oujak 2010. | glasilo GRADA LEPOGLAVE | broj: 5 | godina: III.

Sretan Uskrs!

Razgovor s povodom-ZORISLAV RODEKpredsjednik Gradskog vijea

Informatiki teaj zagospodarstvenike

Ureenje parka

Ponovno otvaranje graninog prijelaza

MEJE - ZLOGONJE ??!!??Obiljeen

MEUNARODNIDAN ENA

Mikrokreditiranje IDE DALJE

Osnovan AGRO-TURISTIKI KLASTER

ENERGETSKAEFIKASNOST

POMOMATURANTIMA

2 | oujak 2010. | Broj: 5U KRUPNOM PLANU

I u ovoj je godini Grad Lepoglava znaajna prora-unska sredstva namijenio radu drutava i udruga s gradskog podruja. Rije je o milijun i 750 tisuu kuna. Od toga, za potrebe funkcioniranja Vatrogasne zajednice Grada Lepoglave i dobrovoljnih vatrogasnih drutva iz Lepoglave, Kame-nice i Vinjice, izdvojeno je 750 tisua kuna,. 300 tisua kuna od tog je iznosa nami-jenjeno za kupnju zemljita potrebnog za izgradnju va-trogasnog doma u Lepo-glavi, a 450 tisua kuna za materijalno poslovanje Za-jednice i vatrogasnih dru-tava. Ukupno 857 tisua kuna za svoj rad dobile su 33 udruge s podruja Gra-da. Najvie, 150 tisua kuna pripalo je Turistikom dru-tvu Grada Lepoglave. Slijedi Crveni kri sa 75 tisua, Li-

mena glazba sa 60 tisua i

Udruga umirovljenika s 50

tisua kuna. Udruga privat-

nih umovlasnika Kesten

dobila je 35 tisua kuna, 5

manje za svoj rad dobilo

je ipkarsko drutvo Da-

nica Bresler, a po 25 tisua

Nezavisna udruga i Vinji-

ka udruga mladih. Ostalim

udrugama, izuzev Udruge

Lepoglavski ahat kojoj je

dodijeljeno 20 tisua kuna,

namijenjeni su iznosi od ti-

suu pa do 15 tisua kuna.

Pored toga za posebne

programe koje udruge pla-

niraju realizirati tijekom ove

godine, osigurano je 200

tisua kuna. Proraunom

Grada Lepoglave osigurano

je za potrebe Civilne zatite

50 tisua kuna, a 250 tisua

za potrebe promidbe i jav-

nog informiranja.

Sredstva zarad udruga

PRORAUN MANJI ZA 10%Proraun Grada Le-

poglave za 2010. godinu iznosi 24 milijuna i 246 tisua kuna. Iznos je to u kojem se u 2010. godini planiraju ukupni gradski prihodi i rashodi.

U Proraunu najvie pri-hoda, gotovo 12 milijuna i 827 tisua kuna, odnosno 53 posto, bit e ostvare-no kroz poreze, koji su na razini prijanjih, tj. nisu poveavani u odnosu na prijanje godine. Znaajni prihodi, 5 milijuna i 600 tisua kuna, bit e ostva-reni putem dotacija, dok se

od primitaka oekuju do-datna 3 milijuna kuna.

Najvie proraunskih sredstava, oko 10 milijuna i 800 tisua kuna, u iduoj se godini planira utroiti za komunalne djelatnosti i to 3 milijuna i 390 tisua kuna za tekua odravanja te 7 milijuna i 425 tisua kuna za kapitalna ulaganja. Oko 2 i pol milijuna kuna namijenjeno je kulturi, mi-lijun 444 tisua gospodar-stvu, a milijun i 145 tisua socijali. Neto manje od po milijun kuna izdvojit e se za port i predkol-

ski odgoj, dok e za potre-be osnovnog kolstva biti izdvojeno neto manje od 800 tisua kuna.

Proraun za 2010. godi-nu bit e manji za oko 10 posto u odnosu na prolo-godinji. Razlog tomu je i to to su se kod njegove izrade slijedile upute Mi-nistarstva fi nancija da se prorauni prilagode tre-nutnoj krizi koja je zahva-tila svjetsko gospodarstvo. Uz to u ovogodinjem se proraunu vie ne nalaze sredstva za realizaciju pro-jekta TKIC-a.

U 2009. Grad Lepoglava prihodovao i potroio vie od 31 milijun kuna

PRORAUN U 2009.- 2 milijuna manji od prvotnog planaUsklaujui proraun-

ske stavke sa stvarnim stanjem na kraju godine, krajem prosinca prole godine lanovi Gradsko-ga vijea utvrdili su da je Proraun grada Le-poglave za 2009. godinu iznosio 31.115,000,00 kuna te da je, u odnosu na prvotni plan, manji za

2.143,000,00 kn. Slijedom usklaivanja Prorauna, usklaeni su i uz njega vezani programi javnih potreba. Najvee promje-ne odnosile su se na Pro-gram graenja objekata i ureaja komunalne infra-strukture koji je umanjen za 3.543,000,00 kuna. Smanjen je i Program jav-

nih potreba u portu za 40.000,00 i u kolstvu za 174.000,00 kn. Bez pro-mjena proao je Program javnih potreba u socijali, a s druge strane povean je Program javnih potreba u kulturi za gotovo dva mili-juna kuna.

Gradska pomo ZA BEBE I NJIHOVE RODITELJEGradonaelnik Lepo-

glave, Marijan kvari, priredio je prijem za ro-ditelje 21 bebe roene u ovoj godini, a koji ive na podruju grada Le-poglave. Tom im je pri-likom uruio i gradsku pomo, odnosno fi nan-cijska sredstva namije-njena opremanju beba. Roditelji su tako za prvo dijete u obitelji dobili po tisuu kuna, za drugo 1.500 kuna, a za tree i svako daljnje dijete u obitelji po 2 tisue kuna. Osim to na ovaj nain grad potie natalitet na svom podruju, Grad Lepoglava izdvaja i pro-raunska sredstva za na-

bavu djeje hrane. Pravo na ovaj oblik pomoi imaju roditelji djece u dobi do 6 mjeseci, koji djeju hranu nabavljaju prema preporuci lijeni-ka.

Gradonaelnik kva-ri, tom je prilikom, na-javivi projekte koji bi u budunosti trebali pove-ati ivotni standard na podruju Grada, rekao:

- Ove godine emo na-praviti projekt proirenja djejeg vrtia u Lepogla-vi, ne samo da se prilago-dimo novim prostornim i odgojnim zahtjevima i standardima ve da se stvore uvjeti za otvaranje jaslica. Takoer pokreemo

inicijativu da i u Vinjici, u tamonjoj staroj zgradi osnovne kole, otvorimo jedan odjel djejeg vrtia. U budunosti planiramo

otvaranje odjela djejeg vrtia i u Kamenici.-

Pored toga, Grad Le-poglava, u dogovoru s bankama, planira za

mlade obitelji osigurati povoljne stambene kre-dite za koje e sufi nanci-rati kamatnu stopu.

oujak 2010. | 3 Broj: 5 | U KRUPNOM PLANURazgovor s povodom; predsjednik Gradskog Vijea Zorislav Rodek

Zadovoljstvo radom Gradskoga vijeaU kojoj mjeri ste za-

dovoljni dosada posti-gnutim u Gradu od kada obnaate funkciju pred-sjednika Gradskoga vije-a?

Od kada sam pred-sjednik Gradskoga vijea Grada Lepoglave u veli-koj sam mjeri zadovoljan postignutim. Pokrenuti su mnogi projekti. Grad se komunalno ureuje. Stva-raju se novi okviri za bo-lji ivot naih sugraana. Zadovoljan sam stanjem i postignutim u drutvenim djelatnostima, stanjem u kolstvu kao i naom so-cijalnom politikom. Una-to krizi, Grad Lepoglava bez razmiljanja osigurava sredstva da bi uenici sred-njih kola imali besplatan prijevoz. Studentima pre-ko stipendija omoguava-mo daljnje studiranje. U razgovoru s ljudima koji posjeuju Lepoglavu sa-znajemo da su svi puni hvale za ono to je na-pravljeno i potiu nas da dalje tako nastavimo. No, ovjek s uinjenim nikada ne treba biti zadovoljan jer uvijek se moe bolje, kvali-tetnije i vie.

Jeste li zadovoljni pro-vedbom odluka Gradsko-ga vijea?

Gradsko je vijee do sada odralo devet sjednica. Na prvim sjednicama uskla-ivali smo gradske akte sa Zakonom o lokalanoj i podrunoj (regionalnoj)samoupravi a zatim su na red sjednica Gradskog vi-jea dolazile teme koje su znaajne za stanovnitvo i Grad Lepoglavu. S pro-vedbom odluka Gradsko-ga Vijea sam zadovoljan. I gradonaelnik i Upravni odjel provode odluke Vi-jea.

Kako ste zadovoljni s temama na aktualnom satu? Nama se novina-rima ponekad ini da se neka pitanja esto ponav-ljaju.

U Gradskom vijeu su vijenici iz svih podruja grada Lepoglave. Oni do-bro poznaju situaciju na svojem podruju i normal-

no je da postavljaju pitanja vezana uz probleme koje ima stanovnitvo podru-ja s kojeg dolaze. To to se neka pitanja ponavljaju na sjednicama veemo uz probleme koji nisu u nad-lenosti Grada Lepoglave. U rjeavanju istih ovisni smo o drugim pravnim su-bjektima koji bi ih trebali rijeiti. Kao primjer navo-dim rekonstrukciju nisko-naponske mree, ureenje upanijskih cesta, proi-renje vodovodne mree i slino.

Doba je recesije i malo toga vezanog uz gospo-darstvo je pokrenuto. to biste ipak izdvojili kao pozitivno, a to mislite da se moglo, a nije uinjeno?

Recesija nije zaobila ni Grad Lepoglavu. Inten-zivno se razmilja o tome kako pomoi gospodar-stvenicima da prevladaju ovako teko ekonomsko stanje. Svjesni smo da po-mo Grada ne moe biti tako izdana kao to oe-kuju gospodarstvenici, ali bespovratne subvencije od strane Grada za ulaganja u proizvodnju, sirovine, stro-jeve, novo zapoljavanje u doba recesije, mogu zna-ajno pomoi gospodar-stvu. Osnovali smo i fond iz kojeg smo poduzetnici-

ma podmirivali obveze za komunalnu naknadu i po-rez na tvrtku, a po projektu mikrokreditiranja sufi -nancirat emo dio kamata na kredite.

Kakva je suradnja Vije-a i izvrne vlasti?

Gradsko vijee eli biti i sukreator gradske politike te sudjelovati u izradi stra-tegije razvoja Grada Le-poglave. Mogu kazati da je suradnja s izvrnom vlau, gradonaelnikom i grad-skom upravom odlina i ne postoje nikakvi problemi na toj relaciji. Gradonael-nik Marijan kvari ima viziju kakav Grad elimo kao i kako i gdje nabaviti sredstva i realizirati plani-rano. S takvim gradona-elnikom zaista je ugodno suraivati.

Kako ocjenjujete rad vijenika u Gradskom vi-jeu?

Gradsko vijee radi do-bro i zadovoljan sam ra-dom gradskih vijenika. Vijenici ne samo da su aktivni za vrijeme aktual-nog sata kada postavljaju pitanja koja se tiu napret-ka Grada i ljepeg i ugod-nijeg ivota stanovnitva, ve i u ostalim tokama dnevnog reda. Javljaju se za rije, raspravljaju, daju

dobre prijedloge. Sve to rezultira dobrim i kvalitet-nim rjeenjima, zakljuci-ma i odlukama.

Interesi Grada trebali bi biti iznad sitnih po-litikih interesa. Ima li ipak neka situacija koju biste mogli izdvojiti kao pozitivnu ili kao negativ-nu koja je nastala u Grad-skom vijeu unazad, go-tovo godinu dana?

Za mene je pozitivno kada vijenici o nekim va-nim pitanjima, bez obzira jesu li iz vladajue koalicije ili oporbe, misle na isti na-in i kada se odluke do-nose koncenzusom. Drago mi je kada se interesi grada i njegovih itelja stavlja-ju iznad sitnih politikih bodova. Negativno je kada se ide na destrukciju pojedinih odluka i zaklju-aka samo da bi se tjeralo inat ili skupljali politiki bodovi. Za ovo proteklo razdoblje nemam nikakvu situaciju koju bih izdvojio kao negativnu. Sve su bile u duhu tolerancije.

U prolom sazivu Grad-skoga vijea prioritet je imala Poduzetnika zona. Ostaje li ona i da-lje prioritet i javljaju li se novi proiriteni projekti?

Poduzetnia zona i da-lje ostaje prioritet. Gotovo 10 hektara poduzetnike zone u cijelosti je infra-strukturno opremljeno. Iako je recesija, oekuje-mo da e gospodarstve-nici nai interes da ulau u gradsku poduzetniku zonu. To bi znailo i otva-ranje novih radnih mjesta i ostanak ljudi na ovim podrujima. Nakon Zone, glavni projekt bit e kana-lizacija i odvodnja koja je veliki problem na itavom podruju grada Lepogla-ve. Nadam se da emo za realizaciju tako znaajnog projekta dobiti sredstva iz pretristupnih fondova Eu-ropske unije. Od projekata, znaajni su i ureenje grad-skog sredita s buduim tr-gom u Lepoglavi, izgrad-nja vatrogasnih domova u Lepoglavi i Kamenici, ureenje grobne kue u

Donjoj Vinjici i izgradnja kolske sportske dvorane u Kamenici. U prioritetne projekte spadaju takoer i svi oni projekti na itavom podruju grada Lepoglave koji podiu standard ivo-ta stanovnitva.

U kojem je segmentu sveukupnog razvoja Le-poglave po vaem milje-nju uinjen najvei po-mak?

Grad Lepoglava svjestan je da ako elimo da ljudi ostanu na podruju Gra-da, moramo omoguiti da svako mjesto bude mjesto ugodnog ivljenja, a za to je potrebna i razvijena ko-munalna infrastruktura. Zato Grad najvie ulae u taj segment. Praktiki vie nemamo ni jedno do-mainstvo do kojega nije ureena cesta. Gotovo do svih mjesta vode asfaltira-ne ceste koje su obuhva-ene zimskim ienjem. Javna rasvjeta dola je do svih mjesta, gotovo do svih kua, osim onih mjesta do kojih se vri ili e se vriti rekonstrukcija niskona-ponske mree to ovisi o Hrvatskoj elektroprivredi. Grad eli da svako doma-instvo ima u svojoj kui vodu. Organiziranim je odvozom smea obuhva-eno itavo podruje po-druju Grada Lepoglave. U sreditima svih gradskih naselja imamo nogostup.

Kako vidite budunost Lepoglave ?

elim da Lepoglava bude mjesto ugodnog ivota, mjesto na kojem e mladi nai smisao svog ostanka, mjesto koje e poduzetni-ci prepoznati kao mjesto za razvoj svog poslovanja i poslovnu karijeru, gdje e se stariji osjeati potovani i poeljni, a turisti se osje-ati sigurno i ugodno da bi uivali u bogatoj kulturnoj batini i lijepom krajoliku. Imamo razloga da s povje-renjem gledamo u budu-nost jer imamo ljude, zna-nje, iskustva i entuzijazma koji mogu odgovoriti na sve izazove u korist Grada Lepoglave i njegovih sta-novnika.

Nakon devet mjeseci mandata na elu gradske zakonodavne vlasti, o radu Vijea i ulaganjima u Lepoglavu, te stvaranju zakonskih okvira za poboljanje ivota Lepoglavana, razgovarali smo s predsjednikom Gradskoga vijea Zorislavom Rodekom.

4 | oujak 2010. | Broj: 5U KRUPNOM PLANU

Proteklog su vikenda u Vinjici redovitu skuptinu svojeg drutva odrali vi-njiki vatrogasci. Uz brojne goste, lanove susjednih i vatrogasnih drutva iz Slo-venije, skuptini su nazoili lepoglavski gradonaelnik Marijan kvari, njegov za-mjenik Alojz Gredelj i pred-sjednik Vatrogasne zajedni-ce Grada Lepoglave, Petar upani. Uz podnoenje uobiajenih izvjea, elni-ci DVD-a istaknuli su pro-blem navalnog vozila koje drutvo Vinjica nema. Iako

su vinjiki vatrogasci, kroz prijanje intervencije i od-line rezultate ostvarene na vatrogasnim natjecanjima, dokazali svoju obuenost, njihova je operativnost, bez navalnog vozila, dove-dena u pitanje. Stoga je na skuptini upuen apel Gra-du Lepoglavi i Vatrogasnoj zajednici da se vinjikim vatrogascima, a time i i-teljima Vinjice, pomogne i nabavi novo vozilo koje e od poara tititi terenski vrlo zahtjevno podruje Vinjice.

Prioritet: NABAVANAVALNOG VOZILA

36 gospodarstvenika uspjeno zavrilo INFORMATIKI TEAJ

U informatikom svijetu, u kojem danas ivimo, pra-enje trendova i dranje koraka s konkurencijom, posebice u vrijeme rece-sije, zahtijeva poznavanje informatike tehnologije. Shvatili su to i gospodar-stvenici s podruja Grada Lepoglave te su se ukljuili u besplatni informatiki teaj koji je za njih, kao jednu od antirecesijskih

mjera, organizirao Grad Lepoglava. Tijekom tri mjeseca, podijeljeni u tri grupe, pod vodstvom Da-mjana upania, informa-tiara, a ujedno i strunog suradnika za gospodarstvo zaposlenog u gradskoj upravi, 36 gospodarstve-nika s podruja Grada uilo je kako se sluiti raunalom u svakodnev-noj komunikaciji, ali i za

osnovnu obradu podataka. Za dvije je grupe pri tom organiziran osnovni teaj rada na raunalu, dok je za grupu gospodarstvenika, koji ve posjeduju osnovno znanje rada na raunalu, organiziran napredni teaj.

Teaj je ujedno iskori-ten da bi se dodatno po-vezali gospodarstvenici i gradska uprava koji e ubudue, zahvaljujui ste-enom znanju, meusobno kontaktirati i putem inter-neta.

Svaki je teaj trajao ot-prilike 30-tak sati, a odr-avali su se u itaonici le-poglavskog Doma kulture. Svi polaznici teaja dobili su gradska priznanja o nje-govom uspjenom zavret-ku.

PONOVNO OTVARANJE GRANINOG PRIJELAZA Meje - Zlogonje OD IVOTNE VANOSTI ??!!??

Ogoreni itelji pogra-ninog podruja s hrvatske i slovenske strane granice, njih pedesetak, okupili su se na nekadanjem grani-nom prijelazu Meje - Zlo-gonje u Vinjici, da bi jo jednom upozorili nadle-na tijela dviju drava na neodrivo stanje nastalo zatvaranjem tog prijelaza i zabranom slobodnog pro-

toka ljudi i roba. Prijelaz, koji su nekad

koristili mnogi itelji, ne samo s podruja Grada Le-poglave, uvoenjem Sch-engenskog reima prelaska granice zatvoren je za sav promet, osim za one itelje pograninog podruja koji posjeduju pogranine pro-pusnice. No, i uz njihovo posjedovanje, kretanje im

je dozvoljeno samo u po-jasu od 5 kilometara zra-ne linije. Za svaki dublji ulazak u Sloveniju moraju koristiti slubene granine prijelaze to im znaajno, i za 60-tak kilometara, pro-duuje put i poveava put-ne trokove.

Kako veina onih koji rade u Sloveniji na posao odlaze u mjesta van pogra-

ninog pojasa, pogranine propusnice, koje je ionako sve tee dobiti, ne znae im ba puno. Sa slinim se problemima susreu i slo-venski graani koji ive uz ovo pogranino podruje. Sve je to dovelo i do ozbilj-nijih posljedica. Istaknuli su dao im je dosta preba-civanja odgovornosti za zatvaranje prijelaza izme-u dviju drava, izrazivi pri tom sumnju u njihove namjere za njegovim po-novnim otvaranjem. Prije svega sumnjaju u dobre namjere nae strane.

Dodali su i da im je dosta odgovora kakav je nedavno iz Ministarstva vanjskih poslova i europ-skih integracija stigao na adresu Grada Lepoglave. Njime se, kao odgovor na gradski zahtjev za pokre-tanjem postupka ponov-nog otvaranja graninog prijelaza Meje Zlogonje, obavjetava Grad da je slo-venska strana ta koja svo-jim postupcima koi i ote-

ava mogunost njegovog ponovnog otvaranja.

O tome to ini i to e nakon primljenog od-govora poduzeti Grad Lepoglava, okupljene su upoznali gradonaelnik Marijan kvari, i njegov zamjenik, Alojz Gredelj, odbacivi pritom optube nazonih da Grad Lepo-glava, zajedno s ostalim je-dinicama lokalne vlasti, ne ini dovoljno da se prijelaz ponovno otvori. Gradona-elnik kvari pojasnio je okupljenima to Grad u ovom sluaju moe uini-ti te najavio i neke daljnje korake.

Da se rjeenje mora to prije pronai istaknuli su svi, posebice itelji pogra-ninog podruja, kojima je otvaranje graninog prije-laza od ivotne vanosti. Izrazili su tom prilikom i aljenje to skupu nije na-zoio nitko od predstav-nika vlasti s jedne i druge strane granice.

Skuptina DVD-a Vinjica

oujak 2010. | 5 Broj: 5 | KOMUNAL

Poetkom veljae zapo-

eli su radovi na ureenju

gradskog parka u Lepogla-

vi. Park, koji postoji jo od

polovice prolog stoljea,

bit e ureen prema studiji

Centra za urbane i privatne

ume iz Varadina, u okviru

Hrvatskog umarskog insti-

tuta.

U parku e, nakon ukla-

njanja starog i sadnje novog

bilja, biti postavljena fonta-

na i paviljon za odravanje

prigodnih koncerata. Bit e

ureeno djeje igralite te

prostor oko gradske uprav-

ne zgrade s parkiralitem.

Cjelokupni projekt nanci-

rat e Grad Lepoglava ko-

jemu je cilj planski urediti

gradske zelene povrine da

bi ih koristili graani. Bit e

to doprinos ljepem izgledu

grada.

Koliko e nancijski biti

teak ovaj projekt, jo nije

de nirano. Poznato je da

e nabava sadnog materi-

jala stajati neto vie od 40

tisua kuna. Tome jo treba

dodati trokove dopreme,

sadnje i graevinskih rado-

va.

U planu je da se do trav-

nja odrade potrebni grae-

vinski radovi, nakon ega

e uslijediti sadnja stabala i

grmova.

Ureenje parkaIzvadak izODLUKE O KOMUNALNOM REDU

lanak 11.Vlasnici odnosno korisnici

zelenih povrina uz poslov-ne i stambene objekte, te uz poljoprivredno zemljite, kao i vlasnici odnosno korisnici livada, neizgraenog grae-vinskog zemljita kao i dru-gih slinih povrina uz javne povrine, duni su iste odra-vati na nain da trava ne bude via od 30 centimetara, redo-vito rezati ivicu, uklanjati ikaru, smee, graevinski otpad, rezati suhe grane, te uklanjati stabla i granje drve-a koja ugroavaju sigurnost ljudi i imovine na javnim po-vrinama te onemoguavaju preglednost prometne signa-lizacije i javne rasvjete.

lanak 12.Dvorita, vrtovi, vonjaci i

vinogradi moraju se odrava-ti i obraivati sukladno nji-hovoj namjeni te koristiti na nain da s njih ne dolaze ni-kakvi tetni utjecaji na javne povrine, susjedne graevine, komunalne objekte i ureaje te druge povrine.

Lie, cvjetove, plodove i grane koje padnu na javnu prometnu povrinu vlasnici odnosno korisnici su duni odmah ukloniti, a javnu po-vrinu oistiti.

Zabranjeno je spaljivanje svih otpadnih tvari na dvori-tima i vrtovima, neizgrae-nom graevinskom zemljitu unutar naseljenog mjesta i javnim povrinama.

lanak 58.

Vlasnici odnosno korisni-ci zemljita duni su stabla, ukrasne ivice i drugo zele-nilo uz javno prometne po-vrine odravati urednima, tako da ne ometaju sigurnost i vidljivost ili preglednost u prometu.

lanak 61.Svi vrtovi, drvee kao i

druge zelene povrine uz jav-ne prometne povrine, mora-ju biti ureeni i odravani na nain da ne nagruju izgled ulice ili cijele okoline.

lanak 93.Komunalni redar u pro-

voenju komunalnog reda propisanog ovom Odlukom moe rjeenjem odrediti slje-dee mjere: narediti vlasniku ili ko-

risniku zelenih povrina uz poslovne i stambene objekte, poljoprivredno zemljite, livada, neiz-graenog graevinskog zemljita i sl. povrina, da poduzme radnje radi odravanja i obraivanja sukladno njihovoj namjeni (lanak 11.);

narediti vlasniku ili ko-risniku dvorita, vrtova, vonjaka, vinograda da se uklone svi tetni utjecaji na javnu povrinu, susjed-ne graevine, komunalne objekte i ureaje te druge povrine (lanak 12. stavak 1.);

narediti vlasniku ili ko-risniku da ukloni lie, cvjetove, plodove i grane otpalo na javno prometnu povrinu (lanak 12. sta-vak 2.);

naloiti vlasniku ili kori-sniku zemljita odravanje stabala, ukrasnih ivica i drugog zelenila te ukla-njanje osuenog ili bole-snog stabla ili grana koje bi svojim ruenjem odno-sno padom mogli ugroziti sigurnost ljudi, prometa ili objekata u neposrednoj blizini (lanak 58.);

lanak 95.U sluaju kada se utvrdi da

je poinjen prekraj propisan ovom Odlukom, komunalni redar izdaje obavezni prekr-ajni nalog u skladu s Prekr-ajnim zakonom.

Trokovi utvrivanja pre-kraja te izdavanje obave-znog prekrajnog naloga iznose 100,00 kuna.

lanak 98.Novanom kaznom u

iznosu od 5.000,00 kuna ka-znit e se za prekraj pravna osoba ako: zelene povrine, livade,

neizgraeno graevinsko

zemljite i sline povri-ne ne odrava u skladu sa lankom 11.;

Novanom kaznom u izno-su od 1.000,00 kuna kaznit e se fi zika osoba koja ui-ni prekraj iz stavka 1. ovoga lanka.

lanak 99.Novanom kaznom u

iznosu od 2.500,00 kuna ka-znit e se za prekraj pravna osoba ako: spaljuje otpadne tvari na

dvoritima, vrtovima, ne-izgraenom graevinskom zemljitu unutar naselje-nog mjesta i javnim povr-inama (lanak 12. stavak 3.);

ne postupi prema Rjee-nju komunalnog redara iz lanka 93. stavak 1. toke 3., 6., 11., 12., 13., 20., 21., 22., 23., 24., 25. i 30.;

Novanom kaznom u izno-su od 1.250,00 kuna kaznit e se za prekraj fi zika osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, koji je poinila u vezi obav-ljanja njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti, koja uini prekraj iz stavka 1. ovog lanka.

Novanom kaznom u izno-su od 500,00 kuna kaznit e se fi zika osoba koja uini prekraj iz stavka 1. ovoga lanka.

lanak 100. Za prekraj iz lanka 98.

stavak 1. i lanka 99. stavka 1. ove Odluke, komunalni redar moe naplaivati novanu kaznu u iznosu do 1.000,00 kuna fi zikoj osobi na mje-stu poinjenja prekraja, bez izdavanja obveznog prekr-ajnog naloga uz izdavanje potvrde.

Ako poinitelj prekraja ne pristane platiti novanu kaznu na mjestu poinjenja prekraja, izdat e mu se oba-vezni prekrajni nalog, s upu-tom da novanu kaznu mora platiti u roku od osam dana od dana primitka prekraj-nog naloga.

Graani duni odravati vlastite zelene povrine

ZA LJEPI OKOLI I SIGURNOSTVrijeme koje je pred nama

vrijeme je bujanja vegetaci-je, ureenja zelenih povri-na i poljoprivrednih rado-va. To je i vrijeme u kojem vlasnici zelenih povrina imaju najvie obveza veza-nih uz njihovo odravanje. Redovitim ureenjem ze-lenih povrina, orezivanjem drvea i grmlja, konjom trave, sadnjom i ienjem cvjetnih gredica, te ured-

nom poljoprivrednom proi-zvodnjom uveliko utjeu na izgled grada, posebice ako se zelene povrine nalaze uz prometnice. Time utjeu i na sigurnost prometa na cestama. Nain ureenja i gradskih i privatnih zelenih povrina propisan je grad-skom Odlukom o komunal-nom redu. Prema toj odluci graani su duni odravati svoje zelene povrine da

budu uredne, da raslinje ne zaklanja pogled sudioni-cima u prometu. Raslinje, granje, korov, trava i lie koje padne na javne povr-ine, posebice prometnice, duni su odmah ukloniti. ine li to graani, na tere-nu provjerava Komunalni redar, koji, one koji se ne pridravaju odluke, odmah moe kazniti primjerenom novanom kaznom.

Nepovoljni vremenski uvjeti razlog su to je iz-gradnja malonogometnog igralita u Vesi, na podruju Grada Lepoglave, bila obu-stavljena. Gradnja e biti nastavljena i u ovoj godini bit e zavrena prva faza koja obuhvaa poravna-vanje, grubo nasipavanje i oblikovanje igralita. U na-

rednim godinama uz dovr-etak igralita, u planu je i gradnja objekta u kojem e se moi odravati sastanci mjesnih odbora te razna druenja .

U okviru programa grad-nje portskih igralita na podruju Grada Lepoglave, ove e godine biti zavrena gradnja igralita u retu.

Igralite u Vesi

6 | oujak 2010. | Broj: 5POLITIKA

U Lepoglavi je u subotu, 06. veljae, odran sasta-nak elnih ljudi svih regi-onalnih saveza Hrvatske narodne stranke. Uz teme vezane uz rad i budunost stranke, na sastanku se razgovaralo i o potencija-lima pojedinih regija isko-ristivima za privlaenje sredstava iz pretpristupnih

fondova Europske unije. Uz elne ljude regionalnih saveza HNS-a sastanku su nazoili upan i dou-pan Varadinske upanije, Predrag tromar i Milan Pavlekovi te lepoglavski gradonaelnik Marijan kvari, inae redom la-novi Hrvatske narodne stranke.

KAKO PRIVUI SREDSTVA PRETPRISTUPNIH FONDOVA

Regionalni savezi HNS-a okupili se u Lepoglavi

Da se pitalo samo gra-ane Lepoglave s pravom glasa, u drugom izbor-nom krugu na izborima za Predsjednika Republi-ke Hrvatske, biralo bi se izmeu kandidata SDP-a, sadanjeg predsjednika Ive Josipovia i kandidatkinje HNS-a Vesne Pusi.

Tako su glasovali u pr-vom izbornom krugu, 27. prosinca 2009. godine.

Tada su najvie 38,71% glasova dali Ivi Josipoviu, dok je 13,34% biraa glas dalo Vesni Pusi. Potom s tek neto vie od 10 % osvojenih glasova lepo-glavskih biraa uslijedili su redom Milan Bandi, Andrija Hebrang i Nadan Vidoevi.

U drugom su se izbor-nom krugu, odlukom veine biraa nali ipak

kandidat SDP-a Ivo Jo-sipovi i nezavisni pred-sjedniki kandidat Milan Bandi. Graani Lepo-glave ponovno su u rela-tivno velikom broju izali na biralita, te premono, s osvojenih 76,8% glaso-va, povjerenje dali Ivi Jo-sipoviu, dok je za Milana Bandia u Lepoglavi gla-sovalo 23,2% biraa.

IVO JOSIPOVI -po mjeri graana Lepoglave

I graani Lepoglave birali predsjednika RH

HNS LEPOGLAVANKE DAROVAO JAGLACIMAUoi 8. oujka, Meu-

narodni dan ena, lepo-glavska Podrunica en-ske inicijative HNS-a, u samom centru Lepoglave prolaznicama je darivala jaglace i lavandu.

Ovakvom akcijom HNS ve drugu godinu za redom ukazuje i na

problem neravnoprav-nosti ena u dananjem drutvu. Lepoglavanka-ma je podijeljeno ukupno 450 jaglaca i 200 vreica lavande.

Ovom je gestom en-ska inicijativa HNS-a eljela obradovati nae sugraanke i estita-

ti im dan za sjeanje na sve ene koje su oznai-le povijest i na one koje e promijeniti nau sva-kodnevicu rekla je po-klanjajui jaglace, Anki-ca kvari, predsjednica enska inicijative HNS-a Lepoglava.

Uz 8. oujka, Meunarodni dan ena

FORUM ENA SDP-a LEPOGLAVE I UDRUGA FIJOLICEOBILJEILI MEUNARODNI DAN ENA

Forum ena SDP-a Le-poglave ve tradicionalno unatrag 20 godina obilje-ava Dan ena prigodnim programima izlobama, sportskim sadrajima, za-bavom i druenjem. Ove je godine sa Udrugom Fijoli-ce u prostorijama Gradske knjinice organizirao izlo-bu rukotvorina koje izrauju lanice Fijolice te recita-lom poezije pod nazivom ene u stihovima i pjesma-ma.

Predsjednica Rua Kuar u pozdravnom je govoru istaknula da se ene treba-ju nadalje boriti za jednaku ansu u zapoljavanju, jed-naku plau, jednako uee u politici, jednak poloaj u obitelji, pa dakle treba ustra-jati u borbi za spolnu ravno-pravnost.

Adrijana Husnjak, pred-sjednica Udruge Fijolica

predstavila je izlobu i na-stojanje Udruge da kroz svoj rad zadre opstojnost autohtonih suvenira Hrvat-skog zagorja, a da ih zajed-niki rad i druenje oputa od svakodnevice.

U programu su recitirani stihovi poznatih ena pje-snikinja i pjesnika koji su kroz stihove progovarali o enama, a predstavila se i domaa pjesnikinja tefi ca Paljak. Uz gitaru je pjevao

Vladimir Hehet , a muzici-rali su i uenici gitare, Seba-stijan Hodalj i Borna Kua. Izlobu je otvorila pred-sjednica Skuptine Vara-dinske upanije Dubravka Biberdi.

U organizaciji Foruma ena SDP-a i enske ini-cijative HNS-a u Restora-nu Ivanica praznik je uz zabavu i ples proslavilo 220 ena.

ZA VEU ZASTUPLJENOSTENA U JAVNOM IVOTUDa je gotovo u svim po-

drujima javnog i privatnog ivota zamjetna manja za-stupljenost ena i da su uz to poraavajue brojke koje govore o njihovoj diskri-minaciji, upozoreno je na druenju lanica Zajednice ena Hrvatske demokratske zajednice Katarina Zrin-ski Varadinske upanije, odranom povodom me-unarodnog Dana ena, u Lepoglavi. Nazoile su mu ene s podruja gradova Lepoglave i Ivanca te Op-ine Bednja. O problemi-ma s kojima se ene susreu uvodno su govorile Neven-ka Cujzek, potpredsjednica lepoglavske Zajednice ena Katarina Zrinski i Davor-ka Stankovi Vrek, lanica Gradskog odbora Zajedni-ce ena Katarina Zrinski Grada Varadina. Sa skupa

je upuena kritika na raun rada upanijskog odbora za ravnopravnost spolova koji se od svog osnutka nije sa-stao ni jednom, ali i na raun vlastite stranke koja na svoje izborne liste ne stavlja do-voljan brij ena. Nadica Bu-dinski, predsjednica Zajed-nice ena Katarina Zrinski Varadinske upanije, ista-knula je da je potrebna i vea aktivnost samih ena.

Na skupu je prihvaen zakljuak da se pokrene ini-cijativa za osnivanje odbora za ravnoprvnost spolova u svim jedinicama lokalne sa-mouprave na upanijskom podruju i da u njihov rad budu ukljuene i lanice Zajednice ena Hrvatske demokratske zajednice Ka-tarina Zrinski Varadinske upanije.

oujak 2010. | 7 Broj: 5 | GOSPODARSTVO

INFO GALERIJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI

U okviru provedbe pro-jekta Sustavno gospoda-renje energijom u Gradu Lepoglavi, u ponedjeljak 07. prosinca 2009. grado-naelnik Lepoglave Ma-rijan kvari u Domu kulture otvorio je Info ga-leriju energetske efi kasno-sti. Nazonima se obratio i predstavnik Fonda za zatitu okolia i energet-sku uinkovitost, magi-star eljko Kui, vritelj dunosti naelnika Odjela za poticanje racionalnog gospodarenja energijom i energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji. Predstavnik projekta Su-stavno gospodarenje ener-gijom u gradovima i upa-nijama, Mladen Antoli, govorio je o rezultatima provoenja ovog projekta u Gradu Lepoglavi i u Va-radinskoj upaniji.

Kroz kratku prezentaci-

ju, vanost projekta i na-ine poticanja energetske efi kasnosti, nazone je proveo Zoran Bogunovi, voditelj projekta za mar-keting, komunikacije i po-slovna partnerstva.

Projekt Sustavno gos-podarenje energijom u gradovima i upanijama u Republici Hrvatskoj , u koji se ukljuio i Grad Lepoglave, dio je veeg projekta Poticanje ener-getske efi kasnosti u Hr-vatskoj koji ve vie go-dina zajedniki uspjeno provode Gospodarska mi-sija Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj i Ministarstvo gospodarstva, rada i po-duzetnitva, uz potporu Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost te Globalnog fonda za oko-li. Projekt je usmjeren na zgrade u vlasnitvu jedini-ca lokalne i regionalne sa-

mouprave, a glavni su mu ciljevi primjena modela kontinuiranog i sustavnog gospodarenja energijom, strateko planiranje ener-getike i odrivo upravlja-nje energetskim resursima na lokalnoj i regionalnoj razini. Navedeno dopri-nosi smanjenju trokova za energente, potronje energenata, kao i smanje-nju emisije tetnih plinova u atmosferu, a potie se i razvoj novih djelatnosti i poduzetnitva.

Projekt je usmjeren i pre-ma graanima koji takoer mogu ostvariti znaajne energetske utede i na taj nain, uz utedu energije, utedjeti i znaajna sred-stva kunog prorauna. Kako to uiniti, mogu do-znati posjetom info toki o energetskoj efi kasnosti otvorenoj u Domu kulture u Lepoglavi.

U Domu kulture u Lepoglavi

Mikrokreditiranje ide daljeI grad Lepoglava je

meu onim jedinicama lokalne samouprave, koje su s Varadinskom upa-nijom potpisale Ugovore o subvenciji kamatne stope za dodjelu poduzetnikih kredita prema projektu Lokalni projekti razvoja mikrokreditiranje. Time se jedinice lokalne samo-uprave obvezuju da e uz Varadinsku upaniju s 1% i Ministarstvo gospodar-stva, rada i poduzetnitva s 1 %, takoer sufi nancirati kamatu za dodjelu podu-zetnikih kredita s 1 do 2 %.

Varadinska upanija time je meu prvima u Hr-vatskoj, s ciljem maksimal-nog umanjivanja kamatne stope za krajnjeg korisnika

kredita, potpisala ovakve Ugovore s jedinicama lo-kalne samouprave, a na-javljena je i nova kreditna linija ukupnog kreditnog fonda od pedeset milijuna kuna.

Na potpisivanju Ugovo-ra varadinski upan Pre-drag tromar najavio je i novi projekt pod nazivom Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva koji e se provoditi u suradnji s Ministarstvom gospo-darstva, rada i poduzetni-tva. Cilj ovog projekta je unaprjeenje fi nanciranja razvoja malog i srednjeg poduzetnitva, ouvanje poslovanja i radnih mjesta. Prema procjenama ovim bi se projektom u gospodar-stvo, izravno kroz obrtna

sredstva, u opticaj trebalo staviti oko dvanaest mi-lijuna kuna. Ovo je vrlo vano jer jedna kuna oslo-baa tri kune u daljnjem lancu likvidnosti, to opet znai da e u likvidnost ui oko 36 milijuna kuna, ime e veliki poduzetnici moi isplatiti svoje koope-rante, ovi dalje dobavljae itd. Gradovi i opine po-zvani su da se ukljue i u ovaj projekt. Korisnici ove kreditne linije moi e biti mala i srednja trgovaka drutva, obrti i zadruge u 100-% privatnom vlasni-tvu. Rok otplate bit e do deset godina, dok e ka-matna stopa iznositi mak-simalno devet posto i bit e subvencionirana, od strane upanije i Ministarstva zajedno, s 2.5%.

Subvencionirana kamata na poduzetnike kredite

JAPANSKI VELEPOSLANIKU LEPOGLAVI

U slubeni posjet Lepo-glavi, krajem oujka, boravio je japanski veleposlanik Yos-hio Tamura. Veleposlanika i njegovu suprugu doekao je i dobrodolicu im poelio gradonaelnik Grada Lepo-glave Marijan kvari koji ga je tom prilikom upoznao s Lepoglavom i njezinom bogatom povijeu. Japan-ski veleposlanik Tamura izrazio je zadovoljstvo to je po drugi puta, nakon posjete ipkarskom festi-valu, u Lepoglavi. Istaknuo je kako sve vie Japanaca, upravo zahvaljujui ipki, zna za Lepoglavu. Istaknuo je zadovoljstvo injenicom da se odnosi Japana i Hr-vatske njeguju i na lokalnim razinama. Poseban interes iskazao je za probleme od-lazaka mladih ljudi iz ma-njih sredina u vee gradove. Kazao je kako se s tim pro-blemom susreu u Japanu pa ga je zanimalo da li slian problem postoji u Lepogla-vi i kakva su iskustva doma-ina u njegovom rjeava-nju. Gradonaelnik kvari pojasnio je kako Grad Le-

poglava, kao i Varadinska upanija, znaajna sredstva ulae u obrazovanje mladih i stvaranje uvjeta za njihov ostanak na gradskom po-druju. Tu je posebno na-glasio injenicu da je Grad Lepoglava prva lokalna za-jednica u Hrvatskoj u kojoj se u svim kolama nastava odvija u jednoj smjeni i da sve kole imaju portske dvorane. Nakon razgovora kojem su nazoili i doupan Varadinske upanije, Milan Pavlekovi, koji ga je upo-znao s Varadinskom u-panijom, predsjednik Grad-skog vijea, Zorislav Rodek i zamjenik gradonaelnika, Alojz Gredelj, japanski ve-leposlanik obiao je podu-zetniku zonu gdje se raz-govaralo o mogunostima ulaganja, zatim Turistiko kulturno informativni cen-tar, lepoglavsku upnu cr-kvu i muzej ipke. Upoznao se s radom kipara Draguti-na Jamnia i sa izradom le-poglavske ipke koja ga je i ovog puta, kao i njegovu enu, jo jednom oduevila.

8 | oujak 2010. | Broj: 5U SREDITU

Obiljeen D

Sveanom sjednicom Gradskog vijea, odra-nom 8. prosinca , u Lepo-glavi je zavren bogat pro-gram obiljeavanja Dana Grada Lepoglave i lepo-glavske upe.

U nazonosti brojnih gostiju, meu kojima su bili upan Varadinske upanije, Predrag tro-mar, saborski zastupni-ci Mario Habek, Nenad Stazi i Zlatko Koraevi , varadinski biskup mon-sinjor Josip Mrzljak te predstavnici upanije kao i naelnici okolnih op-ina, sveanu je sjednicu Vijea, pozdravivi nazo-ne, otvorio njegov pred-sjednik Zorislav Rodek. S gradskim projektima i programima realiziranima u proteklom jednogodi-njem razdoblju goste je

upoznao gradonaelnik Marijan kvari istaknuvi pri tom uspjeno realiziran projekt Turistiko kultur-no informacijskog centra, velikog broja realiziranih

programa izgradnje ko-munalne infrastrukture te nastojanja da se pomogne gospodarstvenicima i ra-zvoju turizma. Istaknuo je i to da Grad Lepoglava

znaajni dio proraunskih sredstava ulae u obrazo-vanje i razvoj kolstva. To dokazuje i injenica da je Grad Lepoglava prvi grad na ijem podruju

sve osnovne kole rade u jednoj, jutarnjoj, smjeni i sve imaju portske dvo-rane. Na sjednici je pred-stavljen novi internetski portal Grada Lepoglave

Posebnim igom zatititi e se naziv Meunarodni festival ipke u Lepoglavi. Prvi je to korak prema bren-diranju grada Lepoglave kao grada ipke i ipkarstva. Potrebne korake za zatitu lepoglavske ipke u Zagre-bu je, u Dravnom zavodu za zatitu intelektualnog vlasnitva, poduzeo grado-naelnik Marijan kvari.

Nakon brendiranja usli-jedilo bi objedinjavanje s postojeom kolom ipke i ipkarstva koju provodi Puko otvoreno uilite uro Arnold iz Ivanca. Napravit e se i registar svih ipkarica na podruju Lepoglave koje bi svojim radom mogle doprinijeti ostvarenju ideje o Lepogla-vi kao gradu ipke i ipkar-stva.

Gradonaelnik Marijan kvari istie, da bi trebale krenuti zavrne radnje oko statuta Eko muzeja ipke i ipkarstva u Lepoglavi.

Gradski je interes da lepo-glavska ipka dobije valo-rizaciju na tritu i to na tritu visoke mode. Ona se i dalje moe promovirati putem festivala i odreenih manifestacija i sajmova u Hrvatskoj i inozemstvu, no punu valorizaciju dobit e tek na tritu. Stoga je i cilj okretanje prema visokom trinom segmentu, ime bi ipka postala korpora-tivni suvenir za oltarom, na visokoj modi ili u nekom drugom podruju, a to e biti de nirano u okviru bu-duih festivala ipke.

Tako e se ve ove go-dine promijeniti sadraj ipkarskog Festivala. On e tradicionano ostati u svom terminu krajem rujna, dok e se, do sada pratei Sajam turizma, enogastronomije i starih zanata, odvojiti od centralne festivalske mani-festacije i odrati u lipnju.

BRENDIRANJEMeunarodnog festivala ipke

Lepoglava grad ipke i ipkarstva

Nakon to je jedinstve-nost lepoglavske ipke pre-poznata i u svjetskim okviri-ma, te zatiena uvrtenjem ovog neprocjenjivog blaga na UNESCO-v popis Svjet-ske nematerijalne batine, zanimanje za ipku ne je-njava ni u svjetskim razmje-rima. Poto je promovirana diljem Europe i Japana, sti-glo je vrijeme da se lepo-glavska ipka predstavi i u Sjedinjenim Amerikim Dr-avama. Uinjeno je to od 13. do 23. veljae na 2. po redu CROATIAN art&craft EXPO, desetodnevnoj kul-turnoj manifestaciji na kojoj se meu ostalim rukotvo-rinama i umjetninama, le-poglavska ipka amerikoj likovnoj publici predstavila svojim unikatnim radovi-

ma. U okviru manifestacije odrane u prostorima MC Gallery u srcu Manhattan-a u New York-u, bile su po-stavljene etiri likovne izlo-be, a odrani su i Otvoreni dani Hrvatskog umjetni-kog i tradicijskog odbora.

Manifestaciju je sveano otvorila veleposlanica Re-publike Hrvatske u SAD-u, Kolinda Grabar Kitarovi.

Uz veliki broj Hrvata sa stalnim boravkom u Ame-rici, izlobu je posjetilo i mnotvo njihovih ameri-kih prijatelja, ali i dio stru-kovne publike koja je izra-zila elju za profesionanom suradnjom i kontinuirnom promocijom hrvatskih umjetnika u SAD-u.

I ITELJI NEW YORKA UIVALI U LEPOGLAVSKOJ IPKI

Izloba lepoglavske ipke na 2. Croatian art&craft EXPO u New Yorku

oujak 2010. | 9 Broj: 5 | U SREDITU

AN GRADA

Kada su se u nedjelju, 14. veljae na prostorima kod Stare Ciglane okupili snje-govii, snjene pahuljice, vi-lenjaci, vjetice, zatvorenici, balerine i sva ostala znana i neznana bia, to je znailo da u Lepoglavi poinje jo jedna fanika manifestaci-ja. Nakon kraeg uivanja u kuhanom vinu i drue-nja, okupljeni su se uputili prema gradskom centru, zaustavivi se kod Djejeg vrtia i Osnovne kole da bi

im se pridruili i lepoglavski maliani.

Pokladnu povorku pred-vodila je Limena glazba iz Lepoglave i Lepoglavske maoretkinje. Nakon de -lea i predstavljanja maski na terasi Restorana Ivanica, makarama je lepoglav-ski gradonaelnik Marijan

kvari predao kljueve grada.

Veselje je ispunila pjesma nasmijane djece iz Djejeg vrtia, prikaz kolskih prilika kroz makare te zatvorenike i policajce koju su pripremili lepoglavski osnovnokolci. Nastupala je i Djeja folklor-na skupina KUD-a Golubo-vec te Lepoglavski pulek koji su uprizorili Menade-re iz Podravke. Fanik u Lepoglavi zakljuen je tra-

dicionalnim ceremonijalom suenja i spaljivanja fanika koji je ove godine bio kriv za recesiju i svo zlo to ona donosi.

Sve makare su organiza-tori, Grad Lepoglava i Turi-stika zajednica grada Le-poglave, poastili krafnama, ajem i kuhanim vinom.

KLJUEVE GRADAPREUZELE MAKARE

i dodijeljena gradska pri-znanja zaslunim graa-nima. Nagradu za ivotno djelo na podruju kolstva i drutvenog rada dobio je Mato Brako. Za iznimna dostignua u proteklom jednogodinjem razdoblju na podruju komunalnih djelatnosti, plaketom gra-da Lepoglave nagraene su Hrvatske ceste d.o.o. - Sektor za odravanje Ispostava Varadin. Na-gradu je primio ravnatelj Stjepan Markovi. Plakete Grada Lepoglave za do-prinos ugledu i promociji grada Lepoglave u zemlji i inozemstvu, primili su Vjekoslav pac, Valerija Veei Funda i Stjepan Du-boveak.

estitke graanima Grada Lepoglave na sjed-nici su uputili upan Pre-drag tromar te saborski

zastupnici Nenad Stazi i Zlatko Koraevi. Svi oni sloili su se da je Grad Le-poglava primjer za to na koji nain jedinice lokalne

samouprave trebaju funk-cionirati.

Sveana sjednica Vijea Grada Lepoglave zavrila je glazbenim programom u kojem su nastupili Tam-buraki orkestar Biseri iz Kamenice, Sandra Kra, tefanija Geek i Tambu-raki sastav Klarui.

Sveanoj sjednici Grad-skog vijea prethodilo je otvorenje novoureenog nogostupa Oura Mu-rii. Rije je o 580 metara dugom nogostupu izgra-enom zajednikim pro-jektom Hrvatskih cesta i Grada Lepoglave. Grad je u njegovu izgradnju uloio 330 tisua kuna.

Obiljeavanje Dana Grada Lepoglave i lepo-glavske upe zapoelo je nekoliko dana ranije, od-nosno tijekom vikenda koji je prethodio sveanoj

sjednici Vijea. Tijekom vikenda je

158-ero djece iz socijalno ugroenih obitelji i obite-lji nezaposlenih roditelja s

podruja Grada Lepoglave primilo prigodne darove. Organizirana je izloba malih ivotinja koja je u Lepoglavu privukla izla-gae iz Varadinske, Kra-pinsko- zagorske, Mei-murske i Liko senjske upanije. Izloeno je preko 300 eksponata. U dva je dana trajanja izlobe bilo vie od tisuu posjetitelja, a na kraju izlobe dodije-ljene su 32 titule ampio-na i jedna nagrada Udruge ljubitelja malih ivotinja iz Lepoglave, organizatora ove izlobe. Postavljena je izloba fotografi ja Foto kluba Deseti K na kojoj je prikazano 80 fotografi -ja 20 - tak autora. Odran je i izuzetno posjeenim Festival zabavne glazbe na kojem su u ispunjenoj sportskoj dvorani osnovne kole, nastupili glazbenici ovog kraja pjevajui pred zadovoljnom publikom domae i strane uspjenice. Uz tradicionalnu budnicu Limene glazbe Lepoglava, dan kasnije, odran je hu-manitarni koncert Glazba nas povezuje. Bogat pro-gram proslave nastavljen je u ispunjenom tavan-skom prostoru Doma kul-ture predstavom za djecu iz djejeg vrtia te niih razreda osnovnih kola s podruja Grada Lepogla-ve. Uz salve smijeha, djeci je lepoglavsku priu, uz pratnju tamburaa orke-stra Biseri, ispriao glumac Adam Koni.

Fanik u Lepoglavi 2010.

10 | oujak 2010. | Broj: 5KULTURA I TURIZAM

U cilju stvaranja daljnjih uvjeta za razvoj i poticanje turizma na svom podruju, Grad Lepoglava e u ovoj godini dodjeljivati bespo-vratne pomoi poduzetni-cima u seoskom turizmu. Rije je o bespovratnoj po-moi koja e se isplatiti na teret Prorauna za to je iz-dvojeno ukupno 150 tisua kuna. Vlasnicima seoskih turizama koji budu ispunili uvjete propisane Odlukom

o bespovratnoj pomoi se-oskom turizmu, bit e ispla-ena pomo u iznosu od 15 tisua kuna. Uz to, Grad e za razvoj turizma s dodat-nih 20 posto poveati sred-stva koja se za razvoj turiz-ma dobiju s dravne razine.

U planu je, u suradnji s poslovnim bankama, otva-ranje kreditne linije nami-jenjene turizmu, iju e kamatnu stopu subvencio-nirati Grad Lepoglava.

BESPOVRATNA POMOU TURIZMU Cvijet za ljepi grad

Podjelom nagrada naj-boljima i priznanja svim uesnicima, u Lepoglavi je krajem 2009. zavrena ovogodinja akcija Turi-stike zajednice Sjever-no Zagorje i Turistikog drutva Grada Lepoglave Cvijet za ljepi grad.

U konkurenciji 130 kua, okunica, balkona i poslov-nih prostora, ocjenjivako povjerenstvo odabralo je one najureenije ijim su vlasnicima u lepoglavskom Domu kulture uruena priznanja i novane na-grade u vrijednosti od 200, 150 i 100 kuna. Prvu na-gradu za najureeniji bal-kon dobila je obitelj Ivana Pintaria iz Vinjice, dru-ga je pripala obitelji Mari-ce Kiiek iz Lepoglave, a trea obitelji Zlatka re-pinka iz arovnice.

Najljepa okunica je ona Dragutina Glavice iz Vi-njice, zatim slijedi okuni-ca obitelji Ljubice Kiiek iz Lepoglave te okunica obitelji Drai iz arov-

nice. U kategoriji kua i okunica slavila je obitelj Draena upania iz Le-poglave, drugo je mjesto pripalo obitelji Paska iz arovnice, a tree obitelji Vugla iz Lepoglave.

U kategoriji ureenja javnih i poslovnih prostora dodijeljena su priznanja za ureenost, a primili su ih Ivanica, restoran ka-znionice u Lepoglavi, Le-poglava pil, Pilana Ho-dalj, kamenika Osnovna kola Ivana Rangera, Trg u Kamenici te Osnovna kola Ante Starevia u Lepoglavi. Tijekom do-djele priznanja nazoni su upoznati i s rezultatima akcije Turistike zajednice

Varadinske upanije Ze-leni cvijet u kojoj je Le-poglava. u kategoriji malih gradova, osvojila srebrnu plaketu za ureenost, dok su uenice Lea Ledinak i Damira Veseljak iz O Ante Starevia u Lepo-glavi te Monika Knez iz vinjike O Izidora Po-ljaka, nagraene za svoja literarna i likovna djela na natjeaju Volim Hrvat-sku.

Sve nagraene i sudioni-ke akcije u ime Turistikog drutva Grada Lepoglave pozdravio je njegov pred-sjednik, Ratko Tomi, a u ime ocjenjivakog povje-renstva, na sudjelovanju i trudu koji ulau u ureenje svojeg pa tako i gradskog prostora, zahvalio im se Davor Petak.

Nakon sveanosti dodje-le priznanja i nagrada koju su u glazbeno uljepale Anka uli i tefanija Geek, dogradonaelnik Grada Lepoglave, Alojz Gredelj otvorio je izlobu fotografi ja najljepe uree-nih prostora.

U namjeri da ojaaju turistiku ponudu Vara-dinske upanije, Turistika zajednica Grada Vara-dina, Turistika zajednica Sjeverno Zagorje i novo-snovana Turistika zajed-nica Trakoan - Opina Bednja, osmislili su turi-stiki projekt Od dvor-ca do dvorca. Radi se o tematskom putu koji e, prolazei i lepoglavskim krajem, povezati Varadin i Trakoan te na taj nain aktivirati turistike poten-cijale kraja kojim e prola-

ziti.Turisti e moi odabrati

hoe li na put od Vara-dina prema Trakoanu autobusom ili biciklom. Za obilaska puta autobu-som putovat e na relaci-ji Varadin Obiteljsko gospodarstvo Moravec Zelendvor Klenovnik Lepoglava i Trakoan i pri tom se na svakoj od navedenih toaka zadrati. Biciklistiki obilazak rela-cije, a rije je o cikloturiz-mu, uz navedene, obuhva-tit e i dodane destinacije

zanimljive biciklistima - odmorita Donje Ladanje, Klenovnik, Sutinska i Veli-ka Peina u Cvetlinu, hotel Orion, apartmani Bubnjar te Etno sredina Podseki i Etno zbirka Mravlini.

Na putu kojim turisti budu prolazili, bit e im ponuena gostoljubivost, autohtonost, atraktivnost i prikaz jedinstvenog naina ivota kraja kojim prolaze. Ciljano trite bit e turisti iz Hrvatske, Slovenije, Au-strije, Njemake i Italije.

OD DVORCA DO DVORCADa bi uskladili kalendar

dogaanja na podruju Grada Lepoglave i dogovo-rili daljnje korake organiza-cije pojedinih manifestacija i aktivnosti, u Lepoglavi su se sastali predstavnici Gra-da i gradskih udruga koje e tijekom godine organi-zirati pojedina dogaanja. Uz usklaivanje datuma njihova odravanja, u veini sluajeva raspravljalo se o tome kako dogaanja isko-ristiti u turistike svrhe i na

podruje grada privui to vie gostiju koji e za svojeg boravka ovdje troiti novac. Raspravljalo se i o proble-mu nanciranja manifesta-cija, njihovim prioritetima te nainu realizacije. Sastan-ku je nazoio i gradonael-nik Marijan kvari koji je naglasio vanost ljudskih resursa, ali i to da je Grad taj koji prua najveu podrku u organizaciji raznih doga-anja, posebice kad je u pi-tanju njihovo nanciranje.

USKLAIVANJEKALENDARA DOGAANJA

U Lepoglavi je osnovan Agro turistiki klaster Le-poglava. Osnivakoj skup-tini, odranoj u Domu kulture, nazoili su pred-stavnici udruga, drutava te pojedinci s podruja Grada Lepoglave koji se bave turi-stikom i poljoprivrednom djelatnou. Veina njih ukljuila se u rad Klastera te za predsjednika izabrala Slavka te ara, za dopred-sjednika Tonka upania, a za lanove Predsjednitva Hrvoja Kovaa, Aleksandru tefanek i Tomicu Zgrebe-ca.

lanovi Klastera, zajed-nikim e i koordiniranim akcijama, prema izraenom programu, nuditi svoje usluge i proizvode, i nastu-pati na turistikom tritu. Potporu za svoj rad Klaster je dobio od Grada Lepogla-ve. Uz gradsku, oekuje se i potpora s dravne razine, a dio sredstava za realizaciju projekata, Klaster e po-kuati ostvariti i iz fondova Europske unije. Inae, rije je o drugom klasteru osno-vanom u Varadinskoj u-paniji.

OSNOVANAGRO-TURISTIKI KLASTER

oujak 2010. | 11 Broj: 5 | CRKVA

Na blagdan Bezgre-

nog zaea Blaene

Djevice Marije i Dan

grada i upe Lepogla-

va, 08. prosinca, sve-

ano misno slavlje u

lepoglavskoj upnoj

crkvi predvodio je va-

radinski biskup mnsg.

Josip Mrzljak. Na kraju

mise, u nazonosti broj-

nih vjernika, biskupu

Mrzljaku upa i Grad

Lepoglava darovali su

novu mitru ukraenu

ornamentima zname-

nite lepoglavske ipke.

Izrada mitre ostvarena

je zalaganjem mjesnog

upnika, a donacijom ju

je omoguio Grad Le-

poglava. ipku su izra-

dile lepoglavske ipkari-

ce, a mitru varadinske

asne sestre urulinke.

Na mitri se nalaze kri

i drugi ukrasi, oblikova-

ni iz hrvatskog pletera

izraenog od ipke.

U ime upne zajed-

nice i svih nazonih,

biskupu Mrzljaku mje-

sni je upnik, veleasni

Andrija Kiiek estitao

40. obljetnicu sveeni-

tva te istaknuo da je

nova mitra dar u prigo-

di tog jubileja. Mitru je

biskupu uruio grado-

naelnik Marijan kva-

ri. Ujedno se uruivi

ju upniku Kiieku,

upi darovao jo jedan

dragulj lepoglavskog

kraja, krunicu izraenu

od poludragog kame-

na ahata. Ta krunica bit

e izloena u pokrajnjoj

kapeli gdje se nalazi dr-

veni oltar sv. Josipa.

Na kraju slavlja biskup

Mrzljak zahvalio je na

predivnom daru, do-

davi da e mitru s oso-

bitom radou nositi i

na slavljima izvan Va-

radinske biskupije po

cijeloj domovini i meu

hrvatskim iseljenicima i

pritom isticati da je na

njoj u svijetu jedinstve-

na ipka iz Lepoglave.

Mitra zamnsg. Josipa

Mrzljaka

KARDINALALOJZIJE STEPINAC

- svjedok vremena i vizionar za tree tisuljee

U organizaciji Varadin-ske biskupije, upe Bez-grenoga zaea Blaene Djevice Marije u Lepogla-vi i Glasa Koncila u subo-tu, 05. prosinca u Lepogla-vi je, u dvorani Blaenog Alojzija Stepinca, odrao predstavljanje Zborni-ka radova sa simpozija na temu Kardinal Alojzije Stepinac - svjedok vreme-na i vizionar za tree tisu-ljee, odranog u prosin-cu 2008. godine. Zbornik su predstavili varadinski biskup mnsg. Josip Mrz-ljak, recenzenti knjige akademik Josip Bratuli i doktorica Agneza Sabo te direktor Glasa Koncila Nedjeljko Pintari.

Stepinev zbornik, ko-jem je izdava Biskupski ordinarijat u Varadi-nu, objavio je nakladnik Glas Koncila u biblioteci Ljudi i dogaaji. Zbor-nik objedinjuje 15 radova raznih autora, te izjave i saetke izlaganja sa sim-pozija na hrvatskom i jo

est svjetskih jezika. Kroz 15 radova su pravnici, po-vjesniari, teolozi, fi lozofi , sociolozi, geopolitolozi i drugi strunjaci obradili vie tematskih cjelina te ukazali na injenicu da je suenje Alojziju Stepincu bilo pravno neutemeljeno. Svoj nedvosmislen stav odaslali su javnosti u Izjavi sa skupa kojeg su organizi-rali Varadinska biskupija i upa Lepoglava.

Meu prilozima nala-zi se - po prvi put obje-dinjen na jednom mjestu - Stepinev imenoslov, odnosno popis sakralnih i kulturnih subjekata po-sveenih bl. Alojziju koji potvruje koliko u hr-vatskom narodu, Crkvi i svijetu ivi Stepinev duh. Izvrstan je to dopri-nos buduem prouavanju spomena i osobe Alojzija Stepinca u hrvatskom na-rodu i svijetu. Objavljen je i vrlo zanimljiv i kro-noloki pregledan Stepin-ev ivotopis u kontekstu

vanijih zbivanja u Hrvat-skoj i Europi, zatim dosad najopirniji popis arhivske i bibliotene grae o bl. Stepincu te bogata fotodo-kumentacija iz Stepineva ivota, s nekim prvi put objavljenim fotografi jama. Izdanje, u koje uvode pro-slov i zavrna rije biskupa Mrzljaka sa skupa, zaklju-uje takoer prva objava popisa Stepinevih meda-lja i potanskih maraka. To bogato i sadrajno izdanje moe se nabaviti kod na-kladnika i izdavaa Glasa koncila po cijeni od 250 kuna.

Biskup Mrzljak potom je predvodio misno slav-lje u lepoglavskoj upnoj crkvi na oltaru Sv. Josipa, na kojemu je Alojzije Ste-pinac zadnji put u zatvor-skoj eliji sluio euharistiju 5. prosinca 1951. godine. Oltar se danas nalazi u pokrajnjoj kapeli u upnoj crkvi i mjesto je hodoaa brojnih vjernika. Predvo-dei euharistiju, biskup Mrzljak podsjetio je da je okupljanje oko oltara uvi-jek okupljanje oko Isusa Krista, dodavi da je kroz pet godina na tom oltaru upravo to uinio i blaeni kardinal Alojzije Stepinac te u tom inu crpio snagu da izdri svoje muenitvo i svjedoenje na putu sve-tosti.

Glas koncila izdao Zbornik radova sa simpozija o bl. A. StepincuUz Dan grada, vjernici upe Lepoglava darovali biskupa

12 | oujak 2010. | Broj: 5LJUDI I DOGAAJI

U Domu kulture u Lepo-glavi predstavljene su 16. sijenja dvije knjige koje go-vore o razdoblju 2. svjetskog rata. Prva je Hrvatska u lo-gorima od 1941. do 1945. u kojoj njeni autori, Mio Deveri i Ivan Fumi, piu o 84 logora koji su za vrijeme 2. svjetskog rata postojali u Hrvatskoj. Druga predstav-ljena knjiga Narodni heroj Milka Kufrin, autora Rade Bulata, govori o ivotu Mil-

ke Kufrin i njenom sudjelo-vanju u antifaistikoj borbi. Predstavljanje je odrano u okviru Godinje izvjetajne skuptine Udruge antifai-stikih boraca i antifaista podrunice Lepoglava, a uz autore i ne ba brojne la-nove udruge nazoili su mu i gosti meu kojima Mirko Bistrovi, naelnik Opine Bednja, i zamjenik grado-naelnika Grada Lepoglave, Alojz Gredelj.

DA SE NE ZABORAVI SPOMEN OBILJEJE U VINJICIU Vinjici e ove godi-

ne biti izgraeno spomen obiljee poginulom hrvat-skom branitelju Stjepanu Kriancu. Inicijativu za njegovu gradnju dale su vinjike udruge. Finan-cijska sredstva osigurat e Grad Lepoglava te, kako

se oekuje, i Ministarstvo obitelji, branitelja i meu-generacijske solidarnosti. Na prvom radnom sastan-ku Inicijalnog odbora za gradnju spomenika, kra-jem sijenja, zakljueno je da e se spomen obiljeje graditi na platou ispred

mjesnog groblja prema idejnom rjeenju kipara Tomislava Krnjavoga.

Spomenik Stjepanu Kri-ancu u Vinjici trebao bi biti otkriven 5. kolovoza, kada se bude obiljeavala 15. obljetnica njegove po-gibije.

Odavanje poasti rtvama Domovinskog rata

Za bolesnike varadinske Ope bolnice 75 doza krvi

Nastavljajui s orga-niziranjem i prikuplja-njem potrebnih doza krvi, Gradsko drutvo Crvenog kria Ivanec, u suradnji sa lepoglavskim gradskim Aktivom dobrovoljnih da-rivatelja krvi, u utorak, 22. prosinca, u Lepoglavi je provelo posljednju prolo-godinju akciju u kojoj su

sudjelovali graani sa ireg lepoglavskog podruja. Sa-moj akciji odazvalo se 80 darivatelja, no kako iz me-dicinskih razloga svi nisu bili u mogunosti dati krv, prikupljeno je ukupno 75 doza za potrebe lijeenja bolesnika Ope bolnice Varadin. Po broju dariva-nja krvi akcijom istaknuli

su se Vjekoslav Ratkaj iz Lepogalve koji je krv da-rovao 83 puta, te Stjepan Andrei iz Lepoglavske Purge koji je 81 put da-rovao krvi. Meu enama najviestrukija darivatelji-ca krvi bila je Ivka Novak iz Bedenca koja je kev da-rovala 37 puta.

Jo jedna uspjena akcija DDK

Pomo najugroenijimaPredstavnici Grada Le-

poglave, gradonaelnik, Marijan kvari, njegov zamjenik, Alojz Gredelj i predsjednik Gradskog vi-jea, Zorislav Rodek, po-sjetili su poetkom godine obitelji loijeg socijalnog statusa na podruju Grada. Rije je o obiteljima koje su, zahvaljujui gradskoj pomoi, uredile svoj stam-beni prostor te su na taj

nain stambeno zbrinute. Posjetom su obuhvaene i druge socijalno ugroene obitelji, da bi se dobile in-formacije o njihovim po-trebama i nastavilo s grad-skim programom socijalne skrbi.

U proloj je godini Grad Lepoglava uloio preko pola milijuna kuna za pot-poru socijalno ugroenim graanima sa svog podru-

ja. Osim pomoi dodijelje-ne obiteljima s podruja Grada u protekloj godini, potrebno je spomenuti i potporu za dojenad u visini od 35 tisua kuna i 130 tisua kuna za potpo-ru novoroenoj djeci. Pre-ko 80 tisua kuna utroeno je za poboljanje stambe-nih uvjeta, a oko140 tisua kuna za projekt geronto-loke skrbi.

SIGURAN RAD U UMIMeu aktivnostima koje

provodi Udruga privatnih umovlasnika Kesten iz Lepoglave je i akcija edu-kacije svojih lanova. S tim je ciljem Udruga u Lepo-glavi organizirala preda-vanje o sigurnom nainu sjee stabala u umi. Pre-davanje, kojem je nazoilo 20-tak lanova Udruge, sastojalo se od teorijskog i praktinog dijela. U te-orijskom djelu predava-nja, odranom u Domu kulture, Tomislav Stari,

naelnik Odjela za trite umskim proizvodima i projekte u umarskoj sa-vjetodavnoj slubi, govo-rio je o sigurnom nainu rada u umi. Naglasio je vanost organiziranja ra-dilita te istaknuo da se nesree najee dogaaju pri neprofesionalnoj sjei ili pri nepovoljnim vre-menskim uvjetima, a to su npr.: mrak, tempera-tura ispod 15 Celzijevih stupnjeva, snijeg i vjetar. Davor Benkovi iz tvrtke

Drezga Deri upoznao je nazone sa zatitnim sredstvima koja se koriste prilikom rada s motornom pilom. Nazoni su pozvani da se pridravaju nekoliko osnovnih pravila za od-lazak u umu, a to su da nikad ne idu u umu sami te da sa sobom uvijek nose prvu pomo i mobitel. Praktini dio predavanja odran je na Ravnoj gori gdje je demonstriran sigu-ran nain sjee stabla.

U okviru programa Euro-odisej, programa razmjene mladih Skuptine europ-skih regija ija je lanica i Varadinska upanija, u Le-poglavi, radei u Turistiko kulturnom informativnom centru, boravi i mlada Fran-cuskinja Laure Doucelance.

Program Euroodisej omo-guuje razmjenu mladih koji u razdoblju od 3 do 7 mjeseci, koliko borave u regiji koja ih ugouje, stje-u radno iskustvo radei u tvrtkama ili institucijama regije u kojoj borave. Pri tom regija domain pokriva sve trokove koji ukljuu-ju intenzivni jezini teaj, smjetaj, deparac ili plau te socijalno i zdravstveno osiguranje. Razmjena se te-melji na principu reciproci-teta, to znai da regija koja

ugouje, isto tako i mlade ljude alje u regije partnere. Sada u Lepoglavi, radei u TKIC-u, radno iskustvo pri-kuplja Francuskinja Lauren koja je u Parizu diplomirala turistiki menament.

- U Lepoglavi radim u TKIC-u. Sudjelovat u u pro-mociji turistikih i kulturnih potencijala ovog podruja. elim ga to bolje upoznati budui da o njemu ne znam mnogo. Poela sam s prevo-enjem turistikih broura, a elim se upoznati i s radom udruga mladih koje djeluju na ovom podruju te na taj nain stjecati nova iskustva, ali prenositi svoja iskustva- rekla je Lauren, dodavi pri tom da je Lepoglava mali, ali lijepi gradi koji joj se za-ista svia.

Francuskinja u Lepoglavi

oujak 2010. | 13 Broj: 5 | KOLSTVO

Uenici sedmih razreda O Ante Starevia iz Le-poglave na originalan su, ali i koristan nain odluili pri-kupiti dio novca potrebnog za odlazak na ovogodinje maturalno putovanje. Po-

krenuli su akciju skupljanja starog papira u kojoj su prikupili oko 6 tona papira ijom su prodajom nama-knuli dio sredstava potreb-nih za boravak u Pakotani-ma.

Stari papir za maturalacKamenika kola -KOLA BEZ NASILJA

Nakon godine dana pro-voenja projekta Za si-gurno i poticajno okrue-nje u kolama, O Ivana Rangera Kamenica ispuni-la je uvjete za dodjelu pri-

znanja kola bez nasilja, koje joj je slubeno uru-eno 17. studenog 2009. u Opatiji, na otvorenju tre-eg susreta Mree kola bez nasilja.

Uruivanjem prizna-nja pred kameniku kolu stavljeni su novi izazovi budui da priznanje do-nosi obavezu kontinui-ranog rada u odravanju uspostavljenih vrijednosti i aktivnosti usmjerenih na sprjeavanje i reagiranje na vrnjako nasilje.

elja je svih u kameni-koj koli da ona ostane si-gurna i poticajna sredina bez nasilja, za to e trebati puno suradnje, ozbiljnog rada i truda svih: djece, ro-ditelja, zaposlenika kole, lijenika kolske medicine, Centra za socijalnu skrb i ostalih.

Skup EKO KOLAO Ante Starevia

Lepoglava bila je doma-in Godinjeg susreta eko kola Varadinske i Me-imurske upanije. Nazo-ili su mu predstavnici 20 kola koje su svojim radom stekle pravo nositi naziv eko kole. Prije nego li su predstavnici nazonih ko-la prezentirali svoje radove o odrivoj potronji, to je bila tema susreta, obratio im se doktor Ante Kutle,

predsjednik Udruge Lije-pa naa i nacionalni koor-dinator eko kola u Hrvat-skoj. Govorio je o znaenju projekta eko kola, ista-knuvi da rad s djecom u eko kolama znaajno utjee na njihovu ekoloku svijest. Potom su za sve na-zone, meu kojima su bili doupan Varadinske u-panije, Milan Pavlekovi i gradonaelnik Lepoglave Marijan kvari, ueni-

ci lepoglavske kole izveli prigodan program. Skup je potom nastavio s radnim dijelom.

Podrku projektu eko kole dala je i Varadinska upanija, to je na skupu potvrdio i doupan Milan Pavlekovi, naglasivi da je rad s mlaim generacija-ma na podruju ekologije, garancija ouvanja prirode nae upanije.

LEPOGLAVA POMAE SVOJIM MATURANTIMADa bi pomogla svojim

maturantima pri savlada-vanju gradiva uoi dravne mature, za sve maturante s podruja grada Lepogla-ve su Nezavisna udruga mladih, Savjet mladih gra-da Lepoglave i Turisti-ko kulturno informativni centar proveli intenzivnu edukaciju i pripreme za uspjeno polaganje mate-matikog dijela ispita za dravnu maturu.

Pripreme se odravaju subotom u TKIC-u. Ma-turantima u uenju poma-u profesori matematike.

Kao pomo maturan-tima, Gradska knjini-ca Lepoglava je za svoje

korisnike kupila svu do-stupnu strunu literaturu koja omoguava uenici-ma da se i samostalno vrlo uspjeno pripreme za dr-avnu maturu.

Od prikupljene literature svakako valja izdvojiti niz prirunika npr., Kako na-pisati esej na dravnoj ma-turi, Davora Piskaa. To je jedini radni prirunik koji se bavi problematikom sa-stavljanja i pisanja eseja na dravnoj maturi. Hrvatski na dravnoj maturi Emi-ne Calogjere (HINUS), Matura@hr: prirunik za hrvatski jezik na dravnoj maturi, kao i Matura - dodatni obrazovni mate-

rijal za dravnu maturu iz hrvatskoga jezika za etve-rogodinje strukovne ko-le arka i Marije Gazzari (kolska knjiga), pruaju pregled teorije i povijesti knjievnosti te gradiva hr-vatskog jezika od prvog do etvrtog razreda srednje kole.

Sve to je potrebno za pripremu dravne matu-re iz matematike moe se nai u prirunicima Ma-tematika za dravnu ma-turu osnovna razina i Matematika za dravnu maturu via razina, au-tora Ivice Blagoje.

Osnovna kola Ante Starevia, nagraena je na meunarodnom natjeaju Armalov fond za zdravu i pitku vodu u kolama. Da bi se potaknulo mlade u osnovnim i srednjim ko-lama na pozitivan odnos prema okoliu i prirodi, proizvoa armatura Armal osnovao je fond u sklopu kojeg odabrane kole sva-ke godine oprema arma-turama, a teite projekta usmjereno je na skretanje pozornosti na odgovorno postupanje s vodom i po-ticanje kola na razmiljanje i osvjetavanje uenika o zdravoj pitkoj vodi. Lepo-

glavska osnovna kola tek je jedna od njih desetak iz Hrvatske koja je izabrana na natjeaju otvorenom u svim osnovnim kolama u Hrvatskoj i drugim zemlja-ma u regiji. One su u sklo-pu prijave predstavile plan aktivnosti osvjeivanja uenika i lokalne zajednice o vanosti ouvanja izvora pitke vode te odgovornog i tedljivog postupanja s pit-kom vodom u svakodnev-nom ivotu.

Kao jednoj od nagrae-nih kola, predstavnici tvrt-ke Armal koli su darovali komplet slavina za zdravu i pitku vodu u kolama.

Armalov fond za zdravu i pitku vodu u kolama

Proizvoa armatura nagradio lepoglavske uenike

U Osnovnoj koli Ivana Rangera u Kamenici, odr-ana je 20. sijenja, Me-uopinska smotra lite-rarnog, dramsko-scenskog i novinarskog stvaralatva Lidrano 2010., za podruje bive Opine Ivanec. Pro-gram smotre obuhvatio je literarno, dramsko-scen-sko, novinarsko, radijsko, lmsko i video stvaralatvo uenika. Tijekom njenog trajanja predstavljeno je 25

literarnih i novinarskih ra-dova te prikazano 9 scen-skih nastupa. Meu onima koji su izborili nastup na upanijskoj smotri bila je Blaenka Vresk iz O Ivana Rangera Kamenica s radom Prijateljstvo ini veliko srce i male stvari, Darija Posa-vec, takoer iz kamenike kole s radom Ovisnost o internetu, Marin Bistrovi recitirajui pjesmu to mi se tuio hrast.

LIDRANO U KAMENICI

Prvi puta stvarno - dravna matura

14 | oujak 2010. | Broj: 5LJUDI I DOGAAJI

Verica Duboveak i u sli-jedee e etiri godine biti na elu ipkarskog drutva Danica Bresler u Lepogla-vi. Odluka je to koju su na izbornoj skuptini Drutva donijele njegove lanice. Izabrana je i potpredsjedni-ca Drutva Gordana Vrtar, tajnica Magda Sabolek i jo 7 lanica Izvrnog od-bora. Ponovno izabrana predsjednica Drutva, Ve-rica Duboveak podsjetila je nazone lanice na veliki broj akcija koje je Drutvo organiziralo na kojima je,

promovirajui lepoglavsku ipku, Drutvo sudjelovalo u protekle 4 godine diljem Hrvatske, ali i van njenih granica. Upoznala ih je i s opirnim programom rada za ovu godinu te izrazila za-dovoljstvo pomlaivanjem lanstva.

Skuptini je nazoio i do-gradonaelnik Grada Lepo-glave, Alojz Gredelj koji se pri tom zahvalio lanicama ipkarskog drutva Danica Bresler na velikoj promociji ipke i Grada Lepoglave u zemlji i svijetu.

Verica Duboveak i dalje na elu ipkarskog drutva

Danica Bresler

GRAD STIPENDIRA 20 STUDENATADvadeset studenata s

podruja grada Lepo-glave potpisalo je s Gra-dom ugovore o stipen-diranju za akademsku godinu 2009./2010. Rije je o gradskim stipendija-ma dodijeljenima teme-ljem raspisanog natjeaja prema kriterijima za do-djelu stipendija. Odlukom

povjerenstva za dodjelu stipendija, 500 gradskih kuna mjeseno primat e 17 studenata na osnovi so-cijalno-ekonomskog sta-tusa, a njih troje temeljem defi citarnih zanimanja na podruju grada Lepogla-ve. U ime Grada, ugovore je potpisao gradonaelnik Marijan kvari koji je

tom prilikom naglasio da je ovo pomo studentima da uspjeno zavre svo-je kolovanje, ali i pomo njihovim obiteljima u ovo recesijsko doba. Za stipen-dije je u proraunu Grada Lepoglave osigurano 80 tisua kuna.

REZULTATI PO OSNOVI SOCIJALNO- EKONOMSKOG STATUSA I USPJEHA U UENJU

1. TIHANA KOSTANJEVEC2. MIRJANA KOSTANJEVEC3. SABINA HUNJEK4. ANJA HEHET5. ANTONIO GOLUB6. KARMEN ROGINA7. LIDIJA PRANIKI8. IVAN LOPARI

9. IVICA SVETEC10. MARINA RIBI11. KRUNOSLAV PIRANEC12. ANA OTARI13. MATEJA JOB14. ANELA JOB15. MARINA KIEMET16. MARTIN JUREN

REZULTATI PO OSNOVI DEFICITARNIH ZANIMANJA1. TOMISLAV MUC2. NIKOLINA VRESK

3. MATIJA OTAREK*

*Jelena Krtanjek je dobila dravnu stipendiju i umjesto nje stipendiju Grada Lepoglave dobio je slijedei kandidat sa liste.

TRINAEST ZANIMANJANA POPISU DEFICITARNIH

Trinaest zanimanja nala-zi se na popisu defi citarnih zanimanja od znaaja za gospodarski razvoj grada Lepoglave koji je na jed-noj od posljednjih sjedni-ca prole godine utvrdilo Gradsko vijee. Popis je vrlo znaajan s obzirom na to da se na njemu teme-

lji i dodjela stipendija po kriteriju defi citarnih zani-manja. Na popisu se tako trenutno nalaze inenjeri i diplomirani inenjeri gra-evinarstva, arhitekture, strojarstva, elektrotehnike, magistar farmacije, doktor medicine i stomatologi-je, psiholog, diplomirani

knjiniar, profesor stranih jezika; engleskog i njema-kog te profesori matema-tike i fi zike. Popis defi ci-tarnih zanimanja izrauje se svake godine, i prema njemu se odreuje broj bu-duih stipendista

De citarna zanimanja

elei doprinijeti ljepem ugoaju u domovima lepo-glavskih umirovljenika te im uljepati boine i novogo-dinje blagdane, Grad Le-poglave svim je umirovlje-nicima sa svoga podruja, ija je mirovina za listopad 2009. iznosila do 1.500,00 kuna, osigurao prigodni

novani dar. Svim umirov-ljenicima ovog nancijskog cenzuss iz gradskog je Pro-rauna isplaena tzv. bo-inica od 100,00 kuna.

Isplatom boinice Grad Lepoglava ujedno je svojim umirovljenicima po-elio sreu i uspjeh u ovoj godini.

Sto kuna zaljepi Boi

Boinica za lepoglavske umirovljenike

Da se sustavnim radom i edukacijom vinogradara moe utjecati na kvalitetu vina s pojedinog podru-ja, moda najbolje govori primjer Lepoglave i lano-va Udruge vinara i voara Klopotec. Iz godine u go-dinu, uzorci vina koje vino-gradari donose na interno preliminarno ocjenjivanje, sve su bolji. Tako je sredi-nom sijenja ove godine od 56 dostavljenih uzorka ak njih 9 ocijenjeno zlat-nim vinima. Zlatna vina su rajnski rizlig i moslavac Josipa Butka, souvignon Marijana Jakopieka, zeleni silvanac Tome Fitreka, ku-pinovo vino Vladimira Mu-ria, zeleni silvanac i sivi pi-not Sinie Zvera, souvignon cabernet Valenta anara, rajnski rizling Mate Geeka,

mijeano bijelo vino Gora-na Habua te rajnski rizling Tonka upania. Proizvo-aima zlatnih vina, na redovitog godinjoj izvje-tajnoj skuptini Udruge, predsjednik Tonko upani uruio je prigodne poklone, set aa s otiskom logotipa Udruge.

Na Skuptini je podnijeto i Izvjee o radu za proteklo jednogodinje razdoblje te prezentiran Plan rada za ovu godinu. Istaknute su aktivnosti na otvaranju Lepoglavskih vinskih cesta kao zajednikog projekta udruge, grada i upanije. Skuptini su, osim lanova Udruge, nazoili i doupan Varadinske upanije Mi-lan Pavlekovi i zamjenik gradonaelnika Lepoglave Alojz Gredelj.

DEVET ZLATNIH VINALepoglavska vina sve kvalitetnija

Skuptina Odreda izviaa LepoglavaOdred izviaa Lepogla-

va odrao je svoju redovnu godinju izbornu skupti-nu, 28. prosinca u prosto-ru Doma kulture. Cilj ove skuptinu bio je podnoe-nje i usvajanje izvjea o radu Odreda u 2009. godi-ni i izvjee o prihodima i rashodima Odreda u ovoj godini, izbor novog ruko-vodstva i donoenje odluke o prioritetima Odreda za sljedeu godinu.

Na Skuptini su prisu-stvovali i gradonaelnik

Marijan kvari, njegov zamjenik Alojz Gredelj, inae dugogodinji lan skautskog pokreta, te gosti iz Odreda izviaa Hrvat-sko Zagorje iz Krapine i Kamengrad iz Koprivnice. Za starjeinu Odreda po-novno je izabran Zlatan Momondor koji je i iznio izvjee o dosadanjem radu Odreda tokom ove godine, iz kojeg se moe zakljuiti da su nai izvia-i bili izuzetno marljivi te su organizirali i sudjelovali

na raznim manifestacija-ma i natjecanjima.

Jedna od najvanijih do-stignua Odreda izviaa ove godine bilo je prese-ljenje sredinjice Odreda u nove prostore Doma kul-ture s obzirom na injeni-cu kako su se s problemom prostora za odravanje sa-stanaka oduvijek suoavali. Na kraju Skuptine, Odred je donio Odluku o primje-renim lanovima u 2009. godini, povodom koje su podijeljena priznanja Pauli tefanek, Lauri tefanek, Mirni Anel, Valnei te-fanek, Ani otarek, Tatja-ni Juri, Valerijanu pi-ko, Jadranki Momondor, Zlatku Momondor, Mi-reli Varovi i novom i naj-mlaem jatu Patkice.

oujak 2010. | 15 Broj: 5 | SPORT

imp

ress

um Izdava:Grad Lepoglava

Antuna Mihanovia 12HR-42250 LepoglavaTel. 042 770 411

Za izdavaa:Marijan kvari

Urednica:Almira Koren

Redakcija:Almira Koren, Draen Hourak, Ljiljana Risek, Marina Markovi

Fotogra je:Draen Hourak, Bojan Miga, Boidar Breki, Branko Teak, arhiva O Ivana Ran-gera Kamenica,

Lektura:Barica Pahi-Grobenski, prof.

Prijelom i oblikovanje:Zlatan Momondor

Tisak:GRAFOPROM TISAK d.o.o., Lepoglava

Naklada:2.000 primjeraka

LEPOGLAVSKI GRADSKI LIST BESPLATNO JE GLASILO GRADA LEPOGLAVE.

Pobjedom momadi HNS Lepoglava, koja je u nalu s 3:0 savladala MNK Cvetlin, u Lepoglavi je zavreno ovogo-dinje, esto po redu, izdanje zimskog turnira u malom no-gometu ITD Karlovako kup Lepoglava 2010., koji je i ove godine, uz potporu Grada, or-ganizirala Zajednica portskih udruga Grada Lepoglave.

Od 60 momadi koje su sudjelovale na turniru, razigra-vanjem po skupinama te kroz utakmice esnaestine, osmine

i etvrtine nala, u samu su se zavrnicu plasirale etiri: HNS Lepoglava, Malonogometni klub Cvetlin, Team projekt i Niskogradnja Veverec. Prije samog nala, u utakmici za tree mjesto, Time projekt je s 4:3 savladao Niskogradnju Veverec.

U nalnom susretu igralo se izjednaena utakmica u kojoj ni jedna momad nije ostva-rila terensku premo. Tek je momad Cvetlina, uz jednu ansu, udarcima iz daljine po-kuala ugroziti gol HNS-a Le-poglave za koju su igrali vei-nom igrai malonogometnog prvoligaa Nacionala. Mom-

ad HNS-a Lepoglava strplji-vo je ekala svoju ansu i u 22 minuti, preko Matije Capara, dola je u vodstvo. I u nastav-ku utakmice, strpljivom igrom, jo jednom preko Matije Ca-para i Dine Kovaa, poveala je svoje vodstvo na 3:0. Priliku da se vrate u utakmicu igrai Cvetlina imali su sredinom drugog poluvremena, ali nisu iskoristili kazneni udarac te je momadi HNS-a Lepoglava zaslueno pripao pobjedniki pehar.

Uz pehare i nagrade mom-adima, na kraju turnira pro-glaeni su i najbolji pojedinci. Najboljim igraem turnira proglaen je Kujtim Morina iz momadi osvajaa turnira. Tri su najbolja strijelca turnira: Damir Boak iz HNS Lepogla-va, Tomica Zemlji iz Tim pro-jekta i Mario Hunjet iz Hudek trgotransa, dok je najboljim golmanom proglaen je Alen Juki iz Niskogradnje Veverec.

Ovogodinje izdanje zim-skog turnira u malom nogo-metu ITD Karlovako kup Lepoglava 2010., a to su nagla-sili su svi sudionici, primjer je odlino organiziranog turnira.

Pobjednik turniraHNS LEPOGLAVA

MARIO SLIVAR najporta Grada Lepoglave

Tradicionalno se kra-jem godine, na dravnoj, pa tako i na lokalnim ra-zinama biraju najportai za proteklu godini. Tako je bilo i u Lepoglavi gdje je Zajednica portskih udruga Grada Lepoglave provela izbor najsportaa i ekipa za 2009. godinu. Laskavu titulu najsportaa Grada Lepoglave u 2009. godini Zajednica je dodi-jelila karatistu Mariu Sli-varu, lanu Karate kluba Lepoglava, osvajau broj-nih odlija na dravnim i meunarodnim karate tur-nirima. Najboljom grad-skom ekipom proglaen je Kuglaki klub Lepogla-va koji se protekle sezone plasirao u 2. hrvatsku ku-glaku ligu. U kategoriji

zaslunih portskih djelat-nika priznanje je primila Branka Duboveak, la-nica Udruge za portsku rekreaciju port za sve Lepoglava, pokretaica brojnih portskih aktiv-nosti na podruju Grada Lepoglave. U kategoriji

najportaica za 2009. nije bilo kandidatkinja koje bi konkurirale za ovu laskavu titulu. Tijekom sveanosti dodijele priznanja najbo-ljim portaima, dana je i potpora mladim portai-ma. Njih jedanaest tom je prilikom dobilo priznanja.

Vinjica - DOMAIN DRAVNIH SEOSKIH IGRA

U Vinjici e se 3. srp-nja, u organizaciji Udruge za port i rekreaciju Vi-njica, odrati 16. hrvatski festival portske rekreacije na selu. Odluku da se vi-njikoj Udruzi za port i rekreaciju, a time i Vinji-ci, dodjeli domainstvo fe-

stivala, donijela je krajem protekle godine skuptina Hrvatskog saveza portske rekreacije. Rije je o dr-avnim igrama na kojima e nastupiti oko 500 na-tjecatelja iz raznih krajeva Hrvatske koji e se natje-cati u portskim discipli-

nama kao to su potezanje uetom, sastavljanje pluga, hodanje na tulama, noe-nje koare na glavi i sl. Bit e to zasigurno jedan od najveih portskih dogaaj na podruju Grada Lepo-glave u ovoj godini.

KOMBI VOZILO za portaeportai s podruja gra-

da Lepoglave dobili su po-etkom godine vrlo vrije-dan poklon, kombi vozilo vrijednosti oko 150 tisua kuna. Njegovu su naba-vu, za potrebe Zajednice portskih udruga Gra-da Lepoglave, fi nancirali Grad Lepoglava i Hrvat-ski olimpijski odbor i to

u omjeru - 70 posto sred-stava Grad, a preostalih 30 posto Olimpijski odbor. Vozilo je predano na kori-tenje Zajednici portskih udruga Grada Lepoglave i ve se koristiti za pri-jevoz portaa i lanova drugih udruga s gradskog podruja. Razlog nabave vozila bila je elja da se

jednostavnijim dolaskom na treninge i odlaskom na utakmice svima omogui bavljenje portom. Budui da vozilo treba odravati Zajednica portskih udru-ga Grada Lepoglave doni-jela je i Pravilnik o njegovu koritenju uz jasno defi ni-rane cijene.

16 | oujak 2010. | Broj: 5

jeste li znali ...

Kroz povijest zagrebake biskupije, ak etiri lepo-glavska pavlina ustoliena su na poloaj zagrebakih biskupa.

Prvi pavlin na stolici za-grebakih biskupa bio je Wolfgang / Vuk Gyula. Biskupom je postao 1548. godine, a umro je 24. sije-nja u 1550. godine u Pou-nu. Vrijeme u kojem je bio biskup bilo je vrlo teko. U to je doba jenjavao sukob izmeu dvaju kraljeva u ko-jem je Ferdinand I. ostao pobjednikom, a gubitnikom Ivan Zapoljski koji umire 1549. godine. To je vrijeme turskih pohoda i osvajanja (Poega, Klis).

Drugi pavlin iz Lepo-glave koji je postao zagre-bakim biskupom bio je imun Bratuli. Roen je u Glavici, na podruju pa-vlinskog samostana Sveti Petar u umi u Istri. Mlad je stupio u pavline, a filozo-fiju i bogosloviju je uio u Rimu. Nakon smrti Stjepa-na Trnavskog izabran je za poglavara pavlinskog reda, a stolovao je u Lepoglavi. Po-vijest ga pamti kao sveeni-ka i bojovnika. Kad su Turci opsjedali Kanjiu, istaknuo se junatvom i spasio nad-vojvodu Maksimilijana koji je obnaao carsku i kraljev-sku vlast u Ugarskoj. Godi-ne 1603. imenovan je zagre-bakim biskupom. Zajedno s hrvatskim banom Ivanom Drakoviem zauzimao se za dolazak isusovaca u Hr-vatsku, a zalagao se i za izo-brazbu svojih suredovnika. Bio je vrlo gorljiv u suzbija-nju protestantizma.

Sljedei je bio Martin Borkovi. Roen je 1597. godine u selu Domagovi kod Jastrebarskoga. ko-lovao se u isusovakoj gi-mnaziji u Zagrebu gdje je bio jedan od najboljih aka. Filozofski studij zavrio je u Olmucu u Moravskoj. U Rimu je zavrio bogoslovski studij i 1635. godine zare-en je za sveenika. U Lepo-glavi je djelovao kao uitelj i propovjednik. U tri navrata bio vrhovnik pavlinskog reda, a 1667. i prefektom svih pavlinskih misionara u Ugarskoj. Zagrebakim biskupom postaje 1667. go-dine. Kao biskup djelovao je u vrijeme velikih zbivanja za hrvatski narod. Pokuao je spasiti Petra Zrinskog i Krstu Frankopana od sma-knua, ali je prevaren od strane cara Leopolda. Sma-

tra se da je njegova zaslu-ga to je Hrvatskoj spasio ustavnost i to Hrvatska nije izjednaena s obinim nasljednim zemljama kua Habsburga nakon sloma urote. Godine 1670. postao je banskim namjesnikom za sudbene poslove. Car Leopold I. imenovao ga je 1686. godine bako-kalo-kim nadbiskupom i mitro-politom uz pridraj uprave zagrebakom biskupijom. Njegovo se ime vezuje uz pronalazak Marijina kipa u Mariji Bistrici. Bio je veliki protivnik protestantizma, a meu pavlinima se zalagao za obnovu stege. Prikupljao je grau za povijest pavlina. Umro je 1686. godine.

Posljednji zagrebaki bi-skup iz redova lepoglav-skih pavlina bio je Mirko (Emerik) Esterhazy roen 1665. godine u Vgryhelyu u uglednoj ugarskoj veli-kakoj obitelji. kolovao se u Rimu u njemako-ugar-skom zavodu Germanicum gdje je stekao akademski status doktora. Sveenikom je postao 1688. i zapoeo s predavanjem filozofije u Lepoglavi. Bio je generalni tajnik, a kasnije i vrhovni poglavar pavlinskog reda. Kralj Leopold I imenovao ga je 1706. godine bisku-pom u Vcu. Zagrebakim biskupom postao je 1708. godine. Mirko Esterhazy sudjelovao je u povijesnim odlukama, posebice u po-slovima oko Pragmati-ke sankcije. Bio je oslonac i uporite Mariji Tereziji koju je okrunio za caricu 1741. godine. Odan dvor-skoj politici, zagrebaki je biskup 1723. godine primio vesprimsku biskupiju, te je uskoro postao i dvorskim kancelarom. Bio je veliki dobroinitelj katedrale i drugih crkava i samostana. Nabavio je mnogo crkvenog posua i odijela koja se od-likuju umjetnikom vrijed-nou to je dokaz o njego-vu finu ukusu i poznavanju umjetnosti. Umro je 1745. godine u Pounu gdje je i pokopan u kapeli Sv. Ivana Milostinjara.

Sva etvorica bi-skupa odigrala su zapaenu ulogu u povijesti hrvatskog naroda, a posebna zanimlji-vost je to da je carica Marija Terezija primila krunu iz ruku Mirka Esterhazija.

Izvor:www.lepoglava-info.hr

KRONIKA

Lepoglava dala etiri nadbiskupa

Nakit od poludragulja ahata i opala iz dimnjaka fosilnog

vulkana

Iako veina graana Hr-vatske Lepoglavu automat-ski poistovjeuje s najveim zatvorom u Hrvatskoj, dok ju dio kulturne javnosti za-dnjih godina doivljava i kao sredite izrade uvene ipke, iroj javnosti manje je poznato da Lepoglava ima i svoj - vulkan. Rije je o Ga-veznici-Kamenom vrhu, fo-silnom vulkanu ija se starost procjenjuje na otprilike 22 milijuna godina. To je jedino nalazite poludragulja ahata u Hrvatskoj. Zakonski je za-tien kao geoloki spomenik prirode. Da bi se istaknule nesvakidanje posebnosti toga lokaliteta (na njemu je pronaeno i pretpovijesno nalazite o kojemu je jo 1936. pisao arheolog Stjepan Vukovi, no ono je kasnije posve uniteno tijekom indu-strijske eksploatacije kamena andezita), matini Grad je u suradnji sa upanijskom Jav-nom ustanovom za uprav-ljanje zatienim dijelovima prirode i Ministarstvom kul-ture dio golema vulkanskog dimnjaka uredio za posjete turistikih i strunih skupina. Na platou, u grotlu nekada-njeg vulkana, postavljeni su kameni mobilijar, informa-tivne ploe i geoloki stup na kojemu se moe pratiti ge-oloki razvitak Zemlje kroz milijune godina.

Ono to posebno intrigi-ra posjetitelje injenica je da je Gaveznica bogato nalazi-te poludragulja ahata, opala, ametista, jaspisa i kalcedona, ije su ile skrivene u tvrdim vulkanskim stijenama. Teme-ljem odobrenja Ministarstva kulture, stijene u Gaveznici slobodno skupljaju lanovi Udruge Lepoglavski ahat. Meu njima je i predsjednik Damir Vrtar, velik pozna-vatelj geologije i minerala, meu rijetkima u Hrvatskoj. Oni posebnom tehnikom pile stijene, iz njih izdvajaju

poludragulje, bruse ih i bue te u njima stiliziraju nakit. Najljepi je nakit u ahatu, a svi primjerci privjesaka, ogr-lica, prstenja i naunica je-dinstveni su i neponovljivi, jednom rijeju unikati.

- Na alost, u Hrvatskoj se pile za iznimno vrste mate-rijale vulkanskoga podrijetla teko mogu kupiti. Stoga sam pilu s dijamantnim li-stovima nabavio ak iz Ne-braske. Za piljenje, buenje i bruenje ahata, opala, kalce-dona i drugih poludragulja i minerala potrebno je nabavi-ti profesionalnu opremu. Sve drugo je neisplativo, jer puca i kvari se pria prirodnjak i predsjednik Udruge Le-poglavski ahat Damir Vrtar dok vrlo paljivo pili ahat-nu stijenu. Prepiljeni komad potom ravna i s njega skida neravnine na dijamantnom disku, a nakon toga ga na po-sebnoj konoj podlozi ceri-jevim oksidom polira i skida mu mikropukotine. Rezultat toga mukotrpna postupka su prekrasni komadi sivo nijan-sirana poludragulja visoka sjaja.

- Vrhunsko kamenje ispo-ruujemo pojedinim zlata-rima, koji su ve dizajnirali komplete nakita od ahata. Nakit je vrhunski draguljar-ski rad i zasad se izrauje samo po posebnoj narud-bi. Najljepi meu njima je

privjesak stiliziran kao list, s jednakim naunicama i prste-nom, a sve to optoeno sre-brnim ukrasnim okovom. Taj nakit u posebnim prilikama nose nae umske vile. One u skladu sa starim lokalnim le-gendama o vilama, bdiju nad umskim izvorima i slapo-vima i promiu lepoglavske prirodne ljepote iznosi Vr-tar. Vei dio obraenog ahata, ali i vrlo atraktivna crvenog jaspisa, ljubiastih ametista i ukastobijelih opala zadra-vaju za vlastite potrebe.

- Sami od njega izrauje-mo prstenje, privjeske, me-daljone i naunice, a svaki komad optoen je srebrom i prodaje se u posebno dizajni-ranoj kutijici. Zato srebro? Jer ono svojom bojom naj-vie odgovara ledenoj ljepoti ahata. Na isti nain izradili smo dosad dvije krunice od ahata, a jedna od njih bila je poklon nadbiskupu Bozani-u otkriva Vrtar. Prodajom nakita udruga financira svoj rad, putovanja u inozemstvo i sajamske nastupe.

- Na rad i nakit najjeftiniji su u Europi! Dva sata runog bruenja ahata raunamo samo 50 kuna! Prvenstve-ni cilj nije nam zarada, ve samo pokrivanje osnovnih trokova. Stoga ene, a one su nai najzahvalniji kupci, prstenje mogu nabaviti od 150 do 200 kuna, a nauni-ce po 250 kuna skroman je Vrtar. Zvui nevjerojatno, ali injenica je da udruga vei-nu poludragulja stiliziranih u obliku privjesaka optoenih srebrom, prodaje za samo 30 kuna! A za tu svotu kupac dobiva unikatni poludragulj ija je prava vrijednost vie-struko vea. U udruzi su puni planova o nainima budue promidbe ahata u kombina-ciji s filigranom, koji bi doa-rao lepoglavsku ipku, a raz-miljaju i o izradi krunice od crvena jaspisa te graviranju heraldikih znakova i raznih simbola u ahatu za specifine potrebe trita.

VULKAN U grotlu ugaena vulkana u Gaveznici-Kamenom vrhu, starog 22 milijuna godina