Glasilo Grada lepoGlave / rUJaN 2010. / BroJ 7 / GodiNa iii.

EUROPSKE IPKE U LEPOGLAVI U naem je gradu od 16. do 19. rujna odran 14. meunarodni festival ipke

Lepoglavske pice povezale hrvatsku i europsku ipkarsku kulturu

/str. 9./

Pomo seoskim gospodarstvima

Poljoprivrednicima 130 tisua kuna potpora

Usprkos aktualnim prilikama, i dalje potpore

Lepoglava i ove godine omoguila besplatni prijevoz uenicima

/str. 7, 10-11./

/str. 8./

16. hrvatski festival sportske rekreacije na selu

500 natjecatelja odmjerilo snage u igrama naeg sela

/str. 17./

U Vinjici je otkriven spomenik poginulom branitelju Stjepanu Kriancu

Trajno sjeanje na hrabrog branitelja iz Vinjice

/str. 5./

ISSN 1847-7143

2Izdava novina: Grad Lepoglava, Ulica Antuna Mihanovia 12, tel. 770-410 (042)

Ureivaki odbor: Marijan kvari, Alojz Gredelj, Vladimir Ivanua

Novinari: Ljiljana Risek, Hrvoje Kova, Marina Markovi

Suradnici: Sanja piko, Mirjana Posavec

Fotograje: Branko Teak, Marina Markovi, Boidar Breki, Bojan Miga, Arhiv TCIC i Grada Lepoglave

Glavna i odgovorna urednica: Ljiljana Risek, dipl. polit.

Tisak: Grafoprom Lepoglava

www.lepoglava.hr

PODIJELJENI KUNI BROJEVI U OURI

Popisivanje kua za odmor

Zavrena je podjela 89 kunih brojeva za podruje naselja Oure, a graanima su ih na kune adrese besplatno dostavili djelatnici gradske uprave. Kune brojeve sljedei e do-biti mjetani Murievca, a idue godi-ne brojevi e biti distribuirani i graa-nima naselja Lepoglave. Postavljanje kunih brojeva omoguit e tonu i preciznu evidenciju broja kuanstava na gradskom podruju. Do kraja godi-ne e, najavljuju u Gradu, mjetanima podijeliti gotovo 500 kunih brojeva.

U tijeku je i popisivanje kua za odmor. Dosad su popisani objekti na podruju Kamenikog Podgorja, Vesi, veeg dijela Crkovca i Kame-nikog Vrhovca te na podruju dijela Oure i Murievca. Temeljem Odluke o gradskim porezima, sve kue za odmor moraju biti evidentirane, a njihovi vlasnici podmiriti komu-nalnu naknadu i druge nancijske obveze prema Gradu.(H. Kova)

NAMJENSKA SREDSTVA

95.000 kuna za komunalnu infrastrukturu

Grad Lepoglava potpisao je ugovor s Varadinskom upani-jom o namjenskom koritenju sredstava pomoi iz Dravnog prorauna za 2010. godinu. Radi se o iznosu od 95.000,00 kuna koji e se koristiti za sunanciranje komunalne infrastrukture u Gradu. Dobiveni novac bit e usmjeren u dalju modernizaciju i gradnju javne rasvjete na gradskom podruju.(hk)

Na prvoj sjednici Gradskoga vije-a nakon ljetne pauze pred gradskim se vijenicima naao opsean dnevni red. Uglavnom su ga inila izvjea, o radu Gradske knjinice, poslova-nju tvrtki Varkoma i Ivkoma, o radu gradonaelnika u prvih est mjeseci te o obavljenoj reviziji prorauna. Budui da u izvjeima nije bilo za-brinjavajuih podataka, sva su jed-noglasno prihvaena. U raspravi je vijenik Stjepan Ceroveki (HSP) zatraio da gradonaelnik zaotri

kriterije pri dodjeli dodatnih sred-stava udrugama za realizaciju poje-dinih projekata te da taj novac radije usmjeri u primarne djelatnosti.

Sa zanimanjem je popraeno po-lugodinje izvjee o izvrenju grad-skog prorauna. Iako je u tom perio-du proraun bio 20 posto manji od planiranog, rashodovna strana nije premaila prihodovnu. Istaknuto je da se proraun najuinkovitije punio zahvaljujui prihodima od poreza.

Na sjednici je donesen i niz odlu-

ka, meu kojima i ona, koja grado-naelniku daje ovlasti za sklapanje aneksa ugovora o sufinanciranju trokova prijevoza uenika srednjih kola Varadinske upanije. Kao to je poznato, i ove kolske godine srednjokolci s podruja Lepoglave besplatno putuju u kolu, a za to e

se iz lepoglavskog gradskog prorau-na izdvojiti vie od 485.000 kuna.

Vijenici su prihvatili i program modernizacije i asfaltiranja neraz-vrstanih cesta pri emu e prioritet imati one dionice za koje su graani ispotovali ugovore o sufinancira-nju.(hk)

Kako bi se to bolje pripremio za otvaranje europskih novarskih fondova, Grad Lepoglava osnovao je Projektno-razvojni ured. U uredu e na izradi projekata, za iju e se realizaciju sredstva traiti iz fondova Europske unije, ali i resornih mini-starstava, zaklada, fundacija i drugih novarskih fondova, raditi uglavnom mladi ljudi s podruja Lepoglave, koji ve imaju neka iskustva, znanja i kvalifikacije za rad na takvim pro-jektima. O ciljevima njegovima osni-vanja gradske vijenike informirao je gradonaelnik Marijan kvari.

- Projektno upravljanje, projek-tno financiranje, izrada projektnih prijedloga, sustavna edukacija svih dionika u drutvu kao preduvjet sa-moodrivosti projekata, sve to samo je dio problematike kojom e se baviti Projektno-razvojni ured. Na-ime, europskim rjenikom govorei, Lepoglava na svoju budunost gleda u okvirima odrivog razvoja i vee konkurentnosti na tzv. projektnom tritu dananjice. Stoga e ured biti usmjeren na projektni menagement u gradskoj upravi, na tvrtke i druge poslovne i civilne organizacije na i-rem lepoglavskom podruju, zatim, na velike samostalne projekte te na sve veu vanost projektnog mena-gementa u stvaranju novih projekata i programa izjavio je kvari.

Iako e Projektno-razvojni ured raditi prvenstveno za potrebe Lepo-

glave, on e svoje usluge nuditi i dru-gim jedinicama lokalne samouprave.

- Metodologija rada projektnog tima sastoji se od prikupljanja pro-jektnih ideja. Sukladno unaprijed definiranim smjernicama iz Strategi-je gospodarskog razvoja Lepoglave, Programa ukupnog razvoja, Zelene agende, Strategije razvoja turizma i Gradskog programa djelovanja za mlade, one se potom filtriraju u one projektne ideje koje imaju uporite u bilo kojim prioritetnim podru-jima od znaaja za grad. Upravo te smjernice imaju za cilj podrati dobre prakse upravljanja i uinkovito odlu-ivanje u cijelom ciklusu upravljanja projektima, od programiranja, preko identifikacije, formulacije do proved-

be i evaluacije - kazao je Emil Tkalec, voditelj Projektno-razvojnog ureda.

Projektni tim svoju e ulogu odraivati na klasian nain uprav-ljanja projektnim ciklusom. To je jedinstvena metodologija kojom se planiraju i provode projekti finan-cirani iz razliitih fondova EU-a, nacionalnih ili drugih donatorskih fondova, pri emu se slijedi logika cijelog projektnog prijedloga (od razvoja projektne ideje do evaluacije zavrenog projekta i poetka novog programskog ciklusa). Na projektu e raditi ljudi iz Grada Lepoglave i partnerskih organizacija, a gradona-elnik kvari je na sjednici Grad-skog vijea najavio poetak rada pro-jektnog tima.

- Projekt osnivanja Gradskog projektnog tima u kojem su mahom mladi, struni ljudi, velik je inovativ-ni iskorak u pravcu vee konkuren-tnosti gradskih ideja na tritu pro-jekata. Veim priljevom sredstava iz drugih izvora rastereuje se gradski proraun, a slobodna sredstva u tom sluaju usmjeravaju se u razvoj dru-gih gradskih projekata. Ulaganja u sustavni i unaprijed definirani razvoj grada kao cjeline, koja objedinjuje gospodarski i drutveni razvoj pu-tem osnivanja projektnog tima, ne smijemo gledati kroz prizmu troka nego kao ulog u vlastitu zajednicu - naglasio je koordinator projekta Hrvoje Kova iz TKIC-a. Svakim odobrenim projektom gradu se vra-a prvotni ulog, a s vremenom je ulog grada minimaliziran, a priljev sredstava maksimiziran.

- Ovaj projekt mogli bismo povr-no okarakterizirati kao nepotrebno i ambiciozno ulaganje. Meutim, smatramo da Lepoglava mora oda-brati europski put koji se temelji na akciji, projektima i realizaciji, a ne pustim raspravama bez jasne poruke. Alternative nema: ili emo ovim pro-jektom pokuati poluiti rezultate, ili uope neemo pokuati, pa emo do-biti onoliko koliko smo i uloili: nita - zakljuio je gradonaelnik.

U osnivanje Projektnog ureda ukljuit e se i Opina Bednja, a ko-ordinator bit e TCIC. H. Kova

INICIJATIVE Otvoren je Projektno-razvojni ured u Lepoglavi

Glavna zadaa - izrada projekata za fondove EU

Alternative nema: ili emo ovim projektom pokuati poluiti rezultate, ili uope neemo pokuati, rpa emo dobiti onoliko koliko smo i uloili: nita - zakljuio je gradonaelnik Marijan kvari

Koordinator projekta je TCIC, a voditelj Projektnog ureda je Emil Tkalec

Lepoglava i ove godine omoguila besplatni prijevoz srednjokolaca

GRADSKO VIJEE Usprkos aktualnim prilikama, i dalje potpore za obrazovanje mladih

Besplatni prijevoz uenika iz gradskog e se pro-rrauna financirati svotom od 485.000 kuna

I ove je godine uenicima omoguen besplatan prijevoz do srednjih kola

3

Niz korakaPodsjeamo, Grad je dosad ui-

nio niz koraka na realizaciji projekta poslovne zone. Donio je Prostorni plan grada i Urbanistiki plan ueg centra grada, kojim je definiran obu-hvat i budue irenje Poduzetnike zone. Donio je Strategija gospodar-skog razvitka i precizno istaknuo brojne prednosti to je lepoglavska zona prua zainteresiranim ulagai-ma. To su prije svega, kratke udalje-nosti od graninog prijelaza na Mac-lju i autoceste Zagreb-Macelj (20 kilometara) te graninog prijelaza Zlogonje-Meje/Florjan (17 kilome-tara). Lepoglava je, usto, podjedna-ko udaljena od Zagreba i Maribora (70 kilometara), dok je od Varadina dijeli tek tridesetak kilometara. Ono to, sasvim sigurno, potencijalnim ulagaima ovdanju poduzetniku zonu ini iznimno privlanom i-njenica je da Lepoglava uiva status brdsko-planinskog podruja, to obveznicima poreza na dobit donosi olakice od 25 posto. Usto, Grad je ponudio paket poticajnih mjera za razvitak poduzetnitva, kojima su, meu ostalim, predviene olakice za investitore koji zapoljavaju vie od 10 radnika. Poduzetnici koji is-punjavaju kriterije gradske odluke imaju pravo na potpuno oslobaanje plaanja komunalnog doprinosa te na druge olakice u plaanju komu-nalne naknade i poreza na tvrtku.

Promidba zone u inozemstvuPokrenut je i niz aktivnosti na

promidbi zone u inozemstvu. Meu ostalim, Lepoglava vrlo aktivno pro-mie zonu posredstvom Veleposlan-stva Austrije u Hrvatskoj. Damjan upani, struni suradnik za gospo-darstvo, kae da sve materijale o zoni, njenim kapacitetima i mogunosti-

ma ulaganja neprestano aktualiziraju, prevode i posredstvom Austrijskog veleposlanstva alju svim potencijal-nim stranim investitorima.

- Neki od njih vrlo su zainteresi-rani za Lepoglavu, a u to smo se i pri-likom nedavnog boravka na drvnom sajmu u Klagenfurtu, gdje je Trgo-vinski odjel Veleposlanstva predsta-vio Hrvatsku kao meku za austrijska ulaganja. U razgovoru su potenci-jalni investitori pokazali interes za ulaganja u gradnju biotoplane u Le-poglavi. Oni su dobro informirani i poznato im je da smo projekt bioe-nergane, koja bi proizvodila struju i toplinu od biomase, doveli do visoke faze kazao je kvari.

Novi most u Gusinjaku

Lepoglavske gradske vlasti trude se urediti i kontaktne gradske zone. Gradu je stigla graevinska dozvola za gradnju mosta preko Bednje u Gusinjaku kod reta. Ove godine uredit e se prilazna cesta i pripremiti teren za gradilite, dok bi se novi most poeo graditi idue godine. Vrijednost mu se procjenjuje na dva milijuna kuna. Most e najdragocjeniji biti mjetanima, koji su dosad do svojih njiva i livada s druge strane rijeke morali putovati obilazno.(ljr)

POSLOVI U cilju aktiviranja zone, tijekom ljeta provedeni su brojni radovi u Poduzetnikoj zoni Lepoglave

Austrijancima su vrlo interesantna ulaganja u biotoplanu u Lepoglavi

U zoni se ureuju putovi, isti raslinje i korovUreeno je i novo korito potoka Vesi

Grad mnogim benecijama stimulira ulazak poduzetnika u zonu

Za ulagae posebno je stimulativna injenica da Lepoglava uiva status brdsko-planinskog podruja, to za sobom vue porezne pogodnosti

Uz Poduzetniku zonu Varkom je ove godine poloio magistralni vodovod

Ureeno je novo korito potoka Ves, jer je stari tok onemoguavao formiranje pravilnih poduzetnikih parcela u Poslovnoj zonirNakon to je Grad Lepoglava ne-

davno obavijestio poduzetnike da je osamnaest parcela povrine od jed-nog do 3,5 hektara u Poduzetnikoj zoni Faza 1 (namijenjena je isklju-ivo ulaganjima proizvodno-indu-strijske namjene) komunalno opre-mljeno i slobodno za kupoprodaju i poslovna ulaganja, tijekom ljetnih mjeseci provedeni su opseni radovi na ureivanju povrina u zoni. S vie od est hektara zemljita u zoni, koja se protee uz obilaznicu i dravnu cestu D35, uklonjeno je gusto rasli-nje i ikara, koje je zatvaralo pogled prema parcelama i inilo ih zapute-nim i neprivlanim.

- Svaku parcelu oznait emo ta-blom s podacima o njenoj veliini, stupnjem komunalne opremljenosti i cijenom. Tako e svaki potencijalni ulaga na licu mjesta znati koja mu je parcela najoptimalnija za njegove poslovne namjere izjavio je grado-naelnik Marijan kvari.

U zoni su provedeni i drugi ra-dovi. U sklopu tehnikog ureivanja rijeke Bednje koje je Hidroing oba-vio na kilometar dugom potezu od novog mosta u Lepoglavi do Putina, izvedeni su i radovi na premjeta-nju korita potoka Ves. Taj je potok dijagonalno presijecao zonu i one-moguavao formiranje pravilnih po-duzetnikih parcela. Gradnjom no-vog korita, koje je sada postavljeno okomito, omogueno je formiranje lijepih etverokutnih parcela, a to e i ulagaima uvelike olakati projekti-ranje pogona i infrastrukture.

Radove na ureivanju korita Bednje s 1,5 milijuna kuna financira-le su Hrvatske vode, dok je trokove iskapanja novog korita potoka Ves sa 70.000 kuna pokrio lepoglavski gradski proraun. Sve to provedeno je u cilju to boljeg ureenja i pro-midbe poslovne zone.

FOTO: B. TEAK

4UKLANJANJE DIVLJIH ODLAGALITA OTPADA

Za sanaciju dvaju deponija 18.000 kuna

Sukladno popisu evidentiranih divljih odlaganita na podruju Lepoglave to ga je Grad dostavio Upravnom odjelu za zatitu okolia, promet i komunalno gospodarstvo Varadinske upanije, krajem lipnja poela je sanacija divljih deponija na podruju Lepoglave. Temeljem provedenog natjeaja, sanacija je povjerena lepoglavskoj tvrtki Sport, koja je potom oistila dva odla-galita, u Sestrancu i u retu, iza ugostiteljskog objekta Stara ciglana.

- Proraunom je za sanaciju divljih deponija predvieno ukupno 50.000 kuna, a svake godine uklanjamo najkritinija odlagalita izjavio je komunalni redar Dalibor Husnjak. Za sanaciju spomenutih deponija Grad je izdvojio 18.000 kuna.(mm)

NOVE MJERE

Graevinski otpad u reciklano dvorite u Ouri

Lepoglava je jedan od rijetkih gradova u Varadinskoj upaniji koji se prilagoava novim zakon-skim uvjetima zbrinjavanja otpada. Meu ostalim, Grad je naruio izradu projekta gradnje i ureenja reciklanog dvorita, odnosno, deponija graevinskog otpada. Svrha tog dvorita je da se koliina otpada smanji, kako bi se time smanjila i cijena njegova zbrinjavanja i odvoe-nja u Regionalni centar u Pikornici.

- U reciklano dvorite graani e moi dovoziti prvenstveno grae-vinski otpad, a imat e i mogunost odlaganja ostalog otpada kojeg ne zbrinjava Ivkom. Time e i cijene odvoza biti prihvatljivije svakom kuanstvu. Na alost, ovim projektom ne moemo jamiti da e utjecati na smanjenje broja divljih deponija na naem podruju, jer to ne ovisi o Gradu, ve o mentalitetu ljudi. Mno-gima od njih oito je jednostavnije otpad voziti i po desetak kilometara u umu, pa ga potom odbaciti u potok ili grabu, nego ga staviti ispred kue i nazvati Ivkom da ga odveze u svoje industrijsko dvorite objasnio je gradonaelnik Marijan kvari.

Prostornim planom predvieno je ureenje reciklanog dvorita uz Kamenolom u Ouri. Bit e sagraeno i ograeno po svim standardima koje propisuje Mini-starstvo zatite okolia i prostornog ureenja.(Marina Markovi)

Poznato je da je Europska komisija prole godine operativ-nim programom IPA Slovenija-Hrvatska 2007.-2013. odobrila financiranje projekta Marijanski hodoasniki put u koji je, kao jedan od partnera, ukljuena i Turistika zajednica Sjeverno zagorje. Radi utvrivanja daljih aktivnosti, u itaonici Gradske knjinice u Lepoglavi sastali su se projektni partneri s hrvatske i slovenske strane.

Projekt Marijanski hodoa-sniki put direktan je nasta-vak projekta Stepinev putov, a traje trideset mjeseci. Uz

Turistiku zajednicu Sjeverno zagorje, u projekt su ukljue-ne i turistike zajednice Marije Bistrice, Svetog Ivana Zeline, Krapine i Krapinsko-zagorske upanije, Park prirode Med-vednica te jo tri partnera iz Slovenije, meu kojima je vo-dei Kozjanski park.

Ukupna vrijednost projekta je 703.800 eura, od ega Eu-ropska unija kroz program IPA sufinancira 85 posto. TZ Sje-verno zagorje projekt financira sa 7.420 eura vlastitih sredstava. to se tie projektnih aktivnosti, trenutano se izrauje elaborat

postavljanja smee signaliza-cije, koja e nakon izrade biti postavljena na cijeloj planiranoj trasi Marijanskog hodoasni-kog puta.

Cilj ovog projekta je pove-zati marijanska hodoasnika sredita i druge hodoasnike destinacije u hrvatsko-sloven-skom prekograninom po-druju. Time bi se poveali postojei turistiki kapaciteti u regijama i uspostavila cjelo-vita prekogranina turistika ponuda.

Prije izvjetajnog sastanka projektnih partnera, gradona-

elnik Marijan kvari otvorio je poslovnicu Turistike zajed-nice Sjeverno zagorje u Turi-stiko kulturno-informativnom centru, koja je ujedno i Turisti-ki ured.

U njemu je izloen i postav projekta Marijanski hodoa-sniki put, a predstavljene su i druge osobitosti naega kraja, prvenstveno ipka i ahat. Otva-ranje Turistikog ureda u Lepo-glavi korak je vie prema nasto-janju da na grad posjetiteljima ponudi cjelovitu i zaokruenu turistiku uslugu.

Marina Markovi

U petak, 2. srpnja, etrnaest je obitelji s gradskog podruja Le-poglave, u kojima su se ove godine oglasile novoroene bebe, primilo jednokratnu novanu potporu to je Grad tradicionalno isplauje kao potporu obiteljima, ali i kao dobro-dolicu svojim najmlaim stanov-nicima. U tom povodu, sretne je roditelje u Gradskoj vijenici primio gradonaelnik Marijan kvari koji im je, uz novani poklon, uruio i darove za maliane.

Roditeljima prvoroenaca do-dijeljena je jednokratna potpora od 1.000 kuna, za drugo dijete 1.500,

a 2.000 kuna za tree i svako dalje roeno dijete u obitelji. Rije je o pomoi koju Grad dodjeljuje svaka tri mjeseca, elei na taj nain dati svoj doprinos pronatalitetnoj politi-ci. Susret s roditeljima bila je i prilika da gradonaelnik upozna roditelje s programom potpore najmlaima, u sklopu kojeg financira nabavu hrane za djecu u dobi do est mjeseci, koju propisuje nadleni lijenik. Osim toga, u dogovoru s bankama, Grad za mlade obitelji kani osigurati po-voljne stambene kredite, pri emu im je spreman subvencionirati ka-matnu stopu.(M. Markovi)

STIGLE SU PRINOVE Grad Lepoglava isplatio nancijske potpore obiteljima s novim lanom

Dobrodolica najmlaim stanovnicima Lepoglave

IPA SLOVENIJA-HRVATSKA Sastanak projektnih partnera Marijanskog hodoasnikog puta

Otvoren Turistiki ured i poslovnica TZ Sj. zagorjeProjekt Marijanskog hodoasnikog puta vrijedan je gotovo 704.000 eura, a s 85 posto sredstava rfinancira ga EU kroz program IPA-u

5

- Zahvalna sam i za jednu, a kamo li ne za 7.000 poklonjenih kuna! Velika je to svota za malo se-osko obiteljsko gospodarstvo poput naeg, omoguit e nam da uredimo prilaz stajnjaku te da ga funkcional-nije odlaemo i skladitimo kazala je urica Menari iz arovnice, koja ima registrirano malo obitelj-sko poljoprivredno gospodarstvo. Dri etiri krave ije mlijeko isporu-uje Vindiji, uzgaja zagorske purane i svinje, obrauje vrt. Budui da joj je suprug bolestan, a zbog kolskih obveza djeca ne mogu puno pripo-moi, cijelo gospodarstvo dri sama i na taj nain izdrava obitelj, pa je stoga bespovratnu novanu pomo matinog Grada Lepoglave doekala kao vrijednu potporu opstanku sit-nih seljakih gospodarstava.

urica Menari jedna je meu etrnaest registriranih obiteljskih gazdinstava kojima su dogradona-elnik Lepoglave Alojz Gredelj i predsjednik Gradskog vijea Zo-

rislav Rodek u ponedjeljak, 27. rujna, uruili bespovratne pomoi namijenjene razvitku poljoprivrede. Na natjeaj to su ga gradske slube raspisale jo u srpnju, javilo se tride-setak poljoprivrednika, meutim, uvjete za dobivanje potpora ispunilo ih je upola manje. Za novac su svo-jim programima mogla konkurirati samo registrirana obiteljska gospo-darstva, a prednost su imali projekti vezani uz investicije u poljoprivredi, preradu poljoprivrednih proizvoda i njihovoj promidbi, udruivanje gospodarstava, poticanje vinogra-darstva, vinarstva i povrtlarstva te unapreivanje proizvodnje pod pla-stenicima i staklenicima,

Poljoprivrednicima je podijelje-no ukupno 130.000 kuna bespovrat-nih novanih potpora.

- Obiteljska gospodarstva Keder, Kostanjevec i Krianec pomo su dobila za potrebe adaptacije objeka-ta za dranje krava, dok je OPG-u Debeljak potpora odobrena za adap-

taciju staje za dranje ovaca. Vinji-kom OPG-u Butko dobiveni novac olakat e nabavu novog plastenika i opreme, dok je OPG Drai dobio pomo za nabavu poljoprivredne mehanizacije za obradu vinograda. Budui da meu proizvoaima ima i vrlo perspektivnih, nadamo se da e im potpore pomoi u nastojanji-

ma da stasaju i pokrenu ozbiljniju proizvodnju kazao je lepoglavski dogradonaelnik Alojz Gredelj.

Meu udrugama, profitirala je Udruga graana Strojni prsten iz Lepoglave. Ona je dobila 15.000 kuna potpore za nabavu specijalnog stroja za kalcificiranje tla, kojim e se moi sluiti i ostali zainteresirani graani.

Bespovratne pomoi ujedno su i potpora ruralnoj proizvodnji na seljakim domainstvima, koja je u Lepoglavi, kao i u susjednim sredi-nama, u izumiranju. Svjedoi o tome i podatak da je u zadnjih 25 godina na naem podruju broj krava sma-njen za 2.000, pa im se danas broj procjenjuje na manje od 180!(ljr)

KLASTER Udruivanjem do uspjeha

Prvi projekt Agroturistikog klastera Lepoglave

Agro-turistiki klaster Lepoglava uspjeno je realizirao svoju prvu pro-gramsku inicijativu. S Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetnitva potpisao je ugovor o primopredaji potpore od 60.000 kuna, koje je ostvario projektom to ga je kandidi-rao na natjeaj resorna ministarstva Klasteri - Udruivanjem do uspjeha.

Bespovratna poticajna namjenska sredstva utroit e se izradu promid-benih materijala i osiguravanje tro-kova sudjelovanja lanova klastera na domaim i inozemnim agro-tu-ristikim sajmovima i priredbama u cilju poveanja konkurentnosti lepoglavskih proizvoda na tritu.(hk)

U etvrtak, 9. rujna, na skupu u lepoglavskom Domu kulture, koje-mu se prisustvovali veliki proizvoa-i voa s podruja Lepoglave i Bed-

nje te drugi potencijalni proizvoai predstavljen je projekt Agroekoloke regionalizacije voarske proizvodnje. Uz njegova idejnog zaetnika dipl.

ing. Zlatka Koraevia, predsjedni-ka saborskog Odbora za regionalni razvoj, umarstvo i vodno gospo-darstvo, projekt je predstavio i prof. dr. Zlatko melik s Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu.

Rije je o projektu izrade stru-no-znanstvene podloge za budui razvitak voarske proizvodnje u tom kraju, koji e biti temelj za izra-du pedolokih karata i odreivanja

najoptimalnijih povrina za sadnju pojedinih vrsta voki. Potrebe doma-eg trita za kvalitetnim voem su velike, to vie to Hrvatska uvozi 50 posto potrebnih koliina. Sporazum o izradi projekta potpisali su grado-naelnik Lepoglave Marijan kvari i bednjanski naelnik Mirko Bistrovi s dekanom Agronomskog fakulteta prof. dr. Davorom Romiem. Vrijed-nost projekta je 79.000 kuna.(ljr)

MLADI I STRUNI Kadrovske promjene u TD Lepoglave

V. Duboveak, nova voditeljica TD-a Lepoglave

Vesna Duboveak nova je voditeljica Turistikog drutva Lepo-glave. Nakon raspisana natjeaja, za voditeljicu ju je jednoglasno izabrala Skuptina Turistike zajednice Sjeverno zagorje. Mlada voditeljica, koja je na toj poziciji zamijenila prof. Ratka Tomia, za-vrila je kolovanje na Fakultetu za menadment u turizmu i ugostitelj-stvu u Opatiji, a moe se pohvaliti i prologodinjim voenjem hotela na otoku Peljecu te dunou koordinatora na projektu Marijanski hodoasniki put, kojeg u Lepoglavi aktivno provodi cijelu ovu godinu.

- Na spomenuti natjeaj prijavila sam se zato to sam kvalicirana za podruje turizma. Vrlo sam motivi-rana i elja mi je da svojim znanjem pridonesem razvitku i poboljanju turistike ponude u Lepoglavi. Da bi se to ostvarilo, potrebna je koor-dinacija svih subjekata i institucija ukljuenih u pripremu turistike ponude. Prostora za to ima, a cilj koordinacije jest da se turistiki po-tencijali naega podruja objedine u jedinstvenu i kvalitetnu ponudu, kako bi Lepoglavu uinili prima-mljivom turistikom destinacijom naglasila je nova voditeljica.

Svoj posao obavlja u Domu kulture, gdje je smjeten Turistiki ured, koji je ujedno i lepoglavska poslovnica Turistike zajedni-ce Sjeverno zagorje. (mm)

POTPORE Grad Lepoglava poljoprivrednicima podijelio 130.000 kuna bespovratnih potpora

Dragocjena pomo za spaavanje proizvodnje na seoskim gazdinstvima

Pomo od 15.000 kuna za nabavu stroja za kalcificiranje tla, dobila je lepoglavska Udruga Strojni prstenr

VOARSTVO I Lepoglava u projektu Agroekoloke regionalizacije voarske proizvodnje

Projekt proizvodnje voa za trite

Bespovratne potpore dobilo je etrnaest obiteljskih gazdinstava

kvari: S obzirom na klimatske i pedoloke pogodnosti, Lepoglava se sambicijom ukljuuje u projekt iji je cilj trina proizvodnja voaFOTO: B. TEAK

Projekt regionalizacije voarske proizvodnje prvi put je predstavljen u Lepoglavi

FOTO: B. TEAK

Pomo Grada dragocjena je u spaavanju proizvodnje na gospodarstvima

Svaka pomo je dobrodola

6Pokraj lepoglavske obilazni-ce odvijaju se radovi na glavnom magistralnom vodovodu Doljani-Lepoglava,a obavlja ih varadinski distributer Varkom. Po upanijskoj studiji za vodoopskrbu, koje je i Grad Lepoglava potpisnik, Varkom je dobio koncesiju za vodoopskrbu visinske zone Lepoglava i time mu je obveza da, na temelju svojih razvoj-nih planova, izvede rekonstrukcijske radove.

- Glavni razlog radova je uesta-lo pucanje cijevi zbog zastarjela vo-dovoda, a tomu smo svjedoci vrlo esto bili u glavnoj Ulici hrvatskih pavlina. Usporedo s rekonstrukci-jom vodovoda, Grad Lepoglava i Varkom rade na projektu vodoop-skrbe visinske zone grada Lepoglave, kojom bi se cijelo podruje obuhva-tilo legalnim sustavom vodoopskr-be. Sve te aktivnosti provodimo u

skladu sa Zakonom o vodama ko-jim je precizno odreeno tko moe biti distributer, dobavlja i korisnik vode, naravno, uz specifinost da Le-poglava ima dva legalna distributera. Uz Varkom, distribuciju vode na dijelu naeg podruja obavlja i iva-neki Ivkom (Ravna gora-Sutinska), dok osamnaest vodovodnih odbora

upravljaju lokalnim vodovodima iz kojih se pitkom vodom opskrbljuje vei dio Lepoglave pojasnio je gra-donaelnik Marijan kvari.

Po Zakonu o vodama, svaki vodospremnik mora imati bar dvije ili tri nepropusne komore, vanjske zatitne ograde, automatsko ubriz-gavanje klora, a obveza je i konti-nuirano testiranje organoleptikih i fizikalno-kemijskih svojstava vode. Za svako koritenje koje prelazi op-seg opeg, odnosno, slobodnog ko-ritenja voda, potreban je ugovor o koncesiji ili vodopravna dozvola za koritenje voda, to, na alost, nai lokalni vodovodi nemaju, pa ih sto-ga zakonodavac tretira kao ilegalne.(Marina Markovi)

Na slici: Radovi na polaganju magistralnog cjevovoda pokraj obi-laznice

Oieno rijeno korito

U predvorju Djejeg vrtia u Le-poglavi izvjeeni su virtualni projek-ti na kojima roditelji 120 polaznika mogu vidjeti novu vizuru objekta nakon predstojee dogradnje i re-konstrukcije. Po rijeima ravnatelji-ce Nade Kua, roditelji su oduevlje-ni, jer nacrti pokazuju da e nakon obavljenih radova njihova djeca biti smjetena u objektu posve prilago-enu novim pedagokim standardi-ma to ih propisuje EU. Rekonstruk-cija je, kau u vrtiu, neophodna ne samo zbog usklaivanja standarda,

ve i zbog potrebe modernizacije i prostorna proirenja.

- Tijekom radova s krova e se odstraniti stare salonitne ploe koje sadre kancerogeni azbest. Dodatni problem je to je sadanji krov ravan, pa esto prokinjava. Novim rjeenji-ma predvieno je ureenje stepenasta krovita. Dio otvorene terase e se zatvoriti i na njenu mjestu sagraditi soba za novu skupinu djece jaslike dobi. Bit e dograena i soba za odga-jatelje, a prostorno proirenje omogu-it e predkolskoj grupi pohaanje

programa u prijepodnevnim satima. To sada nije mogue zbog tijesnog prostora, pa predkolci program po-haaju tek od 16 sati nadalje poja-snila je ravnateljica Nada Kua.

Projekte rekonstrukcije i dograd-nje izrauje tvrtka Majcen iz Vinice, a cijeli projekt vodi osniva vrtia, Grad Lepoglava.(ljr)

Gradski dunosnici obili vrtiO predstojeem proirenju vrtia

razgovaralo se i u etvrtak, 1. srpnja, kada su gradonaelnik i dogradona-

elnik Marijan kvari i Alojz Gre-delj obili lepoglavsku predkolsku ustanovu. Ravnateljica Nada Kua tom im je prilikom zahvalila na novim ormariima za odjeu i obu-u maliana, iju je kupovinu Grad financirao s 44.000 kuna. Dakako, glavna tema razgovora bio je projekt proirenja i rekonstrukcije vrtia.

- Dogradnjom vrtia Grad e kraju privesti viegodinje etapno osuvremenjivanje objekta, njegove unutranjosti i okolia. Financirali smo rekonstrukciju sustava grija-

nja, novu stolariju i proelje, ure-enje okolia, nogostupa do vrtia, parkiralita i nabavu novih sprava izjavio je gradonaelnik Marijan kvari. Usto, u planu je i nabava dodatnih sprava za vrtiki krug.

Inae, Gradsko vijee Lepoglave prihvatilo je plan mree djejih vrti-a na podruju grada. Njime je omo-gueno otvaranje novih podrunih objekata Djejeg vrtia Lepoglave, ali i osnivanje drugih djejih vrtia od strane zakonom ovlatenih osni-vaa.(mm)

- Ovo je povijesni korak, njime napokon otvaramo put bratstva i jedinstva izmeu Ivanca i Lepogla-ve! s osmijehom su komentirali Zdravko Kriek i Ivan Duboveak-Glisac, predsjednici ivanekog Mje-snog odbora Kanie i lepoglavskog Mjesnog odbora Ves. U pratnji mje-tana s obje strane granice, kojima su se pridruili ivaneki gradonael-nik Milorad Batini i lepoglavski dogradonaelnik Alojz Gredelj, oni

su presijecanjem trake od brljana otvorili umsku cestu kojom je od raskrija Turja do Travnjaka prvi put povezano administrativno po-druje dvaju gradova.

To je omogueno probijanjem ceste kroz gustu umu, pri emu su pomogle obje gradske uprave. Grad Ivanec trasirao je put i platio strojne radove, dok je Lepoglava osigurala nasipavanje nove dionice ljunkom, pa se lijepom umskom cestom bez

problema moe voziti automobilima i traktorima.

- U akciju se ukljuilo ak 48 vlasnika umskih parcela. Svi su oni potpisali izjavu kojom su se za po-trebe probijanja ceste bez naknade odrekli dijela svojih uma te ih, uoi radova, i oistili. Kad su se prije pro-bijanja dionice sjekla stabla, svakom vlasniku drvo je ostavljeno na njego-voj parceli izjavio je Ivan Dubove-ak.(ljr)

VRTI Pripreme za proirenje i dogradnju Djejeg vrtia u Lepoglavi

S krova miu salonitne ploe

Dogradnja vrtia preduvjet je za otvaranje jaslica, a rujedno e se omoguiti predkolcima pohaanje pro-grama u prijepodnevnim satima Ovako e izgledati obnovljeni vrti

BEDNJA Hrvatske vode provele su radove na tehnikom odravanju rijeke Bednje

Lijepo ureeno korito Bednje preduvjet je za ureenje etnice

Djelatnici varadinskoga Hi-droinga tijekom ljetnih mjeseci tekim su strojevima uredili korito rijeke Bednje. Rijene stranice bile su zaputene, zarasle vrbama, jal-ama i drugim stablima, grmljem i raslinjem, a mjestimino je dolazi-lo i do uruavanja obala.

Radove su, u dogovoru s Gra-dom Lepoglavom, naruile Hrvat-ske vode. Na najkritinijim mjesti-ma, obale su uvrene kamenom. Tehniki je ureen vodotok od

starog do novog mosta, pa je tim radovima poveana sigurnost od poplavljivanja za obilnih kia. Na podruju Lepoglave ureenje vo-dotoka provodi se kontinuirano, u sklopu redovitog odravanja.

Usto, Grad namjerava uz samu Bednju urediti etnicu. Realizaci-jom ovog projekta, kojim bi se po-vezalo cijelo podruje uz obilaznicu i Stepineva ulica, Lepoglava bi do-bila zelenu oazu u sreditu grada.

Marina Markovi

VODOVOD Varadinski distributer Varkom obavlja rekonstrukciju magi-stralnog vodovoda Doljani-Lepoglava

Novi vodovod umjesto dotrajalih cijevi Grad Lepoglava i Varkom usporedo rade na projektu vodoopskrbe visinske rzone, kojim bi se cijelo podruje obuhvatilo legalnim sustavom vodoopskrbe

UMSKA CESTA Probijena umska cesta izmeu Ivanca i Lepoglave

Prerezali brljan i otvorili novi putak 48 vlasnika izjavom se odreklo dijela svojih umskih parcela r

FOTO: B. TEAKZa otvaranje puta dobro je posluio - brljan

7

Hrvatska je na UNESCO-ovoj konferenciji u Abu Dhabiju uspjela zatititi ak sedam svojih izvornih kulturnih fenomena, a to dosad nije uspjelo nijednoj europskoj zemlji. Meu hrvatskim kulturnim vred-notama uvrtenim na listu globalne kulturne batine je i lepoglavska ipka, a to znai da ona odsad ima svjetsku vrijednost. Veoma je vano da ljepota, koju stvaraju vrijedne ruke lokalnih umjetnica, ne ostane samo meu njima, ve da svoje mje-sto nae i kod ljudi koji cijene takve dragocjene primjerke rada ljudskih ruku.

To je, meu ostalim, za svog kratkog boravka u Lepoglavi izjavio ministar kulture Boo Bikupi koji je tom prilikom domainima uruio plakete o uvrtavanju lepoglavske ipke na UNESCO-ovu listu svjet-ske nematerijalne kulturne batine. U pratnji UNESCO-ove naelni-ce Ruth Carek, Bikupi je plakete

dodijelio Zadruzi lepoglavske ip-ke, ipkarskom drutvu Danica Brssler i Gradu Lepoglavi.

Najavljujui da e Ministarstvo kulture lepoglavskim ipkaricama i dalje pomagati u promidbi i komer-cijalizaciji ipke, Bikupi je podrao i nastojanja domaina u osnivanju Eko-muzeja ipke i ipkarstva te ka-zao da bi time Lepoglava potvrdila svoju ozbiljnost po pitanju ouvanja i promidbe vlastite tradicije. U Bi-kupievoj pratnji bila je i ravnatelji-ca Muzeja krapinskih neandertalaca Goranka Horjan, koja je naglasila da ipka i ahati iz ugasla vulkana na Ka-menom vrhu ine Lepoglavu neza-obilaznom zagorskom turistikom destinacijom.

- Razmatramo mogunost da se u suradnji Muzeja krapinskih ne-andertalaca s Parkom prirode Med-vednica, Lepoglavom i Vindijom formira viednevna turistika ruta u ijem bi se sklopu organizirali i

obilasci spomenutih geolokih i pa-leontolokih lokaliteta. Ta bi ruta tijekom cijele godine povezivala Va-radinsku, Krapinsku i Zagrebaku upaniju. Gradnjom Muzeja ipke turistiko-kulturna ponuda Zagorja bi se upotpunila i turistima dala ra-zlog vie da dulje vrijeme borave u naemu kraju izjavila je Goranka

Horjan. Tijekom boravka u Lepoglavi,

ministar kulture Boo Bikupi ra-zgledao je Dom kulture i Gradsku knjinicu za koju je resorno mi-nistarstvo lani izdvojilo 200.000 kuna, a ponudio je i pomo u po-punjavanju njena knjinog fonda. (ljr, mm)

Uoi glavnog rujanskog ip-karskog dogaanja u Lepoglavi, naa je ipka predstavljena na festivalima u Pagu i slovenskoj Idriji. Predstavljanju na pakom festivalu, uz lepoglavske ipka-rice, nazoio je gradonaelnik Marijan kvari. Tom je prili-kom dogovorena suradnja Paga

i Lepoglave na ouvanju pake i lepoglavske ipke kao dijela kul-turne batine.

Rije je o ipkama s UNES-CO-ve liste nematerijalnih kul-turnih dobara za ije e se ouva-nje traiti potpora Ministarstva

kulture. Na ipkarskom festivalu u Idriji, uz predstavljanje lepo-glavske ipke, potpisan je spo-razum prijateljstva i suradnje izmeu ipkarskih drutava iz Idrije, Lepoglave i Splita. S oba festivala domainima su upue-ni pozivi na gostovanje na lepo-glavskoj manifestaciji. (hk)

U Lepoglavi je od 27. do 30. ruj-na odrana radionica prostorune ipke to ju je etiri dana vodila Ma-rianne Stang iz Njemake, jedna od najboljih europskih strunjakinja u podruju istraivanja, zatite, restau-racije i konzervacije ipki. Prostoru-na ipka ili freehand lace naziv je, pojanjavaju organizatori, za ue ili ire trakaste ipke geometrijskog ili stiliziranog cvjetnog uzorka. Izrau-ju se pomou jastuka, preplitanjem koncem to su namotani na manji broj batia, bez iscrtanog predloka i to tako da se ispleteni uzorak priba-daama privruje samo uz vanjske rubove traka.

Cilj radionice bilo je svladava-

nje umijea izrade i rekonstrukcije najstarije, ve zaboravljene vrste lepoglavske ipke. Voditeljice pro-jekta bile su dr. Tihana Petrovi Le s Etnolokog odjela Filozofskog

fakulteta u Zagrebu, kustosica Etno-grafskog muzeja u Zagrebu Nerina Eckhel i prof. Venija Bobnjari-Vu-kovi iz Hrvatskog restauratorskog zavoda. U radionicu su se ukljuile i

lepoglavske ipkarice mlae i starije generacije, konzervatorice tekstila i kustosice iz Muzeja za umjetnosti i obrt, Etnografskog muzeja, Odjela za tekstil Hrvatskog restauratorskog zavoda i Restauratorskog centra iz Ludbrega te iz Gradskog muzeja Varadin. Nije bilo lako! Zaborav-ljenu vjetinu prve su uhvatile lepoglavske ipkarice, dok su prvi radovi profesorica i kustosica zavrili spetljano!

Radionicu su organizirali Turi-stiko drutvo i Zadruga lepoglavske ipke, a novano su pomogli Ministar-stvo kulture i Grad Lepoglava.(ljr)

PLANETARNI USPJEH Lepoglavska ipka na listi svjetske nematerijalne kulturne batine!

ipka meu najdragocjenijim dobrima ovjeanstva

Plaketu je predstavnicima Grada, Zadruge lepoglavske ipke i ipkarskog drutva D. Brssler uru-rio ministar kulture Boo Bikupi

Djelo ruku lepoglavskih ipkarica svrstano je meu najdragocjenija globalna nematerijalna dobra Foto: Arhiv TCIC

USAVRAVANJE U Lepoglavi je odrana radionica prostorune ipke

Vjetinu izrade zaboravljene ipke prve uhvatile lepoglavske ipkarice

Radionicu su organizirali Turistiko drutvo i Zadruga lepoglavske ipker

Radionicu je vodila Marianne Stang iz Njemake FOTO: B. TEAK

Polaznice su svladavale ve zaboravljeno umijee izrade najstarijih lepoglavskih ipki

ZDRAVLJE

EKG vinjikoj ambulanti

Da prehrambenim navikama i ponaanjem sami moemo utjecati na nae zdravlje, moglo se uti na predavanju, koje su u ponedjeljak, 21. lipnja, u Vinjici organizirali Or-dinacija ope medicine dr. Svjetlane Rajkovi, Grad Lepoglava i Osnovna kola Izidora Poljaka u Vinjici. Tema predavanja bila je to odabrati: bolest ili zdravlje?, a odrana je u vinjikim kolskim prostorima.

O zdravom nainu prehrane i rizicima koje donosi nezdrava hrana, govorila je dr. Rajkovi te naglasila da se nezdravom hranom, rizinim ponaanjem i neaktivnou poveavaju mogunosti za razvoj eerne bolesti i visokog krvnog tlaka. Na kraju predavanja, gra-donaelnik Marijan kvari je, u ime Grada Lepoglave, dr. Svjetlani Rajkovi uruio 16.000 kuna vrijedan EKG aparat. Nema sumnje u to da e vrijedna donacija biti iskoritena u najplemenitije svrhe, za potrebe pravodobnog dijagnosticiranja obo-ljenja srca i krvoilnog sustava.(hk)

PRIKUPLJANJE KRVI

Stjepan Andrei krv dao 83. put

Gradsko drutvo Crvenog kria Ivanec u suradnji sa aktivom dobro-voljnih darivatelja krvi iz Lepoglave organiziralo je 30. kolovoza akciju prikupljanja krvi od graana ireg lepoglavskog podruja. Akcija je odrana u restoranu Ivanica u Lepo-glavi, a provela ju je ekipa Transfuzi-oloke slube Ope bolnice Varadin.

Akciji su se odazvala 73 davatelja, a prikupljeno je 69 doza krvi za potre-be lijeenja bolesnika Ope bolnice Varadin. Rekorderi akcije bili su Stje-pan Andrei iz Lepoglavske Purge koji je krv dao 83 puta te Ivka Novak iz Bedenca i Jaga Drai iz Kamenikog Podgorja s 39 dobrovoljih davanja. Prvi put krv je dalo est graana.(hk)

FOTO

: ARH

IV C

RVEN

OG

KRI

A

Ivka Novak, rodom iz Lepoglave, krv je dala 39. put

Lepoglavska ipka na festivalima u Pagu i Idriji

Lepoglavska ipka na Pagu

DOBAR GLAS

8Povodom svevinje odredbe cara Franje I. utemeljena je u Kamenici kao upskom mje-stu, obinska seoska kola u prosincu 1830; utemeljena je pako po varadinskoj upaniji. Takova kola bijae razdijeljena u dva razre-da. Djeca obojega spola imala su za poloiti dotinu kolu dvie, a najvie tri godine. U-kolovana bijahu osmom i devetom godinom. Nauk predavao se je na hrvatskom jeziku, i to: vjeronauk, itanje, pisanje i etiri vrste prostoga raunstva.

Zapis je to iz Spomenice Osnovne kole

Ivana Rangera u Kamenici, koja ova godine biljei 180. obljetnicu kolstva. U poetku je kola bila spojena sa upnim uredom, a mlade je poduavao kapelan Mikec koji je kasnije umro u Varadinu, kao kanonik az-manskoga kaptola. Godine 1832. sagraena je drvena kolska zgrada, a prvi uitelj bio je seoski orgulja Stani. Naknada za njegov rad u poetku je bila u naturi (mot, ito, sije-no, predivo, drva), a samo djelomino se nje-gov rad naplaivao srebrnim novcem iz seoske blagajne. Godine 1863. izgraena je zidana

kolska zgrada koja je odjednom mogla pri-miti 80-tak uenika.

kolu su polazila djeca iz Jerovca, Kuljev-ice, Bedenca, arovnice, Vrhovca, Crkovca, Podgorja i Kamenice. Jerovec, Kuljevica i Bedenec dobila su 1879. zasebnu kolu. Go-dine 1867. sazvana je Opa austrijska uitelj-ska skuptina u Beu kojoj je nazoilo 9.500 uitelja iz cijele Austro-Ugarske monarhije. Ova je skuptina isposlovala da se vrhovna biva vlast crkve nad kolom dokine.

Godine 1888., u oujku i listopadu (a to

se ponovilo 1889. i 1890.), pala je velika koli-ina kie, tako da se ni stari ne sjeaju tolike vode. Oko sela su njive i livade izgledale kao kakova jezera, samo to su se stabla vidla. Tom prigodom bijae kolski vrt sasvim poharan i uniten.

U proljee godine 1887./88. mnogo je uenika tadanje kole umrlo zbog pojave ka-lja hripavca. U zimi 1889. na 1890. vladala je vruica influenca od kojeg je bolovalo mno-go naroda ali sreom ta prolazna bolest nije mnogo rtava potraila.

Pie: Mirjana Posavec

- Stjepan Krianec u Domovin-ski se rat ukljuio na samom njegovu poetku. Bio je lan 3. bojne Sedme gardijske brigade, bavio se minira-njem i razminiranjem. Poginuo je kad mu je bilo samo 20 godina, u noi kad je kod Bosanskog Grahova pomogao 142. brigadi koja je dan prije izgubila 27 boraca. Drugima je pomagao, a na alost, te noi sebi nije mogao pomoi. Ovaj spomenik podigli smo u ast Stjepanu, ali i svim drugim vinjikim braniteljima kazao je brigadni general Hrvat-ske vojske Zdravko Jakop, inicijator gradnje spomen-obiljeja poginu-lom branitelju, na velikoj sveanosti to je, u povodu otkrivanja spomeni-ka na Dan pobjede i Dan domovin-ske zahvalnosti odrana u Vinjici.

Velikom skupu pribivala je rod-bina poginulog Krianca, mnotvo graana vinjikoga kraja, vojnika, doasnika i asnika 7. GBR, pred-stavnici braniteljskih udruga, upa-nijski i gradski dunosnici, lanovi lokalnih udruga i mjesnih odbora i mnogi drugi. Sveanosti se odazvao

i saborski zastupnik Mario Habek. Bistu poginulog sina, rad umjetnika Tomislava Krnjavog, otkrila je nje-gova bolesna majka Marija.

Poticaj za podizanje spomenika dala je Vinjika udruga mladih, a potporu su dali Grad Lepoglava, Ministarstvo branitelja, Varadin-ska upanija i Udruga 7. GBR Pume. Upuena je zahvala mjetanima

Zdravku Hrenjaku, Tomici Zgre-becu, Slavku Dukariu i Milanu Lonareku, te posebno gradonael-niku i dogradonaelniku Lepoglave Marijanu kvariu i Alojzu Gredelju, koji su puno pomogli u gradnji obi-ljeja. Brojnom okupljenom narodu obratili su se i predsjednik Koordi-nacije braniteljskih udruga Ljudevit Cika, gradonaelnik kvari i upa-

nijski izaslanik Zlatan Momondor. Obiljeje je blagoslovio varadinski biskup msgr. Josip Mrzljak.

- Danas je dvostruki blagdan, Dan pobjede i blagdan Bogorodice Marije. Kako se ne sjetiti da su pri-je petnaest godina nai branitelji s krunicom oko vrata oslobaali do-movinu? Morali smo pobijedili, jer Hrvatska je tada imala dvije vojske. Jednu s topovima i pukama, a dru-gu s krunicom i molitvom. Bile su to vojske branitelja i vojske molite-lja slikovito je poruio varadinski biskup.

On je ujedno posvetio i obnov-ljenu grobnu kuu, koja je ureena u sklopu spomenikog kompleksa. Ulaganje je financirano iz gradskog prorauna, a zajedno s ureenjem okolia i prostora na kojemu stoji obiljeje, stajalo je pola milijuna kuna. U ast otvaranja oglasila se vatrogasna sirena, iz kubura su za-pucali lanovi Prve kubure iz Vi-njice, a uz uenicu Andreu Glavicu, prigodan program priredio je Ivica Pepelko.(ljr)

1. memorijalni turnir Vlado kalec, u ast poginulom branitelju

U Murievcu slavilo Jesenje

U subotu, 21. kolovoza, na nogometnom igralitu u Murievcu odigran je 1. memorijalni turnir u ast poginulog branitelja Vlade kaleca iz Oure. Sudjelovalo je sedam ekipa s lepoglavskog podruja te gostujua momad uro gradnje iz Jesenja. Ona je ujedno i slavodo-bitnik turnira, dok je drugo mjesto osvojila ekipa lepoglavskih Stringsa.

- Grad Lepoglava donirao je 5.000 kuna za gradnju objekta pokraj igralita za potrebe presvla-enja i odlaganja sportske opreme. Neto nam je novaca ostalo od uplaenih kotizacija za turnir, pa emo to utroiti za zavrne radove na objektu. Zbilja smo iznenaeni i bojem prijavljenih ekipa i odazivom posjetitelja, to pokazuje da su ljudi prihvatili ovu inicijativu izjavio je Ivan Gali iz organizacijskog odbora.

Turnir e se odrati i idue godine, ali u drugom terminu, da se ne bi podu-dario s drugim slinim turnirima.(mm)

Molitve i cvijee za poginule

U povodu Dana pobjede, domo-vinske zahvalnosti i hrvatskih bra-nitelja, roditelji i rodbina poginulih branitelja, predstavnici braniteljskih udruga, Grada Lepoglave, Gradskog vijea i politikih stranaka kod sredi-njih krieva na gradskim grobljima u Lepoglavi, Kamenici i Vinjici poloili su vijence i zapalili svijee poginulim lepoglavskim vitezovima.

Predstavnike grada predvodio je gradonaelnik Marijan kvari, koji se ujedno okupljenima obratio prigod-nim rijeima i istaknuo obvezu svih nas da se klanjamo rtvi poginulih, koji su za samostalnu Hrvatsku i ivot za slobodu poloili svoje ivote. Ujedno su se pomolili za pokoj due poginulih lepoglavskih branitelja Marijana Mati-ia, Dragutina Godinia, Vinka Andri-jania, Josipa tefanca, Marka Ledin-aka, Slavka Kosa, Dragutina Naglaa, Vladu kaleca i Stjepana Krianca.(hk)

Crtice iz kamenike prolosti (2)

kola utemeljena svevinjom odredbom cara Franje I.

SPOMENIK BRANITELJU Na Dan pobjede i Dan domovinske zahvalnosti u Vinjici je otkriven spo-menik poginulom branitelju Stjepanu Kriancu

Iako bolesna, majka Marija otkrila bistu poginulog sina

Spomenik i novu grobnu kuu, koje je lepoglavski gradski proraun financirao s pola milijuna kuna, rblagoslovio je varadinski biskup msgr. Josip Mrzljak

Spomen-obiljeje i novu grobnu kuu blagoslovio je biskup msgr. Josip Mrzljak

Spomenik pokojnog Stjepana otkrila je njegova majka Marija

Brojnim okupljenima govorio je koordinator gradnje spomenika brigadni general Zdravko Jakop

FOTO: B. TEAK

SJEANJE Dan pobjede, domovinske zahvalnosti i hrvatskih branitelja

9

FOTO: B. TEAK

- teta to je loe vrijeme pokva-rilo erupciju malog vulkana to su ga aktivisti Bojan Miga i Marko Jeek izradili pokraj Doma kulture u Lepo-glavi! Ipak, vulkan se dobro dimio, okupilo se i mnogo djece i odraslih, a maketa je dobro posluila da im obja-snimo nain na koji je prije 22 miliju-na godina radio vulkan u oblinjoj Gaveznici-Kamenom vrhu kazao je Damir Vrtar, predsjednik Udruge Lepoglavski ahat. Aktiviranje vul-kana u srijedu je, 22. rujna, bilo tek prvo u nizu dogaanja to su u Lepo-glavi odrane u povodu Noi istrai-vaa 2010., manifestacije koja je, kao

dio istoimenog europskog projekta, u Hrvatskoj odrana prvi put.

Pod motom Istraujmo, otkrivaj-mo i druimo se sa znanou, No istraivaa istodobno je odrana u pet gradova Zagrebu, Lepoglavi, Kore-nici, Starigradu-Paklenici i na Rabu, s ciljem promicanja znanosti i istrai-vake djelatnosti. Poznato je, naime, da znanstvenika i istraivaa u Europi nema dovoljno, pa je manifestacija zamiljena da popularnim projektima potakne mlade i u manjima gradovi-ma da znanstvenu profesiju odaberu kao svoj ivotni poziv. Uvrtenje Le-poglave meu pet sredina u Hrvatskoj,

kojima je pripala pionirska ast da budu domaini toga projekta, veliko je priznanje naemu gradu i znak da su strune ustanove prepoznale i pravilno vrednovale brojne aktivnosti koje se u Lepoglavi provode na popularizaciji znanosti meu djecom i mladima.

A prepoznali su to i upanijski elnici, upan Predrag tromar i doupan Milan Pavlekovi, koji su takoer doli tom prilikom u Lepo-glavu te se sa svojim domainima na elu s gradonaelnikom Marijanom kvariem pridruili programu.

A program, koji je u nastavku vodila ravnateljica upanijske Javne

ustanove za upravljanje zatienim dijelovima prirode Alenka Car, na-stavljen je otvaranjem izlobe Okusi znanosti. U Domu kulture tim je po-vodom izloeno petnaest fotografija s tematikom svemira, geologije, bio-logije i drugih znanstvenih motiva. Fotografije su poklon organizatora i ostaju u trajnom fundusu Doma kulture. Organiziran je i rad djejih radionica u EU-kutiu, prikazani su obrazovno-znanstveni filmovi, a umirovljeni djelatnik Hrvatskog ge-olokog instituta dr. sc. Antun imu-ni zanimljivo je predavao o temi S ruksakom i ekiem kroz ivot.

Vrlo zanimljivo bilo je i na veer-njim predavanjima, gdje je znanstve-nica Sabina Strmi-Palinka iznosila crtice iz ivota znanstvenice i priala to se u obitelji dogaa kad mama tra-i zlato. Simpatije publike osvojio je i Ernest Metrovi, lan Plivina tima za razvoj Sumameda, koji je odao tajnu zato je Sumamedov sirup gorak.

Noi istraivaa odazvala su se djeca iz kola u Lepoglavi, Vinjici i Kamenici, koje je oduevio svijet znanosti s nove perspektive. Pro-gram su organizirali Udruga Lepo-glavski ahat i Turistiki kulturno-in-formativni centar u Lepoglavi.(ljr)

Uiteljski fakultet Sveuilita u Zagrebu u suradnji s Varadinskom upanijom i Gradom Lepoglavom postupno kree u realizaciju pro-jekta Sveuilinog sela u Kamenici. Rije je o kampusu za studente, u kojemu e budui uitelji od do-maeg stanovnitva i uenika, koji od najmanjih nogu njeguju umijee izrade predmeta od rogoza, moi stei praktino znanje za studij za-drugarstva. Usto, bit e to i prilika da se studenti na terenu upoznaju s uvjetima ivota i rada u maloj sredi-ni, koja pati od depopulacije.

Reeno je to na radnom sastanku u Kamenici, na kojemu je dekan za-grebakog Uiteljskog fakulteta prof. dr. Vladimir imovi s lanovima svo-ga Dekanskoga kolegija domainima iz Varadinske upanije s doupanom Milanom Pavlekoviem i lepoglav-skim gradskim vodstvom na elu s

gradonaelnikom kvariem potvr-dio da projekt kree. Kampus e se urediti u dva objekta, staroj kolskoj zgradi i drvenoj kui, to ih je za te svrhe Osnovna kola Ivana Rangera u Kamenici prije dvije godine darovala Uiteljskom fakultetu.

- Unato recesiji, idemo u uree-nje kampusa. U poetku emo ure-diti drvenu kuu s deset spavaonica za studente i s uredima za profesore. Za prvi korak spremni smo izdvojiti 500.000 kuna izjavio je prof. dr. Vladimir imovi. Pomo su najavili i predstavnici Varadinske upani-je i Grada Lepoglave, to vie to bi se ureenjem kampusa u Kamenici otvorile nove mogunosti razvitka toga kraja pod Ravnom gorom.

- Uz pomo sponzora i partnera, na fakultet bi prostore adaptirao i uredio ih za potrebe odravanje kolegija uenikog zadrugarstva, to

vie to na naem fakultetu postoji novi poslijediplomski studij zadru-garstva kazao je prof. dr. imovi.

Studenti e moi dolaziti na jed-nodnevnu ili vikend terensku nasta-vu, na specijalizirane semestarske programe i seminare, a razmilja se i o razmjeni studenata, to vie to ve vie godina funkcionira suradnja do-maina s Gradianskim Hrvatima u Austriji. Budui da smjetajni ka-paciteti ve postoje u Planinarskom domu na Ravnoj gori, razvojna ansa kamenikog kraja vidi se i u organi-zaciji programa kole u prirodi. O vanosti projekta Sveuilinog sela za dalje osposobljavanje uitelja i cjelovit pedagoki rad u Varadin-skoj upaniji s gostima iz Zagreba u Kamenici su razgovarali i varadin-ski doupan Pavlekovi i Miroslav Huek, upanijski proelnik za pro-svjetu i kulturu.(ljr)

PRVI PUT U HRVATSKOJ No istraivaa kao poticaj mladima da se posvete poslu istraivaa

Simulacijom erupcije djeci doarali nekadanji vulkan u Lepoglavi

Program je vodila Alenka Car, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zatienim dijelovima prirode

Pokraj Doma kulture aktiviran je vulkan Izloeno je petnaest fotograja, koje ostaju u trajnom fundusu Doma kultre

Uvrtenje Lepoglave meu pet sredina u Hrvatskoj, kojima je pripala pionirska ast da budu domaini, veliko je priznanje r

FOTO: B. TEAK

KAMPUS Pripreme za projekt ureenja studentskog kampusa u Kamenici

Sveuilino selo u KameniciBoravak u kampusu studentima e biti prilika da steknu praktina znanjar

Studenti umijee izrade logoara svladavaju od uenika

Goste je pozdravila ravnateljica Marija Rodek

Djeca budue uitelje poduavaju i vjetini izrade predmeta od slame

10

Jo traju dobri odjeci 14. meu-narodnog festivala ipke, kojemu je na grad domain bio od 16. do 19. rujna. Ove godine festival je proao u naglaavanju nove kvalitete, a to je status nematerijalne svjetske kultur-ne batine, koje je lepoglavskoj ipki dodijelio UNESCO. Visoko je to i znaajno priznanje naoj rukotvori-ni, pa stoga i ne udi to se sveanosti otvaranja, prireenoj u etvrtak, 19. rujna, odazvao iznimno velik broj predstavnika ministarstava te drugih uglednih institucija i ustanova.

Na sveanosti otvaranja goste je, u ime graana Lepoglave, pozdravio gradonaelnik Marijan kvari:

- Lepoglavsko ipkarstvo ovda-nje ene njeguju od 1399. godine, kada su ipku u Lepoglavu donijeli pavlini. Zahvaljujui generacijama ena, koje su umijee njene izrade kroz povijest uporno prenosile s ko-ljena na koljeno, ali i novanim po-ticajima za naobrazbu ena u koli ipke, za usavravanje njene izrade, za rad ipkarskog drutva te za rano uenje izrade pica u koli, ip-ka je postala sinonim lepoglavskog kulturnog identiteta naglasio je kvari.

Brojni uglednici iz politikog i kulturnog ivota tom su prilikom lepoglavskim, pakim i hvarskim ipkaricama estitali na uvrtenju njihova umijea na UNESCO-ovu listu nematerijalne batine, naglasiv-i da su u svijetu takva priznanja ri-

jetka. Meu njima bila je i izaslanica ministra kulture Blanda Matica.

- Nakon duge procedure vezane uz kandidiranje, bilo mi je neizmjer-no drago kad sam na pozivnici vidje-la da se festival odrava pod pokro-viteljstvom UNESCO-ova Ureda za Hrvatsku i da nosi logo njegova sredinjeg ureda u Parizu rekla je

Blanda Matica. - Uvrtavanje ipke na UN-ovu

listu velika je stvar, ta vie to su ta-kva priznanja u svijetu vrlo rijetka. Nematerijalna batina je specifina, treba je njegovati iz generacije u ge-neraciju, a ovdje je ta njega trajala 600 godina poruio je, uz estitke, predsjednik HNS-a Radimir ai.

Otvarajui festival, varadinski upan Predrag tromar, izaslanik pokrovitelja, predsjednika Republi-ke dr. Ive Josipovia, izrazio je nadu da e to priznanje biti poticaj razvit-ku ipkarstva kao gospodarskog po-tencijala ovoga kraja.

Festival je otvoren podizanjem festivalske zastave i raskonim va-trometom, a program na otvaranju izveli su Limena glazba, Puhaki an-sambl i Tamburaki orkestar Biseri iz Kamenice. Ugledne goste doeka-li su lanovi Ivaneke rudarske ete.

Ljepota ipkarske batineBrojne izlobe nacionalnih po-

vijesnih ipki, iji su rasko, luksuz i skupoa znalce ostavili bez daha, po-kazale su da je festival povezao europ-ske kulture s ipkarskom tradicijom.

EUROPSKE IPKE U LEPOGLAVI U naem je gradu od 16. do 19. rujna odran 14. meunarodni festival ipke

Lepoglavske pice povezale hrvatsku i europsku ipkarsku kulturu

Izaslanica ministra kulture rBlanda Matica: Bilo mi je neizmjerno drago kad sam na pozivnici vidjela da festi-val nosi logo UNESCO-ova sredinjeg Ureda u Parizu

Kako bi za najveu ipkarsku manifestaciju u ovom dijelu Europe zainteresirali to iri krug potenci-jalnih posjetitelja, Grad Lepoglava, Turistika zajednica Sjeverno zagor-je i Turistiko drutvo Lepoglava u subotu su, 4. rujna, festivalski pro-gram predstavili na zagrebakom Jelai placu.

Uz mnotvo letaka, broura i raznih propagandnih materijala, domaini su Zagrepane za dolazak u Lepoglavu animirali predstavlja-

njem izrade ipki, koncertom Lime-ne glazbe i glazbenog sastava ar iz arovnice.

Brojnim posjetiteljima, koje je privukla arena ponuda tandova, pokazali su i zbirku ahata, razne proizvode starih zanata te ih poa-stili domaim delicijama i vinima. Dakako, u sreditu pozornosti bile su lepoglavske pice, iju izradu su demonstrirale lanice Zadruge lepoglavske ipke i ipkarskog drutva Danice Brssler, a sim-

Cvijee za lepoglavske ipkarice kvari: ipka je postala sinonim lepoglavskog kulturnog identiteta

Gostujue ipke u Lepoglavi ipkarica

Ugledni gostiMeu brojnim uglednicima

koji su doli na otvaranje Festi-vala ipke bila je i Vesna Pusi, predsjednica Nacionalnog odbo-ra za praenje pregovora o ulasku Hrvatske u EU, saborski zastupnik Zlatko Koraevi, izaslanica mini-stra turizma Manda Horvat, rav-natelj Uprave za zatvorski sustav Branko Peran, varadinski dou-pani Blanka Glavica-Jemenica i Milan Pavlekovi, predsjednica Skuptine Varadinske upanije Dubravka Biberdi, varadin-ski biskup msgr. Josip Mrzljak, brigadni general Zdravko Jakop, naelnici i gradonaelnici susjed-nih i gostujuih gradova i opina i mnogi drugi.

Izaslanstvo Lepoglave primio je predsjednik RH dr. Ivo Josipovi

UOI FESTIVALA Lepoglava je u Zagrebu predstavila pro

Predsjednika Josipovia zadivila ljepota lepoglavskih pica

FOTO: URED PREDSJEDNIKA RH/T.BULJETA

11

patije posjetitelja pobudile su i lanice kolske ipkarske zadru-ge Osnovne kole Ante Stare-via. U promicanje svoga grada i njegove ponude ukljuio se i gradonaelnik Marijan kvari s cijelim timom suradnika.

Izaslanstvo Grada Lepoglave prethodno je pozivnicu za festi-val uruilo i njegovu pokrovite-lju, predsjedniku Republike dr. Ivi Josipoviu. Slijedei primjer svoga prethodnika, koji je bio pokrovitelj veine dosadanjih festivala, i predsjednik Josipo-vi svoj je ugled i autoritet od-luio staviti u slubu promidbe rukotvorine, koju je UNESCO proglasio remek-djelom nema-terijalne batine ovjeanstva.(ljr)

Dok su za veinu posjetitelja hit bile panjolske ipke iz Muzeja Castille i Leona u Valladolidu i Tordesillasu, koji su nastupili s bogatom zbirkom enskih ipkanih obrednih pokrivala za glavu (mantilla), poznavatelje je oduevila flandrijska ipka, izraena tehnikama 19. stoljea. stoljeu.

Lepoglava je, dakako, svojim ba-roknim ipkama velikih dimenzija i ove godine dominirala festivalom, a u promidbi domaih ipki pred-njaili su i Muzej za umjetnost i obrt te Etnografski muzej iz Zagreba. Raskone pake, hvarske, svetomar-ske, sikirevake i ozaljske ipke, ali i slovenske ipke iz Idrije i irija, maarske halaszi ipke te neobine estonske rukotvorine pokazale su znaaj ipke kao dijela europske kul-turne batine i poveznice europskih kultura. Najveu panju enskog di-jela publike privukla je ipkana halji-

na, luksuzan proizvod zagrebakog modnog dizajnera Borisa Pavlina.

Pjesma, stari zanati, tambure, gula

Festival je zatvoren bogatim pro-gramom u nedjelju, 19. rujna. Iako su njegov ugoaj dobrim dijelom po-kvarili kia i prohladno vrijeme, orga-nizatori su uspjeli odraditi sve strune skupove, predavanja i radionice, pa se nakon etiri dana svoga trajanja festi-val svakako potvrdio kao mjesto pro-imanja europskih ipkarskih kultura.

ipkarski festival Lepoglava je iskoristila i za prikaz i promidbu svojih drugih turistikih i gospodar-skih potencijala. Mnogi od njih mo-gli su se vidjeti u nedjelju, zadnjeg festivalskog dana, na Sajmu tradi-cijskog rukotvorstva i starih zanata. etrnaesti festival zavren je velikim mimohodom svih njegovih sudioni-

ka ulicama Lepoglave. ipkaricama iz panjolske, Maarske, Slovenije, Estonije, Belgije i cijele Hrvatske u mimohodu su se pridruili i Limena glazba, maoretkinje, prerueni pa-vlini, te KUD-ovi iz Lepoglave, Go-lubovca, Vereja, Peuha, Nedelia,

Kamenice i Bednje. U programu su sudjelovali i sastavi Lepoglavski kaj i El Combo. A najslai na kraju ipak je bio poznati gradonaelnikov gu-la, kojim je, ve tradicionalno, sve posjetitelje poastio gradonaelnik Marijan kvari.(ljr)

Za gradonaelnikov gula stajalo se u redu

FOTO: B. TEAKPodizanje festivalske zastave

Puhai su nosili glazbeni dio popratnog programa Festivala ipke

ipka je uvijek lijep i decentan poklon

Bogat popratni program

Uz izlobe ipki, posjetite-ljima je kroz etiri festivalska dana bio ponuen bogat popratni program. Mogli su razgledati ponudu Sajma rukotvorstva, a Udruga Lepo-glavski pulek prikazala im je svakodnevicu tradicijske obitelji i narodne nonje. Prof. Marija Mirkovi, ponajbolji poznavatelj Rangerova slikarskog opusa, u povodu 310. obljetnice roenja najpoznatijeg fresko-slikara-pavlina, predavala je o njegovoj slikarskoj ostavtini. Odrana su i predavanja o estonskim i belgijskim ipkama.

Hit je bila Bednjanska svadba, to ju je u sklopu festivalskog programa, nakon niza godina, izveo KUD Franjo Sert iz Bednje. Nastupili su i Puhaki ansambl Pavlini iz Lepoglave, klapa Sol iz Paga, Ansambl Flores te Nano Pra uz pratnju glazbenog sa-stava Enigma. Poseban program priredila su djeca iz lepoglav-skih osnovnih kola i Djejeg vrtia, a nastupio je 1. orkestar gitara Osnovne glazbene kole Ladislav aban iz Ivanca.(ljr)

ipka u srcu Zagreba

Glazbom i ipka privukli su Zagrepane

program 14. meunarodnog festivala ipke

FOTO: B. TEAK Nije ipka svaki dan u hrvatskoj prijestolnici

12

Klopotec za ptice, a vinogradarima na kapljica

U petak, 27. kolovoza, veselje kod klijeti Petra Heheta u Travnjaci-ma! Okupili su se kod njega lanovi Udruge vinogradara, vinara i voara Klopotec, kako bi u pogon pustili klopoteca, da tjera nasrtljive i edne ptice to su oko bacile na groe, koje se poelo rumeniti i dozrijevati.

- Budui da se zbog toga to je Bartolovo palo na radni dan, u uto-rak, nismo uspjeli okupiti u veem broju, odluili smo pokrenuti klopo-teca nekoliko dana kasnije, kako bi svi zajedno obiljeili ovu zaboravlje-nu tradiciju objasnio je predsjed-nik udruge Tonko upani. I dok je klepetavac halabuio u vinogradu, okupljeni podrumari prisjetili su se starih navada, porazgovarali o tome kak gorice budu rodile te se prove-selili uz pjesmu i dobru kapljicu.

Inae, Udruga Klopotec osno-vana je u studenome prole godine u Kamenici, a danas broji oko 150 lanova. Cilj udruge je prvenstveno podizanje kvalitete u proizvodnji groa, vina i voa usvajanjem novih tehnologija, razmjenom znanja i iskustava te promidbom proizvoda svojih lanova.(mm,ljr)

Masovnim odazivom mladoj misi to ju je na otvorenom, ispred upne crkve Pohoenja Blaene Djevice Marije u Vinjici predvodio mla-domisnik Danijel Herceg, vjernici vinjike upe i cijelog lepoglavskog kraja u nedjelju su, 18. srpnja, izrazi-li potovanje mladom sveeniku koji je ponikao u njihovoj sredini. Po obiaju, mladomisnik je u procesiji do crkve stigao iz roditeljskog doma, u pratnji rodbine, brojnih sveenika i lanova mjesnih udruga.

Na misnom slavlju uputio je izra-ze zahvalnosti roditeljima koji su ga

podigli te svima koji su mu tijekom kolovanja pomagali da ustraje u na-umu da postane sveenik. Tijekom euharistijskog slavlja, Danijelu je

rodbina poklonila misnicu i kale, a ime svih graana Lepoglave, Ma-rijan kvari darovao mu je misnicu ukraenu lepoglavskom ipkom to su je izradile asne sestre urulinke, poeljevi mu pritom uspjeh u obav-ljanju sveenikog poziva. Mladi sveenik potom je otiao slubovati u Pitomau, na mjesto vikara u upi sv. Vida. Tamo e ostati jo oko godi-nu dana, a potom e mu varadinski biskup msgr. Josip Mrzljak dodijeliti vlastitu upu.

- Prirodno je da elim biti to blie domu, meutim, sveeniki poziv je

takav. Kamo me poalju, tamo idem. Od malih nogu bio sam blizu oltara, ministrirao sam do osmog razreda i zavolio sveeniki poziv. Od poetka sam znao to elim biti i da je to ono pravo ispriao je Danijel, koji je e-tvrti sveenik u obitelji Herceg.

Nakon zavrene Klasine gi-mnazije, studirao je na Katolikom bogoslovnom fakultetu, a zavrni is-

pit poloio je s odlinim uspjehom. Praksu je obavljao u Pitomai, a a-kovaki praktikum u Brckovljanima u Zagrebakoj nadbiskupiji. Mladi sveenik velika je radost za cijelu Cr-kvu i upsku zajednicu, to vie to je Danijel Herceg tek trei sveenik to je u posljednjih desetak godina zare-en u trima upama lepoglavskog kraja.(ljr)

BARTOLOVO Stotine vjernika i hodoasnika proslavile su spomendan sv. Bartola apostola, patrona upe Kamenica

Preasni Slavko Gabud proslavio zlatnu misu

Mlada misa Danijela Hercega iz Vinjice

Grad mu poklonio misnicu ukraenu lepoglavskom ipkom

Veselje kod klijeti Petra Heheta u Travnjacima

OBIAJI Udruga vinara i voara Klopotec obiljeila Bartolovo

Tradicionalnom procesijom ulica-ma Kamenice, u koju su se u utorak, 24. kolovoza, ukljuili policajci, mje-sni vatrogasci, kuburai i lovci, lepo-glavske maoretkinje, limena glazba i brojni upljani, u kamenikoj upi poelo je sredinje slavlje u ast njena zatitnika, sv. Bartola apostola. Uoi mise poloeno je cvijee na spomen-obiljeje poginulim braniteljima to je podignuto u centru naselja, a vjer-nici su molili za sve poginule i druge stradalnike Domovinskog rata.

Misno slavlje nastavljeno je u u-pnoj crkvi sv. Bartola apostola, koju je uz asistenciju domaeg upnika vl. Dragutina Joa i brojnih sve-enika iz okolnih upa, predvodio preasni Slavko Gabud. Zlatnom misom on je ujedno proslavio 50 go-dina sveenitva.

U poslijepodnevnim satima na igralitu u Kamenici odigrana je i tradicionalna nogometna utakmi-ca izmeu policajaca i sveenika. (mm)

Danijel: od poetka sam znao to elim biti i da je to ono pravor

Mladi sveenik velika je radost za cijelu Crkvu i upsku zajednicu

Gradonaelnik kvari mladomisniku je poklonio misnicu ukraenu lepoglavskom ipkom FOTO: B. TEAK

Lepoglavske maoretkinje u Kamenici

Kod sredinjeg spomenika odana je poast poginulim braniteljima i drugim stradalnicima Domovinskog rata

FOTO: B. TEAKU procesiju su se ukljuili predstavnici svih mjesnih udruga i brojni vjernici

Pre. S. Gabud u Kamenici je sluio zlatnu misu

13

- Od daleke predratne 1940. godi-ne, kada je mjesno Dobrovoljno va-trogasno drutvo u Kamenici osno-vano na poticaj Valenta anara, Ivana i Tome Rodeka, prolo je tono sedam desetljea. Unato mnogim tekoama i nedaama, DVD je svih tih godina neprestano radio, gasio poare, spaavao ljude i njihovu imo-vinu. Danas ima 126 lanova, od toga 24 operativna vatrogasca i 40 djece i mladih, koji svi zajedno sudjeluju u svim kulturnim, sportskim, vjerskim i drugim dogaanjima u Kamenici.

To je, meu ostalim, na proslavi visokog kamenikog vatrogasnog jubileja, kazao predsjednik DVD-a Kamenice Stjepan Vresk te dodao da vatrogasci imaju dvije elje novu cisternu i novi dom.

Proslavi DVD-a Kamenice pri-druili su se i lanovi brojnih susjed-nih drutava. Nakon okupljanja kod vatrogasnog doma, stotinjak vatro-gasaca je, uz pratnju Limene glazbe iz Lepoglave, u mimohodu dolo na kolsko igralite, gdje je odrana

sredinja sveanost. Vatrogascima su obljetnicu estitali predsjednik Gradskog vijea Zorislav Rodek, predsjednik Vatrogasne zajednice Lepoglave Petar upani i izaslanik upana Zlatan Momondor. Dou-pan Milan Pavlekovi vatrogascima je poklonio pet radnih odora.

U povodu jubileja, DVD je obja-vio i knjigu naslovljenu Sedamdeset godina aktivnosti, a Javna vatroga-sna postrojba iz Varadina prikazala je svoju opremu. Hit su bile auto-lje-stve od 50 metara, s kojih se mogla razgledati panorama okolice. (ljr)

U sklopu zabavno-turi-stike manifestacije Lepo-glavski dani, Odred izviaa Lepoglave proslavio je 55.

obljetnicu svoga kontinuira-nog rada. Na koarkakom te-renu iza Doma kulture otvo-rena je Akcija 55 izviakih

godina, kojoj su, uz domae izviae, nazoili i gosti iz Za-greba, Koprivnice, Varadina, Ludbrega i Bjelovara. Akciju

je otvorio gradonaelnik Ma-rijan kvari, naglasivi da je ona potvrda neprekidne ak-tivnosti naih izviaa.

Odred izviaa Lepoglava je pod nazivom Rade Konar osnovan jo 1955. godine, kao jedna od prvih izviakih jedi-nica u naem kraju i u Hrvat-skoj. Otada je kroz odred pro-lo vie od 4.000 lanova, na ije je ivote izviatvo ostavi-lo neizbrisive uspomene. Oni su pak svoje tragove u Odredu ostavili nebrojenim priznanji-ma i odlijima za primjeran rad i postignute rezultate na

stotinama akcija i natjecanja. lanovi Odreda zasluni su za bogatu tradiciju organiziranja izleta, akcija, zimovanja i logo-rovanja, ne samo za izviae, ve i za ostalu djecu i mlade s naeg podruja. Danas Odred izviaa Lepoglava ima 65 la-nova i jedina je aktivna jedini-ca takve vrste u iremu kraju. lan je Saveza izviaa Hrvat-ske, a time i Svjetske skautske

organizacije, koja ima vie od 28 milijuna lanova u skoro svim zemljama svijeta.

Nakon obraanja do-predsjednika Saveza izviaa Hrvatske Marijana Reetia, izviai su se podijelili u gru-pe i krenuli na istraivanje za sve uzraste, od poletaraca, do izviaa i istraivaa. Brani su uivali u raznim kulturno zabavnim aktivnostima.(hk)

Klinci i klinceze pjesmom i plesom proslavili Dan vrtia

Iako organizirana briga o djeci predkolskog uzrasta u Lepoglavi traje gotovo pola stoljea, Djeji vrti Lepoglava svojih je prvih, samostalnih, etrnaest godina, proslavio u etvrtak, 17. lipnja. Dakako, najveselija i najrazdraganija bila su djeica, koja su svom vrtiu za roendan poklonila stihove, pjesme, scenske igre i ples.

Manja skupina izvela je zanimlji-vu pokretnu igru s pjevanjem Medo bere jagode i pjesmu s pokretima Kad si sretan. Srednja skupina poklonila je vrtiu splet pjesama o zeki, a stariji klinci izveli su scensku igru Ogledalce. Uz prigodne stihove i poruku za predkolce, program su zaokruili pjesmom Genijalci. Predkolska skupina odrecitirala je niz stihova i izvela Snjeguljicu i sedam patuljaka, a program je zavrio zajednikim Kiki dancom.

Sudei po odazivu, mali-ani Djejeg vrtia Lepoglava znaju kako raznjeiti srca roditelja i rodbine.(hk)

JUBILEJI Obiljeena je etrnaesta godinjica Djejeg vrtia Lepoglava

Znaju i glumiti

Tko im moe odoljeti!

VATROGASNI JUBILEJ Sedamdeset godina Dobrovoljnog vatrogasnog drutva Kamenice

U svakoj kamenikoj kui barem je jedan vatrogasac

Kameniki vatrogasci imaju dvije neostvarene elje novu cisternu i vatrogasni domr

Vatrogascima je visoku obljetnicu estitao predsjednik Gradskog vijea Zorislav Rodek FOTO: B. TEAK

Proslavu jubileja uljepali su brojni vatrogasci iz susjednih drutava

S vatrogasnih ljestava JVP-a Varadin mogla se razgledati panorama kamenikog rkaja

Vatrogasni obiaji

OBLJETNICA Odred izviaa Lepoglave obiljeio 55. obljetnicu svoga rada

Izviaki ivot uspomena koja trajeU Akciji 55 izviakih godina sudjelovalo vie od 250 izviaa iz cijele Hrvatske r

Izviaki ivot pun je avantura i doivljaja

Proslavi 55. obljetnice rada lepoglavskih izviaa pridruili su se brojni kolege iz cijele Hrvatske

14

Polirane i bruene sjekire, kame-ni batovi i dlijeta razliitih tipova i veliina iz mlaeg kamenog doba, rijedak primjerak amuleta radi za-tite od strahova i nepogoda te razni alati i motike, samo su dio bogate arheoloke izlobe to je u etvrtak, 5. kolovoza, otvorena u vinjikom vatrogasnom domu. Svojim su-mjetanima prvi put prikazao ju je lokalni povjesniar i publicist Da-nijel antalab, koji ju je u suradnji s djecom i mjetanima (antalab je vie desetljea radio u mjesnoj ko-li) godinama prikupljao. Zbirka je u meuvremenu uvedena u Registar arheolokih nalaza i nalazita sjeve-rozapadne Hrvatske, a struno ju je

obradila arheologinja Marina imek iz Gradskog muzeja Varadin.

- Zbirka je zanimljiva cjelina orua i oruja neolitske, eneolitske i rano-

bronane starosti. Velik broj nalaza pokazuje da je okolica Vinjice u doba prapovijesti bila znaajno naseljena. Na izlobi je i dosta nalaza iz ranog i

kasnog bronanog te starijeg i mlaeg eljeznog doba, koji su pronaeni na brdu Kukelj na istonim obronci-ma Ravne gore. Rije je uglavnom o ulomcima keramikih posuda, ali ima i ostataka prapovijesnih kua, dijelo-va keramikih utega za natezanje niti na tkalakom stanu, zamanjaka za preslicu i kamenih okresivaa doku-mentirao je antalab, koji je ujedno i velik istraiva cjelokupne povijesne i etno-batine svoga kraja.

U znak zahvalnosti za trud to ga ulae u istraivanje prolosti, bri-gadni general Zdravko Jakop poklo-nio mu je ratnu i radnu odoru Hr-vatske vojske za fundus Etnolokog muzeja u Varadinu.(ljr)

Od 28. do 31. srpnja u lepoglav-skom Domu kulture odran je 6. meunarodni jazz festival. Organi-zirala ga je Glazbena mlade Lepo-glave, a odravanje te jedinstvene glazbene manifestacije Grad je nancirao s 50.000 kuna. Pohvalno je to je gradsko vodstvo, i unato tekim gospodarskim vremenima, uspjelo izdvojiti znaajna sredstva i osigurati kontinuitet tog vrijednog glazbenog happeninga. Valja na-glasiti da festival, koji je u strunim glazbenim krugovima dobio visoke ocjene, osmiljavaju mladi glazbe-nici Vjeran Jeek i Jurica Ruklji.

etiri dana festivala pretvorili su Lepoglavu u destinaciju ljubitelja ove vrste glazbe. Poznati, ali i mladi talentirani dezisti, renomi-rani, ali i oni koji se tek probijaju na domaoj i meunarodnoj jazz sceni te kvalitetna izvedba, najvee su odlike ovoga festivala.

U ugodnoj i intimnoj atmos-feri, ali uz staru boljku, skromnu posjeenost koja je ionako bila oekivana, na pozornici su se izmjenjivali Lovro Ravbar kvartet, Zagreb jazz portret, Waveform i dvadesetak polaznika seminara koji su i zatvorili etverodnevno druenje proeto jazz ritmovima.

H. Kova

GLAZBA Prof. M. Pintar o kompozitoru

Predavanje o G. Mahleru

U povodu obiljeavanja 150. obljetnice roenja poznatog austrij-skog skladatelja Gustava Mahlera, prof. Marijana Pintar, muzikologinja zaposlena u Leksikografskom zavodu Miroslava Krlee u Zagrebu, u lepo-glavskom Domu kulture odrala je predavanje o Mahleru. Predavanje je organizirao Austrijski kulturni forum, kao jednu od niza manifestacija ko-jima ove godine obiljeava jubilarnu obljetnicu Mahlerova roenja.

Budui da je prof. Pintar rodom iz Lepoglave, ne udi da se predavanju odazvao velik broj graana, koji su s interesom pratili njeno zanimljivo izlaganje o glazbeniku, popraeno nizom glazbenih primjera iz Mahle-rova opusa. Prethodno je odrana i djeja likovna radionica Mali Mahlerei, koju je vodila Jelena Dabi iz Austrijskog kulturnog centra.(ljr)

Na inicijativu Muzeja Hrvatskog zagorja, u srijedu, 15. rujna, u Muzeju krapinskih neander-talaca odran je sastanak potencijalnih instituci-ja-partnera koji ele to bolje umreiti postojee kulturno-turistike destinacije i prirodne resurse kojima upravljaju s ciljem razvoja specifinih obli-ka turizma. Sve lokacije nalaze se na podruju sjeverozapadne Hrvatske, a sadrajem su vezane na temu paleontoloke i geoloke batine (Muzej krapinskih neandertalaca, pilja Vindija, pilja Veternica, lokalitet Gaveznica, fosilni ostaci Ra-doboja). Na sastanku su, uz predstavnike Muzeja Hrvatskog zagorja, bili predstavnici JU Park pri-rode Medvednica, Grada Lepoglave, Turistikog ureda Lepoglave, Turistike agencije Sinergija,

Opine Donja Voa i Opine Radoboj.Svi prisutni potvrdili su interes za suradnju i

zajedniki nastup na tritu kojim bi doprinijeli ra-zvoju kontinentalnog turizma u regiji. Donesene su strateke smjernice zajednikog djelovanja i odluke o potrebi istraivanja trita, kako bi se to bolje ponu-da usmjerila prema ciljanim skupinama. Dogovore-no je potpisivanje sporazuma o zajednikoj suradnji, redovita koordinacija i elja za ukljuivanjem u turi-stiku ponudu u zemlji i inozemstvu. Takoer, do-govoren je koordinirani nastup svih partnera prema turistikim agencijama koje su promociju Puta ne-andertalaca i/ili geoloke batine odabrale kao svoj strateki cilj i za to dobile sredstva od Ministarstva turizma. Namjera je koordiniranim djelovanjem

smanjiti trokove i poveati uinkovitost ponude postojeih destinacija na tritu.

Cilj je zajednikih aktivnosti povezati postojea nalazita neandertalaca (Krapina, Vindija, Velika peina, Veternica) s drugim zanimljivim geolokim lokalitetima (Gaveznica Kameni vrh, Radoboj, rudnik Zrinski) u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i staviti ih u turistiku ponudu koja bi pomogla razvoju cijele regije. Strateki interes je da se nove aktivnosti usmje-re na dolazak stranih posjetitelja u ljetnim i zimskim mjesecima te da se povea vikend-posjet obitelji koji bi ukljuivali dvodnevne ili trodnevne obilaske. e-lja je prikljuiti se i meunarodnim aktivnostima koje bi omoguile ukljuivanje hrvatskih destinacija u europske kulturne rute.(Goranka Horjan)

Ivaneka Speleoloka udruga Kraevski zviri gradskom vodstvu Lepoglave predstavila je projekt izrade poune speleoloke staze na Ivanici kod Lepoglave te izrade Ka-tastra speleolokih objekata na tom podruju. Staza e povezivati devet pilja i jama, a svaka od njih bit e oznaena info-ploom s osnovnim podacima, kartom, detaljnim opi-som i fotografijama unutranjosti.

- Realizacija toga projekta bit e u slubi turistike i kulturne ponude lepoglavskog kraja, a pridonijet e i daljem razvitku speleologije izjavio je predsjednik udruge prof. Tomi-

ca Matii. U korist te tvrdnje ide i podatak da su speleolozi Kraevskih zvira prole godine na lepoglavskom podruju pronali tri dosad nepozna-te jame, te ih u meuvremenu djelo-mino istraili. Najprostranija meu njima je Voska luknja, koju strunjaci uvrtavaju meu najvee poznate spe-leoloke objekte na Ivanici.

- Rije je o pilji dugoj 30 metara i isto tolikoj dubokoj, ije smo zapo-eto istraivanje najprije, zbog velikih kia u lipnju, morali odgoditi. Nasta-vak istraivanja u najdubljim dijelo-vima doveo nas je do uskih hodnika, koji su se pokazali neprohodnima.

Meutim, iznad te pilje pronali smo novu jamu, koja ponire prema Voskoj luknji. Pokau li se tonim nae pret-postavke da se te dvije pilje spajaju u jednu, Ivanica bi time dobila prvi jamski sustav dubine preko 50 metara otkrio je prof. T. Matii.

Speleolozi su jamu i oznaili. Pokraj ulaza postavili su informativnu plou s topografskim nacrtom jame, opisom te s fotografijama unutranjosti i bios-peleoloke faune. Jo samo da nekome od sluajnih posjetitelja ne padne na pamet avanturistiko sputanje u du-binu! Speleolozi upozoravaju: jama je vrlo duboka i iznimno opasna!(ljr)

FOTO

: B. T

EAK

JAZZ Odran Ljetni jazz festival

Mladi pokazali potencijal

ARHEOLOGIJA U Vinjici je otvorena izloba nalaza iz kamenog, bronanog i eljeznog doba

U okolici Vinjice ivjeli u kamenom, bronanom i eljeznom dobu

Autor izlobe je publicist i povjesniar Danijel antalabr

FOTO: B. TEAK

Mnogo je mjetana razgledalo izlobu u Vatrogasnom domu

Brigadni general Z. Jakop poklonio je autoru vojne odore

KULTURA Suradnja na promociji kulturne batine

Zajedniki nastup na tritu sa zagorskim opinama

PILJE Udruga Kraevski zviri izrauje projekt poune speleoloke staze na Ivanici kod Lepoglave

Prvi jamski sustav na Ivanici dubine preko 50 metara?Pouna staza povezivat e devet pilja i jama na lepoglavskom podrujur

Speleologija i sputanje u jame nije za amatere, ne uputajte se sami u takve avanture!

FOTO

: M. K

APUS

TI

15

Kako bi se upoznali s problemi-ma i potrebama mladih u Lepoglavi, odran je sastanak vodstva Grada s predstavnicima asocijacija koje oku-pljaju ovdanju mlade. Inicirao ga je gradonaelnik Marijan kvari, a sastanku, uprilienom u povodu obiljeavanja Meunarodne godine mladih, nazoili su i lanovi Savjeta mladih grada Lepoglave i voditelji lokalnih organizacija mladei.

Na sastanku je naglaeno da se problemi, s kojima se susreu mladi u Lepoglavi, najee odnose na manjak njihova sudjelovanja u dogaajima i raznim programima koji se provode na gradskoj razini. K tome, mlade o njima zbog raznih razloga nije do-voljno informirana. Meu ostalim, spomenut je i problem pomanjkanja kvalitetnih koncerata za tu populaci-ju, jer osim Hladnog piva prole go-dine, zadnjih godina u Lepoglavi su nastupali samo B- izvoai, a oni ne mogu privui mladu publiku u veem broju. Zanimljivo je i to da mlae ge-neracije ne prihvaaju Jazz festival, a

esto se uje da se previe novca troi za aktivnosti namijenjene mlaoj pu-blici, koja pak ona ne prati.

Postavljeno je i pitanje zato nema vie Festivala MagNUM koji je, pre-ma rijeima prisutnih, bio spoj vie aktivnosti koje zadovoljavaju inte-rese mladih. Predsjednik Nezavisne udruge mladih koja je organizirala MagNUM, Hrvoje Kova, spo-menuo je da se MagNUM prestao odravati zbog pomanjkanja novca. No, ako postoji elja za njim, Savjet mladih, NUM i suradnici mogu isplanirati jedan takav festival uz pomo Grada Lepoglave. Na sastan-ku je istaknuta i inicijativa NUM-a za pokretanjem rada Kluba mladih Lepoglave, u koji bi se ukljuile sve organizacije mladih na gradskom podruju. Ideja je da one u Domu kulture sustavno rade na kreiranju i provoenju programa za mlade.

Predstavljene su i aktivnosti grad-ske vlasti prema mladima, a sve s ciljem kreiranja programa za njih i donoenja Gradske strategije za mlade. (hk)

Predstavnice Nezavisne udruge mladih Lepoglave Vesna Dubove-ak i Kristina Lopari krajem lip-nja sudjelovale su na studijskom putovanju to ga je, uz novanu potporu Europske fundacije mla-dih pri Vijeu Europe, organizi-rala Europska ruralna asocijacija mladih (Rural Youth Europe) u suradnji s farmerskim klubovima iz Srbije.

Osim naih djevojaka, koje su bile jedine sudionice iz Hrvatske, na putovanju su sudjelovali i pred-stavnici Velike Britanije, Latvije, Irske, Njemake, Azerbajdana, Armenije, Makedonije, Cipra, Fin-ske i Srbije. U pokrivanju trokova financijski im je pomogao i Grad Lepoglava.

Sudionici su posjetili Novi Sad, Uice, Prijepolje, Sjenicu i Kosovo. U svakoj sredini odrane su radioni-ce i sastanci s predstavnicima grado-va, turistikih zajednica i lokalnim klubovima mladih koji su prezenti-rali svoju organizaciju i aktivnosti.

Osim slubenog dijela studijskog putovanja, u svakom gradu doma-ini su sudionike srdano doekali domaim specijalitetima i zabavnim programima, a u organiziranim turi-stikim obilascima upoznali su zna-menitosti i prirodne ljepote Srbije.

Ovim putovanjem ispunjena su oekivanja i sudionika i organizato-ra, to vie to je dogovorena budua suradnja izmeu Nezavisne udruge mladih iz Lepoglave i klubova mla-dih Europe koji su najavili dolazak u Lepoglavu.(M. Markovi)

Studentica graevine Tatjana Ju-ri imenovana je novom predsjedni-com Savjeta mladih grada Lepogla-ve. Na osnivakoj sjednici Savjeta, odranoj u petak, 20. kolovoza u itaonici Doma kulture, za pot-predsjednika Savjeta jednoglasno je izabran Krunoslav Jakopiek, lan Vinjike udruge mladih.

Zahvaljujui se na izboru i po-vjerenju, nova predsjednica mla-dih naglasila je da e se u svom radu zaloiti da lanovi rade slo-no, u suradnji s istovjetnom upa-nijskom udrugom i Jedinstvenim upravnim odjelom Grada Lepo-glave, od kojeg e trebati strunu pomo i informacije potrebne u obavljanju svojih dunosti. Usvo-jen je i Poslovnik o radu Savjeta,

a lanovi, imenovani iz redova Odreda izviaa, VUM-a, Nezavi-sne udruge mladih, Mladih HNS-a i Mladei HDZ-a, i pojedinano su se predstavili. Dogovoreno je da e jedna od okosnica njihova rada biti savjetnika, odnosno, nastojat e djelovati kao savjetodavno tijelo u cilju unapreenja poloaja mla-dih u lokalnoj zajednici.

lanovima Savjeta mandat traje dvije godine, a obveza im je sastaja-ti se svaka dva mjeseca. Osnivakoj sjednici prisustvovali su gradonael-nik Marijan kvari i predsjednik Gradskog vijea Zorislav Rodek, predsjednik upanijskog savjeta mladih Hrvoje Kova i upanijski vijenik Zlatan Momondor.

M. Markovi

2010., Meunarodna godina mladih

Mladi su sadanjost, a ne budunost

NUM je obiljeavanje Meunarodnog dana mladih zapoeo 11. kolovoza, na prigodnoj sveanosti koju su u Novinarskom domu organi-zirali Mrea mladih Hrvatske i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti. Predstavnici NUM-a u razgovoru su s predsjednikom Mree mladih Hrvatske Nikolom Panduriem i dravnim tajnikom resorna mi-nistarstva Stjepanom Adaniem razgovarali na temu Dijalog i meusobno razumijevanje.

Raspravljalo se o ulozi mladih u drutvu, problemima s kojima se mladi susreu i mogunostima suradnje na zajednikim projek-tima. Adani je najavio izmjene i dopune Zakona o savjetima mla-dih, ija provedba nije zaivjela na lokalnoj razini. Svoje prijedloge za poboljanje, NUM je putem svojih predstavnika u Savjetu mladih grada Lepoglave i Varadinske upanije ve uputio radnoj sku-pini za izradu izmjena i dopuna

Zakona o Savjetima mladih. Istaknut je i problem nedo-

statka ulaganja u mlade, koji je, prije svega, problem nedostatka ulaganja u pametne, razvojne i dugorone planove. Grad Lepoglava jedna je od rijetkih jedinica lokalne samouprave koja ima svoju strategiju za mlade u sklopu Gradskog programa djelovanja za mlade stratekog dokumenta koji denira gradsku politiku prema mladima. Zbog neulaganja u mlade, dolazi do odljeva mozgova i bezidejnosti kod mladih. Mi mladi zasluujemo da se u nas nesebino ulae, jer samo tako postajemo vrijedni stupovi ovoga drutva i samo tako moemo biti ona budunost u esto koritenoj reenici: Mladi su budunost! No, mi smo mladi danas. Mladi su sadanjost. I sve dok mladi nisu sadanjost, oni ne mogu biti budunost. Jer mi smo ono to jesmo danas u naoj punoj snazi, sa svim naim kapacitetom. Danas, a ne sutra.

NUM je, potaknut nizom detektiranih problema s kojima se mladi susreu, takoer povodom Meunarodnog dana mladih, supotpisnik otvore-nog pisma Vladi RH koju je pokrenula inicijativa mladih Neka se glas mladih uje.

H. Kova

SURADNJA MLADIH

NUM nastavlja s europskom suradnjom mladih

Predstavnice NUM-a V. Duboveak i K. Lopari pridruile su se klubovima mladih iz cijelog svi-rjeta na studijskom putovanju Srbijom

Proimanje kultura i mentaliteta mladih

Rural Youth Europe je europska nevladina organizacija za mlade ruralnih podruja koja okuplja vie od 500.000 lanova u 24 europske drave. Cilj joj je poticanje mladei ruralnih podruja na povezivanje u udruge koje se bave aktivnostima vanim za njihovu zajednicu, na suradnju i razmjenu iskustava. Cilj putovanja bio je da mlade Europe razmjeni iskustva, primjere dobre prakse i ideje koje bi mogli iskoristiti u svojim udrugama i organizacijama.(mm)

PROBLEMI MLADIH Mladi s gradonaelnikom

Poeljno je vie sadraja i programa za mlade

SAVJET MLADIH Tatjana Juri, nova predsjednica Savjeta mladih

16

FOTO: B. TEAK

KOLSKI PRIBOR

Djeci bonovi za nabavu kolskog pribora

Jo jedna lijepa gesta Grada Lepoglave. Uenicima, koji ive u tekim materijalnim i imovinskim prilikama te iz obitelji u kojima je vie aka, Grad je podijelio bonove za nabavu kolskog pribora, u vrijed-nosti 150 kuna. Bonove je primilo 112 djece iz matinih osnovnih kola u Lepoglavi, Vinjici i Kamenici i njene podrune kole u arovnici, a uenici su ih mogli iskoristiti u knji-arama Mimi ili Maek u Lepoglavi. U gradskim slubama istiu da su na taj nain roditeljima eljeli barem djelomino olakati opremanje aka u novoj kolskoj godini. Grad je za to osigurao 16.800 kuna.(ljr)

DAN KOLE

Sveanost pjesme, plesa i dobrih emocija

Velikom sveanom priredbom u prepunoj lepoglavskoj sportskoj kolskoj dvorani, Dan kole proslavili su uenici i uitelji Osnovne kole Ante Starevia. Uz brojne goste i uzvanike, uenike i uitelje iz susjednih kola, umirovljene uitelje i roditelje, sveanosti je nazoio i predsjednik Gradskog vijea Zorislav Rodek, koji je najboljim uenici-ma uruio prigodne nagrade, te predstavnik Udruge Lijepa naa Tomislav Dori, koji je Zelenu zastavu za status Eko kole predao ravnatelju prof. Ratku Tomiu.

Uenici su izveli bogat kultur-no-umjetniki program, a posebne estitke upuene su acima koji su na brojnim natjecanjima u zna-nju i sportu dostojno branili boje svoje kole i grada. Izrazi zahvalnosti upueni su i njihovim mentorima. Vrhunac predstave bio je nastup osmaa, koji su se glazbom i plesom oprostili od svoje kole i uitelja. (hk)

Razina informatike pismeno-sti u naem je gradu jo razmjerno niska. Premda je u zadnje vrijeme primjetno znatno poboljanje, i to zahvaljujui trudu gradskih vlasti i organizacija civilnog drutva, vid-ljivo je da stupanj informatikog obrazovanja graana jo nije na razi-ni koja bi omoguila da se informa-tikim rjeenjima koriste za potrebe svakodnevnog ivota.

Kako bi doskoili tom proble-mu, udruge LepoMAN i Nezavisna udruga mladih uz pomo su Grada Lepoglave i Doma kulture pokrenu-li zanimljiv projekt nazvan Tutoria, Ljetnu kolu informatike.

- Cilj Tutorie je podizanje razine informatike pismenosti