnost neprofitne organizacije na nove
socijalne potrebe. Takva razmjena je uspjena samo ako tee na temelju dogovorenih
etikih naela. U suprotnom, neprofitna organizacija moe snano smanjiti
mogunosti ostvarenja svog poslanstva.
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
22/41
22
U toj razmjeni i profitna organizacija dobiva, jer moe na tritu snano pojaati svoj
ugled kroz proces razmjene s neprofitnom organizacijom jer ova ima visoki humani
image koji ostvaruje svojim poslanstvom.
Neprofitna organizacija mora dobro prosuditi kakvu dodanu vrijednost moe ponuditiprofitnoj organizaciji i kakve e prednosti stei u razmjeni s njom.
PRI PRIKUPLJANJU SREDSTAVA NAVEDITE IMBENIKE USPJEHA
Ako u prikupljanju sredstava elimo biti uspjeni, moramo razradit i strategiju.
imbenici uspjeha su:
1.
vizijato to u naoj organizaciji privlai donatora da daruje sredstva2.poslanstvoto je donatoru od najve vanosti pri donoenju odluke o
darivanju
3. strategijske prednostije li naa organizacija dovoljno uvjerljiva za donatora i
omoguuje li ostvarenje nae vizije u skladu s oekivanjima korisnika,
donatora i javnosti
4.
organizacijska kulturaorganizacijska kultura je ishodite za ostvarivanje naevizije, poslanstva i uporabu strategijskih prednosti
5. upoznati donatoraako elimo uspjeti sa svojom strategijom prikupljanja
sredstava, moramo u socijalnom spoju s donatorom upoznati:
a) na globalnoj razini
- integriranost donatora u globalno okruenje
- viziju njegova djelovanja u budunosti
- njegovo poslanstvo i nainnjegova ostvarivanja
- na kakvu tritu djeluje, tko su mu konkurenti i kakve su njihove strategijske
prednosti
b) na razini organizacije
- strategijske imbenike uspjeha
- njegovim oekivanjima glede uporabe doniranih sredstava
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
23/41
23
- njegovim oekivanjima glede nae kvalitete i fleksibilnosti pri identifikaciji
socijalnih potreba
- njegovom predodbom o naoj organizaciji.
- zajednikim vrednotama
- ima li etiki kodeks
- na koji nain djeluje u ostvarivanju svoje vizije i poslanstva
c) na razini organizacije poslovnih procesa
-pripadnou zaposlenih viziji i poslanstvu
- kooperativnou i timskim radom
- sposobnou stvorbe partnerskih mrea- sposobnou suradnje s partnerima
- odzivom na promjene poslovnih okolnosti
- razumijvanju donatorske uloge
- sadrajem posredovanja
- komunikacijskim filtrima
- dodavanjem nove vrijednosti u procesima.
KRUNI DIJAGRAMZA USPOSTAVLJANJE KONTAKTA SA
POTENCIJALNIM DONATORIMA
Pri uspostavljanju kontakta s potencijalnim donatorom pomae nam kruni dijagram:
1.prvi unutarnji krugroditelji, prijatelji, rukovoditelji, partneri, dragovoljci
2. drugi krugkorisnici, ljudi iz javnog sektora, ljudi iz privatnog sektora,
sponzori razliitih priredbi
3. trei krug vlada, ministarstva, fondovi, strani poslovni ljudi, inozemne
fondacije.
Uspostavljanje kontakata zapoinjemo uvijek u unutarnjem krugu. To inimo s
namjerom da mobiliziramo sudionike tog kruga na uspostavljanje veza sa
sudionicima drugog kruga. Pritom moramo jasno prenijeti nau viziju i poslanstvo,
jer o tome ovisi mobilizacija socijalne energije sudionika unutarnjeg kruga za
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
24/41
24
mobilizaciju energije sudionika sljedeeg kruga. Ako nam uspije sudionike krunog
dijagrama uvjeriti u na doprinos podizanju ukupne kvalitete ivljenja, to znai da e
i oni od toga imati posredne koristi i predstavimo im jasan scenarij uporabe sredstava,
razvit emo partnersku mreu koja e i u budunosti biti koncept za prikupljanjesredstava.
OBLIKOVANJE PARTNERSKIH MREA (1. FAZA)
Partnerska je mrea spontani, relativno strukturirani oblik djelovanja, koji se
pojavljuje kad se pojave i razlozi za drukiji nain djelovanja, koji e omoguiti
najprije preivljavanje, a kasnije novi razvoj na kvalitetno vioj razini djelovanja. Takav nain povezivanja obiljeava:
1. voditeljstvo koje potie razvoj stvaralakog duha, autonomno djelovanje svih u
skupini
2. neometano traganje za novim izvorima i nainima organizacije
3. identifikaciju novih socijalnih potreba, traenje novih naina njihove
proizvodnje i raspodjele.Za organizaciju partnerske mree potrebno je mnogo vremena i energije, a ishod u
budunosti prilino je nejasan.
IDENTIFIKACIJA MARKETINKIH SOCIJALNIH MREA
Identifikacija novih socijalnih mrea je dobro ishodite generiranja to veeg broja
ideja, a slabost ove faze su utopijske ideje, financijski utopizam, preveliko
oduevljenje...Poinje proces strukturiranja ideja, odabir naina organizacije i
selekcija ljudi.
Oblikuju se pravila djelovanja, koja su selektivni imbenik pri podizanju kakvoe
partnerske mree: oblikovanje zajednike vizije problema, identifikacija veza izmeu
partnera, pripadnost partnera u suradnji, identifikacija ostalih sudionika u mrei,
izbog voditelja, izbor izvora za djelovanje mree.
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
25/41
25
PROIZVODNJA I DISTRIBUCIJA SOCIJALNIH USLUGA (IV FAZA)
U ovoj fazi jasno se definira koncepcija zadovoljavanja konkretnih socijalnih potreba,
oblikuje se sustav izvoenja, financijski plan i trokovnik, te mehanizmi praenja
uinkovitosti i uspjenosti zadovoljavanja socijalnih potreba.Sustav postaje sve profesionalniji, gubi svoju inventivnu mo, a poveava
uinkovitost i kakvou. Rad sve vie preuzimaju profesionalci.
Ova faza razvoja mree je kritina, jer se ve razvijaju ponovljivi obrasci ponaanja .
Pojavljuje se partnerska kultura, partneri prate razlike meu sobom.
Konsenzus e se razviti kada se parneri u mrei slau s odlukama, ak i kada nisu
potpuno u skladu s njihovim oekivanjima.KRIZA SUSTAVA ZADOVOLJAVANJA SOCIJALNIH POTREBA
Ovo je peta faza, a sustav zadovoljavanja potreba postaje sve krui. Partnere
zamjenjuju profesionalci, jer se smanjuje potreba za inventivnou i spontanim
zdraivanjem u procesu identifikacije zajednikih ciljeva. Postaju potrebna
profesionalna znanja, koja potiu uinkovito djelovanje. Sustav djeluju kao
podmazan stroj koji je samo potrebno odravati. Promjene smetaju.
KARAKTERISTIKE FONDACIJE
U osnovnim karakteristima nema bitnih razlika. U svim dravama je rije o odreenoj
imovini vezanoj za odreene namjene, ima status pravnog subjekta. U pravilu su
neprofitne organizacijeprihod se ne smije dijeliti, nego je namjenjen ostvarenju
svrhe postojanja fondacije. Zakoni koji ih ureuju definiraju ih kao imovinu, a neki
navode kako fondacije nemaju lanstva (npr. Nizozemska).
Razlike postoje u nainu na koji su drave uredile svrhu postojanja fondacije.
Minimalnu osnivaku imovinu zakonodavstva obino ne ureuju.
Razlike su s obzirom na dobivanje statusa pravne osobe (osnivaki akt ili tek na upis
u registar).
Razlike su i u pogledu: osnivanja, nadzora djelatnosti, prestanka rada, statusnim
promjenama fondacija, nadzora upravljanja fondacija.
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
26/41
26
Nadzor se u manjoj mjeri izvodi nad: crkvenim fondacijama i fondacijama koje nisu
osnovane za dobrotvorne svrhe.
POSTUPAK OSNIVANJA FONDACIJA
Koji je pojam fondacije? Na odreeni nain je vezana imovina i neprofitna pravna
osoba.
to je svrha fondacije? Mora biti trajna, opekorisna ili dobrovoljna.
Opekorisna je ako djeluje na slijedeim podrujima: znanosti, kulture, sporta, odgoja
i obrazovanja, zdravstva, zatita djece i socijalne zatite, zatita okoline, zatita
prirodnih vrijednosti itd.
Dobrotvorna je ako je osnovana s namjeroma da se pomogne osobama kojima je
pomo potreban.
Dravni organi koji su nadleni za fondacije su ministarstvo u iji djelokrug rada
spada svrha za koju je fondacija osnovana.
Fondaciju moe osnovati domaa ili strana pravna ili fizika osoba.
Postaje pravna osoba kada organ nadleana za fondacije izda suglasnost na akt oosnivanju. Osnivaki kapital fondacije moe biti: novac, pokretna imovina,
nepokretna imovina i druga imovinska prava.
Fondacija ima pravila, odnosno statut koji osniva prihvaa 30 dana nakon izdavanja
suglasnosti na osnivaki akt.
Fondacijom upravlja upravni odbor, a moe imati i druge organe u skladu sa
statutom.
Vie osnivaa fondacije moe oblikovati zajedniki organ osnivaa.
Upravu u pravilu ine najmanje 3 lana, imenuju se za odreeno vrijeme.
Kandidati za lanove uprave moraju dati prethodnu suglasnost na lanstvo u upravi.
Osnovni ima je zadatak ostvarenje svrhe fondacije, zastupanje fondacije, a obavlja i
druge poslove.
Uprava ima predsjednika uprave, te je duna upravljati imovinom fondacije s brigom
dobrog gospodara.
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
27/41
27
Prihodi fondacije upotrebljavaju se iskljuivo za ostvarenje svrhe fondacije.
Uprava fondacije je dunaorganu nadlenom za fondacije godinje podnijeti
izvjetaj.
Fondacije prestaje s djelovanjem: ako nema imovine dovoljne za daljnje djelovanje,
ako svrha fondacije postane nemogue, ako organ nadlean za fondacije nae da
nema uvjeta za daljnje njezino djelovanje.
TO JE ZAJEDNICA
Zajednica je oblik udruivanja ljudi unutar nekog manje ili vie ogranienog prostora.
Kao pojedinci, lanovi razliitih drutvenih grupa, institucija, ljudi stupaju uraznovrsne socijalne interakcije, okupljajui se oko zajednikih vrijednosti, potreba,
interesa, problema, razvijajui osjeanja pripadnosti i identifikacije sa kolektivom i
poduzimajui organizirane akcije za zadovoljavanje osobnih i zajednikih potreba, u
okviru kolektiva i sa resursima (ljudskim, materijalnim) kojima kolektiv raspolae.
NAVEDITE 4 OPA CILJA PLANIRANJAOpi ciljevi planiranja su:
Svjesno i optimalno koritenje odnosa izmeu ciljeva i sredstava u nekom
vremenu i prostoru.
Smanjivanje konflikata razvojnih ciljeva; prisutno kada su interesi razueni i
suprotstavljeni a kroz planiranje konfliktnost ciljeva se smanjuje.
Maksimalizacija drutvene korisnosti planiranja. Maksimalizacija pozitivnih u odnosu na negativne efekte.
Rezultat svakog plana treba da bude odreena socijalna promjena
NAVEDITE SEGMENTE ILI FAZE U SUSTAVNOM PLANIRANJU
U sustavnom planiranju, koje je idealno kao tipski model planiranja, najee se
izdvajaju sljedei njegovi segmenti ili faze:
1. Utvrivanje inventara potreba i problema i izbor prioriteta
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
28/41
28
2. Informiranje ljudi, institucija i organa vlasti u zajednici o izraenosti potrebai
problema i eventualnom definiranju problema. Ovo je veoma znaajno za
mobiliziranje graana,
3.
Utvrivanje svih raspoloivih resursa
4. Definiranje ciljeva planiranja
5. Definiranje naina, mjera i aktivnosti radi ostvarenja ciljeva
6. Organizacija i nositelji;
7. Dinamika i rokovi
8. Evaluacija.
TO PODRAZUMIJEVA KRATKORONO, A TO DUGORONO
PLANIRANJE
Kratkorono planiranje obuhvaa one aktivnosti i mjere koje se moraju to prije
poduzeti kako bi se prevaziao neki izraen i akutan problem. Kratkorono planiranje
odreuje se za period do 1 godine.
Dugorono planiranje -poiva na jasno definiranom skupu ciljeva, zasnovanih nadobrom poznavanju potreba, resursa i potencijala poduzea, ustanova, lokalnih
zajednica ili drava, kao i na stabilnosti uvjeta i dobrojpredvidljivosti promjena. Ono
obino obuhvaa ciljeve i planirane aktivnosti, akcije, resurse, dinamiku i nositelje
socijalne politike za planirane aktivnosti, akcije, resurse, dinamiku i nositelje
socijalne politike za period od najmanje 3 do 5 godina (veina planova u sferi soc.
Politike), a nekada i do 10 i vie godina (pr. projekti reforme mirovinskog sustava).
Dugorono planiranje podrazumijeva stabilnost okruenja, uvjeta i relativno spore i
predvidljive promjene, u emu je njegova osnovna funkcionalna i operativna slabost.
U dugoronom planiranju moraju se uvaavati efekti postignuti ostvarivanjem
stratekih planova.
POSTUPAK STRATEKOG PLANIRANJA JE
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
29/41
29
Strateko planiranje jest postupak promiljenog usmjeravanja socijalnih promjena i
unaprjeivanja uvjeta zadovoljavanja socijalnih potreba ljudi. Za strateko planiranje
odgovorni su nadleni nositelji socijalne politike, graani, i posebno nadleni
predstavnici lokalne samouprave (opina). Planiranje se vri na osnovu dobrogpoznavanja i definiranja prioritetnih potreba, resursa, kvalitativnih analiza i podataka,
spremnosti na promjene, aktivnog uea svih zainteresiranih, osmiljenih socijalnih
akcija i aktivnosti, i permanentnog praenja efekata poduzetih mjera na kvalitetu
ivota ljudi i eljene promjene. Ono je, u pravilu, povezano sa cjelinom strategije ili
stratekog plana zajednice koji podrazumijeva ekonomske, ekoloke, kulturne i druge
sadraje. Strateko planiranje uvijek sadri skup javno i konsenzusom izabranihciljeva, naina i sredstava zanjihovo ostvarivanje. Ono je po svojoj prirodi selektivno
jer se odnosi na prioritetno odreene potrebe ili probleme i obuhvaa one ciljeve koji
se realno mogu ostvariti na osnovu raspoloivih resursa zajednice. SP je stalno
usmjereno ka budunosti ali podrazumijeva vraanje nazad i analizu onoga to je
uinjeno u odnosu na ono to je planirano. SP je sloen dinamiki proces koji
zahtjeva kreativnost, inventivnost, matovitost, usmjerenost ka promjenama,spremnost na preuzimanje rizika, entuzijazam i upornost.
ZA KOJE OBLASTI SU NAJEE VEZANI AKCIJSKI PLANOVI
Akcijski planovi su najee vezani za neke posebne oblasti, poput ekonomije ili
socijalne politike ili za posebne djelatnosti, kao to su npr. obrazovanje, socijalna
zatita, ili neka posebna institucija ili poduzee. Mogue je da se akcijski planovi
donose i kada zajednica, institucija ili organizacija nemaju prethodno pripremljen i
usvojen strateki plan. Obino se takvi planovi donose kada su u pitanju neki urgentni
i sloeni prioritetni problemiu zajednici ili kada se treba cjelovitije baviti
problemima nekih posebno ugroenih socijalnih grupa ili skupina u zajednici.
TO SU SOCIJALNE AKCIJE
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
30/41
30
Socijalne akcije su svjesna, ciljana i organizirana ljudska djelatnost, koju
osmiljavaju i realiziraju neki ljudi, grupe, pokreti, partije ili organizacije i
asocijacije, kao dio socijalnih djelatnosti i sloenih politikih, ekonomskih, socijalnih
i drugih odnosa. Socijalne akcije nisu pojedinani akti graana i njihovih organizacijai zajednica, ve su dioukupnih socijalnih aktivnosti u zajednici. Iako se socijalne
akcije mogu odvijati spontano i ad hoc, prave socijalne akcije u okviru osmiljene
socijalne politike i socijalne zatite u zajednici, uvijek su unaprijed planirane, kao dio
razvojnih planova ili strategije njihovog ostvarivanja. U najirem smislu, socijalne
akcije se odnose na svaki planirani i osmiljeni napor da se graani i njihove
asocijacije i strukture u lokalnoj zajednici ukljue u odreivanje ciljeva, upronalaenje resursa, u prevazilaenje nekog socijalnog problema i
samoorganiziranja ili putem institucionalno definiranih naina organiziranja (kroz
tijela i institucije u zajednici). Socijalne akcije se esto organiziraju na principima
samopomoi, kada se zainteresirani graani sa slinim potrebama ili problemima
udruuju, osiguravaju sredstva i poduzimaju konkretne aktivnosti kako bi sami sebi
pomogli u zadovoljavanju tih potreba ili prevazilaenju problema. U ovom pristupukljuna aktivnost vezana je za osposobljavanje graana da sami sebi pomognu i
uhvate se u kotac sa vlastitim problemima, koristei iskustva i podrku drugih.
PREMA JOHNSONU DIREKTNE AKCIJE SE PODUZIMAJU U CILJU
Prema Johnsonu, direktne akcije poduzimaju se u cilju:
1. Razumijevanja poloaja osobe u odreenoj situaciji
2. Planiranja procesa
3. Omoguavanja klijentu da upozna i iskoristi vlastite resurse
4. Osposobljavanja klijenta
5. Poduzimanja intervencija u kriznim situacijama
6. Podrke socijalnom funkcioniranju klijenta
7. Realizacije, u suradnji sa klijentom, konkretne akcije
8. Posredovanja izmeu klijenata i sustava u njihovoj okolini
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
31/41
31
9. Upotrebe klinikog modela socijalnog rada
SISTEMSKI MODEL EVALUACIJE
Sistemski modeli evaluacije vazani su za one projekte ili programe iji cilj suinstitucionalne promjene bilo u lokalnoj zajednici ili pojedinanim institucijama.
Teorijski korijeni sistemskih modela su sistemske i politike teorije procesa.
Sistemski model evaluacije podrazumijeva da onaj ko vri evaluaciju, mora
odgovoriti na slijedea pitanja:
1. koliko je efikasna organizacija unutar lokalne zajednice
2. koliko su adekvatni resursi
3. koliko je organizacija prilagodnjiva potrebama graana u zajednici.
4. jesu li ostvareni postavljeni ciljevi i podciljevi.
ANALITIKA EVALUACIJA JE USMJERENA KA
Analitika evaluacija je usmjerena kaobjektivnim analizama strukturalnih promjena,
procesa i odnosa koji se uspostavljaju unutar sistema, dijelova sistema ili izmeurazliitih sistema. Ona je usmjerena prema praenju procesa koji ine dinamiku
problema i prema identifikaciji onih grupa koje su u opoziciji prema novim
socijalnim inovacijama ili institutima.
COSTEFECTIVENESS ANALIZE I METODE
CE spada u metodu izbora, a to su analitike metode za ocjenu efikasnosti ulaganja u
drutvenu djelatnost.
Nastoji utvrditi alternativni program koji uz najmanje trokove osigurava ostvarenje
utvrenog cilja ili skupine komplementarnih ciljeva.
3 naina:
Da se bira program koji uz najmanje trokove vodi ostvarenju cilja.
Da se bira program koji limitiranog iznosa sredstava u najveoj mjeri vodi ostvarenju
cilja.
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
32/41
32
Da se bira program koji osigurava najpovoljniji odnos izmeu ostvarenja cilja i
uloenih sredstava.
CE analiza se bazira na dvije pretpostavke: da ulaganje mora osigurati barem povrat
ulaganja i da optimalni program odbacuje dobitak koji nadmauju ulaganja u taj
program.
Nekoliko temeljnih koncepata:
-postoji vie alternativnih naina kako ostvariti jedan cilj
- da CE analiza nije usmjerena na snienje trokova ve na izbor optimalnog pristupa
ostvarenju nekog cilja.
KAKO NASTAJU MULTIDISCIPLINARNI TIMOVI
Formiraju se od predstavnika svih funkcionalnih jedinica koje su ukljuene u
realizaciju projekta, ali mogu se ukljuiti i predstavnici organizacija sa strane NVO,
lokalna zajednica , razliiti partneri i dr.
Mogu imati stalan ili privremen karakter.
Voenje ovih timova moe biti oteano problemi u komunikaciji, pri zakazivanjusastanaka, sukob izmeu rukovoditelja projekta i funkcionalnih rukovoditelja, itd.
Ova forma rada nastala je kao reakcija na uske specijalizacije koje karakterizira
suvremeni razvoj znanosti, pri emu se jedinstvenost i cjelovitost osobe i problema
klijenta gube i zanemaruju kroz ispitivanje specifinog i parcijalnog, tako da se gubi
temeljni smisao ispitivanja i tretmana. U ovom smislu, osnovna prednost
multidisciplinarnog pristupa je to tretiranje jedne pojave sa vie razliitih aspekata i
uz angairanost razliitih strunjaka zadovoljava temeljne znanstvene principe
svestranost, preciznost, odreenost i dubinu.
KAKO SE NAZIVAJU TIMOVI KOJE FORMIRAJU DVIJE ILI VIE
INSTITUCIJA
Ovakvi timovi obino se obrazuju kao ad hok timovi za rjeavanje pojedinanih
sluajeva ili u jednom diferenciranijem pristupu podrazumijevaju definirano podruje
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
33/41
33
rada institucija koje su najvie ukljuene u odreeni problem. Kao primjer mogu se
navesti timovi koji su orijentirani iskljuivo na istragu seksualnog zlostavljanja djece
(predstavnik policije i Centra za socijalni rad), predstavnike tuilatva...
U nekim sredinama postoje i timovi koji su prvenstveno orijentirani na probleme
tretmana, pa su ukljuene slube mentalnog zdravlja, socijalne slube za zatitu djece
i obitelji.
TO PODRAZUMIJEVAMO POD TIMOVIMA NA RAZINI LOKALNE
ZAJEDNICE
Ovi timovi podrazumijevaju ukljuivanje svih relevantnih podsistema drutva uprobleme prevencije, praenja, otkrivanja, dijagnostikog i istranog postupka i
tretmana zanemarivane i zlostavljene djece, njihovih obitelji i nasilnika.
Ukoliko su orijentirani na rjeavanje konkretnih sluajeva, podrazumijevaju
koordiniran rad ovlatenih i strunih slubi na pojedinanim sluajevima.
Druga podvrsta timova su tijela u okviru lokalne zajednice, koja se bave problemima
pojave nasilja nad djecom. Ovi timovi su usmjereni na probleme primarne i doneklesekundarne prevencije zlostavljanja, organiziranje i unapreenje sistema otkrivanja i
obavjetavanja, istraivanje i praenje pojave u zajednici, zastupanje interesa i
potreba zlostavljane djece i njihovih obitelji.
Timovi mogu biti osnovani dogovorom zainteresiranih nadlenih slubi ili mogu
djelovati u okviru nevladinog sektora.
Svaka lokalna zajednica moe nai svoj nain formiranja tima.
KADA KORISTIMO MULTIDISCIPLINARNI TIM
Multidisciplinarni tim koristimo kada sveobuhvatno i cjelovito sagledavamo odreeni
socijalni problem u zajednici ili individualni problem klijenta i obitelji.
KOJE SU DIMENZIJE TIMSKOG RADA PREMA BROJI I STAKI
Karakteristike timskog rada:
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
34/41
34
Tim je formalna grupa, mala primarna grupa, sastav tima je usklaen sa prirodom
zahvaenog problema, tim je zajednikom cilju usmjerena grupa strunjaka, tim je
organizirana grupa, u timu postoji osobno angairanje, u timu se deava kvaliteta
interpersonalnih relacija, tim podrazumijeva jedinstvo duha i akcije.
etiri vrste timskog rada: multidisciplinarni, monodisciplinarni, kombinirani i
transidsciplinarno djelovanje.
KADA DOLAZI DO KRIZA U TIMU
Frustracija
Konflikti i nezdrava konkurencija
Neproduktivni sastanci
Nedostatak povjerenja u vou tima
Poznato je da neki strunjaci misle da znaju "sve" i "bolje od ostalih", ili da je
njihova struka nadreena u pogledu znanosti i kompetentnosti (npr. psihijatrija
u odnosu na psihologiju, psihologija u odnosu na socijalni rad, socijalni rad u
odnosu na defektologiju itd.),te zato izbjegavaju suradnju i nameu svoja rjeenjakao jedino mogua i ispravna.
Uspjeh multidisciplinarnog tima ovisi od odsuradnjei meusobnih odnosa u timu,
kao i od toga koliko takav oblik rada omoguava pojedincima
samoaktualizaciju, meusobno bogaenje u razmjeni strunih informacija i
koedukaciju kroz zajedniki rad.Timski rad multidisciplinarnog tima je dinamiki
proces koji zahtjeva visok nivo suradnje i koordinacije pojedinih strunjaka, kako bi
se izbjegle zamke rivaliteta meu strukama. Mnogi meutim, s pravom naglaavaju
da rivaliteta meu strukama nema, ve da on postoji samo meu strunjacima.
Posljedica nesuradnikih odnosa u timu je najee dezintegrisanost podataka i
postupaka, ime se umajuje svaki efekat opeg i zajednikog, te se timski rad svodi
na subjektivno, parcijalno i jednostrano stanovite pojedinih struka.
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
35/41
35
RAZLIKA IZMEU MENADMENTA I MENADMENTA U SOCIJALNOJ
ZATIT
Menadment institucija socijalne zatite je proces planiranja, organiziranja, voenja
ili liderstva i kontrole, napora svih u organizaciji kako bi se iskoristili svi
organizacijski resursi i ostvarili postavljeni ciljevi organizacije ili institucije socijalne
zatite. A sam menadment se odreuje kao ljudska djelatnost putem koje se upravlja
bilo kojom organizacijom.
Menadment u socijalnoj zatiti se moe odrediti kao vjetina upravljanja sistemom,
institucijama i strunim procesima u socijalnoj zatiti koja je bazirana na nauenim
znanjima i praktinim iskusvima.Specifine oblasti menadmenta u socijalnom radu su timski rad, voditelj sluaja,
prikupljanje sredstava, volonterski menadment, pregovaranje i medijacija,
manadment uslugama, zastupanje i osnaivanje, evaluacija i kontrola kvaliteta
usluga. U socijalnoj zatiti postoji: teorija menadmenta u socijalnoj zatiti, socijalna
administracija, socijalni marketing kaao menademnti i preventivna funkcija,
profesionalna i radna etika socijalne zatite, krizni menadment u socijalnoj zatiti,menadment neprofitnim sektorom u socijalnoj zatiti.
KAKO STONER DEFINIRA MENADMENT
Menadment se definira kao proces planiranja, organiziranja, voenja ili liderstva i
kontrole napora svih u organizaciji da bi se iskoristili svi organizacijski resursi i
ostvarili postavljeni ciljevi organizacije.
Prema ovoj definiciji postoje 4 meusobno zavisne osnoven aktivnosti menadmenta,
a to su: planiranje, organiziranje, vodstvo ili liderstvo i kontrola.
Planiranjezasniva se na iskustvu, znanju, osnovna podjela na dugorone i
kratkorone planove...
Organiziranjeodreivanje posla, podjela rada, uspostavljanje autoritete....
Vodstvo ili liderstvokoritenje utjecaja prema zaposlenima da bi se ostvarili ciljevi
organizacije.
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
36/41
36
Kontroladefiniranje standarda rada, monitoring....
TEORIJE MEULJUDSKIH ODNOSA
Zaetnik je bila Mary Parker Follett koja je razumjela menadment kaodinamian koncept u kom mo mora ii zajedno sa odgovornou (Ini, 2002).
Autoritet se stie znanjem i iskustvom, a ne poloajem u hijerarhiji. Menadment
treba da bude zasnovan na etikim principima potovanja ljudske vrijednosti i
dostojanstva, a ne samo na tenji za postizanjem efikasnosti po svaku cijenu.
Follettova je kroz svoja istraivanja zapazila da menaderi i radnici esto nemaju
zajedniki cilj i da u timovima i radnim grupama moe zbog toga postojati mnogokonflikata. Ona je vjerovala da se u zajedniki rad moe ugraditi stajalite svake
osobe te tako izgraditi najbolje kao produkt zajednitva, to svako ponaosob nije u
stanju uraditi. U njenim stavovima prepoznaju se principi graenja konsenzusa i
naini funkcioniranje sustava.
Najvie kritike na njenu teoriju upueno je na osporavanje prava voe da ima
viziju, da zna, da uvidi i razumije organizaciju, da izgradi budunost. Ona jevjerovala u zajedniki rad, zajedniku viziju, to se moe primijeniti na
razumijevanja partnerstva meu razliitim akterima u sistemu socijalne zatite.
Teorija meuljudskih odnosa zapoinje istraivanjima ELTONA MAYOA
1924.
Rezultati istraivanja: uinak se poveava jer se radnike tretira kao ljude, a pojedinci
formiraju timove
Opi zakljuci istraivanja:
- organizacija nije zbir pojedinaca nego socijalni sustav
- ovjek nije ekonomsko, nego prije svega socijalno bie
- u organizaciji se osim formalnih razvijaju i neformalni odnosi
-ponaanje menadmenta prema zaposlenima kljuna je varijabla uspjenosti
- zadovoljstvo zaposlenih preduvjet vee proizvodnosti
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
37/41
37
Abraham Maslow (Ini, 2002) je smatrao da hijerarhija ljudskih potreba dovodi do
motivacije ljudi na poslu.
Teorije ljudskih odnosa su pokazale koliko veliki znaaj socijalni faktori imaju na
radno ponaanje i uinak. Zbog toga organizacije trebaju raditi na izgradnjimotivacije osoblja, na vrednovanju svakog pojedinca i grade suradnju u timovima,
to se u socijalnom radu postavlja kao imperativ.
SITUACIJSKI PRISTUP
Situacijski pristup poiva na ideji da ne postoji najbolji nain upravljanja, nego da
upravljanje zavisi od konkretne situacije i konkretnih uslova koji su bitni za jednu
organizaciju. Ovaj pristup trai od menadera da stalno analiziraju specifinost
poloaja svoje organizacije kako bi izgradili najadekvatniji koncept upravljama.
Situacijski pristup praktiarima poruuje da svaka organizacija mora imati svoj
sistem upravljanja jer neki tipian nain organiziranja rada ne mora biti efikasan na
isti nain za sve. Poseban znaaj u ovom pristupu daje se razumijevanju promjena u
okruenju organizacije jer se smatra da, ako je okruenje relativno stabilno, onda e iupravljako poslovne operacije biti predvidljivije. Na osnovama ovog pristupa
razvio se i koncept strategijskog upravljanja.
POJAM I KARAKTERISTIKE RADNIH GRUPA
Radne grupe su parcijalne drutvene grupe unutar kojih se odvija radni proces.
Karakterizira je ralativno trajan i stabilan skup ljudi koji imaju zajednike uloge, ali
iji je specifian cilj efikasno i uspjeno obavljanje odreene djelatnosti i podjela
rezultata zajednikog djelovanja ili rada. Radne grupe imaju svoje zajednike uloge,
vrijednosti i norme kojima se regulira ponaanje lanova grupe.
U svakoj radnoj grupi javljaju se dvije vrste veza: formalne i neformalne.
Formalnepropisan nain komuniciranja.
Neformalne vezenastaju kao posljedica interesa pojedinih lanova grupe koji ne
mogu biti zadovoljeni u okvirima formalnih odnosa.
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
38/41
38
Male drutvene grupe nazivaju se timovi
MONODISCIPLINARNI TIMSKI RAD
Monodisciplinarni tim formira se od strunjaka iste znanstvene disciplinenpr. samo
od socijalnih radnika, psihologa i sl.koji mogu biti razliitog stupnja strunosti,
uih usmjerenja i specijalnosti.
Monodisciplinarni tim koristi se samo u uvjetima kada se tretira problem koji je
iskljuivo (ili u najveoj mjeri) u domenu rada jedne struke.
Ovaj oblik timskog rada u socijalnoj zatiti je izraz specijalizacije pojedinih profecija
i potrebe da strunjaci iste profesije zajednikim djelovanjem rjeavaju praktinapitanja. Ovakav timski rad djeluje po irini i sa jednog profesionalnog aspekta u
susret osobinama problema.
KARAKTERISTIKE I SMETNJE U KOMUNIKACIJI U ORGANIZACIJI
Prema vrsti komunikacijski kanala postoje dva tipa komunikacije: formalna i
neformalna.U organizaciji dominira verbalna komunikacija (usmena i pisana), ali i neverbalna je
neizostavni dio komunikacije unutar organizacije.
Prema nivoima na kojima se ostvaruje postoji vertikalno i horizontalno
komuniciranje.
Efikasnost i uspjenost komunikacije ovisi o: karakteru formalnih kanala, strukturi
autoriteta, nainu i modelu liderstva, panji, razumijevanju poruke, naina
poduzimanja aktivnosti itd.
Smetnje u komunikaciji imaju 3 kljuna korijena: individualni, organizacijski i
fiziki.
Individualni: razliita opaanja, kultura, jezik, navike, odgoj itd.
Najee smetnje su: razlike u moi i drutvenom statusu, razliiti interesi.
Fizike smetnje nastaju kada postoji nemogunost da primalac poruke stupi u fiziki
kontakt sa poiljaocem poruke.
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
39/41
39
Problemi kod odailjetelja, problem kod primatelja, problem pri kodiranju, problem
pri dekodiranju, problem medija i problem povratne veze.
VRSTE I UZROCI KONFLIKATA U ORGANIZACIJ
Vrste konflikata:
intrapersonalninastaju kao posljedica oekivanog i postojeeg
interpersonalniposljedica suprotnosti pojedinaca zbog razliitosti njihovih interesa
i osobina
intragrupninastaju u grupi, a povezani su sa iznevjerenim oekivanjem u odnosu na
ostvarivanje ciljeva zbog kojih je grupa osnovana
intradepartmentalninastaju u okviru djelova koji su formalno ustanovljeni
interdepartementalninastaju izmeu vie organizacijskih jedinica u okviru jedne
organizacije
interorganizacijskinastaju izmeu vie organizacija u drutvu
intraorganizacijskinastaju izmeu pojedinih organizacijskih jedinica
Uzroci konflikata:
- loe rukovoenje i upravljanje
- nesporazumi u komunikaciji
- nejasni ciljevi rada
- loa koordinacija izmeu djelova organizacije
- sukob interesa
- vrijednosni i kulturni sukob
- razlike u moi
- lo sistem nagraivanja
- slabi resursi organizacije
- steene navike itd.
Vrste konflikata: Konflikti se mogu diferencirati po vie osnova i klasificirati na vie
naina.
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
40/41
40
NAGRAIVANJE OSOBLJA
Pravedna valorizacija ljudskog rada uslov je za dobru meuljudsku klimu i poveanje
produktivnosti. Menader mora tragati za nainima koji omoguavaju adekvatnonagraivanje zaposlenih. To ne mora biti samo materijalna stimulacija, ve i razliiti
znaci panje i potovanja. Od toga koliko menader poznaje svoje zaposlene, njihove
navike, interesovanja, umnogome e zavisiti i spektar moguih oblika nagraivanja.
PROJEKTNI MENADMENT
Projektni menadment je proces upravljanja promjenama, odnosno rizicima.Promjene se razlikuju po obuhvatnosti i dubini. iroke su one koje su usmjerena na
cijelo poduzee, a uske koje su usmjerene samo na jedan posao. U odnosu na dubinu
imamo radikalne i inkrementalne promjene. Prve su duboke i oznaavaju kratanje iz
poznatih obrazaca ponaanja u nove. U osnovi oznaavaju proces promjene poslovne
politike.
Inkrementalne su promjene u skladu s postojeom kulturom i ciljevima poduzea. Projektni menadment je sredstvo za upravljanje promjenama koje se mogu
odigravati u internom i eksternom okruenju.
UPRAVLJANJE KVALITETOM
Upravljanje kvalitetom nije samo operativna aktivnost, ve strateka akcija. U
njenom je aritu itav poslovni sustav, a ne samo proizvod ili usluga iju kvalitetu
valja kontrolirati. Cijelovito upravljanje kvalitetom poiva na slijedea 4 pravila:
1. kvaliteta je udovoljavanje postavljenim zahtjevima
2. kvaliteta poiva na prevenciji
3. standard kvalitete polazi od nepriznavanja defekata
4. mjerenje kvalitete posljedica je neudovoljavanja zahtjevima.
U okviru nauke o kvalitetu razvijene su 3 zasebe naune discipline:
8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru
41/41
- kontrola kvaliteta (kontrola proizvoda i da li kvaliteta udovoljava zahtjevima
korisnika)
- metrologija (predstavlja koritenje mjernih instrumenata)
- standardizacija (skup mjera i zahtjeva na osnovu kojih se uspostavlja kvalitet
proizvoda i to preko koncepta meunarodnih standarda.
MINIMALNI STANDARDI U SOCIJALNOM RADU
Minimalni standardi predstavljaju osnovni kvalitet koji se mora osigurati. Oznaavaju
donju granicu ispod koje se ne smije ii. Oni su:
-primjenjivi na irok spektar usluga- reguliraju rad slubi
- omoguuju samoprocjenu rada profesionalaca
- osnova za obuku strunih radnika
- orijentacija korisnicima to mogu oekivati od usluga.
RAZLIKE IZMEU MENADERA I LIDERARazlike izmeu menadera i lidera su sljedee: Menader je postavljen je na
menadersku poziciju; moe da utjee na ljude samo putem formalnog autoriteta; ne
mora neophodno da posjeduje liderske vjetine i kompetencije. Menader
(rukovoditelj) upravlja umom.
Lider: izborio se za lidersku poziciju u okviru grupe; moe da utjee na ljude i na
druge naine osim menaderskog autoriteta; posjeduje liderske vjetine i sposobnosti.
Lider (voa) upravlja duom. Liderstvo (vodstvo) se temelji na moi utjecaja.
Motivacijske vjetine su kritina komponenta liderstva, dok su planiranje i
administracija centralno pitanje menadmenta. Menaderi su preteno fokusirani na
zadatke i cifre a lideri na kvalitetu, usluge i potroae. Menaderi racionalno
rjeavaju probleme, a lideri su vie intuitivni i vizionarski... Meutim, postoji
pogrena tendencija da se liderstvo izjednai sa menaderstvom. Jer svaki menader