Glasilo Grada lepoGlave / prosiNaC 2010. / Broj 8 / GodiNa iii.

/str. 20./

/str. 5./

/str. 2./

ISSN 1847-7143

Stepinev kip blagoslovio msgr. Mrzljak, blaenikovo kume

BATINA U povodu 50. obljetnice Stepineve smrti, u Lepoglavi je otkriven kip blaenika

Pjeaka staza od podrune kole u arovnici do rotora

I unato krizi, grad za deset se razvija i ide naprijed

Modernizacija prometnicaGradski jubileji i upski blagdan

/str. 2./

/str. 8./

GLAZBA Odran je 2. festival zabavne glazbe

Festival - poklon graanima uz Dan grada

GOSPODARSTVO

Grad Lepoglava subvencionira 2 posto kamate na kredit ulagaima u proizvodnju

Blagoslovljen

Boi i mnogo sree,

uspjeha i zadovoljstva u

Novoj 2011. godini, svim graanima

ele lanovi Gradskog vijea s

gradonaelnikom, dogradonaelnikom

i predsjednikom Vijea te

djelatnici gradskih slubi!

2PROBA

3

PROBA

Izdava novina: Grad Lepoglava, Ulica Antuna Mihanovia 12, tel. 770-410 (042)

Ureivaki odbor: Marijan kvari, Alojz Gredelj, Vladimir Ivanua

Novinari: Hrvoje Kova, Marina Markovi, Ljiljana Risek i suradnici

Fotografije: Branko Teak, Marina Markovi, Bojan Miga, Arhiv TCIC i Grada Lepoglave

Glavna i odgovorna urednica: Ljiljana Risek, dipl. polit.

Tisak: Grafoprom Lepoglava

www.lepoglava.hr

U sklopu redovitih primanja graana i organiziranih grupa, predsjednik Republike Hrvat-ske dr. Ivo Josipovi u listopadu je u Banskim dvorima primio i deset graana, koji su dio njego-ve grupe prijatelja na drutvenoj mrei Facebook. Meu njima bio je i zamjenik gradonaelni-ka Alojz Gredelj, koji ga je tom prilikom informirao o proble-mu starih zgrada u Lepoglavi, koje su u vlasnitvu drave.

- Grad ve niz godina poku-ava rijeiti problem vlasnitva i obnove oronulih zgrada u cen-tru Lepoglave. Oito je da su ti objekti balast dravi, jer o njima ne vodi nikakvu brigu. Stanje u kojemu se zgrade nalaze, poka-zuje da se drava prema svom vlasnitvu ne odnosi manirom dobro gospodara kazao je Gredelj. Predsjednik Josipovi

kazao je da mu je ta problema-tika otprije poznata te najavio da e sugerirati mjerodavnima da se takva imovina, umjesto da propada, prenese u vlasnitvo onomu tko moe i zna njome gospodariti.

Problem nije jednostavan, jer poznato je da se i veina ze-lenih povrina oko zgrada (koje su takoer u vlasnitvu drave) ve godinama odrava o troku gradskog prorauna. Na alost, zbog nemara drave, Grad je prisiljen odravati te povri-ne, jer da to ne ini, centar bi ve odavna zarastao u korov i raslinje. Podsjeamo, gotovo identina borba s dravom ak se osam i pol godina vodila za objekt Starog posredovanja, za kojeg su vezani planovi Grada da ga preuredi u Eko muzej ip-ke i ipkarstva. (H. Kova)

PRIZNANJE U povodu Svjetskog dana ena s ruralnog podruja

Karmen otari priznanje za kreativnost

U povodu Svjetskog dana ena ruralnog podruja, koji se obiljeava 15. listopada, Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Varadinske upanije zaslunim je enama dodijelilo priznanje za ensku kreativnost u ruralnom ivotu. Meu de-setak nagraenih ena iz cijele upanije je i dipl. ek. Karmen otari, upraviteljica Zadruge lepoglavske ipke, kojoj je priznanje dodijeljeno za dugo-godinju aktivnost u zatiti, u-vanju i promicanju jedinstvene ipkarske batine naega kraja.

- Dodjelom priznanja elimo privui pozornost javnosti na doprinos ena odrivom razvoju, ime upanija nastoji poduprijeti njihove sadanje i budue projekte te ih ohrabriti da ustraju u svojim aktivnosti-ma naglasila je predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova dr. Slavenka Majski-Ce-sarec. Laureatkinjama su esti-tali i doupan Milan Pavlekovi i predsjednica upanijske skup-tine Dubravka Biberdi.(ljr)

Bogatim programom proslave to je trajao od 3. do 12. prosinca, Lepoglavani su proslavili Dan gra-da i Dan upe, to se obiljeavaju 8. prosinca, o blagdanu Bezgre-nog zaea Blaene Djevice Marije. Meu sredinjim manifestacijama bila je sveana sjednica Gradskog vijea, odrana u Domu kulture. Meu brojnim gostima i uzvanici-ma, bili su i varadinski doupani Milan Pavlekovi i Blanka Glavica-Jemenica, predsjednica upanijske skuptine Dubravka Biberdi, va-radinski biskup msgr. Josip Mrzljak i mnogi drugi.

Gradske nagradeTa sveana prilika iskoritena je

za uruivanje gradskih nagrada po-jedincima, ustanovama i udrugama koji su svojim radom zaduili Lepo-glavu i sve njene stanovnike. Plaketa za ivotno djelo uruena je bivem lepoglavskom upniku, pre. Mati Repiu.

- Veseli me to u svojoj dubokoj starosti proivljavam trenutke u ko-jima se Lepoglava razvija i ide napri-jed! Bude joj pomogao i upnik, bi-skup je uvijek pri ruci, a i bl. Stepinac koji na nebu moli za nas! kazao je pre. Repi i zahvalio gradskim slu-bama to su ga se sjetile i plaketom za ivotno djelo nagradile njegov, desetljeima dug duhovni i pastoral-ni rad u Lepoglavi, u kojoj je proveo 53 godine.

Na sveanoj sjednici plakete su dodijeljene i osnovnim kolama u Vinjici i Kamenici te dobrovoljnim vatrogasnima drutvima Kamenice i Kaznionice u Lepoglavi.

- Ovu plaketu posveujem biv-im ravnateljima kole Zvonimiru Rodeku i Anti Smolji, jer bez njiho-ve vizije i znanja, kola u Kamenici danas ne bi bila takva poruila je, primajui nagradu, Marija Rodek, aktualna ravnateljica kamenike Osnovne kole Ivana Rangera.

Nakon pozdravnih rijei pred-sjednika Gradskog vijea Zorislava Rodeka, na razvitak Lepoglave u prolih godinu dana osvrnuo se gra-donaelnik Marijan kvari. Poto Lepoglava svoje turistike i druge razvojne potencijale promie pod motom grada za deset, obrazloio je da stoga i gradske proslave ove go-dine traju deset dana, a da ih domai KUD-ovi i udruge uglavnom odra-uju vlastitim snagama.

Poslovna zona- Ove smo godine sve nae snage

upregli u to da naim graanima

omoguimo to bolju komunalnu infrastrukturu i drutveni ivot, a realizirali smo i nekoliko jakih pro-jekata u cilju gospodarskog razvit-

ka. Opremili smo Poslovnu zonu Faza 1 sa 16 parcela, u kojoj inve-stitorima nudimo komunalno opre-mljeno zemljite pod povoljnim uvjetima. Pokrenuli smo program Poduzetnik, kojim ulagaima sub-vencioniramo kamate na kredite, a domaim turistikim djelatnicima isplatili smo 116.000 kuna izravnih potpora. Tijekom godine pokrenu-li smo cijeli niz komunalno-infra-strukturnih i prometnih ulaganja, a neke od njih realizirali smo u suradnji s Hrvatskim cestama, Hr-vatskim vodama i UC-om. Mno-go smo rauna vodili o drutvenom ivotu naih graana; odran je ci-jeli niz velikih kulturno-zabavnih i sportskih manifestacija, a idue go-dine predstoje nam ulaganja u mo-dernizaciju djejeg vrtia naglasio je kvari.

Brojni projektiO radu Projektno-razvojnog ure-

da, osnovanog s ciljem kandidiranja projekata domaim i europskim novanim fondovima, govorio je njegov voditelj Emil Tkalec.

- Lepoglava ima 49 gotovih pro-jekata, a oni koji su ve spremni za kandidiranje vrijedni su 20 miliju-na kuna. U pripremi je jo proje-kata, vrijednih 150 milijuna kuna kazao je Tkalec. Zagrebaka kon-zultantica Dragana Lucija Ratkovi predstavila je i projekt Ekomuzeja ipke i ipkarstva, naglasivi da je on zamiljen kao magnet za ra-zvitak kulturnog turizma u Lepo-glavi. Pozdravne rijei i estitke uz Dan grada i upe domainima su uputili doupan Milan Pavlekovi i predsjednica upanijske skupti-ne Dubravka Biberdi, a proitani su i pozdravni telegrami brojnih uglednika.(ljr)

Tradicionalno, u sklopu proslave Dana grada i upe Lepoglava, i ove je godine u Osnovnoj koli Ante Starevia odrana izloba malih ivotinja. lanovi lepo-glavske Udruge ljubitelja malih ivotinja brojnim su posjetiteljima pokazali 219 ivih izloaka, meu njima i 30 ampiona u kategoriji golubova, peradi, ptica i kunia.

Na izlobi, koja se mogla ra-zgledati u subotu i nedjelju, 4. i 5. prosinca, svoje su ljubimce i ampi-

one izloili sudionici iz Varadinske, Meimurske, Krapinskozagorske i Zagrebake upanije. Izlobu je otvorio predsjednik Gradskog vijea grada Lepoglave Zorislav Rodek, a nakon toga je uslijedilo razgledava-nje, kojemu su se najvie radovala brojna djeca. Zvijezda izlobe bio je piton, koji je i privukao najvie panje. Posjetitelji su ga mogli do-dirnuti, dok su se oni, malo hrabriji, odluili da svoje iskustvo sa zmijuri-nom ovjekovjee fotografijom.(hk)

A. Gredelj na prijamu kod predsjednika Republike dr. Ive Josipovia

Foto

: Arh

iv U

red

pred

sjed

nikA

STARE ZGRADE Zamjenik gradonaelnika Alojz Gredelj na prijamu kod predsjednika Ive Josipovia

Josipovi: Zgrade onima kojima njima mogu i znaju gospodariti

Zelene povrine oko zgrada, koje su takoer u vlasnitvu drave, ve godinama odrava Grad; da to ne ini, grmlje, raslinje i korov okovali bi centar grada

ATRAKCIJE Odrana je 6. izloba malih ivotinja

Izloeno 219 ivih eksponata, meu njima i 30 ampiona

DAN GRADA I DAN UPE Desetodnevnom proslavom obiljeeni gradski jubileji i upski blagdan

I unato krizi, grad za deset se razvija i brzo ide naprijed

kvari: Lepoglava se ove godine razvijala u znaku komunalno-infrastrukturnih ulaganja, stva-ranja preduvjeta za poticaj rasta gospodarstva i intenzivnog razvitka i obogaivanja drutvenog ivota graana

Foto

: Arh

iv v

Foto: B. teAk

Plaketa za ivotno djelo bivem lepoglavskom upniku pre. Mati Repiu

Sveanu misu u povodu Dana upe predvodio je biskup msgr. Josip Mrzljak

Prsten od poludragulja ahata, optoen srebrom, domaini su poklonili biskupu Mrzljaku

Radionica Od turistike inicijative do novog turistikog proizvoda

Projekt Ekomuzeja ipke predstavila je konzultantica Dragana Lucija Ratkovi

U ast Dana grad i Dana upe zapucali su kameniki i vinjiki kuburai

Sveanoj sjednici odazvalo se mnotvo gostiju i uzvanika

Dobitnici Nagrada Grada Lepoglave za 2010. godinu

Niz manifestacija i sadraja za sve generacije

U sklopu Dana grada odran je i koncert zbora Filozofskog fakul-teta iz Zagreba, humanitarni kon-cert za bolesnog djeaka Tihomira Kudeljnjaka iz Vinjice, kazaline predstave, radionica Od turistike inicijative do novog turistikog proizvoda, a na sveanoj misi u povodu Dana upe domaini su varadinskom biskupu msgr. Josip Mrzljaku poklonili prsten od lepoglavskog poludragulja ahata, optoen srebrom. U ast dana Dana grada iz kubura su pucali vinjiki i kameniki kuburai.

Odrana su i sportska natjecanja uenika lepoglav-skih kola i njihovih vrnjaka iz slovenskog Leskovca i Vidma, a kazalinu predstavu Roendan u kinodvorani izveli su glumci Lepoglavskog puleka. Orga-nizirana je i podjela darova na Tawanu u povodu sv. Nikole.(ljr)

POLICAJAC U ZAJEDNICI

Policija 24 sata na usluzi

Od poetka prosinca na lepoglav-skim ulicama stalno se moe primije-titi pozornik Policijske postaje Ivanec. Naime, temeljem odluke koja vai za cijelu PU varadinsku, pozornici su na usluzi graanima 24 sata, s ciljem preventivnog djelovanja protiv krimi-nala, poveanja sigurnosti graana i primarne prevencije. Podsjeamo, sjedite kontakt policajca nalazi se u Domu kulture, na drugom katu.(hk)

Pod pokroviteljstvom Grada Le-poglave, u subotu, 11. prosinca, u kolskoj sportskoj dvorani odran je 2. festival zabavne glazbe. U prepu-noj dvorani, posjetitelji su uivali u glazbenom ugoaju koji im je prire-en povodom proslave Dana grada. U dvosatnom programu izmjenjiva-le su se zagorske pjesme i moderne skladbe, to su ih pjevali vokalni

solisti uz pratnju tamburakog orke-stra Biseri i instrumentalnog sastava Enigma.

U pozdravnom govoru, grado-naelnik Marijan kvari pozvao je sve graane na snimanje boinog koncerta, koje je u meuvremenu, 18. prosinca, odrano u lepoglavskoj upnoj crkvi. Rije je o zanimljivom projektu HRTV-a, u sklopu kojeg

se snimaju koncerti za boini pro-gram, pa Lepoglava moe biti pono-sna to je ba njena crkva odabrana za sredinji boini program na dr-avnoj televiziji.

Brojnost posjetitelja i njihove pozitivne reakcije na ovogodinji glazbeni program, najbolja su pre-poruka organizatorima da tako na-stave i sljedee godine. (mm)

GLAZBA Odran je 2. festival zabavne glazbe

Festival - poklon graanima uz Dan grada

4PROBA

5

PROBA

JAVNI RADOVI U programu javnih radova est radnika

Rade komunalne poslove te pomau starima i bolesnima

U sve veoj armadi nezaposle-nih graana, est radnika koji su u Lepoglavi poetkom listopada poeli raditi po programu javnih radova, doista se mogu smatrati sretnicima. Svi su oni, naime, u evidenciji ivaneke ispostave Zavoda za zapoljavanje kao nezaposleni bili registrirani dulje vrijeme, pa u zapoljava-nju, pa makar i na odreeno vrijeme, vide slamku spasa.

Na javnim radovima nezapo-slene osobe zapoljavaju Grad Lepoglava i TKIC d.o.o. Temeljem poticajnih mjera za zapoljavanje u sklopu Programa javnih radova u 2010. godini, njihove plae (su)financira Vlada RH putem Zavoda za zapoljavanje. Sa est radnika ugovore o zapoljavanju potpisali su zamjenik gradona-elnika Alojz Gredelj i direktor TKIC-a mr. Vladimir Ivanua.

Grad Lepoglava na zapolja-vanje skupine radnika odluio se zbog pozitivnih iskustava iz prethodnih godina, kada su na slinim poslovima dosad bile zaposlene ukupno 23 osobe. Usto, vano je to se u ovo recesijsko vrijeme moe pomoi zapolja-vanju nezaposlenih, a time i njihovim obiteljima. Zaposleni u programu javnih radova poeli su raditi od 1. listopada, a angairani su u obavljanju raznih komunal-nih poslova i u pomoi starijim i bolesnim kuanstvima.(H. Kova)

Lepoglavski gradonaelnik Ma-rijan kvari i predsjednik Uprave Vaba banke Igor iak u Lepogla-vi su potpisali ugovor o poslovnoj suradnji na provedbi kreditnog programa Poduzetnik. Njime je malim obrtima, malim i srednjim trgovakim drutvima, zadrugama, profitnim ustanovama, graanima koji obavljaju slobodna zanimanja i obiteljskim poljoprivrednim gospo-darstvima na raspolaganje stavljen kreditni fond od 3 milijuna kuna.

- Krediti e se odobravati u mini-malnom iznosu 35.000 kuna, dok e maksimalni iznos biti uvjetovan na-

mjenom koritenja kreditnog novca. Moi e se dobiti za kupovinu gra-evinskog i pripadajueg zemljita, za ureivanje infrastrukture, nabavu strojeva i opreme, za kupovinu, grad-nju ili proirenje poslovnih objekata. Takoer, krediti e se odobravati i za obrtna sredstva, za ureivanje postoje-ih turistikih objekata, za proirenje djelatnosti obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ali i za nabavu rasplod-ne stoke, nazimica i poljoprivrednog zemljita reeno je na prigodnoj sve-anosti potpisivanja ugovora.

- Kamatnu stopu na kredite od 8 posto na godinu, Grad Lepoglava e

poduzetnicima subvencionirati s 1 posto za uslune i srodne djelatnosti, dok e ulagaima u proizvodne dje-latnosti kamatu subvencionirati s dva posto. Tako emo poduzetnicima smanjiti teret otplate kredita kazao je kvari. Rok otplate kredita je pet godina, ukljuujui i poek do jedne godine, osim za obrtna sredstva.

kvari je ujedno potpisao i ugo-vor kojim Grad Lepoglava pristupa sustavu cash poola, a kojim banka omoguuje povoljnije koritenje fi-nancijskih sredstava (povoljnije ka-matne stope) 104 lana ukljuenih u taj sustav. (ljr)

etrnaesta sjednica Gradskoga vijea Lepoglave, odrana u etvr-tak, 14. listopada, poela je minu-tom utnje za preminula vijenika Stjepana erepinka. U redovima SDP-a njega je na dunosti lana Gradskog vijea zamijenio Stjepan piranec, pa je on na sjednici odmah poloio i vijeniku prisegu.

Meu desetak toaka dnevnoga reda, najvee zanimanje pobudio je prijedlog Odluke o sufinanciranju projekta Turistiko kulturno infor-mativnog centra pod nazivom Ured za projekte i razvoj. O ciljevima i svrsi formiranja Projektnog ureda govorio je njegov voditelj Emil Tka-lec, koji ima bogato iskustvo u radu s europskim novarskim fondovima (meu ostalim i s PHARE-om, ijim je sredstvima ureen Dom kulture u Lepoglavi). Tkalec se osvrnuo na injenicu da e, nakon ulaska Hrvat-ske u EU, naoj dravi kroz fondo-ve biti dostupna visoka financijska sredstva od 3,56 milijardi eura. Ona e se moi povui samo temeljem dobro pripremljenih programa, ija

je izrada za potrebe aplikacije vrlo kompleksna, i to je razlog zbog ko-jeg ve sada treba poeti pripremati programe.

Rad Projektnog ureda e u prvih est mjeseci s 85.800 kuna, u omjeru pola-pola, zajedno finan-

cirati Grad Lepoglava i Opina Bednja, koja se kao partner uklju-ila u taj projekt. Ured za projekte i razvoj trebao bi osigurati odr-iv razvoj te nastaviti aktivnosti apliciranja projektnih prijedloga prema fondovima Europske uni-

je. Gradonaelnik kvari izjavio je da je to projekt to ga je Grad dugo planirao, a njime, meu ostalim, nastavlja s planom reali-zacije gradskih projekata sredstvi-ma dobivenima iz fondova EU.

- U predstojeem vremenu, Pro-jektni ured e raditi na pripremi za apliciranje dvadesetak konkretnih projekata. To su razvoj poduzetni-ke zone, gradnja tehnolokog parka, kanalizacijskog sustava i vodoop-skrbne mree, toplifikacija na drvnu biomasu, gradnja eko-muzeja ipke i ipkarstva i sportskog kampa, grad-nja djejeg vrtia u Vinjici i dograd-nja postojeeg u Lepoglavi. Nadalje, tu su i gradnja vatrogasnog centra u Lepoglavi, vatrogasnog doma u Ka-menici, drutvenih domova u Lepo-glavskoj Vesi i Kamenici, starakog doma i hospicija, kolske sportske dvorane u Kamenici, definiranje projekta kole u prirodi na Rav-noj gori i Ivanici te gradnja budu-eg gradskog centra i etno muzeja u Vinjici poruio je kvari.

M. Markovi

Jedna od tema Gradskoga vijea Lepoglave bilo je davanje suglasno-sti ivanekoj Komunalnoj tvrtki Ivkom za preuzimanje upravljanja postojeim lokalnim vodovodom Kaznionice u Lepoglavi. Naime, Kaznionicu je u meuvremenu vodom poeo opskrbljivati Ivkom, koji je, temeljem provedena natje-aja i postignutog dogovora, preu-zeo i lokalni vodovod u vlasnitvu Kaznionice, a koji se sastoji od izvora Smrnjak, Franjo Josip, Ni-kolino vrelo, potoka umeki kao i vodoopskrbnih objekata te glav-nih cjevovoda.

Prema preporuci Sredinjeg ureda za upravljanje dravnom imovinom, za preuzimanje je po-trebna i suglasnost jedinice lokal-ne samouprave. Gradski su vijeni-ci izdali suglasnost za preuzimanje vodovoda, to je ujedno i njihova obveza, jer radi se o usklaivanju

djelatnosti javne vodoopskrbe sa Zakonom o vodama. Suzdran je bio samo Stjepan Ceroveki, koji je izrazio miljenje da e time po-skupjeti voda za potroae

Rasprava se vodila i o Odluci o odobravanju kapitalne donacije od 200.000 kuna Zajednici portskih udruga Grada Lepoglave, namije-njene nabavi sportske opreme za budui fitness centar u Lepoglavi. Naime, kako dosad nitko nije po-kazao interes da u prostoru Doma kulture otvori fitness centar, koji je inae predvien projektom Tu-ristiko kulturno informativnog centra, predloeno je da Grad Lepoglava donira Zajednici port-skih udruga (ZU) novac za naba-vu opreme i ureenje fitnessa.

S prijedlogom da se fintess cen-tar uredi posredstvom donacije ZU, neki se vijenici nisu sloi-li. Dok su neki obrazlagali da bi

sredstva za to trebalo traiti ban-kovnim kreditom, drugi su bili mi-ljenja da Zajednici ne bi trebalo povjeriti opremanje fitnessa. Dio vijenika bio je drugog miljenja, smatrajui da bi bilo teta da se u taj projekt ne ue. Gradonaelnik Marijan kvari je tijekom raspra-ve nekoliko puta naglasio da je fitness Lepoglavi potreban, to po-tvruje i istraivanje koje je meu potencijalnim korisnicima provela Zajednica, a iji rezultati govore o interesu stanovnitva za takav vid sportske aktivnosti. Dodao je da za otvaranje fitnessa nije postojala privatna inicijativa te da je, kako bi zadovoljio potrebe svojih graana, taj projekt, izdvajanjem proraun-skih sredstava, odluio potpomo-gnuti sam Grad.

- Kao to neki sada osporavaju nain na koji Grad ulazi u otva-ranje fitness centra, na isti nain

prethodno su osporavali i projekt Turistiko kulturno informativ-nog centra. Da se takve oponente tada slualo, danas Lepoglava ne bi imala TKIC-a, ali bismo zato imali problem pitajui se to uini-ti i kako rijeiti problem ruevne i stare zgrade Doma kulture repli-cirao je kvari. Naglasio je da e se sav ostvareni prihod fitnesa cen-tra vraati lepoglavskom sportu, a da e se njegov rad kontrolirati odredbama jednogodinjeg ugovo-ra, koji e Grad potpisati sa Zajed-nicom. Nakon rasprave, prijedlog Odluke o davanju kapitalne inve-sticije Zajednici portskih udruga prihvaen je veinom glasova.

Na kraju sjednice, gradonael-nik kvari vijenicima predstavio i nacrt gradskog prorauna za idu-u godinu, teak 20,7 milijuna kuna.

Hrvoje Kova

STANDARDI U 2011. s potvrenom kvalitetom rada

Obnovljen ISO 9001:2008 certifikat

Prosudba je trajala tri mjeseca, a izvodio ju je nezavisni tim

Prole je godine gradska uprava Lepoglave uvela sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001:2008. Rije je o sustavu koji primjenjuju jo samo Varadinska upanija i, od nedavno, Brezniki Hum. Grad Lepoglava nedavno je taj certifikat obnovio za iduih godinu dana.

Nakon to se gradska upra-va opredijelila za uvoenje kvalitete, morala je osigurati i mehanizme kojima e kroz svih sljedeih 365 dana u godini potvrivati kvalitetu. Svojevrsna kontrola kvalitete obuhvaala je dokaze opredi-jeljenosti za razvoj i primjenu sustava te neprekidno pobolj-avanje njegove uinkovitosti. Zadaa gradske uprave bila je da osigura potrebne izvore za uvoenje i odravanje sustava te da ispuni obveze koje se odnose na vredno-vanje sustava i odobravanje zatitnih i popravnih radnji.

Prije vanjske i nezavisne prosudbe, utvreno je na koji nain sustav upravljanja kvalitetom funkcionira u praksi, a koji se ispostavio dobrim, tonim i transparentnim. Sama prosudba trajala je tri mjeseca, a izvodio ju je nezavisni tim, koji je proveo sljedee aktivno-sti: obrazovanje zaposlenika, unutarnju prosudbu i pregled dokumentacije. Vanjsku pro-sudbu provela je nezavisna cer-tifikacijska organizacija. Nakon zavretka procjene stanja kvali-tete, gradskoj je upravi izdano produljenje certifikata o su-kladnosti s normom ISO 9001.

Norma ISO 9001 oznaka je meunarodne norme, prema kojoj se certificiraju sustavi kvalitete u upravljanju. Rije je o modelu za osiguravanje kakvoe u zamisli, razvoju, pro-izvodnji, ugradbi i odravanju, a upotrebljava se kad tvrtka ili ustanova trebaju osigurati sukladnost sa spomenutim zahtjevima. ISO 9001 zahtijeva da najvia upravljaka struktura u nekoj organizaciji planira, provodi i kontrolira svoje djelatnosti prema kriteriju za-dovoljavanja kupca/korisnika/ svojih proizvoda/usluga, djelo-tvornosti i uinkovitosti svojih procesa i eliminiranju trokova, koji su posljedice greaka.

Hrvoje Kova

U etvrtak, 18. studenog, u Domu kulture odran je sastanak Agro-turistikog klastera Le-poglave, koji okuplja dvadesetak raznih asocijaci-ja sa ireg gradskog podruja. Razlog okupljanja bilo je prikupljanje projektnih ideja, koje e se idue godine, posredstvom lepoglavskog Projek-tnog ureda, kandidirati na brojne natjeaje.

Projektni ured tom je prilikom predstavio njegov voditelj Emil Tkalec. lanovi klastera ispunili su i detaljni upitnik o svojim aktivnosti-ma i potrebama, kako bi im se mogao prilago-diti plan rada klastera za 2011. godinu. Direk-

tor TKIC-a mr. Vladimir Ivanua predstavio je program edukacije za djelatnike u turizmu kojeg e, u suradnji s Udrugom Hrvatski farmer, or-ganizirati TKIC na temu Za razvoj ruralnih krajeva edukacija i informiranje. Voditeljica Turistikog drutva Vesna Duboveak ukratko je prezentirala program rada TD-a Lepoglave, u kojemu je pobrojan niz aktivnosti, kojima e se obuhvatiti i lanovi klastera.

Nazoni su informirani i o prvom uspjenom projektu to ga je klaster ove godine uspio rea-lizirati u sklopu natjeaja Klasteri - udruiva-

njem do uspjeha. Od Ministarstva gospodarstva dobio je 60.000 kuna, a taj e novac utroiti na marketing i promidbu, plasiranje proizvoda na trite, edukaciju i nabavku raunalne opreme.

Naglasak je stavljen na inicijativu lanica klastera, koje moraju pripremiti svoje proizvo-de za takozvani lepoglavski pinklec, svojevrsni poklon-paket za posjetitelje, poslovne partnere i druge zainteresirane. U pinklecu e biti svi pro-izvodi iz radinosti lanova klastera, od meda i ulja do ipke, vina, medenjaka i ahata.

H. Kova

Prihod od fitnessa ii e u korist sporta

Sav ostvareni prihod od fitness centra vraat e se lepoglavskom sportu

GRADSKO VIJEE Vijenici donijeli odluku o financiranju Ureda za projekte i razvoj

Ured poinje raditi na pripremi dvadesetak projekata

Iz Zagrebake u - Vaba bankuNa aktualnom satu raspravu je potaknuo vijenik HDZ-a Robert Maek, tra-

ei objanjenje i razloge prijenosa financijskog poslovanja gradske uprave iz Zagrebake u Vaba banku d.d. Gradonaelnik Marijan kvari izjavio je da je, nakon pregovora s predstavnicima svih banaka koje posluju na naem podru-ju, konstatirano da Vaba banka nudi najbolje uvjete poslovanja. Donoenju odluke pridonijela je i injenica da je sam predsjednik Uprave Vaba banke esto dolazio na sastanke na kojima se razgovaralo o uvjetima i pogodnostima koje bi Grad mogao ostvariti prenoenjem financijskog poslovanja u nju.

- Smatramo takoer da je Vaba naa regionalna banka, koja ve dulje vri-jeme konkretnim mjerama (subvencioniranje kamata na poduzetnike kredi-te u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, potpore kreditnim linijama) pokazuje da vodi rauna o razvoju gospodarstva na podruju cijele upanije i Lepoglave kazao je kvari.

Bilo je i pitanja o postavljanju tzv. zelenih otoka u Zlogonju i o oteenju ceste u Zlogonju, do koje je dolo prilikom asfaltiranja prometnice sa sloven-ske strane. Reeno je da e taj problem Grad Lepoglava rijeiti sa slovenskim susjedima. (mm)

Rad projektnog ureda zajedno financiraju Grad Lepoglava i Opina Bednja, u omjeru 50:50

GOSPODARSTVO U Lepoglavi je potpisan ugovor o provedbi programa Poduzetnik

Grad subvencionira 2 posto kamate na kredit ulagaima u proizvodnju

Programom Poduzetnik ulagaima se nude 3 milijuna kreditnih kuna

Potpisivanjem ugovora s Vaba bankom do kreditnog fonda od 3 milijuna kn

Foto

: B. t

eAk

U sklopu projekta Integriranog javnog prijevo-za putnika na podruju Varadinske i Meimurske upanije, obje upanije su sa svojim partnerima pokrenule niz akcija u cilju istraivanja postojeeg stanja u osobnom i javnom prijevozu. Tako je u srijedu, 8. prosinca, na podruju Lepoglave i Bed-nje obavljeno brojanje svih vozila te brojanje svih putnika u vozilima javnog prijevoza vlakovima i autobusima.

U vremenu od 6 do 8 te od 15 do 18 sati, prometna je policija zaustavljala vozila na po-druju Lepoglave te na rotoru u arovnici radi

provoenja kordonske ankete, a vozae i putnike anketirali su studenti Fakulteta prometnih znano-sti. Anketiranje se provodi kao dio znanstvenog projekta Metodologija i kriteriji pri utvrivanju pilot-linija u integriranom javnom prijevozu put-nika, iji su nositelji Fakultet prometnih znano-sti u Zagrebu i Fakultet organizacije i informatike u Varadinu. Projekt je prijavljen pri Sveuilitu u Zagrebu, a fakultetima su partneri u projektu Udruga Savez za eljeznicu, Prometna policija, Strojarska i prometna kola Varadin te Varadin-ska i Meimurska upanija.

Cilj projekta jest utvrivanje potencijalnih mjesta za pokretanje integriranog javnog prijevo-za putnika. Tonije, na tim bi mjestima putnici s jedinstvenom kartom mogli koristiti i vlak i auto-bus. Integrirani sustavi s velikim se uspjehom pri-mjenjuju u svim razvijenim europskim zemljama, a uvoenje takvog sustava javnog prijevoza prido-nosi poveanju efikasnosti i kvaliteti putovanja.

Gradonaelnik Marijan kvari, zajedno sa za-mjenikom upana, Milanom Pavlekoviem, tog je dana obiao teren i sudionike projekta.

Marina Markovi

KLASTER Stiglo 60.000 kuna od Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva

U lepoglavskom pinklecu sve, od vina i meda do ipke i ahata

Dobiveni novac klaster e utroiti na marketing i promidbu, plasiranje proizvoda na trite, edukaciju i nabavku raunalne opreme Dobivenih 60.000 kuna klaster prvenstveno e ii na marketinke aktivnosti

Foto

: Arh

iv t

kiC

PRIJEVOZ U Lepoglavi obavljeno brojanje vozila i putnika u cilju pripreme za uvoenje integrirana javnog prijevoza putnika na podruju Varadinske i Meimurske upanije

Korak prema integriranom javnom prijevozuU integriranom prijevozu putnici s jedinstvenom kartom koriste i vlak i autobus

GRADSKO VIJEE U Domu kulture uredit e se fitness centar

Gradski vijenici veinom glasova dali su su-glasnost da upravljanje lokalnim vodovodom Kaznionice u Lepoglavi preuzme ivaneki Iv-kom

6PROBA

7

PROBA

- Zahvalna sam i za jednu, a kamo li ne za 7.000 poklonjenih kuna! Velika je to svota za malo se-osko obiteljsko gospodarstvo poput naeg, omoguit e nam da uredimo prilaz stajnjaku te da ga funkcional-nije odlaemo i skladitimo kazala je urica Menari iz arovnice, koja ima registrirano malo obitelj-sko poljoprivredno gospodarstvo. Dri etiri krave ije mlijeko isporu-uje Vindiji, uzgaja zagorske purane i svinje, obrauje vrt. Budui da joj je suprug bolestan, a zbog kolskih obveza djeca ne mogu puno pripo-moi, cijelo gospodarstvo dri sama i na taj nain izdrava obitelj, pa je stoga bespovratnu novanu pomo Grada Lepoglave, to ih je krajem rujna isplatio poljoprivrednicima svoga podruja, doekala kao vrijed-nu potporu opstanku sitnih selja-kih gospodarstava.

Na natjeaj se javilo tridesetak poljoprivrednika

urica Menari jedna je meu etrnaest registriranih obiteljskih gazdinstava kojima su dogradona-elnik Lepoglave Alojz Gredelj i predsjednik Gradskog vijea Zori-slav Rodek uruili bespovratne po-

moi namijenjene razvitku poljo-privrede u naem kraju. Na natjeaj to su ga gradske slube raspisale jo u srpnju, javilo se tridesetak poljo-privrednika, meutim, uvjete za do-bivanje potpora ispunilo ih je upola manje. Za novac su svojim progra-mima mogla konkurirati samo regi-strirana obiteljska gospodarstva, a prednost su imali projekti vezani uz investicije u poljoprivredi, preradu poljoprivrednih proizvoda i njiho-vu promidbu, udruivanje gospo-darstava, poticanje vinogradarstva, vinarstva i povrtlarstva te unaprei-vanje proizvodnje pod plastenicima i staklenicima,

Udruga graana Strojni prsten Poljoprivrednicima je podijelje-

no ukupno 130.000 kuna bespovrat-nih novanih potpora.

- Obiteljska gospodarstva Keder, Kostanjevec i Krianec pomo su dobila za potrebe adaptacije objeka-ta za dranje krava, dok je OPG-u Debeljak potpora odobrena za adap-taciju staje za dranje ovaca. Vinji-kom OPG-u Butko dobiveni novac olakat e nabavu novog plastenika i opreme, dok je OPG Drai dobio pomo za nabavu poljoprivredne mehanizacije za obradu vinograda. Budui da meu proizvoaima ima i vrlo perspektivnih, nadamo se da

e im potpore pomoi u nastojanji-ma da stasaju i pokrenu ozbiljniju proizvodnju kazao je lepoglavski dogradonaelnik Alojz Gredelj.

Meu udrugama, profitirala je Udruga graana Strojni prsten iz Le-poglave. Ona je dobila 15.000 kuna potpore za nabavu specijalnog stroja za kalcificiranje tla, kojim e se moi sluiti i ostali zainteresirani graani.

Mnogi ljudi na potpore prijeko gledaju!

- teta je to mnogi ljudi na ispla-ene potpore prijeko gledaju! Ne uzimaju u obzir da smo ih ostvarili putem legalno raspisanih natjeaja, ije smo kriterije zadovoljili. K tome, malim proizvoaima danas je vrlo teko opstati poalila se urica Menari. Bespovratne pomoi ujed-no su i potpora ruralnoj proizvodnji na seljakim domainstvima, koja je u Lepoglavi u izumiranju. Svjedoi o tome i podatak da je u zadnjih 25 godina na naem podruju nestalo 2.000 krava, pa im se danas broj pro-cjenjuje na manje od 180!(ljr)

U obilazak fosilnog vulkana i nalazita poludragulja ahata na Ga-veznici-Kamenom vrhu u Lepoglavi odsad e biti mogue samo s plae-nom ulaznicom, a posjetitelje e u razgledavanje toga lokaliteta voditi struno osposobljeni predstavnici Udruge Lepoglavski ahat. Upravlja-nje Gaveznicom te odravanje puto-va, staza i platoa preuzima Turistiki kulturno-informativni centar u Le-poglavi, koji e, takoer, voditi bri-gu o sigurnom kretanju posjetitelja oznaenim i ureenim stazama.

Sve to utvreno je ugovorom ko-jim je varadinska Javna ustanova za upravljanje zatienim dijelovima pri-rode dala TkIC-u u koncesiju Gave-znicu na tri godine. Budui da je rije o lokalitetu koji je proglaen geolo-kim spomenikom prirode, suglasnost za davanje u koncesiju prethodno je dalo Ministarstvo kulture. Koncesij-ski ugovor potpisali su ravnateljica Javne ustanove Alenka Car i direktor TCIC-a mr. Vladimir Ivanua.

- Gaveznica je posve ureena i spremna za dolazak organiziranih grupa. Oekuje ih obilazak dijela ne-kadanjeg fosilnog dimnjaka, razgle-davanje vulkanskih i ahatskih stije-na, razglednog kamenog mobilijara s geolokim stupom i informativnim ploama. Ulaznica za pojedinane

posjetitelje stajat e 20 kuna, a ako u obilazak budu eljele obitelji, karta e ih stajati 50 kuna. S turistikom agencijom Sinergija dogovorili smo mogunost organiziranog posjeta kolskih, studijskih i drugih stru-nih grupa i ekskurzija, a u tom slua-ju ulaznica e biti jeftinija i stajat e samo deset kuna po osobi naglasio

je mr. Ivanua. Posjetiteljima se u paketu ujedno nudi i posjet dru-gim lokalnim znamenitostima kao to su pavlinski samostan i crkva, zbirke ipke i odlazak na Ravnu goru.

Uoi potpisivanja koncesijskog ugovora, Gaveznicu su u pratnji domaina iz Lepoglave obili i pred-stavnici Muzeja krapinskih neander-

talaca, Parka prirode Medvednica te opina Radoboj i Donja Voa. Budui da je rije o ustanovama i sredinama koje veu svjetski pozna-ta paleontoloka i geoloka batina, njihovi predstavnici potpisali su sporazum o kreiranju zajednikog turistiko-kulturnog programa Pu-tovima neandertalaca. Potpisali su ga ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja Goranka Horjan, ravnatelji-ca Parka prirode Medvednica Nives Farka Topolnik te elnici Lepogla-ve, Radoboja i Voe Marijan kvari, Anelko Topolovec i Krunoslav Jur-gec. Cilj je povezati nalazita nean-dertalaca sa zanimljivim geolokim lokalitetima te ih turistima ponuditi u paketu.(ljr)

Ima li opala u Gaveznici?

U ivotopisnom gradiu Kreevu, udaljenom dvadeset kilometara od Sarajeva, od 15. do 17. listopada odran je Meuna-rodni sajam minerala. Usprkos loem vremenu, posjet sajmu bio je iznad oekivanja, a meu brojnim posjetiteljima bili su i lanovi Udruge Lepoglavski ahat, koji su se kui vratili obogaeni novim znanjima i iskustvima.

- Najupeatljiviji dio sajma bio je posjet naputenom rudniku barita iznad sela Deevice. Radi se o tunelu koji se prua pravocrtno, u duljini od 700 metara opisao je predsjednik udruge Damir Vrtar. Najnevjerojatnija novost sajma bio je pronalazak dra-gocjena opala, u okolici Tuzle. Vrlo je nalik australskom, ije se cijene kreu oko 1000 eura za kilogram sirovog materijala.

- Odmah nakon vienih pri-mjeraka dali smo se u potragu za tragovima ranijih nalaza u literaturi i na internetu te za razgovorima sa strunjacima iz geoloke struke. Izgleda da se radi o potpuno novom i do sada nezabiljeenom nalazu na podruju BiH. Inae, dra-gocjenog opala u Europi je u pri-linim koliinama bilo na podruju Slovake. U Hrvatskoj nije zabilje-en, iako smo mi nali nekoliko krasnih primjeraka obinog opala u Gaveznici. Tko zna ima li ga u du-binama Gaveznice, koje nikad nisu istraene? zapitao se Vrtar.(hk)

Javni zavod Kozjanski park, vo-dei partner na projektu Marijan-ski hodoasniki put, jedanaestu godinu uzastopce organizirao je Praznik kozjanskega jabolka 2010. Manifestacija struno-sajamskog i zabavnog karaktera odrana je u Podsredi, od 3. do 10. listopada, a na njoj je nastupila i Turistika zajednica Sjeverno zagorje, kao je-dan od partnera na projektu. Ona se u subotu, 9. listopada, predsta-vila promidbenim materijalima i

prezentacijom turistike ponude u kojoj su prevladavali lepoglavska ipka i ahat.(mm)

Predstavnici Turistike zajednice Sjeverno zagorje - voditelji lepoglav-skog i ivanekog turistikog drutva Vesna Duboveak i Boris Jageti Darabo, sudjelovali su na Danima turizma to su, u organizaciji Mini-starstva turizma, Hrvatske turistike zajednice, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske radiotelevizije, od 20. do 22. listopada odrani u Rovinju.

Rije je o najveem skupu hr-vatskih turistikih djelatnika, na kojemu struka analizira uinke pro-tekle sezone i najavljuje aktivnosti za sljedeu turistiku godinu. Danima turizma odazvalo se oko 1.500 sudi-onika iz cijele Hrvatske.

- Iz svega to se ulo na skupu, proizlazi da e idua turistika godi-na biti vrlo teka. Prilikom razmje-ne iskustva s ostalim sudionicima, dobili smo ideje za nove projekte i programe izjavila je V. Dubove-ak, voditeljica Turistikog drutva Lepoglave.

Predstavnici TZ Sjeverno za-gorje sudjelovali su i u radu okru-glih stolova, na kojima se, meu ostalim, raspravljalo i o projektima u koje je Lepoglava ve ukljuena, a to je ukljuivanje hrvatskih kultur-nih ruta u europske, o ruti Hrvat-skog zagorja od najstarijih vremena do danas i o projektu Put neander-talaca.

SURADNJAU Lepoglavi turistiki vodii s Kvarnera

Tridesetak turistikih vodia s Kvarnera u petak je, 26. studenog, posjetilo Lepoglavu i upoznalo se s turistikom ponudom i poten-cijalima naega kraja. Stigavi s prvim pahuljama ovogodinjeg snijega, lanovi Udruge turistikih vodia Kvarnera u Domu kulture premijerno su pogledali promotiv-ni turistiki video spot Turistike agencije Sinergija, u kojemu je pri-kazana spomenuta turistika po-nuda lepoglavskog kraja i okolice.

Gosti su potom obili Dom kulture i stalni postav ahata Udruge Lepoglavski ahat, dok im je o njego-vu nalazitu na lokalitetu Gavezni-ca-Kameni vrh priao predsjednik Damir Vrtar. Na alost, zbog loeg vremena, turistiki vodii toga dana nisu mogli obii dimnjak fosilnoga vulkana. Prije odlaska, razgledali su postav lepoglavske ipke. Gostima s Kvarnera domain je bio dogradonaelnik Alojz Gredelj.(hk)

LEPOGLAVSKI AHAT lanovi udruge na Meunarodnom sajmu minerala u Kreevu (BiH)

TURIZAM Predstavnici Turistike zajednice Hrvatsko zagorje na Danima turizma u Rovinju

Nove turistike ideje i projekti iz RovinjaNai predstavnici na okruglim stolovima o temama i projektima interesantnim za lepoglavski kraj

Lepoglavani u Kozjanskom parku

Foto

: Arh

iv t

kiC

PROMIDBA Turistiko drutvo Lepoglave u SlovenijiNa Prazniku jabuka u Kozjanskom parku

KONCESIJA Lepoglavi koncesija za obavljanje turistike djelatnosti u vulkanu na Kamenom vrhu

U vulkanski dimnjak samo s plaenom ulaznicom

Pet muzeja, opina i parkova prirode potpisalo je sporazum o zajednikom kulturno-turistikom programu Putovima neandertalca

U paketu e biti i obilazak crkve

Foto

: B. t

eAk

Sastanak radi realizacije projekta Putovima neandertalaca

U obilazak Gaveznice ubudue samo s plaenom ulaznicom

Putovima neandertalaca- elimo poveati vikend-posjete obitelji koji bi ukljuivali dvodnevne i

trodnevne obilaske. Osim kolskih ekskurzija, iji je posjet dosad bio odlian, strateki interes su nam nove aktivnosti usmjerene na dolazak stranih po-sjetitelja u ljetnim i zimskim mjesecima. elimo se prikljuiti meunarodnim aktivnostima koje bi omoguile ukljuivanje hrvatskih destinacija u europske kulturne rute poruila je ravnateljica krapinskog muzeja Goranka Horjan.(ljr)

POTPORE Grad Lepoglava poljoprivrednicima podijelio 130.000 kuna bespovratnih potpora

Zahvalna sam i za jednu, a kamo li ne za 7.000 poklonjenih kuna!

Pomo od 15.000 kuna za nabavu stroja za kalcificiranje tla, dobila je lepoglavska Udruga Strojni prsten

Komunalna tvrtka Ivkom u su-radnji je s Gradom Lepoglavom u zaselku Klaidarii kod Zlogonja dovrila gradnju 580 metara vodo-voda. Njegova je gradnja financirana iz naknade to se u cijeni vode priku-plja za razvoj, odnosno, za gradnju novih i rekonstrukciju postojeih vodovodnih mrea. Radovi su stajali 72.000 kuna, a mjetanima je drago to je pitka voda napokon stigla i do njihovih kuanstava.

Rekonstrukcijski radovi izvedeni su i na vodovodu u Crkovcu. Kako bi napokon rijeili problem vodoop-skrbe svih sela i zaselaka, iz lepoglav-skih gradskih slubi poruuju da e se idue godine vodovodi graditi i na potezu Hadjaki-Mikulekovo-Be-

aki-Ciglari-Vranjka, na vinjikom podruju.

Takoer, Lepoglava se pridru-ila velikom projektu rjeavanja

vodoopskrbe visinskih naselja koji Opina Bednja kandidira Hrvat-skim vodama. Rije je o brdskim naseljima Kamenikog i Bednjan-

skog Podgorja, koja se nalaze na po-druju Lepoglave i Bednje. Poto u njima ivi znatan broj stanovnika, obje sredine nadaju se da bi upra-vo to moglo presuditi da Hrvatske vode novano podupru taj projekt.

Gradsku upravu Lepoglave idue godine oekuje i rjeavanje vodoop-skrbe reta, Budima, Vesi, Borja, Gekovca, Sestranca, Purge i Oure, koji bi se trebali prikljuiti na regio-nalni vodovod varadinskog Varko-ma. Naime, sva ta naselja sada se vo-dom opskrbljuju iz vodovoda kojima upravljaju mjesni odbori, a zakon to vie ne doputa. Magistralni vodovod sagraen je ljetos i pritom je ostavlje-na mogunost da se na njega priklju-e sva spomenuta naselja.(mm)

VODA Rjeava se vodoopskrba svih naselja na podruju Lepoglave

Stigla voda u zaselak Klaidarii kod Zlogonja

Foto

: Arh

iv t

kiC

Stigla je vode u Klaidarie

Poljoprivrednici su za dobivanje novanih sredstava morali zadovoljiti kriterije javnog natjeaja

Pravo na isplatu potpora ostvarilo je etrnaest OPG-a s naeg podruja

urica Menari: Malim proizvoaima mlijeka danas je teko opstati!

Foto

: B. t

eAk

BLIE EU Udruga Lokalna akcijska grupa - Sjeverozapad

Zajedno po sredstva iz fondova EU

U ponedjeljak, 6. prosinca, u Varadinu je osnovana Lokalna akcijska grupa Sjeverozapad ili LAG Sjeverozapad. Nakon inicijativnog sastanka odranog u svibnju ove godine, predstavnici jedinica lokalne samouprave odluili su formalizirati tada potpisani sporazum u ustrojstveni oblik nevladine organizacije, odnosno udruge. Sjedite LAG-a bit e u Le-poglavi, na adresi Doma kulture, a njegov prvi predsjednik je Marijan kvari. Zamjenici predsjednika su naelnici opina Petrijanec i Klenovnik Vladimir Kurei i Izidor Gladovi. Tajnik je Emil Tkalec.

Podsjetimo, Grad Lepoglava je u suradnji s Razvojnom agencijom Varadinske upanije AZRA-om, pokrenuo inicijativu za osnivanje LAG-a na podruju sjeverozapad-ne Hrvatske. Osnivanje LAG-a temelji se na LEADER pristupu, koji je pokrenut od strane EU, s ciljem razvoja ruralnih podruja. Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodar-stva raspisat e natjeaj za odabir LAG-ova, koji e s IPARD agencijom potpisati ugovorni sporazum. Nji-me e se definirati tekui trokovi i provedba specifinih projekata. Osnivanjem i potvrdom LAG-a od strane IPARD agencije, LAG ostva-ruje pravo na povlaenje sredstava iz EU za razliite projekte vane za lokalnu zajednicu. Osnivakoj skuptini su, osim spomenutih, nazoili i elnici Ivanca, Bednje, Cestice, Donje Voe, Maruevca, Vinice i Srainca.(H. Kova)

8PROBA

9

PROBA

Novi sloj asfalta prema Podgorju

Polovicom studenog zavrilo je ureenje prometnice od mosta u Kamenici do raskrija prema Kamenikom Podgorju. Polaganje novog asfaltnog sloja, postavljanje cestovne signalizacije i rubnjaka u duljini 800 metara, financirala je upanijska uprava za ceste.

Grad Lepoglava sa UC-om uspjeno surauje, a dobra suradnja tijekom ove godine potvrena je zavretkom radova na gradnji nogostupa u arov-nici. Ona e se nastaviti i idue godine, realizacijom ambicio-znih planova na komunalnom ureenju Lepoglave. (hk)

PROMETNICENove prometnice na vinjikom podruju

Krajem studenog na podruju Vinjice zavrili su radovi na gradnji novih dvaju kilometara prometnica, vrijednih 400.000 kuna. Sagraeno je 800 metara dionice Donja Vinjica-Mahunevo i 1.200 metara u pograninom dijelu. Rije je o nerazvrstanim pravcima koji su modernizirani temeljem programa gradnje cesta za 2010. godinu. Novim pravcima zaokruena su ulaganja u lepo-glavsko pogranino podruje.(hk)

S proljepanjem vremena, oekuje se poetak radova na takozvanom lijevom skreta-u na dravnoj cesti D-35, od lepoglavske obilaznice prema gradskom centru. Javni na-tjeaj je proveden, a time su ispunjeni uvjeti za poetak radova.

Osim proirenja raskrija, na-stavit e se radovi na nogostupu, a radove e obavljati tvrtka Hu-ek Niskogradnja. Posao je vri-jedan 330.000 kuna. U prvoj e se, fazi u suradnji s Hrvatskim cestama, proiriti prometnica,

poloiti tampon i asfaltni tepih, uz dodatnu cestovnu signaliza-ciju na tom potezu.

- Tim radovima na raskriju e se uvelike poveati sigurnost sudionika u prometu, smanjit e se opasnost od potencijalnih prometnih nezgoda i omogui-ti bri i sigurniji promet vozila. Nakon to zavre i radovi na nogostupu, sigurnosno stanje na cijelom pravcu od raskrija do eljeznikog kolodvora bit e zadovoljavajue poruio je gradonaelnik Marijan kvari.(hk)

- Dok je 2008. godine na podruju Lepo-glave sagraeno gotovo osam kilometara um-skih cesta, ove godine ureuje se jo dvanaest kilometara umskih prometnica. Zahvaljuju-i tome, vlasnicima je uvelike olakan pristup umama, sjea i izvlaenje drvne mase, kao i provoenje uzgojnih radova u umama. O tome koliko je za graane ta problematika vana, pokazuje i podatak da je pola ukupnih lepoglavskih povrina (49,7 posto) pokrive-no umama, veinom u privatnom vlasnitvu mjetana.

To je u povodu otvaranja dviju umskih pro-metnica, Kukelja i Cerja na potezu izmeu a-rovnice i Kamenikog Podgorja, izjavio Tomo Reetar, predsjednik Udruge privatnih vlasnika

uma Kesten iz Lepoglave. Ceste su sagraene novcem koji se prikuplja iz naknade za opeko-risne funkcije uma, a zajedno su ih otvorili Her-man Sunik, tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva i Ma-rijan kvari, gradonaelnik Lepoglave. Gradnja prometnica stajala je 270.000 kuna, dok se uku-pna vrijednost radova na umskim prometnica-ma procjenjuje na etiri milijuna kuna. Taj no-vac od umarske savjetodavne slube na temelju javnog poziva povukla je Udruga Kesten, koja se ubraja meu najbolje organizirane umovlasni-ke udruge u Hrvatskoj.

- Na nau inicijativu, izraeni su i programi gospodarenja za privatnim umama na podruju svih etiriju gospodarskih jednica, a to su lepoglav-

ska Ivanica, Oura-Rinkovec, Kamenica-Jerovec i Vinjica. Izrada planova stajala je 900.000 kuna, no bez njih ne moemo konkurirati na natjeaje za dodjelu novca. Uloeni novac se isplatio, jer nam programi omoguuju dobivanje subvencija i podloga su za bolje gospodarenje umama ista-knuo je Reetar. umovlasnici su zadovoljni to je i gradska uprava prepoznala njihov rad i to im je prijanje donacije s 10.000 poveala na 35.000 kuna na godinu.

- Manju donaciju udruga je utroila za naba-vu vitla za izvlaenje drva, dok smo novi, pove-ani iznos usmjerili za nabavu cjepaa drva od 20 tona. Moi e ga rabiti svi lanovi Kestena upisani u Upisnik privatnih umovlasnika poruio je Tomo Reetar.(ljr)

NADSTRENICENadstrenice u Kamenikom Podgorju i Gornjoj Vinjici

U Kamenikom Podgorju i Gornjoj Vinjici postavljene su dvije nove nadstrenice na autobusnim ugibalitima. Rezultat je to zahtjeva Grada Lepoglave upuena Varadinskoj upaniji, koja je i ove godine nadstrenice dodjeljivala jedinicama lokalne samouprave, koje su za njih pokazale interes i potrebu.

Osim spomenute dvije, odlueno je i da se jedna, ona sa lepoglavske obilaznice, preseli u arovnicu, kod podrune kole, jer je tamo potrebnija. U planu je i podizanje nadstrenice u Zlogo-nju. Postavljanjem nadstrenica graanima je omogueno da na dolazak autobusa ekaju na zatienu mjestu, pod krovom, a ne da kisnu na snijegu i kii.(hk)

Krajem listopada poela je grad-nja pjeake staze u arovnici, od podrune kole do rotora. Rije je o zajednikom ulaganju Grada Lepo-glave i upanijske uprave za ceste, a temeljem provedena natjeaja, izvo-enje radova povjereno je varadin-skoj Cesti.

Cilj je toga ulaganja poveanje sigurnosti za sve sudionike u prome-tu, pogotovo za kolsku djecu. Ovi-sno o vremenskim prilikama, planira

se i polaganje finog asfaltnog sloja na rotoru te preasfaltiranje i obnova ce-ste na izlazu KamenicaKameniko Podgorje.

Ukupna vrijednost radova je oko 400.000 kuna, a UC i Grad Lepo-glava financiraju ih u omjeru 50:50.(mm)

U Kamenikom Podgorju, kod kapelice sv. Martina, na samo Marti-nje misu je sluio vl. Ivan Hruko iz Cvetlina. Misi i blagoslovu mladog vina je prisustvovalo vie od 200 vjernika. Oni su potom proslavu Martinja nastavili s lanovima lepo-glavske Udruge vinogradara, vinara i voara Klopotec, koji su za tu priliku pripremili bogatu zakusku.

A proslava Martinja, kako to ve tradicionalno biva u naem kraju, bila

je potom popraena pjesmom i glaz-bom do kasnih veernjih sati. Njome je Klopotec nastavio niz svojih razli-itih aktivnosti koje provodi tijekom itave godine. Pored tradicionalnih proslava vinogradarskih blagdana, za svojih, vie od stotinu lanova, re-dovito organizira predavanja o vino-gradarstvu i podrumarstvu, strune ekskurzije u poznate vinarije i vino-grade diljem Hrvatske i ocjenjivanje vina od strane enologa.(mm)

DAN NEOVISNOSTI

Cvijee i molitve za branitelje

Uoi Dana neovisnosti, roditelji i rodbina poginulih branitelja, pred-stavnici braniteljskih udruga, Grada Lepoglave, Gradskog vijea i politi-kih stranaka na gradskom groblju poloili su vijence i zapalili svijee u znak sjeanja na lepoglavske brani-telje poginule u Domovinskom ratu.

Obraajui se okupljenima, gradonaelnik Marijan kvari podsjetio je da je lepoglavski kraj prinio veliku rtvu za ostvarenje slobodne i suverene hrvatske dr-ave. Svoje ivote dali su Marijan Matii, Dragutin Godini, Vin-ko Andrijani, Josip tefanec, Marko Ledinak, Slavko Kos, Dragutin Nagla, Vlado kalec i Stjepan Krianec. rtva je to na koju trajno treba podsjeati i za uvanje tekovina Domovinskog rata odgajati i mlade generacije.

Vijenci su poloeni i na spome-nike u Kamenici i Vinjici.(mm)

Uoi blagdana Svih svetih, u petak su, 29. listopada, roditelji i rodbina poginu-lih branitelja, predstavnici braniteljskih udruga, Grada Lepoglave, Gradskog vijea i politikih stranaka kod sredinjeg kria na gradskom groblju poloili vijence, zapalili svijee i odali poast lepoglavskim branite-ljima poginulim u Domovinskom ratu.

U ime Grada Lepoglave, svima nazoni-ma prigodnim se rijeima obratio zamjenik gradonaelnika Alojz Gredelj. Molitvu za mrtve predvodio je lepoglavski upnik vl. Andrija Kiiek. Vijenci su poloeni i na grobove svih poginulih branitelja, na gro-bljima u Lepoglavi, Kamenici i Vinjici.(hk)

REENJE akonsko reenje u katedrali

Ivica Cujzek zareen za akona

U nedjelju, 28. studenog, Varadinska je biskupija sveano proslavila stupanje trojice kandidata u sveti red akonata. Na euhari-stijskom slavlju koje je u katedrali Uznesenja Blaene Djevice Marije u Varadinu predvodio varadinski bi-skup msgr. Josip Mrzljak, za akona je zaredio Ivicu Cujzeka iz Lepoglave s kolegama iz Makovca i Kalinovca.

Brojni vjernici iz Varadinske biskupije okupili su se na slavlju akonskog reenja, a osim biskupa, euharistijskom slavlju prisustvo-valo je jo 45 sveenika, meu kojima i predstavnici Zagrebake bogoslovije. Nakon obreda, Ivicu Cujzeka je u akonsko ruho odjenuo njegov upnik, preasni Andrija Kiiek. Na kraju mise biskup je estitao novim akonima i zaelio im ustrajnost u zahtjev-nom sveenikom zvanju.(mm)

U cilju informiranja stanara o predstojeim radovima u gradskom centru, tonije, u ulicama oko zgra-de gradske uprave, gradonaelnik Marijan kvari u srijedu je, 17. stu-denog, razgovarao s predstavnicima stanara.

Meu ostalim, stanarima je predstavio projekt hortikulturnog ureenja zelenih povrina u Le-poglavi, koji je izradio umarski institut iz Jastrebarskog. Njime je predvieno uklanjanje breza, sad-

nja mladih lipa i ukrasna grmlja te ureenje cvjetnih gredica. Sadnja e biti planska i koordinirana i ubu-due se vie nee odvijati po naelu kako kome pae.

Nadalje, stanari su upozoreni i na obvezu potivanja zakonskih odred-bi, kojima je propisano da se, radi lakeg oitanja i kontrole potronje struje, elektrina brojila moraju po-staviti izvan stanova. Odredba je obvezujua i morat e je potivati svi stanari. Oni su takoer upoznati

s HEP-ovim planovima rekonstruk-cije elektrinih vodova do zgrada. Naime, HEP e sadanje elektrine stupove, koji vode elektrinu energi-ju do zgrada, zamijeniti podzemnim vodovima.

Najvie polemike izazvala je i-njenica da e stanari zgrada, koji se trenutano vodom snabdijevaju iz sustava Kaznionice (koja je u meu-vremenu prikljuena na Ivkomov vo-doopskrbni sustav), takoer postati Ivkomovi potroai. Problem je to

e im time voda poskupjeti. Sada je plaaju samo 79 kuna za dva mjese-ca, to je znatno jeftinije od aktualne Ivkomove cijene. Premda e stanari vodu plaati realno, prema stvarnoj potronji na svojim vodomjerima, istiu da novani udar po depu u kriznoj godini svakako nije neto to im treba. No, Zakon o vodama u ovakvim je sluajevima posve jasan, a i Grad ima zakonsku obvezu da djelatnost javne vodoopskrbe uskla-di sa Zakonom.

Na sastanku je bilo rijei i o ob-vezi potivanja komunalnog reda. Graanima je skrenuta pozornost na to da drva za ogrjev moraju s javnih povrina ukloniti u roku od 48 sati od dostave. Budui da je i snijeg ove godine rano stigao, stanari su upo-zoreni da sami trebaju istiti parki-ralita ispred svojih zgrada. Naime, koncesionar ima samo obvezu ie-nja ulica, odnosno, kolnika, kojim prometuju vozila, dok su parkirali-ta briga samih stanara.(hk)

PROBLEMI NAI SVAGDANJI Stanari lepoglavskih zgrada razgovarali s gradskim vodstvom

Stanari moraju istiti snijeg s parkiralita

UMSKE CESTE Otvorene su nove umske ceste Kukelj i Cerje

Modernizira se jo 12 kilometara cesta vrijednih 4 milijuna kuna

Na otvaranju umskih cesta Kukelj i Cerje

Foto

: B. t

eAk

Reetar: U tijeku je nabava cjepaa drva od 20 tona, koji e moi koristiti svi lanovi Udruge Ke-sten upisani u Upisnik privatnih umovlasnika

SIGURNOST

Proirenje raskrija na lepoglavskoj obilaznici

Raskrije od obilaznice prema gradskom centru bit e rekonstruirano i proireno

Foto

: Arh

iv t

kiC

Pjeaka staza od podrune kole u arovnici do rotora

Pjeaka staza gradi se na potezu od kole do rotora

Grad Lepoglava i upanijske uprave za ceste sudjeluju u projektu u omjeru 50:50

Foto

: Arh

iv tk

iC

KAMENICA

Foto

: Arh

iv tk

iC

Gradonaelnik kvari stanarima je predstavio projekt hortikulturnog ureenja Lepoglave Sa sastanka stanara s gradskim elnitvom

Foto

: Arh

iv t

kiC

MARTINJE Vinari i podrumari doekali najomiljeniji vinski praznik

Doel je, doel sveti Martin

Foto

: B. t

eAk

Misi se odazvao velik broj vjernika iz okolnih naselja

Misu kod kapelice sv. Martina predvodio je vl. I. Hruko

SVI SVETI Poast naim poginulim braniteljima

Cvijee i svijee i na posljednja poivalita poginulih branitelja

Foto

: Arh

iv tk

iC

Poginulima je odana poast kod sredinjeg kria na groblju u Lepoglavi

10

PROBA

11

PROBA

Najvei stupanj uvjebanosti pokazao je DVD Lepoglave

Turistiko drutvo i Grad Le-poglava u utorak su, 7. prosinca, proglasili pobjednike ovogodinje turistiko-ekoloke akcije Cvijet za ljepi grad. Prosudbena komisija, u ijem su sastavu bili Davor Petak, Vesna Duboveak i Mirko Varovi pritom nije imala nimalo jedno-stavnu zadau, jer u konkurenciji 68 okunica i balkona okupanih u cvijeu i zelenilu, nije bilo lako iza-brati najljepe. No ipak, u kategoriji balkona, prva nagrada dodijeljena je obitelji Vladimira Hodalja, dru-go mjesto pripalo je Blanki Jagi, a tree mjesto osvojio je jarkocrveni balkon pelargonija Ane Vresk iz Lepoglave.

Nadalje, najljepu okunicu ima-ju tefanija Gali i Zvonko retni iz Lepoglave, a na treem mjestu je okunica Zdravka Hrenjaka iz Vinjice. U kategoriji najureenijih javnih i poslovnih prostora, nagrade su dodijeljene Osnovnoj koli Ante

Starevia, Gradu Lepoglavi, glav-nom trgu u Kamenici i restauraciji Ivanici. Ove godine organizator je, Turistiko drutvo Lepoglave, vla-snike najljepih balkona i okunica nagradilo novano, s 400, 300 i 200 kuna.

Proglaeni su i najuspjeniji au-tori likovnih radova na eko-teme. Nagraeni su starija skupina Cvjeti-i Djejeg vrtia Lepoglave te Marta Pintari, Sabina Dijanei i Melani Sambol. Za najbolje literarne radove nagraene su tefica Hirin, Ivana Kuej i Andrea tefanec. Nagrade najboljima uruila je predsjednica TD-a Lepoglave Vesna Duboveak s direktoricom upanijske TZ Eliza-betom Dolenec. Izlobu fotografija najljepih balkona i okunica otvo-rio je dogradonaelnik Lepoglave Alojz Gredelj.

Program je glazbom uljepao Pje-vaki zbor Collegium artisticum.(mm,ljr)

Priznanje lepoglavskoj koli za ureenje kolskog vrta

Politike i radne tonove ti-pine za gradske slube, u lepo-glavskoj su Gradskoj vijenici prolih dana zamijenili posve drukiji zvukovi. Smijeh rodi-telja, pla nedavno roene dje-ice i gugutanje kojim su be-bai popratili svoj prvi prijam u karijeri, oivjeli su prostore vijenice i razgalili zaposlene. Jer, ne dogaa se ba svaki dan da u opinu svrate najmlai stanovnici Lepoglave!

A sedamnaest novoroene djece, koji su na prijam poveli i svoje roditelje, pozdravili su lepoglavski gradonaelnik i do-gradonaelnik Marijan kvari i Alojz Gredelj te roditeljima estitali na prinovi u obitelji.

Ujedno su im uruili novane potpore. Premda nisu visoke, one su lijepa gesta kojom grad-ske slube nastoje pomoi rodi-teljima u pokrivanju trokova

opremanja novoroene djece.Grad iz svog prorauna sva-

kom novoroenom djetetu daruje 1.000 kuna. Za drugo di-jete u obitelji poklanja 1.500, a

za tree i svako sljedee novoro-ene, 2.000 kuna. Usto, izdvaja i novac za kupovinu djeje hra-ne, a pravo na taj oblik pomoi imaju roditelji djece u dobi do est mjeseci, koji djeju hranu nabavljaju prema preporuci li-jenika.

Veselom primanju odazvali su se svi roditelji, a za novoroenu djecu Grad je izdvojio 24.000 kuna. Meu nazonima bili su i roditelji blizanaca, prvih koji su u Lepoglavi roeni nakon tri godine! Mama Ana i tata Dar-ko imali su pune ruke posla sa ivahnim blizancima Lukom i Filipom, iju su panju privukli areni cvjetni buketi i prigodni pokloni.(hk)

VOLIM LEPOGLAVU Proglaeni su pobjednici ovogodinje ekoloke akcije Cvijet za ljepi grad

Najljepi balkon ima obitelj Hodalj, a najokunicu tefanija Gali

Autori najboljih literarnih radova su tefica Hirin, Ivana Kuej i Andrea tefanec, a najljepe slike nacrtali su klinci Dje-jeg vrtia, Marta Pintari, Sabina Dijanei i Melani Sambol

Foto

: B. t

eAk

Prireena je izloba fotografija najljepih balkona i okunica Nagrade je dodijelila voditeljica TD-a Vesna Duboveak

Jedna od uzornih lepoglavskih okunica obiteljska kua Valenta upania

VATROGASCI 12. pokretna vatrogasna vjeba DVD-a s podruja Lepoglave

Vatrogasci spremni za sve nedae

Ekipa mladei u punom pogonu

Foto

: Arh

iv t

kiC ZELENA NAGRADA Projekt Najljepi kolski vrtovi HRTV-a i Ministarstva znanosti i obrazovanja

Priznanje lepoglavskoj koli za za naj-vrt

U vrtu uenici sade i siju izvorno bilje naega kraja, sorte starinskog cvijea, voke, ukrasno grmljeVe 16. godinu uzastopce,

HRTV u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i porta i uz potporu drugih ministarstava i donatora, provodi projekt izbora i nagraivanja kola s najljepim kol-skim vrtovima.

Projekt je pokrenuo Obrazov-ni program Hrvatskoga radija, na prijedlog novinarke Lidije Komes, urednice ekoloke emisije Sluaj kako zemlja die. Na zagreba-kom Prisavlju u petak je, 26. stude-

nog, odrana sveanost proglae-nja pobjednikih vrtova za 2010. godinu, na kojoj su sudjelovali uenici, uitelji, voditelji kolskih vrtova i ravnatelji iz svih dijelova Hrvatske.

Prosudbeno povjerenstvo za Naj-ljepe vrtove u Hrvatskoj dodijelilo je lepoglavskoj Osnovnoj koli Ante Starevia priznanje za kontinuirano ureenje kolskog vrta, i to na teme-lju priznanja za najljepi kolski vrt kontinentalne Hrvatske to je koli

dodijeljeno 2008. godine u Slavon-skom Brodu. Dodjeli priznanja na-zoili su i predstavnici Grada Lepo-glave, a najponosniji je, dakako, bio ravnatelj prof. Ratko Tomi.

Priznanje je dodijeljeno i Va-radinskoj upaniji, koja je pred ostalima iskoila kao upanija s najveim brojem nagraenih kol-skih vrtova u kontinentalnoj Hr-vatskoj.

kolski vrt u Lepoglavi nagraen je, jer prema propozicijama projekta,

uenici u njemu sade i siju izvorno bilje svoga kraja, stare sorte cvijea, ukrasnih grmova, voaka, bave se ekolokom poljoprivredom i time pridonose ouvanju prirodne i bio-loke raznolikosti. Njihov rad pro-suuje povjerenstvo sastavljeno od agronoma, pedagoga i novinara, koji ih redovito tijekom godine obilaze, savjetuju i ocjenjuju, a njihov na-predak potom i nagrauju. estitke koli, njenim uenicima i cijelom kolektivu! (M. Markovi)

Prvi put nakon tri godine u Lepoglavi zaplakali blizanci

Veseli prijam u lepoglavskoj Gradskoj vijenici

LEPOGLAVA Roditeljima novane potpore za 17 novoroene djeice

Roditelji Ana i Darko Miga imali su pune ruke posla sa ivahnim blizancima Lukom i Filipom

Blizanci Filip i Luka velika su briga mami Ani i tati Darku

Snijeg koji je 3. prosinca padao i stvarao probleme u prometu nije sprijeio izvoae i gledatelje da se u velikom broju okupe u kolskoj sportskoj dvorani u Vinjici, na hu-manitarnom koncertu Veliko srce. A srcem punim dobre volje, svi su oni doli kako bi svojim prilogom pomogli skupiti novac za nastavak lijeenja bolesnog Tihomira Kudelj-njaka, djeaka iz Vinjice. Koncert su, uz potporu Grada Lepoglave, DVD-a Vinjice i Kuburake udru-ge Prva kubura, organizirali Vinji-ka udruga mladih i Osnovna kola Izidora Poljaka.

Pred oko 400 gledatelja, na-stupili su Adam Koni, KUD ITAS sa solistima Jasenkom Franc i Stjepanom Sankoviem, Sinia Miklaui, Valentina Geci, Rajko Suhodolan i tamburaki sastav vinjike osnovne kole. Na tre-nutke, raspjevanim se solistima pridruivala i publika. Prodajom ulaznica i novanim prilozima, skupljeno je 13.660 kuna.

Usto, novana sredstva na iro raun obitelji Kudeljnjak, za pomo Tihomiru, uplatit e tvrtka Tornado i Grad Lepoglava, pa se moe oeki-vati svota vea od 20.000 kuna. Svi koji ele pomoi Tihomiru, mogu to uiniti uplatom sredstava na njegov iro-raun 3114261647, otvoren u Zagrebakoj banci.(hk)

Svoju spremnost da djeluju u sluaju poara, poplave i drugih ele-mentarnih nepogoda, na 12. pokret-noj vjebi, odranoj u organizaciji Vatrogasne zajednice, potvrdile su vatrogasne postrojbe dobrovoljnih vatrogasnih drutava s podruja gra-da Lepoglave. U vjebi su sudjelo-vale postrojbe vatrogasnih drutava iz Lepoglave, Kamenice, Vinjice i Kaznionice, dok su lanovi DVD-a iz Bednje bili promatrai.

Tijekom vjebe, vatrogasci su na

nekoliko lokacija morali izvriti za-dane operativne zadatke i pokazati svoju gotovost i uvjebanost. A da su u tome uspjeli potvrdio je i pred-sjednik Gradske vatrogasne zajedni-ce Petar upani.

Pokretna vatrogasna vjeba u Le-poglavi bila je natjecateljskog karak-tera. Najvei stupanj uvjebanosti po-kazala je vatrogasna postrojba DVD-a Lepoglave, drugi je DVD Vinjice, trei DVD Kaznionice, a etvrta je postrojba DVD-a Kamenice.

Pokretna vjeba bila je ujedno i Gradsko vatrogasno natjecanje, a u njemu je poredak bio neto drukiji. Prvo mjesto osvojio je DVD Lepogla-va, druga je Kaznionica, trea Vinji-ca, a etvrta Kamenica. Svoje znanje i vjetine pokazale su i djeja vatrogasna ekipa DVD-a Kamenice i ekipa mla-dei iz DVD-a Lepoglava. Sve vatro-gasce na poetku vjebe pozdravili su lepoglavski gradonaelnik Marijan kvari i tajnik upanijske Vatrogasne zajednice Stjepan Kovaek.(H. Kova)

HUMANOST Legende zagorske glazbe poma-u u lijeenju bolesnog djeaka iz Vinjice

Veliko srce za Tihomira Kudeljnjaka

Foto

: Arh

iv tk

iC

12

PROBA

13

PROBA

Kako se pravodobno i uinkovito pripremiti u cilju ublaavanja poslje-dica elementarnih nesrea i katastro-fa koje mogu pogoditi graane to je bila tema o kojoj je lanovima u-panijskog interventnog tima i volon-terima gradskih drutava Crvenoga kria Varadina, Ivanca, Lepoglave, Ludbrega i Novog Marofa, govorio Marinko Metlii iz Odjela za pri-premu i odgovor na katastrofe Hr-vatskog Crvenog kria. Predavanje je odrano u lepoglavskom Domu kulture, s ciljem da se lokalne i upa-

nijske vlasti upoznaju sa pripremama to ih Crveni kri obavlja kako bi u potencijalnim nesreama to bre i uinkovitije mogao priskoiti u po-mo graanima.

- Crvenom kriu je Zakonom o zatiti i spaavanju povjerena vana zadaa u cilju ublaavanja posljedica nesrea i katastrofa. Dva su glavna puta naeg djelovanja. Prvi je pri-prema i rad gradskih i upanijskih interventnih timova, a drugi je pra-vodobna priprema stanovnitva za sluaj nesrea. To nastojimo postii

projektom Zajedno, informirani, pripremljeni, a njime nastojimo djeci, roditeljima i svim ostalim graanima savjetovati kako se pri-premiti i ponaati u kriznim situa-cijama naglasio je Metlii i kazao da e slian program, pod nazivom Humane vrednote, biti proveden i u nekim osnovnim kolama.

Sudionicima skupa govorili su i varadinski doupan Milan Pavle-kovi, dogradonaelnik Lepoglave Alojz Gredelj i ravnateljica upanij-skog Crvenog kria Nada Liber. (ljr)

U estokoj konkurenciji ak osamnaest ponosnih tata vrtikih klinaca, Robert Lonar pobjed-nik je Izbora najtate Djejeg vrti-a Lepoglave u pedagokoj godini 2010./2011. Budui da vrti ove godine obiljeava desetu obljetnicu takvih izbora, Lonar je proglaen i jubilarnim zlatnim najtatom, pa je, uz ve poslovian valjak, pregau i pehar od slame, okien i posebnim cvjetnim vijencem na kojemu su cvjetovi stilizirani od komuina.

U veselom druenju u prepunom vrtiu, kojemu su se odazvale sve vrtike skupine i njihovi roditelji, odluku o pobjedniku donijelo je ensko povjerenstvo na elu s naj-

mamom Gabrijelom Beli. Nakon uvodnih disciplina, u kojima su se tate natjecali u izradi boinog na-kita od slame, komuine i trave, u fi-nalne borbe uli su Goran urevi, Vladimir Ribi, Silvestar Drai, Da-mir Ribi, Robert Lonar, Miljenko tefanek, Robert Bratkovi, Goran Brako i Stjepan prem. U odluu-juoj zavrnoj disciplini, izradi lutke od prirodnih materijala, pobjedu je izborio Lonar.

O tome da su svi uivali u dru-enju, to i jest glavni cilj okupljanja roditelja, djece i odgojitelja, pokazu-je i podatak da su tate i zapjevali. Uz pratnju gitare, na kojoj je svirao Da-nijel enjaj iz bednjanskih Kavalira

(i sam vrtiki tata), iz svega glasa i bunu potporu razdraganih klinaca, pjevali su Miroslav Maek i Mario Breki.(ljr)

U utorak, 19. listopada, i maliani Djejeg vrtia Lepoglave obiljeili su Dan kruha i zahvalnosti za plodove zemlje. Nakon okupljanja u dvorani, najprije su sa svojim tetama-odgoji-teljicama priredili kratku predstavu s brojnim prigodnim pjesmama i stihovima. Kruh i pecivo, raskono aranirane na stolu usred dvorane, potom je blagoslovio lepoglavski u-pnik vl. Andrija Kiiek.

- Ove godine nema finih peciva i slatkih delicija to su ih prethodnih jeseni pekle mame i bake vrtikih polaznika. Razlog tome su propi-

si koji kau da djeca u vrtiu smiju konzumirati samo deklarirane pro-izvode, pa smo stoga jesenas kruh i pecivo naruili u pekarnici poja-snila je ravnateljica Nada Kua. I dok je devedesetak djece eljno ekalo da kuaju neto od izloena bogatstva, vl. Kiiek za to vrijeme druio se s djecom, koja su mu pokazala svoje igrake.(M. Markovi)

U skladu sa smjernicama Nacio-nalnog i Gradskog programa djelo-vanja za mlade, Savjet mladih grada Lepoglave donio je vlastiti program rada. Obuhvaa podruja obrazova-nja i informatizacije, zapoljavanja i poduzetnitva, socijalne politike, zdravstvenu zatitu i reprodukcij-sko zdravlje, aktivno sudjelovanje mladih u drutvu, civilno drutvo, kulturu mladih i slobodno vrijeme te mobilnost, informiranje i savje-tovanje mladih.

Program, u kojemu je sadrano i trinaest aktivnosti koje bi trebale poboljati drutveni ivot na po-druju Lepoglave, prihvatilo je i Gradsko vijee. Jer, kazala je pred-sjednica Savjeta mladih Tatjana Ju-ri, program prati injenicu da su mladi potrebni drutvu, a drutvo mladima.

Savjet mladih planira sljedee godinu provesti iznimno ambi-ciozan program rada. U planu je poticanje i financijska pomo pro-gramima edukacije o informati-kim tehnologijama, informiranje i poticanje mladih na nastavak obra-zovanja u srednjim kolama i na fakultetima, provoenje projekata i programa u cilju praenja darovitih uenika, ali i pomo slabijima.

Nadalje, Savjet mladih planira informirati mlade i pribliiti im mo-

gunosti zapoljavanja na podruju upanije te provesti programe ne-formalne edukacije o problemima ovisnosti, unapreivanja tjelesnog i mentalnog zdravlja mladei, pra-vilne prehrane i posebno, pristupiti izradi programa postupnog cjelo-vitog uvoenja pravilne prehrane u svim odgojnim, obrazovnim i zdravstvenim ustanovama.

Vaan segment rada bit e vezan uz senzibilizaciju mladih za zdravlje zajednice doniranje organa i da-rivanje krvi, zatim, poticanje mla-dih na aktivno sudjelovanje u radu udruga, kulturno-umjetnikih ra-dionica, razvijanje sustava razmjene mladih, uvoenje vikend razmjene na podruju grada i upanije i sli-no.(H. Kova)

Uenici su svoje poruke odraslima crtali na asfaltu

Gradski elnici tijekom dese-todnevne proslave Dana grada nisu zaboravili ni na najmlae lepoglavske stanovnike. Gradona-elnik Marijan kvari sa svojim je zamjenikom Alojzom Gredeljem u srijedu, 8. prosinca, obiao klin-ce Djejeg vrtia i razveselio ih pu-nim koarama voa i slatkia.

Zauzvrat, djeca su svoje goste

poastila roendanskom pjesmom i plesom te im darovala estitku, koju su izradili svi zajedno, i to tako da su otisnuli svoj obojani pa-lac na papir i tako svi skupa nacr-tali originalne cvjetie. Oduev-ljena poklonima, djeca su gradske elnike veselo ispratila i pozvala ih da ih ponovno u posjet, dakako - ne praznih ruku! (hk)

PREVENCIJA Predavanje za 80 volontera Crvenoga kria iz cijele Varadinske upanije

Kako se pripremiti za sluaj nesrea i katastrofa?

S vanou pravodobnih priprema upoznati su volonteri iz Varadina, Ludbrega, Ivanca, Lepoglave i Novog Marofa O priprema za nesree i katastrofe govorio je M. Metlii iz Hrvatskog Crvenog kria

Foto

: Arh

iv t

kiC

Skupu je nazoilo 80-ak sudionika iz cijele Varadinske upanije

MLADI Predstavnica upanijskog savjeta mladih Marina Markovi na Generalnom zasjedanju Skuptine europskih regija u Istanbulu (Turska)

SAVJET MLADIH Gradsko vijee prihvatilo program Savjeta mladih Lepoglave

Mladi donijeli ambiciozan plan rada za 2011. godinu

Predsjednica Savjeta Tatjana Juri: Program prati injenicu da su mladi potrebni drutvu, a drutvo mladima

Foto

: Arh

iv t

kiC

Savjet mladih donio je program rada, koji obuhvaa osam podruja djelovanja

Mladi vana karika u oivljavanju europskog gospodarstva

Vie od 500 predstavnika iz ak 150 regija europskih zemalja na bilate-ralnim sastancima s predstavnicima EK i Europskog parlamenta

Izaslanstvo Varadinske upanije od 10. do 12. studenog boravilo je u turskom gradu Istanbulu, koji je bio domain ovogodinje generalne Skuptine europskih regija (AER). Uz redovito zasjedanje, koje se od-vijalo na temu Izazovi za Europu 2020. - Zahtjevi za uinkovitiju regi-onalnu i razvojnu politiku, odrani su i izbori za predsjednika AER-a i predsjednike glavnih odbora.

Na skupu su sudjelovali pred-stavnici regija iz 150 zemalja, a u izaslanstvu nae upanije bili su zamjenica upana Varadinske upanije Blanka Glavica-Jemeni-ca, proelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, regionalni razvoj i europske integracije Alen Leveri i lanica Savjeta mladih Varadinske upanije Marina Markovi. Na sku-pu se, meu ostalim, raspravljalo i o

pitanjima suradnje meu regijama lanicama, a odrani su i bilateralni sastanci elnika regija i predstavnika izaslanstava, gdje je zakljueno da je vano raditi na jaanju i njegovanju lokalnih vlasti unutar i izvan granica Europe.

Odrana je i sjednica za mlade, u sklopu Regionalne mree mladih, na kojoj je konstatirano da obrazovanje i mladi zauzimaju vano mjesto u oivljavanju europskog gospodar-

stva te da ga je nemogue provoditi bez punopravnog ukljuivanja mla-dih ljudi. Mladi predstavnici svojih regija i upanija iz Hrvatske, Turske, Austrije, Norveke, vedske, Francu-ske i Rumunjske zakljuili su kako su mobilnost mladih, kreativnost i po-duzetniko razmiljanje uvjet tranzi-cije prema ekonomiji temeljenoj na znanju, uz uvjet da sve regije moraju razumjeti ulogu mladih u uvoenju inovacija u svoje regije i upanije.

U Istanbulu je bila i predstavnica Savjeta mladih Varadinske upanije Marina Markovi (druga zdesna)

Foto

: pri

vAtn

i Arh

iv

Forum za meunarodnu suradnjuSkuptina europskih regija osnovana je 1985. sa sjeditem u Stra-

sbourgu, a okuplja vie od 270 regija iz 33 zemlje i 16 meunarodnih organizacija, s ciljem njihova predstavljanja pred europskim institucijama. Rije je o organizaciji koja umreava regije na irem podruju Europe, a njihov je politiki glas i svojevrsni forum za meunarodnu suradnju.

DAN KRUHA U VRTIU Maliani uivali u krunim delicijama

Dani kruha u vrtiu

Pjesme u povodu Dana kruha, maliani su zapjevali i vl. A. Kiieku

Foto

: Arh

iv tk

iC

Mali su, veseli i zahtjevni

STISNI PALAC NA PAPIR Gradsko vodstvo u posjetu Djejem vrtiu Lepoglava

Na veselom druenju u Djejem vrtiu

Foto

: Arh

iv t

kiC

Koare voa i slatkia za vrtike maliane

DJEJI TJEDAN U kolama naega kraja obiljeen je Meunarodni dan djece

Crteima prikazali djeja pravaUenici i djelatnici Osnovne

kole Izidora Poljaka u Vinjici i njene podrune kole u Cvetlinu u Djejem su tjednu prigodnim ak-tivnostima obiljeili Meunarodni dan djece. U kolskim radionicama uenici su obradili tematiku dje-jih prava istaknutih u Konvenciji o pravima djeteta, to ju je Opa skup-tina UN-a usvojila 1989. godine. Zatim su se uz zvukove djejih pje-sama uputili na igralite te crtanjem kredom na asfaltu doarali sva prava

koja imaju djeca pravo na igru, obrazovanje, zdravlje, zatitu od zlo-stavljanja(S. piko)

Foto

: Arh

iv t

kiC

Simbolika djejih poruka i vie je nego jasna

LAUREATI U Djejem vrtiu Lepoglave prireen je izbor najtate za 2010./2011.

Za desetgodinji jubilej, naslov zlatnog tate Robertu Lonaru

Foto

: Arh

iv t

kiC

Zlatni tata Robert Lonar

U finalnim disciplinama za naslov naj natjecalo se devet vrtikih oeva

Darovi djeici iz siromanih obitelji Kako bi djeci koja ive u siromanim obiteljima uljepala Nikolinje,

gradska uprava Lepoglave i ove je godine u pomo pozvala sv. Nikolu. Najdrai djeji svetac razdraganu je djeicu doekao u Domu kulture te im podijelio 60 poklona. Prije podjele darova, djeca su uivala u ani-miranoj ekranizaciji boinih pustolovina, koje su im pokazali uvijek simpatini trumpfovi. Djecu i roditelje tom je prilikom pozdravio i do-gradonaelnik Alojz Gredelj te svima zaelio sretne blagdane.(hk)

14

PROBA

15

PROBA

U kamenikoj Osnovnoj koli Ivana Rangera, u petak, 10. prosin-ca, velikom je sveanou obiljeena 180. obljetnica kolstva u tom kraju. Proslava je poela euharistijskim slav-ljem koje je, u povodu iznimno viso-kog kolskog jubileja, u upnoj crkvi sv. Bartola apostola u Kamenici pred-vodio biskup msgr. Josip Mrzljak.

Nakon mise, u kolskoj sportskoj dvorani odran je prigodan glazbeni program u izvoenju uenika kameni-ke kole. Uz gradske elnike, nazoili su mu i varadinski upan Predrag tro-mar, njegov zamjenik Milan Pavlekovi i prodekan za nastavu i studente Ui-teljskog fakulteta u Zagrebu prof. Ante Been te mnogi drugi gosti i uzvanici.

O dugoj tradiciji kolstva u Ka-menici te o koli danas govorila je ravnateljica Marija Rodek.

- Danas kolu u Kamenici pohaa 178 uenika, rasporeenih u 13 ra-zrednih odjela, o kojima se brine 36 zaposlenika. Posebno bih istaknula uspjenu suradnju koju kola ve etiri godine ima s Uiteljskim fakultetom u Zagrebu. Naoj je koli dodijeljen status vjebaonice za hrvatski jezik, ueniko zadrugarstvo i informatiku te radionice za studente, koji e istra-

ivati kajkavsko narjeje. Zgrada stare kole darovana je Uiteljskom fakulte-tu iz Zagreba radi izgradnje prvog sve-uilinog kampusa na selu te bi uskoro trebala zapoeti realizacija tog projek-ta izjavila je ravnateljica M. Rodek.

Na kraju sveanosti, predstavnici Grada Lepoglave kamenikoj su koli uruili laptop, koji e im biti od velike koristi u njihovom daljnjem radu. kol-skom kolektivu i djeci estitke je uputio i prof. Ante Been, a bogat program is-punjen pjesmom i stihovima, u ast ro-endana svoje kole, priredili su uenici. Na prigodnoj izlobi u prostorima ko-le mogao se vidjeti i idejni projekt nove kolske sportske dvorane.(M. Markovi)

I uitelji naega kraja u utorak su, 5. listopada, ba kao i njihovi kolege diljem svijeta, obiljeili Svjetski dan uitelja. Prilika je to da i sami pri-znamo vanost i veliinu zadae koja stoji pred njima, a to je da i u ovim tekim i kriznim vremenima ueni-cima prue dobar odgoj i obrazova-nje temeljene na visokim standardi-ma. Oni ujedno moraju kole uiniti mjestima na kojima se djeca osjeaju dobrodolima i ohrabrenima, gdje se prema svakom djetetu odnosi s do-stojanstvom i omoguuje mu se da tako pokae svoj potencijal.

U povodu Dana uitelja, grado-naelnik Marijan kvari i njegov zamjenik Alojz Gredelj, obili su osnovne kole naega kraja i po-

razgovarali s uiteljima o uvjetima njihova rada, novim zahtjevima to pred njih postavlja struka, o proble-mima u njihovu radu, pa i o vjenoj temi potplaenosti uitelja.

- Tim posjetom eljeli smo uite-ljima poruiti da njihov rad cijenimo i smatramo ga meu najvanijima za ukupan razvitak drutva. Jer upra-vo uitelji su oni koji su zasluni za uspjeh djece u koli, ali i u kasnijem ivotu. Upravo s njima djeca provo-de veinu svog dana i uz njih stvara-ju svoju osobnost i osamostaljuju se. Ba zato je Svjetski dan uitelja prili-ka da se naglasi vanost te profesije, ali i samog obrazovanja iji su oni nositelji poruio je gradonaelnik kvari. M. Markovi

Dok su ankete provedene 2004. godine meu uenicima, roditeljima i uiteljima pokazale da je ak 30 posto djece bilo rtvom vrnjakoga nasilja, da ne znaju to uiniti kako bi se zatitili i da nasilje i zlostavlja-nje nikome ne prijavljuju, danas u lepoglavskoj Osnovnoj koli Ante Starevia po tom pitanju vlada sa-svim drukija klima.

To, ponajprije, potvruju rezul-tati anonimne ankete o vrnjakom nasilju to su je, bez znanja uitelja, meu uenicima viih razreda pro-veli lanovi Novinarske grupe Paula tefanek, Marija Botkovi, Nikola Kueni i Filip Vusi. Stoga su se iznenadili kad su uli da su mladi

novinari anketirali ak 235 uenika, a dobiveni odgovori ugodno su ih iznenadili.

- Vie od 93 posto uenika od-govorilo je da u ovoj kolskoj godini nitko meu njima nije bio rtva na-silja te da eventualne svae i sukobe najprije pokuaju rijeiti meu so-bom - izjavila je mr. Valerija Veei-Funda, koordinatorica programa Za sigurno i poticajno okruenje u kolama. Stoga i ne udi da su pred-stavnici lepoglavske kole, meu ko-jima su bili ravnatelj Ratko Tomi i uenik Ivan Podseki, na IV. susretu mree kola bez nasilja u Zagrebu s velikim ponosom primili plaketu UNICEF-a i time obnovili status kole bez nasilja.

A jo prije samo nekoliko godi-na stanje po tom pitanju nije bilo dobro, jer vrnjako je nasilje bilo i vie nego uestalo. Na poetku projekta ak 20 posto uitelja od djece je svakodnevno primalo pri-javu zlostavljanja, a da s problemi-ma vrnjakog nasilja nisu znali izai na kraj, pokazuje podatak da se 44 posto uitelja osjealo po-sve bespomono. Danas je stanje drukije: bespomonim se doiv-ljava samo jedan uitelj, dok vie od pola prosvjetnih radnika nijed-

nom nije ulo da se djeca ale na zlostavljanje.

- Za takav rezultat zasluna je vi-egodinja snana kampanja u koli, koja se provodi putem obrazovnih radionica koje pohaaju djeca i rodi-telji. Dodatno se educiraju i uitelji. U koli je stvorena mrea podrke i atmosfera u kojoj se djecu potie da potrae pomo. Raduje nas njihov odgovor da pomo trae samo u pojedinim sluajevima, jer to znai da sukobe i probleme nastoje rijeiti samostalno poruila je mr. V. Ve-ei-Funda.(ljr)

Tradicionalno, svake godine, povodom Dana uitelja, kolektiv Osnovne kole Ivana Rangera u Ka-menici organizira druenje i putova-nje za sve zaposlenike. Ove godine uitelji su obili Vukovar i Ilok.

Vukovar je prekrasan grad na sa-moj obali Dunava. Nekad poznat po bogatoj povijesnoj tradiciji, velikim tvrtkama, poljoprivrednim kom-binatima, danas je Vukovar najvei

spomenik Domovinskog rata. Muzej u bolnici, Memorijalno groblje koje i danas odie tugom i boli, zapaljene svi-jee i odlazak na Ovaru Na Ovari je ravnateljica kole, Marija Rodek, po-loila vijenac u ime Grada Lepoglave i cijele kole u znak sjeanja na sve pogi-nule branitelje, posebno one iz naega kraja. Prisjetili su se uitelji i poginulih vukovarskih branitelja Tome Jambo-ra i Stjepana Kapustia koji su svoje

osnovnokolsko obrazovanje zavrili u kamenikoj koli te njihova kolegu Stjepana Vusia. Posjet Vukovaru svi-ma je ostao u dubokom sjeanju, jer grad-heroj zasluio je svaki posjet, sva-ku molitvu, suzu, svijeu, cvijet

Nakon Vukovara uitelji su obili i prekrasan iloki kraj, odmorili se u restauraciji na samoj obali Dunava i uivali u mirisima i okusima Slavo-nije.(M. Posavec)

Una Proti izvela pobjedniku pjesmu

Uenici Osnovne kole Ante Starevia postigli su velik uspjeh na Festivalu djeje kajkavske popevke u Zlataru. Pjesma Roe, koju je pjevala uenica Una Proti, osvojila je prvo mjesto! Pobjedni-ku pjesmu skladali su uenici pod vodstvom glazbenog pedagoga Franje Jeeka. Tonije, uglazbili su stihove Roe Bernarde Zrinski, a glazba i nain Unine interpretacije oito su dojmili komisiju, koja je lepoglavskoj pjesmi dodijelila prvu nagradu. A nagradu je, plaketu i vazu, pobjednicima uruio zlatarski gradonaelnik dr. Miroslav Kopjar.

Festival je odran u sklopu manifestacije Dani kajkavske rijei, koji se ve vie od etiri desetljea odrava u Zlataru. Od svih slinih na kajkavskome govornom podru-ju, razlikuje se po tome to okuplja iskljuivo najmlae kajkavske stva-ratelje, preteito uenike osnovnih kola. Djeji festival u pravilu pri-vlai najveu pozornost publike. Na ovogodinjem zlatarskom festivalu izvedeno je 20 novih kajkavskih popevki, to su ih skladali sami uenici osnovnih kola, uglazbivi stihove svojih vrnjaka, koji su bili izvedeni na prologodinjem Zboru malih pjesnika. (redakc.)

Lepoglavski izviai proteklih su mjeseci bili aktivni diljem Hrvatske. U Kutini su u listopadu sudjelovali na Kupu Betlehem, to ga je organi-zirao tamonji istoimeni Odred izvi-aa. Ekipa Vukovi 2. druine Javora je, u konkurenciji 22 ekipe iz cijele Hrvatske, bila petnaesta. U pogo-nu je bila i ekipa 3. druine Cumu-lus, koja je 2. listopada sudjelovala na Jesenskom okupljanju izviaa Kalnik 2010. u Krievcima. Zadanu stazu prela je izvan konkurencije.

Na tim je natjecanjima sudjelo-valo jedanaest lanova OI. Tijekom drugog listopadskog vikenda odrani su jatni i patrolni sastanci, a dva lana OI, Davor Maar i Zlatan Momon-dor, sudjelovali su u radu vijea Sa-veza izviaa Hrvatske, odranom u Staroj Suici u Ravnoj Gori.

Velika akcija Svjetskog izvia-kog pokreta, JOTA/JOTI, odrana je 16. listopada, a u nju se u prosto-rijama TKIC-a ukljuilo dvadese-tak lepoglavskih izviaa. Rije je inae o svjetskom skupu izviaa na internetu, koji ima dugu tradici-

ju odravanja. Slui za internetsku komunikaciju izviaa iz cijeloga svijeta, a njime se ostvaruje komuni-kacija izmeu viemilijunskog lan-stva Svjetskog izviakog pokreta. Nositelj akcije bio je Saa Bajsi, a lepoglavski izviai tom su prilikom ostvarili 360 kontakata s kolegama-skautima diljem svijeta.

Nai izviai u listopadu su se ukljuili i u akciju Ulicama Varadi-

na. Sudjelovalo je osamnaest lanova. lanovi 1. druine Hijavata i 2. dru-ine Javor natjecali su se sa 46 ekipa s ukupno 550 izviaa iz cijele Hr-vatske. Ekipa Pazi, Zagorec, s deset lepoglavskih poletaraca i izviaa, osvojila je 17. mjesto. Pet istraivaa 3. druine Cumulus pomogli su izvi-aima odreda Sirius iz Varadina kao kontrolori, a u akciji je sudjelova-lo i nekoliko brana.(hk)

Iz povijesti koleKameniku su kolu u poetku

pohaala djeca iz Jerovca, Kuljev-ice, Bedenca, arovnice, Vrhovca, Crkovca, Podgorja i Kamenice. Godine 1879. Jerovec, Kuljevica i Bedenec dobivaju zasebnu kolu, a 1951. oformljena je i podruna ko-la u arovnici. U to vrijeme kola je bila spojena sa upnim uredom, a djecu je poduavao kapelan Mikec, za iji se rad plaalo u naturi (mot, ito, sijeno, drva) te ponekad, samo djelomino, srebrnim novcem iz seoske blagajne. Godine 1863. sagraena je kolska zgrada koja

je mogla primiti 80-tak uenika. Nadzor nad kolom su neko vrijeme imali mjesni upnici, a od 1877. nadzor vre upanijski kolski nad-zornici. Zbog sve veeg broja djece, 1928. poinje gradnja nove kolske zgrade, koja je zavrena 1930. Meutim, i ona postala premala, pa je 1990. otvorena nova kola.(mm)

UITELJI Obiljeen je Svjetski dan uitelja

Priznajmo uiteljima vanost zadae koju obavljaju

Foto

: Arh

iv t

kiC

Skromna proslava Dana uitelja u kolskoj zbornici

NAJPOPEVKA Uspjeh uenika lepoglavske kole na Festivalu djeje kajkavske popevke u Zlataru

UZ DAN UITELJA Kolektiv Osnovne kole Kamenica u Vukovaru

Sjeanje na kamenike branitelje

Foto: Arhiv koleVukovar zasluuje svaki molitvu, suzu i cvijet

KAMENICA Velikom proslavom obiljeena je duga tradicija kolstva u kamenikom kraju

kolstvo u Kamenici staro je 180 godina!

Pjesmama i recitacijama na kajkavskom narjeju, kameniki uenici oduevili su goste i uzvanike

O dugoj povijesti kolstva u kamenikom kraju govorila je ravnateljica Marija Rodek

Prijenosno raunalo na dar koli u obljetnicu Prigodan program u povodu kolskog jubileja priredili su uenici

U staroj koli e Uiteljski fakultet urediti studentski kampus

Foto

: B. t

eAk

POHVALNO Kako se u Osnovnoj koli Ante Starevia bore s problemom vrnjakog nasilja

Uenicima i uiteljima Plaketa UNICEF-a kola bez nasilja

Dok se 2004. 44 % lepoglavskih uitelja osjealo bespomono u odnosu na pojavu nasilja meu djecom, danas tako misli jedan

Ohrabreni uiteljiAnonimna anketa provedena meu

uiteljima, pokazuje da je tijekom pro-lih godina, otkako je kola ukljuena u projekt nenasilja meu djecom, pora-slo i njihovo samopouzdanje. Vie od 43 posto uitelja svoje znanje o suzbi-janju zlostavljanja ocijenilo je najviim ocjenama, a ak 91 posto smatra da je zlostavljanje smanjeno otkako se kola ukljuila u projekt suzbijanja vrnjako-ga nasilja. Uspjehu projekta pridonijela je i injenica da je kola u meuvreme-nu dobila i drugu koordinatoricu, uite-ljicu Snjeanu Krnic, a jo etiri uitelja zavrila su dodatnu edukaciju. (ljr)

Lepoglavskoj koli dodijeljena je UNICEF-ova plaketa kola bez nasilja

Foto

: B. t

eAk

Anketu o vrnjakom nasilju meu ak 235 uenika proveli su lanovi kolske Novinarske grupe

Foto

: Arh

iv

kole

IZVIAI Lepoglavski izviai na natjecanjima irom Hrvatske

360 kontakata sa skautima iz cijeloga svijetaSudjelovanjem na akcijama diljem Hrvatske, djeca i mladi grade prijateljstva i vrijedne kontakte

Lepoglavski izviai na drutvenim natjecanjimaFo

to: p

rivA

tni A

rhiv

Zlatorogu II - etvrto mjestoEkipa Odreda izviaa Lepoglave Zlatorog II osvojila je etvrto mjesto

na Dravnom orijentacijskom natjecanju Lipsus 2010. to je od 17. do 19. rujna odrano u Fuinama. Njihovi kolege iz varadinskog Siriusa bili su trei. Odlian je to rezultat izviaa iz Varadinske upanije, ima li se na umu da se za dravne prvake natjecalo 26 ekipa iz cijele Hrvatske.

Boje Zlatoroga branili su Davor Maar, Silvija Maar, Alen Anel, Krunoslav piranec i Ivon Pavlovi. Tijekom trodnevnog natjecanja, izviai su morali pokazati znanje u slanju poruke Morseovim znakovi-ma, signalizaciji, topografiji, izradi skica, pronalaenju zadanih toaka i brzinskom cije