str. 8

str. 19str. 17

str. 3

str. 7Prijavljeni projekti vrijedni 19 milijuna kuna

Uspjean nastup Limene glazbe na dravnoj smotri

Lepoglavski dani - Tri dana ispunjena raznovrsnim dogaanjima

Posjetitelji su tijekom tri dana uivali u sadrajno bogatom programu. Od glazbe, zabave i sportskih dogaanja pa do sajmova, sadraja za djecu, izloaba i drugih dogaanja

str. 10, 11

Obeana potpora gradskim projektimaPotpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Gri boravio u Lepoglavi str. 22

Prvi put vijenici su na sjednici umjesto radnih materijala za sjednicu ispisanih na hrpama papira koristili mala prijenosna tablet raunala

Povijesna sjednica Gradskog vijea

Zadruga lepoglavske ipkenajbolja u Hrvatskoj

Grad projekata

Iz Lepoglave krenuo projekt osnivanja drvnog klastera

Lepoglava postaje malonogometni centar Sjeverne

HrvatskeU Lepoglavi e biti Centar izvrsnosti za

drvo u obradi i dizajnu str. 6

2Izdava novina:Grad LepoglavaUlica Antuna Mihanovia 12,tel. 042 770 410Ureivaki odbor: Marijan kvari i Alojz GredeljNovinari: Katarina Duboveak, Hrvoje Kova, Draen Hourak, Dunja BelakSuradnici: Mario uliekFotografi je: Arhiva TKIC, arhiva Grada Lepoglave, arhiva Holcim, Boidar Breki, arhiva Varadinske upanijeLektura:Silvija KoecGrafi ka obrada:Draen Hourak i Krunoslav Jakopiek Glavna i odgovorna urednica:Katarina DuboveakTisak:GRAFOPROM TISAK, Lepoglavawww.grafoprom.com.hr

www.lepoglava.hr

Njegujui dobrosusjedske odnose dviju pograninih jedinica lokalne samouprave, izaslanstvo grada Lepoglave predvoeno saborskim zastupnikom i gradonaelnikom Marijanom kvariem, njegovim zamjenikom Alojzom Gredeljom te predsjed-nikom Udruge Ekomuzej Lepoglava Dejanom Bjelivukom u petak je 1. lipnja prisustvovalo sredinjoj sveanosti proslave Dana opine Cirkulane u Sloveniji.

I dok su gradonaelnik i njegov zamjenik estitali upanu opine Cirkulane Janezu Jurgecu na ak-tivnostima koje provodi za opinu kao i na dosadanjim zajednikim projektima, predsjednik Udruge Ekomuzej iskoristio je priliku te je prezentiravi nadolazee mani-festacije pozvao suradnike i pri-jatelje iz Cirkulana da ih uveliaju svojom nazonou.

Dugogodinja suradnja ovih pograninih opina dobar je primjer meunarodnog karaktera koji e se viestruko moi potencirati ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.

NASTAVAK DUGOGODINJE DOBROSUSJEDSKE SURADNJE Proslavili Dan opine Cirkulane

Resornom ministru predstavljeni projekti koje e Lepoglava kandidirati prema strukturnim i kohezijskim fondovima Europske unije Za veinu gradskih projekata projektna dokumentacija ve je spremna ili je u fazi pripreme. No, da bi se projekti mogli realizirati u trenutku otvaranja strukturnih fondova Europske unije, bit e potrebna pomo s dravne razine.

Potpredsjednik Vlade RH i mini-star regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Gri boravio je 3. svibnja u slubenom posjetu u gradu Lepoglavi. S predstavnici-ma gradske uprave predvoenima gradonaelnikom Marijanom kvariem te voditeljima gradskih strunih slubi razgovarao je o grads-kim razvojnim projektima, ponajvie o onima koje grad Lepoglava planira realizirati u nadolazeem razdoblju. To su, prije svega, izgradnja sustava odvodnje u Lepoglavi, rekonstrukcija i dogradnja Sportsko-rekreacijskog centra te realizacija projekta Centra izvrsnosti za drvo u obradi i dizajnu.

Potpredsjednika Vlade, ujed-no i ministra Gria, s planiranim projektima detaljnije je upoznao gradonaelnik kvari istaknuvi da za dio njih postoji potrebna doku-mentacija ili je ona u fazi pribavljanja i izrade. No, da bi se projekti mogli realizirati, u trenutku otvaranja struk-

foto

: arh

iva

TKIC

-a

foto

: arh

iva

Gra

da L

epog

lave

RADNI POSJET Potpredsjednik Vlade RH Branko Gri u Lepoglavi

turnih fondova Europske unije, bit e potrebna pomo s dravne razine jer lokalne jedinice samouprave poput grada Lepoglave teko mogu u svo-jim proraunima osigurati dovoljna sredstva kojima bi participirali u realizaciji projekata. - Sve projekte koje smo dosad realizirali, prim-jerice projekt Poduzetnike zone u koji je dosad uloeno oko 18 mili-juna kuna, fi nancirali smo veinom vlastitim proraunskim sredstvima dok je potpora s dravne razine u nekoj veoj mjeri izostala dodao je gradonaelnik kvari naglasivi kako u budunosti grad Lepoglava oekuje veu dravnu potporu.

- Nemogunost osiguranja sred-stava za participaciju u realizaciji projekata u Ministarstvu regional-nog razvoja i fondova Europske unije detektirana je kao jedna od veih prepreka u povlaenju sredstava iz europskih fondova koji e biti glavni izvor fi nanciranja regionalnog raz-

voja, rekao je ministar Gri. Pritom je ponudio rjeenje: - U Ministarstvu pripremamo poseban program u ok-viru kojeg e u ovoj godini za pomo u pripremi projekata i sufi nanciranje izvedbe biti osigurano oko 45 mili-juna kuna.

Najvie prilike da koriste ta sred-stva imat e jedinice lokalne samou-prave koje po novoj kategorizaciji spadaju u nerazvijenije to e gradu Lepoglavi oteati njihovo koritenje jer je indeks grada Lepoglave neto vii. Zbog toga je gradonaelnik kvari upozorio na pojedine neloginosti kod izrauna navedenog indeksa kategorizacije, na to je mini-star Gri najavio da e u Ministarst-vu analizirati navedene primjedbe.

Ministar Gri sa zanimanjem je pratio predstavljene mu projekte i probleme s kojima se grad Lepoglava susree. Jedan od njih je i nepostojan-je brze ceste koja bi spajala Varadin i Krapinu, a prolazila bi kroz Lepogla-vu. Njenom izgradnjom, rekao je za-

mjenik gradonaelnika Alojz Gredelj, Lepoglava bi prestala biti prometno slijepo crijevo, a postala bi zanimljivi-ja potencijalnim investitorima koji trae brz pristup autocesti.

Nakon svega, ministar Gri pozitivno se izjasnio o predstavljenim projektima najavivi kako bi za real-izaciju jednoga od njih uskoro trebala biti pruena i pomo s dravne razine.

Sastanku u Lepoglavi nazoili su i predsjednik Gradskog vijea Zorislav Rodek, proelnica Jedin-stvenog upravnog odjela Gordana Momondor, voditelj Projektno-raz-vojnog ureda Emil Tkalec, zamjenica upana Varadinske upanije Blanka Glavica Jemenica, lanica Skuptine Varadinske upanije Marija Varovi, saborski zastupnik Mario Habek te efi ca kabineta ministra Marijeta eki koja je za vrijeme sastanka marljivo biljeila sve prijedloge te iznesene probleme i informacije.

Oekuje se vea dravna potpora u realizaciji gradskih projekata

Poklon iz UNESCO-va grada - lepoglavska ipka

Predsjednik Udruge Ekomuzej Dejan Bjelivuk prezentirao je nadolazee manifestacije te pozvao suradnike i prijatelje iz Cirkulana da ih uveliaju svojom nazonou.

Zapoela suradnja sa slovenskom opinom entjernej

LEPOGLAVSKI DANI Prijam s povodom

Gosti predvoeni naelnikom opine entjernej Francom Hudoklinom stigli su u Lepo-glavu kako bi razgledali grad i upoznali se s njegovim znamenitostima.

Gradonaelnik Marijan kvari 9. je svibnja primio uvaene goste iz susjedne Slovenije kako bi im zaelio dobrodolicu u grad Lepoglavu u kojem se tih dana odravala manifestacija Lepoglavski dani. Gosti predvoeni naelnikom opine entjernej Francom Hudoklinom i predstavnicom Javnog sklada Republike Slovenije za kulturne dejavnosti Nevom Kovai stigli su u Lepoglavu kako bi razgledali grad i upoznali se s njegovim znamenitostima, ali i sudjelovali u kulturno-zabavnom programu odranom u povodu Lepoglavskih dana. Naime, na terasi restorana

Ivanica nastupila je djeja folklorna skupina Krog Maribor, Makedonsko kulturno drutvo Biljana Maribor i Kulturni centar Primoa Trubarja entjernej, Arapsko kulturno drutvo Maribor te duo na gitari Magdalena Banfi i Lana Srednoselnik. Susret je odran na inicijativu Meunarodnog drutva prijatelja iz Vinjice i njegove predsjednice Milke Kneevi. Drutvo je to koje redovito njeguje dobre odnose s prijateljima i partnerima iz Slovenije. Prijam kod gradonaelnika ujedno je bio prigoda za razgovor o smjernicama za buduu suradnju grada Lepoglave i opine entjernej. Gradonaelnik s gostima i maskotom opine entjernej

foto

: arh

iva

TKIC

-a

3

29. sjednica Gradskog vijea grada Lepoglave odrana 17. svibnja nee biti povijesna po donesenim odlukama, ve po velikoj promjeni u nainu dosadanjeg rada vijenika i gradskih slubi. Naime, prvi put vijenici su na sjednici umjesto radnih materijala za sjednicu ispisanih na hrpama papira koristili mala prijenosna tablet raunala. Sama sjednica imala je uobiajeni tijek. Otvorena je pitanjima i prijedlozima gradskih vijenika. Vijenika Roberta Maeka zanimalo je to Grad Lepoglava poduzima u vezi sa kolskom sportskom dvoranom u Vinjici koja je izgraena po principu javno-privatnog partnerstva s obzirom na to da je nad Meteor grupom koja upravlja dvoranom pokrenut steajni postupak. Maek je izrazio bojazan da i dvorana u Vinjici ne zavri u steajnoj masi dodavi da bi za Vinjicu, uz najavu ukidanja potanskog ureda, to bilo previe.

Na pitanje je odgovorio gradonaelnik kvari rekavi da je projekt javno-privatnog partnerstva ozbiljan i kvalitetno odraen projekt. Ugovornim obavezama predvieno je da u sluaju kada onaj tko upravlja objektom izgraenim u okviru javno-privatnog partnerstva to nije u mogunosti i dalje raditi, Varadinska upanija raspie natjeaj za novog upravitelja, dodao je kvari, naglasivi da dvorana ne moe zavriti u steajnoj masi jer je takva

Gotovo pola milijuna kuna za kulturne programe

Paripnatu dokumentaciju, koja je samo za ovu sjednicu pripremljena na 204 stranice, zamijenili su elektronski itai, tzv. tableti. Time e se utedjeti na papiru i toneru, ali i na vremenu potrebnom za printanje. Osim toga, vijenici e biti efi kasniji, a njihov rad transparentniji.

29. SJEDNICA GRADSKOG VIJEA Prekretnica u radu gradskih vijenika

Povijesna sjednica Gradskog vijea

foto

: arh

iva

TKIC

-a

204 stranice dokumentacije u elektronskom obliku

mogunost iskljuena defi niranjem partnerskog ugovora.

Vijenik eljko Lopari pitao je gradonaelnika zato u Poslovnoj zoni

jo uvijek nema nikakvih aktivnosti tvrtki Skala i Klasa koje su otkupile parcele za gradnju solarne elektrane i zato te tvrtke unato najavama nisu svoju djelatnost registrirale na podruju grada Lepoglave. Drugo pitanje uputio je zamjeniku gradonaelnika Alojzu Gredelju, a odnosilo se na kriterije dodjele sredstava gradskim udrugama, tonije, zato je Glazbenoj udruzi grada Lepoglave prole godine za registraciju i cjelogodinje djelovanje, za razliku od drugih udruga koje su u slinim situacijama dobile vie iznose, dodijeljeno samo 500 kuna.

to se tie tvrtki Skala i Klasa, gradonaelnik kvari odgovorio je kako su navedene tvrtke u fazi

pribavljanja potrebnih dozvola i izrade projektne dokumentacije za to je potrebno odreeno vrijeme. Na pitanje o kriterijima dodjele sredstava

gradskim udrugama zamjenik gradonaelnika Gredelj rekao je kako na podruju grada djeluju brojne udruge i da se prilikom osnivanja novih udruga njima dodjeljuju inicijalna sredstva koja im pomau da zaponu s radom. Nakon toga, praenjem rada novoosnovanih udruga s obzirom na njihovu aktivnost dodjeljuju im se i sredstva za godinji rad. Takvim odgovorom vijenik Lopari nije bio potpuno zadovoljan jer nije saznao po kojem je kriteriju GUGL kod osnivanja dobio 500 kuna.

Nakon pitanja i prijedloga vijenika na red su dole i druge toke dnevnog reda sjednice, a ponajprije izvjea o radu Gradske knjinice, gradske Vatrogasne zajednice te Zajednice portskih udruga grada Lepoglave.

Izvjee o radu Gradske knjinice podnijela je v.d. ravnateljice knjinice Karmela Geek. S njim su se bez raprave jednoglasno sloili svi vijenici. No, to nije bio sluaj kada je na red dolo Izvjee o radu Zajednice portskih udruga grada Lepoglave.

Nakon to je predsjednik Zajednice Stjepan Ficko predstavio Izvjee otvorena je rasprava koja je ovu toku dnevnog reda uinila najduom. Gradonaelnik kvari pohvalio je rad Zajednice, no vijenik eljko Lopari zatraio je objanjenja vezana za rad fi tnes centra te kriterije raspodjele sredstava unutar

Zajednice. Stjepan Ficko naglasio je kako

fi tnes centar posluje pozitivno. Kad je rije o raspodjeli sredstava, za to postoje kriteriji, odgovorio je Ficko, uz dodatak da su sve odluke o raspodjeli donesene jednoglasno.Na sjednici je jednoglasno prihvaeno Godinje izvjee o izvrenju lanjskog

prorauna. Do kraja sjednice vijenici

su prihvatili Izvjee o izvrenju Programa javnih potreba grada Lepoglave za 2011. godinu te prijedlog Javnog poziva za predlaganje kandidata za lanove Savjeta mladih grada Lepoglave.

Sjednica je bila kraa i produktivnija, sloili su se vijenici

IZDVOJENOGrad u proraunskom plusu

S prenesenim vikom iz 2010. godine od 60 061,55 kuna, u 2011. go-dinu u gradskom je proraunu bilo uk-upno 17 311 516,74 kuna raspoloivih sredstava. Lani su rashodi i izdaci iznosili 15 891 461,55 kuna pa je ostao viak od 1 420 055,19 kuna. Ulagalo se u sva podruj a: u gospodarstvo, komunal i drutvo, a nisu izostale ni kapitalne inves-ticije. Tako je primjerice za do-gradnju kole u Vinjici premamodelu javno-privatnog partnerstva izdvojeno 150 456,18 kuna, a za rekonstrukciju i obnovu lepoglavske

kole 80 006,07 kuna. U komunal je uloeno 4 572 814, 41, od ega 155 643,50 kuna na sanaciju klizita. Za kapitalne investicije iz gradskog je prorauna izdvojeno 1 923 155, 81. Tako je za izgradnju nogostupa izd-vojeno 332 977,09 kuna, za program odvodnje utroeno je 822 411,22, a 2 4 4 0 0 , 0 0 k u n a z a i z g r a d n j u i rekonstrukciju vodovoda u Zlogonju iarovnici. Sve obaveze grada su podmirene i nema dugovanja prema proraunskim korisnicima.

Raspodjela proraunskog vika

Aktivnosti i programi VrijednostFinanciranje politikih stranaka 9 150,00 knipkarski festival 20 000,00 knRadionica prostorune ipke 10 000,00 knTekue odravanje po mjesnim odborima 224 905,19 knIzgradnja javne rasvjete po mjesnim odborima 50 000,00 knOtkup zemljita u mjesnim odborima 50 000,00 knUreenje gradskog parka 90 000,00 knRekonstrukcija niskonaponske mree 123 000,00 knIzgradnja nogostupa D-35 - Stepineva ulica 70 000,00 knKomunalno opremanje poslovne zone 500 000,00 knKapitalna ulaganja u Djeji vrti Lepoglava 48 000,00 knRekonstrukcija O Lepoglava 175 000,00 knUreenje prilaza O Lepoglava 30 000,00 knPotpore udrugama 20 000,00 kn

Radom na elektronskim itaima gradski vijenici idu ukorak s vremenom

- Sa eljom da budemo jo efi kasniji i transparentniji pokrenuli smo ideju da svaki vijenik, zaposleni u gradskoj upravi i udruge civilnog drutva dobiju tablete. elimo da pomou njih sve ideje, zakljuci i projekti koje donosim ja kao gradonaelnik, Gradsko vijee, odnosno gradska uprava dou do korisnika. Ovaj projekt ima i znaajan fi nancijski moment. Upotrebom tableta smanjit emo trokove nabave papira. Analizom je utvreno kako e se, vezano samo za trokove nabave papira, uvoenje tableta isplatiti ve za godinu i pol do dvije godine. Vano je istaknuti da su cijelu softversku aplikaciju te pripremu i edukaciju vijenika i svih koji u okviru ovog projekta koriste tablete odradili nai mladi obrazovani ljudi - objasnio je razloge uvoenja tableta u rad Gradskog vijea i gradskih slubi gradonaelnik Marijan kvari.

Ukupno se za pripremu papirologije za sjednice Vijea godinje troilo 15 000 kuna. Pridoda li se tome vrijeme, koje su gradske slube najee na utrb drugih redovnih poslova troile na pripremu sjednica, 25 000 kuna koliko je utroeno za nabavu tableta, kako navodi gradonaelnik kvari, isplatit e se najkasnije za dvije godine.

Novitet u radu prihvatili su svi gradski vijenici istaknuvi da im je ovaj nain rada znaajno pojednostavnio pripreme za sjednice i dao mogunost da neprestano budu u kontaktu s gradskim slubama i

graanima.

MINISTARSTVO KULTURE Raspodjela sredstava u 2012.

Najvei iznos od ak 290 000 kuna Ministarstvo je namijenilo Hrvatskom restaura-torskom zavodu za obnovu crkve Blaene Djevice Marije i pavlinskog samostana.

Ovogodinjom raspodjelom potpora programima u kulturi resorno je Ministarstvo Lepoglavi namijenilo ukupno 444 500 kn. Tako je za 16. meunarodni festival ipke gradu odobrena potpora od 80 000 kuna. S ciljem promicanja meunarodne kulturne suradnje Zadruga

lepoglavske ipke za predstavljanje na Meunarodnom festivalu ipke u Maarskoj dobila je 1 000 kuna, a Udruga Ekomuzej Lepoglava 3 500 kuna za predstavljanje ipke u Italiji. Za terensko istraivanje i dokumentiranje lepoglavskog ipkarstva Ministarstvo je dodijelilo 10 000 kuna.

Najvei iznos, ak 290 000 kuna, Ministarstvo je namijenilo Hrvatskom restauratorskom zavodu za obnovu crkve Blaene Djevice Marije i biveg pavlinskog samostana, tonije za restauratorske radove na zidnim slikama u crkvi, samostanu i samostanskoj ljekarni. Lepoglavska gradska knjinica dobila je 55 000

kuna za nabavu knjine i neknjine grae te 5 000 kuna za okrugli stol pod nazivom Ivan Belostenec i njegovo djelo. Napomenimo i da je Ansambl AD Gloriam Brass za dva koncertna gostovanja, od kojih je jedan bio u Lepoglavi, dobio ukupno 20 000 kuna.

foto

: arh

iva

TKIC

-a

Grad Lepoglava 11. grad po transparentnosti u Hrvatskoj

GONG Istraivanje transparentnosti jedinica lokalne samouprave

Visoke ocjene grad je dobio u svim kategorijama: javnost sjednica Gradskog vijea, javnost rada i odluka, prim-jena Zakona o pravu na pristup informacijama, suradnja s organizacijama civilnog drutva i izravna participacija graana u odluivanju.

Protekle dvije godine grad Lepo-glava uloio je mnogo truda u trans-parentnost rada koncentrirajui se na razvoj boljih alata na internetu, rad gradskih slubi kao i na odnos s orga-nizacijama civilnog drutva. Rezultati tog truda prepoznati su i na nacio-nalnoj razini. Naime, gradonaelnik Marijan kvari u utorak je 24.4. u Hrvatskom novinarskom drutvu bio jedan od plenarnih govornika prilikom dodjeljivanja nagrada za 15 gradova, opina i upanija koji su u svom radu iskazali najviu razinu

foto

: arh

iva

TKIC

4

VIJEE ZA KOMUNALNU PREVENCIJU GRADA LEPOGLAVE Redovita sjednica

Svi pokazatelji upuuju na to da Lepoglava ostaje siguran grad Statistika kae da je Lepoglava jedna od rijetkih jedinica lokalne samouprave koja biljei pad opeg kriminaliteta. S druge strane, Vijee poziva na opreznost u prometu. Naime, broj prometnih prekraja i stradanja u porastu je.

Stanje sigurnosti u Lepoglavi je povoljno. Zakljuak je to izlaganja naelnika Policijske postaje Ivanec Borisa Divjaka sa sjednice Vijea za komunalnu prevenciju grada Lepo-glave. Stanju sigurnosti pogodo-vala je statistika koju vode policijski slubenici, a u kojoj se posebno istie niska stopa kriminaliteta.

Naime, tijekom 2011. godine poinjeno je tek 41 kazneno djelo, 17 manje nego 2010. godine i gotovo duplo manje nego 2009. godine (76). Unazad tri godine na podruju Lepo-glave nije bilo ni jednog razbojnitva, ubojstva, silovanja ili bilo kojeg drugog teeg kaznenog djela dok je najvie bilo kraa i provala (27).

Zbog ovih je statistikih po-dataka Lepoglava jedna od rijetkih jedinica lokalne samouprave u kojoj se biljei pad opeg kriminaliteta. Od takvih kaznenih djela zabiljeeno ih je sedam za gospodarski kriminalitet, dva za zlouporabu droge te po jedan za promet i organizirani kriminal. Iako je statistiki broj (ne)djela ve-zanih za zlouporabu droge prilino nizak, ostaje injenica kako se zna za daleko vie takvih kaznenih djela, ali zbog manjka suradnje graana i policije sam proces njihova sank-cioniranja gotovo je nemogu.

Statistika o prometnim prekrajima i stradanjima u porastu je. Nakon viegodinjih pozitivnih

foto

: arh

iva

TKIC

transparentnosti rada. Grad Lepogla-va naao se na visokom jedanaestom mjestu od ukupno 556 jedinica lo-kalne samouprave u Hrvatskoj. U Varadinskoj je upaniji jedino Novi Marof ispred Lepoglave, na devetom mjestu.

Visoke ocjene, ak 8,22 od moguih 10, grad je dobio u svim kategorijama: javnost sjednica Grad-skog vijea, javnost rada i odluka, primjena Zakona o pravu na pristup informacijama, suradnja s organizaci-jama civilnog drutva i izravna par-

ticipacija graana u odluivanju.U kategoriji upanija najtrans-

parentnijom je ocijenjena Krapinsko-zagorska (7,75) koju u stopu slijedi Varadinska upanija (7,64). Nagra-du LOTUS za najviu iskazanu razinu transparentnosti uime Varadinske upanije preuzela je zamjenica upana mr.sc. Blanka Glavica Jemenica dok je gradonaelnik kvari na poziv GONG-a govorio o aktivnostima i naporima za transparentnou zbog ega je grad Lepoglava jedan od gra-dova koji je najvie napredovao u

odnosu na prolo istraivanje u 2009. godini te tako sada ima status izra-zito transparentan.

Konferenciju su pozdravnim gov-orima otvorili ministar uprave Arsen Bauk, Dario Runti iz Udruge gra-dova i Dragan Zeli, izvrni direktor GONG-a. Odrana je i panel- raspra-va pod nazivom Zato biti transparen-tan? na kojoj su svoja iskustva o na-porima koje ulau u transparentnost te koje koristi zajednica zahvaljujui tome ima (od ukljuivanja graana u procese odluivanja do privlaenja investicija) komentirali naelnici, gradonaelnici i upan s dobrim re-zultatima transparentnosti rada: Vo-jko Obersnel, Sreko Vukovi, Mari-jan kvari i Sinia Hajda Doni.

Istraivanje LOTUS - lokalna, odgovorna i transparentna uprava i

samouprava fokusirano je na prob-l e m e

Gradonaelnik Marijan kvari bio je jedan od govornika na dodjeli nagrada za transparentnost

trendova statistika nam donosi crne brojke: 39 prometnih nesrea od ko-jih jedna s poginulom osobom i dvije s teko ozlijeenima. Uz to, negativan trend zabiljeen je i kod remeenja ja-

vnog reda i mira, najee zbog pijan-ih pojedinaca i nasilja u obitelji. Ipak, s obzirom na brojne manifestacije i druga javna okupljanja, ova je brojka jo uvijek unutar pozitivnog trenda.

Robert Ribi iz Granine policije takoer je imao pozitivne vijesti, sve-

ga etiri nezakonita prelaska granice. to se pak Kaznionice u Lepoglavi tie, Stjepan Maar kazao je kako osim otmice slubenice drugih eksc-esa nije bilo. Problem koji Kaznionica

ima su zgrade u vlasnitvu drave/Ka-znionice koje ne trebaju Kaznionici i koje bi ona rado prodala, ali zbog velike derutnosti nekretnina to je go-tovo nemogua misija.

Zorislav Rodek napomenuo je problem bjesnoe kod lisica. Naime,

funkcioniranja lokalnih vlasti u odnosu na informiranje graana i nji-hovo ukljuivanje u odluivanje. Ovo istraivanje GONG i Udruga gradova provode u okviru projekta Zajedno protiv korupcije fi nanciranog preko IPA programa 2008. uz sufi nan-ciranje Ureda za udruge Vlade RH i Nacionalne zaklade za razvoj civil-noga drutva. Istraivanje je prove-deno po drugi put i to u periodu od rujna 2011. do veljae 2012. godine. Istraivanjem je obuhvaeno svih 576 jedinica lokalne i regionalne samou-prave (127 gradova, 429 opina i 20 upanija) s ciljem utvrivanja tre-nutne situacije i napretka gradova i opina u odnosu na prvo istraivanje u podrujima transparentnosti rada i otvorenosti prema graanima, surad-nje s organizacijama civilnog drutva te funkcioniranja m j e s n e samou-

prave.

u prva tri mjeseca zabiljeena su tri sluaja bjesnoe kod lisica to je isti broj koliko ih je bilo tokom cijele prole godine. Rodek je zabrinut da

prologodinja oralna vakcinacija bjesnoe kod lisica moda nije us-pjela. Bjesnoa je zabiljeena u pograninim podrujima, a s obzi-rom na to da su i psi bili u doticaju sa zaraenim lisicama, poduzete su i mjere primarne zdravstvene zatite za graane: dvije su osobe cijepljenje. Pojavio se i problem leptospiroze kod konja koju kod vodotokova ire glo-davci.

Ravnatelj lepoglavske kole Rat-ko Tomi predloio je nove aktivnosti iz domene preventive zlouporabe i tetnosti droga predavanjem za uenike i roditelje.

Ono to ostaje problem brojna su okupljanja u veernjim satima koja esto dovode do unitavanja poje-dinih lokaliteta (Gaveznica). Problem e se rjeavati postavljanjem rasvjet-nih tijela na spomenutim lokaliteti-ma. Kako bi se pokuao zaustaviti trend devijantnog ponaanja meu mladima, predsjednik Nezavisne udruge mladih Hrvoje Kova ponov-no je postavio pitanje Adrenalinskog parka u Lepoglavi zatraivi bri pro-ces i pomo nadlenih institucija pri-likom prebacivanja vlasnitva ili prava koritenja planirane parcele na grad Lepoglavu ime bi se otvorili prvi preduvjeti za izradu glavnog projekta za predstojee natjeaje.

Vijee za komunalnu prevenciju redovito razmatra sigurnosno stanje na gradskom podruju

Gradnjom komunalne infrastrukture dovee sigurnost za graane

Iz domene komunalne prevencije Petar upani, voditelj komunalno-gospodarskih poslova grada Lepoglave, izdvojio je niz kapitalnih ulaganja kojima e se poveati kako ivotni standard tako primarno i sigurnost graana. Nakon to je zavren lijevi skreta na zaobilaznici, preostalo je post-aviti asfaltni tepih u Stepinevoj ulici (150 metara), kree se sa 700 metara nogostupa u Kamenici od Cikaa, 735 metara nogostupa od Stepineve ulice do eljeznike stanice, u pripremi je i nogostup od Vuliinca do ulaska u Kamenicu u duljini od 1520 metara, a u suradnji sa upanijskom upravom za ceste postavljeno je i pet ogledala.

5

Njihov je zadatak pomoi starijim, bolesnim ili nemonim graanima u svakodnevnim poslovima poput nabave lijekova i hrane, prijevoza do ambu-lante i sitnih kuanskih poslova. Tri Lepoglavanke s radom su zapoele poetkom travnja. Jedna od njih e ostati raditi do kraja rujna, a dvije e odraditi samo tri mjeseca koja su im ostala od lani. Zapoljavanje gerontodomaica, dugotrajno nezaposlenih graanki, nailo je na odline reakcije korisnika pomoi kojih je trenutno stotinjak.

Jedna od njih je sedamdesettrogodinja Paula Horvat koja ve godinama u svojoj kui ivi sama. ivotne prilike njezinu su djecu i unuke odvele ivjeti u druge sredine. Iako je redovito posjeuju,

Istovremeno s komunalnim javnim radovima s radom su zapoele i tri gerontodomaice

Od 4. lipnja Vinjica bez potanskog ureda

HRVATSKA POTA Racionalizacija trokova

Nakon vie od 30 godina rada Potanski ured Donja Vinjica zatvara svoja vrata. Racionalizaciju, odnosno ukidanje nerentabilnih potanskih ureda koje je pokrenula Hrvatska pota zahvatila je i Potanski ured u Vinjici koji je 4. lipnja prestao s ra-dom. Kad birokrati odluuju o sud-binama, onda to rade bez provjere stvarne situacije pa je Vinjica umalo zavrila u Klenovniku.

- Odluku o zatvaranju odreenih potanskih ureda koji negativno po-sluju Hrvatska pota donijela je na temelju praenja potreba korisnika i broja usluga koji upuuju na to da dosadanji model potanskog ureda u tim naseljima, naalost, nije uinkovit. Naalost, korisnici nisu u dovoljnoj mjeri koristili usluge potanskih ureda. Podsjeamo, Hrvatska pota nije korisnik dravnog prorauna, ve se fi nancira iskljuivo vlastitim po-slovanjem. Hrvatska pota prvotno je raspisala natjeaj za franize, odnosno za Ugovorne potanske urede, ali za veinu, naalost, nije bilo zaintere-siranih potencijalnih ugovornih part-nera. Nakon toga, problem je pred-stavljen lokalnim samoupravama, ali, naalost, ni s te strane nije bilo interesa za sufi nanciranjem istiu u Hrvatskoj poti.

Grad Lepoglava elio je pokriti operativne trokove rada ureda, no Hrvatska pota traila je da Grad troak rada ureda sufi nancira s oko 80 000 kuna ime bi sufi -nancirali i plae zaposlenika Hrvatske pote. Grad Lepoglava razmatrao je ak i tu mogunost, ali pod uvjetom da to osigura daljnji rad Potanskog ureda Donja Vinjica to Pota nije eljela uiniti.

Javnim radovima do smanjenja nezaposlenosti

PROGRAM JAVNIH RADOVA Zaposleno 16 graana

Program javnih radova grad Lepoglava kontinuirano provodi od srpnja 2009. godine, a godinje kroz njega proe najmanje 12 ljudi. Grad Lepoglava ima 550 os-oba prijavljenih u evidenciji Zavoda za zapoljavanje. Javnim radovima nezaposlenost je, bar privremeno, smanjena za etiri posto.

Od 1. travnja grad Lepogla-va u suradnji s Hrvatskim zavo-dom za zapoljavanje zapoeo je s provoenjem programa javnih ra-dova. U estomjeseni program ove je godine ukljueno 16 novih, ali i sedam graana koji su lani odradili polovicu programa pa e sada raditi samo do kraja lipnja. Jedini uvjet za zapoljavanje jest da su vie od est mjeseci u evidenciji Zavoda za zapoljavanje.

- Primili smo 11 novih graana koji e biti zadueni za komunalno ureenje, jednu gerontodomaicu za pomo starijim i nemonim sugraanima dok e etiri osobe ra-diti u gradskom poduzeu TKIC na raznim poslovima po potrebi rekao je zamjenik lepoglavskoga gradonaelnika Alojz Gredelj.

Novozaposleni rade za mini-malnu plau, a grad im je osigurao prijevoz, upoznavanje s osnovama zatite na radu i radna odijela. No, privremeno ukljuivanje na trite rada prije svega je prilika za poticanje socijalne ukljuenosti, ublaavanje socijalne posljedice nezaposlenosti

foto

: arh

iva

TKIC

te ponovno stjecanje radnih navika. - Ovaj program puno znai meni i ostalim radnicima. Danas je teko pronai posao, teki su uvjeti. No, bilo bi bolje kad bi i program trajao due - rekla je novozaposlena Magda-lena Plemeniti.

Program javnih radova grad Lepoglava kontinuirano provodi od srpnja 2009. godine, a godinje kroz njega proe najmanje 12 ljudi. Grad Lepoglava ima 550 osoba prijavljenih u evidenciji Zavoda za zapoljavanje. Programom javnih radova nezaposle-nost je, bar privremeno, smanjena za etiri posto.

veinu vremena provodi sama. - Jako sam zadovoljna s njima i jako su mi potrebne. Sve su mi bile drage. Jako su uljudne, pristojne i dobre. Najsretnija bih bila kad bi stalno bile kod mene da mogu s nekim razgovarati. Teko je biti sam, nitko ne zna koliko dok to ne doivi - rekla je Pavlica kako ju od milja zovu njezine gerontodomaice.

Program je imao i pozitivan utjecaj na gerontodomaicu Moniku Breki koju je potaknuo na prekvali-fi kaciju za njegovateljicu. Monika je ve drugi put zaposlena u programu javnih radova i trenutno se brine o trideset i dvije korisnice. - Jako sam zadovoljna, korisnice su jako dobre. Napravimo koliko se moe. Idemo u duan, donesemo im ak i drva kad zatreba - rekla je Monika.

Navodei rezultate poslovanja Potanskog ureda Donja Vinjica, kojima opravdava njegovo ukidanje, Hrvatska pota navela je gubitak od 171 824 kuna u 2010. godini. No, ta se cifra najveim dijelom, oko 80 pos-to, to su priznali u Hrvatskoj poti, odnosi na trokove plaa zaposlenih djelatnika te trokove nabave njihove odjee. Budui da e svi zaposleni u Potanskom uredu Donja Vinjica i nakon zatvaranja tog potanskog ureda i dalje raditi u Hrvatskoj poti, odnosno biti premjeteni u druge potanske urede trokovi plaa za-poslenika i trokovi nabave njihove

odjee i dalje e postojati. Dakle, gu-bitkom su prikazani trokovi koji e i dalje postojati, odnosno nee nestati s prestankom rada Potanskog ureda u Vinjici.

Komentirajui priopenje u ko-jem Hrvatska pota navodi da lo-kalna samouprava, u ovom sluaju Grad Lepoglava, nije bila zaintere-sirana za sufi nanciranje rada ureda, iz gradske je uprave stiglo objanjenje kako je Grad elio pokriti operativne trokove rada ureda to je oko 20 posto od navedenog ukupnog gubit-ka. No, Hrvatska pota traila je da Grad troak rada ureda sufi nancira s oko 80 000 kuna ime bi, poruili su iz Grada, sufi nancirali i plae zaposle-

nika Hrvatske pote. Grad Lepoglava razmatrao je ak i tu mogunost, ali pod uvjetom da to osigura daljnji rad Potanskog ureda Donja Vinjica to Pota nije eljela uiniti. - S ciljem spaavanja Potanskog ureda Donja Vinjica odrao sam nekoliko sastanaka s predstavnicima Hrvatske pote te s predsjednicima mjesnih odbora s podruja Vinjice. Naalost, uz sva nastojanja, nismo u mogunosti pristati na uvjete koje je postavila Hrvatska pota - rekao je gradonaelnik Marijan kvari.

Iz Hrvatske pote najavljeno je kako e Vinjica i dalje zadrati svoj

potanski broj. - Korisnici nita ne mijenjaju u potanskom broju te u dostavi sve ostaje isto, tako da razloga za revolt ne bi trebalo biti poruili su iz Hrvatske pote.

Unato ukidanju potanskog ureda, Hrvatska pota jami da se na podruju Vinjice razina kvalitete potanskih usluga nee bitno promi-jeniti. - Korisnici s podruja Vinjice nee ostati bez usluga Hrvatske pote te zatvaranje potanskog ureda ni u kojem sluaju nee negativno utjecati na usluge. Dapae, sve usluge koje su korisnici do sada obavljali u ovom potanskom uredu moi e obaviti preko naih djelatnika potonoa i to bez izlaska iz svojeg doma. Trebaju li platiti raun, poslati poiljku ili paket sve mogu obaviti na svom kunom pragu. Potaru mogu predati raune koje ele platiti i on e im dati pot-vrdu, uplatiti raune te im dostaviti potvrdu o uplati i raun istie se u priopenju Hrvatskih pota.

Reagirali su i mjesni odbori s podruja Vinjice. Na adresu Hrvatske pote upueno je protesno pismo u kojem se izmeu ostalog navodi: Pota koja ukida ured i umanjuje znaenje i vrijednost mjesta te kvalitetu ivota mjetana u nekom podruju ne moe biti moja pota, a isto tako nije u redu da na pismu koje je upueno mjetanima nekog mjesta sa 1700 itelja i najmanje 500 migranata, nema potpisa odgovorne osobe koja bi svojim imenom i prezi-menom stajala iza ovakve odluke.Nadalje, u pismu se postavlja pi-tanje kamo e odsad umirovljen-ici i rodilje po svoje mirovine i naknade koje dobivaju preko Hrvatske potanske banke.Pismom je zatraen dolazak odgov-ornih iz Hrvatske pote u Vinjicu, no na taj se poziv nitko nije odazvao.

Vraena kasna eljeznika linija na relaciji Varadin - GolubovecPREGOVORI S HRVATSKIM ELJEZNICAMA URODILI PLODOM

Nakon pola godine stanke, 10. je lipnja tono u 22,20 krenuo vlak iz Varadina do Golubovca. Ova kasna eljeznika linija na relaciji Varadin-Ivanec - Lepoglava - Golubovec do prosinca prole godine bila je glavno prijevozno sredstvo mnogih studenata i radnika ovih krajeva koji rade u poslij-

epodnevnoj smjeni. Tada je iz Hrvatskih eljeznica stigla odluka o racionalizaciji trokova i ukidanju te linije to je izaz-valo negodovanje putnika. Rjeenje su zajedno traili Varadinska upanija te gradovi Lepoglava i Ivanec koji su svih ovih mjeseci pregovarali s Upravom H-a.

Hrvatska pota garantira istu razinu kvalitete potanskih usluga

Ureenje nogostupa u arovnici

foto

: arh

iva

TKIC

foto

: arh

iva

TKIC

foto

: arh

iva

TKIC

6SASTANAK U LEPOGLAVI Poetak osnivanja regionalnog drvnog klastera

Drvnim klasterom na EU triteCiljevi osnivanja klastera su umreavanje javnog, privatnog i znanstveno-istraivakog sektora, privlaenje domaih i stranih investitora u sektor, stvaranje nove dodane vrijednosti te uinkovito koritenje dostupnih izvora fi nanciranja i dobivanje bespovratnih sredstava iz EU fondova.

Ministarstvo gospodarstva u suradnji s tehnikom pomoi u ok-viru provedbe IPA projekta Podrka razvoja klastera organiziralo je u Lepoglavi prvi sastanak sektorske Radne skupine za razvoj regionalnih klastera. Tema sastanka bila je os-nivanje pilot- regionalnog klastera u drvopreraivakom sektoru. S inici-jativom su tom prilikom upoznati i o tome su raspravljali predstavnici ministarstva, javnih ustanova, aka-demske zajednice, jedinica lokalne i regionalne samouprave te predstavni-ci gospodarskog drvopreraivakog sektora s dravnih podruja u kojima je upravo ova grana industrije najraz-vijenija.

S obzirom na to da bi grad Lepoglava uz pomo Varadinske upanije i Ministarstva gospodarstva u budunosti trebao postati Centar izvrsnosti za drvo u obradi i dizajnu, ne udi da je prvi sastanak sektorske Radne skupine za razvoj regional-nog klastera u drvopreraivakom sektoru odran upravo u Lepoglavi. - Varadinska upanija najkonkurent-nija je upanija u Hrvatskoj, pri tomu se istiu njeni izvozni po-

foto

: arh

iva

TKIC

-a

PODUZETNIKA ZONA

Poduzetnika zona predstavljena na zagrebakom Rexpo sajmuGrad Lepoglavu predstavljao je gradonaelnik i saborski zastupnik Marijan kvari koji je ostvario brojne kontakte, posebno s njemakim investi-torima, predstavio projekte i pronaao potencijalne partnere.

19. i 20. travnja lepoglavska je Poduzetnika zona zajedno s ostalim opinama, gradovima i tvrtkama iz Varadinske upanije predstavljena na 1. meunarodnom sajmu REXPO Zagreb 2012. koji je obiljeio velik odaziv kako izlagaa tako i ulagaa.

Varadinska upanija na sajmu je sudjelovala s najjaom postavom, a upan Predrag tromar, koji je ve i prije poetka sajma imao nekoliko zakazanih razgovora s predstavnicima investitora, tom je prilikom rekao:

Poduzetnika zona Lepoglava kao dobar primjer Lepoglavska zona jedna je od tri

u Varadinskoj upaniji koje zadovol-javaju osnovni jedinstveni standard pruanja usluga stranim i domaim ulagaima.

U Trakoanu je odran seminar Napredni imovinski standard koji je okupio predstavnike poslovnih zona i investitore te predstavnike resornih ministarstava.

Imovinski standard jedinstveni je standard pruanja usluga stranim i domaim ulagaima kojim se defi nira ponuda lokacija i objekata koji zado-voljavaju meunarodne standarde kvalitete, odnosno mogunosti za ulaganja u pogledu raspoloivog zemljita, vlasnike strukture, pro-stornih planova i infrastrukture u

LAG-ovi kao budunost za udruge

LOKALNA AKCIJSKA GRUPA SJEVEROZAPADPredstavljanje u akovcu

akovec je 24. svibnja bio domain nove konferencije u sklopu programa JAKO na temu Uloga organizacija civilnog drutva u razvoju lokalnih zajednica na kojoj je gostovala i Lokalna akcijska grupa Sjeverozapad.

Cilj konferencije bio je oku-piti predstavnike civilnog, javnog, privatnog profi tnog i privatnog neprofi tnog sektora kako bi se otvorio prostor za diskusiju o ulozi organizacija civilnoga drutva u razvoju zajednica. Na konferenciji se tako razgovaralo o aktivizmu graana u lokalnim zajednicama, nainima ukljuivanja graana u procese razvoja zajednica i kreiranja politika te mogunostima i utjecajima koje organizacije civilnog drutva imaju ili mogu imati na drutvo.

Posebno se istaknula rasprava o budunosti organizacija civilnog drutva ukljuivanjem u lokalne akcijske grupe (LAG-ove) i struk-turnom dijalogu. Upravo je kod teme LAG-ova predstavljeno njih nekoliko od kojih je jedan bio i LAG Sjeverozapad koji ima sjedite u Lepoglavi, a koji je predstavio tajnik LAG-a Emil Tkalec. Konferenciju je moderirao Hrvoje Kova iz TKIC-a, a svoje su LAG-ove i organizacije predstavili i Milan Medi (LAG Vallis Colapis), Mirela Despotovi (CCI), Mihaela Pancer Zadravec (REDEA), Drago Vruini (Zak-lada ZAMAH) i Nataa Rajevi (Agencija za mobilnost i programe Europske unije).

foto

: arh

iva

Vara

din

ske

upn

ije

tencijali posebice oni vezani za drvopreraivaku industriju. Stoga nam je vano osnivanje klastera u drvopreraivakom sektoru kroz koji e djelovati i budui Centar izvrs-nosti za drvo u obradi i dizajnu is-taknuo je Milan Pavlekovi, zamjenik varadinskog upana.

Centar izvrsnosti za drvo u ob-radi i dizajnu koji se planira osno-vati u Lepoglavi trebao bi dovesti do stvaranja novih vrijednosti u drvnoj industriji poput razvoja dizajna, novih tehnologija, objedinjavanja marketinga, laboratorija i svega to je potrebno drvnoj industriji da na globalnom tritu bude to konkurentnija. Upravo se zato u projekt osnivanja sek-torskih klastera s poseb-nim interesom ukljuila Varadinska upanija i grad Lepoglava. - U ovakve inicijative za-jedno s gospodarst-venicima mora biti ukljuena i lo-kalna samouprava. Grad Lepoglava kao budui Cen-

tar izvrsnosti, nakon to se osnuje drvopreraivaki klaster, njegovim e lanicama pomagati u stvaranju novih vrijednosti i to uslugama koje e im pruati na polju dizajna, mar-ketinga i primjene novih tehnologija rekao je lepoglavski gradonaelnik Marijan kvari.

U ime Ministarstva gospodarstva o ciljevima osnivanja strukturnih re-gionalnih klastera, pa tako i klastera u drvopreraivakom sektoru, na sas-tanku u Lepoglavi govorila je Marija Rajakovi. Napomenula je kako su, izmeu ostalih, ciljevi osnivanja klas-tera umreavanje javnog, privatnog i znanstveno-istraivakog sektora, privlaenje domaih i stranih investi-tora u sektor, stvaranje nove dodane vrijednosti te uinkovito koritenje dostupnih izvora fi nanciranja i dobivanje bespovratnih sredstava iz EU fondova. - Sve to trebao bi biti snaan korak prema konanom cilju, podizanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva dodala je

Marija Rajakovi.Na osnivanju regionalnih klastera

Ministarstvo gospodarstva suraivat e sa svjetski poznatim centrima za inovacije, razvoj poduzetnitva i po-slovanja iz Baskije Bilbao Social In-novation Park i Denokinn te baski-jskim laboratorijem za istraivanje i dizajn novih projekata korporativne i drutvene inovacije Innovalab iji su predstavnici Inigo Urkidi, Gorka Es-piau i Carlos Fernandez na sastanku predstavili rezultate analize sektor-skog potencijala i najavili nove pro-jektne aktivnosti.

- Ovaj bi klaster, to se drvopreraivake industrije tie, trebao pozicionirati Hrvatsku na europskoj razini istaknuo je ovom prilikom Barry Condron, voditelj tima Podrka razvoja klastera koji fi nancira Europska unija. Nakon sas-tanka u Lepoglavi bit e odrano jo njih nekoliko nakon ega e uslijediti i osnivanje Regionalnog klastera u drvopreraivakom sektoru.

Sastanak u Lepoglavi prvi je u nizu prije osnivanja Regionalnog klaste-rau drvopreraivakom sektoru

gospodarskim zonama. Takav osnovni standard zadovoljavaju i tri zone u Varadinskoj upaniji od kojih je jedna ona lepoglavska, Poduzetnika zona uz dravnu cestu D35 tonije na obi-laznici.

Kako bi se Poduzetnika zona lake popunila, klju uspjeha za privlaenje novih inozemnih izravnih investicija je postizanje takve razine imovinskog standarda koja e omoguiti predvianje zahtjeva, informiranje ulagaa i voenje kroz sve procese, od ishoenja dozvole za gradnju do dobivanja svih potrebnih dozvola za obavljanje djelatnosti.

Predvoeni Renatom Skoko iz Varadinske upanije sudionici spo-menutog seminara meu kojima su bili predstavnici Ministarstva poduzetnitva

i obrta, Varadinske upanije te pred-stavnici upanijskih zona svrstanih u zone tzv. Naprednog imovinskog standarda iz Osjeko-baranjske, Virovitiko-podravske, Poeko-slavonske i Vukovarsko-srijemske upanije, 25. su travnja posjetili i obili lepoglavsku Poduzetniku zonu kao primjer jedne od certifi ciranih upanijskih poduzetnikih zona koja se i dalje gradi, razvija i iri.

Goste su doekali Hrvoje Kova i Tea Momondor iz gradskog Projekt-no-razvojnog ureda koji su prisutnima prenijeli dio najznaajnijih informacija koje su zatraili kao to su uvjeti grad-nje, natjeaj za nove parcele, gradski poticaji za nove investitore i oprem-ljenost same Zone.

- Ova je manifestacija nadmaila moja oekivanja. Posebno vese-li optimizam i nagovjetaj bolje poduzetnike klime koja se osjeala na REXPO-u meu izlagaima i in-vestitorima. Odradio sam nekoliko ozbiljnih razgovora s amerikim, talijanskim i turskim investitorima oko ulaganja u medicinski turizam u Varadinskim Toplicama, a prikupili smo i izuzetno korisna znanja koja e nam koristiti u buduoj profi laciji i specijalizaciji naih poduzetnikih

zona za koje postoji znaajan interes.Grad Lepoglavu predstavljao je

gradonaelnik i saborski zastupnik Marijan kvari koji je tom prigodom ostvario brojne kontakte, posebno s

njemakim investitorima, predstavio projekte i pronaao potencijalne part-nere. - Poduzetnika zona dosad je uvijek privlaila pozornost investi-tora. Povoljna cijena potpuno komu-

nalno opremljenih parcela i odlian geografski poloaj samo su neke od prednosti Zone koje prepoznaju mnogi zainteresirani potencijalni in-vestitori rekao je kvari.

7

Otvaranjem Projektno-razvojnog ureda u sklopu TKIC-a grad Lepo-glava i opina Bednja dobili su cen-tralno mjesto za izradu, provedbu i praenje projekata. Od svog je os-nivanja prije godinu i pol do danas Projektno-razvojni ured izradio vie desetaka projektnih prijedloga koji su prijavljeni na mnoge natjeaje. Posljednji u nizu odobrenih projekata jest LACE, projekt za razvoj ipke i ipkarstva koji je odobren za fi nan-ciranje u sklopu natjeaja Europa za graane. Osim njega, u posljed-nja je tri mjeseca izraeno 12 raznih projekata za natjeaje s EU predzna-kom, ali i za brojne natjeaje domaih ministarstava. O svim smo tim ak-tivnostima popriali s voditeljem Projektno-razvojnog ureda Emilom Tkalecom.

to je sve Projektno-razvojni ured radio posljednjih mjeseci?

Primarno se fokusirao na natjeaje u sklopu fonda IPA za prekograninu suradnju gdje smo zajedno s partnerima iz Hrvatske i Slovenije izradili sedam projekata u ukupnoj vrijednosti 19 653 438,34 kuna. Ti su projekti nastali i kreirani u skladu s potrebama grada Lepo-glave i opine Bednja te su dio pri-oriteta spomenutih jedinica lokalne samouprave. Takoer, u posljednje smo vrijeme bili izrazito aktivni i na domaem projektnom tritu gdje smo iskoritavali postojee natjeaje, a od kojih bih izdvojio i 12 odo-brenih projekata Ministarstva kul-ture u vrijednosti od 607 000 kuna. Jedan od najvanijih projekata za Lepoglavu koji je prijavljen na IPARD vrijedan je 1 511 754,90 kuna. Rije je o izgradnji proistaa u Kamenici.

ime se Projektno-razvojni

PROJEKTNO - RAZVOJNI URED Razgovor s voditeljem Ureda Emilom Tkalecom

Od svog je osnivanja prije godinu i pol do danas Projektno-razvojni ured izradio vie desetaka projektnih prijedloga koji su prijavljeni na mnoge natjeaje. Posljednji u nizu odobrenih projekata jest LACE.

Prijavljeni projekti vrijedni 19 milijuna kuna

Dan otvorenih vrata u kamenolomu OuraVARADINSKA UPANIJA Obiljeen Dan zatite okolia

Posjetitelji su sluali predavanja o bioraznolikosti, razgledali izlobu fotografi ja i nakita od betona, proetali do testnog polja za uzgoj ciljanih sadnica za potrebe rekultivacije i proetali kamenolomom.

Dan zatite okolia Varadinska je upanija obiljeila prigodnim pro-gramom u kamenolomu Oura.

5. je lipnja tako odran Dan ot-vorenih vrata u Holcimu, a tema je bila bioraznolikost.

U Holcimu su se tako okupili predsjednik Uprave Holcima Hrvats-ka Mario Grassl, saborski zastupnik i lepoglavski gradonaelnik Marijan kvari te zamjenik varadinskog upana Milan Pavlekovi. Svoja su izlaganja na temu bioraznolikosti

foto

: arh

iva

TKIC

foto

: arh

iva

HO

LCIM

odrali savjetnica za zatitu okolia u Upravnom odjelu za prostorno ureenje, graditeljstvo i zatitu okolia Varadinske upanije Ivana Duki koja je predstavila i prezentac-iju Kamenolom i okoli, zatim Dali-bor torga iz Hrvatskih uma koji je govorio o certifi ciranju uma, Sanja Peri iz umarskog instituta Jastre-barsko koja je prezentirala rezultate studije pogodnosti revitalizacije kamenoloma autohtonim vrstama drvea i grmlja dok se direktor indus-trijske ekologije u Holcim mineralni agregati d.o.o. arko Horvat u svo-jem izlaganju dotaknuo pitanja stan-darda zatite okolia.

Program je zavrio etnjom do testnog polja za uzgoj ciljanih sadnica za potrebe rekultivacije i razgledavanjem kamenoloma gdje raste vie od tisuu stabala. Za osnovnokolce bile su orga-nizirane prigodne radionce.

Bila je to prigoda i za ragleda-vanje izlobe fotografi ja pod nazivom 100 godina Holcima u svijetu te izlobe nakita od betona.

Ureenje kolskog prilaza

Novac za radove Grad Lepo-glava osigurao je iz svog prorauna i to raspodjelom vika prihoda iz prole kalendarske godine.

Nakon zavrnog rauna iz 2011. godine Grad Lepoglava uvi-dio je viak od planiranih sredstava u koloni prihodi te dio tog vika odluio potroiti na ureenje javnih povrina u uem centru grada. Tako se na rekonstrukciji naao i ve dotrajali prilaz prema osnovnoj koli.

Na prilazu su postavljeni tlaka-vci dok su neposredno pred ulazom postavljene betonske ploe. Ra-dove vrijedne 26 013,75 kn izvodi tvrtka Lomi d.o.o. iz Donje Vinjice dok potreban graevni materijal donira tvrtka Holcim iz Oure.

Radovi u gradskom parku

U gradskom parku u tijeku su radovi oko ureenje staza za etnju. Rije je o postavljanju betonskih rubnika kojima e se omeiti staze te o nasipavanju staza. Radove koji su vrijedni 17 700 kn izvodi tvrtka Lomi d.o.o. iz Donje Vinjice.

Sav graevni materijal potreban za ove radove donira tvrtka Holcim iz Oure, a novac za radove Grad Lepoglava osigurao je iz svog prorauna i to raspodjelom vika prihoda iz prole kalendarske godine.

Projekt ureenja parka Grad Lepoglava zapoeo je lani u suradnji sa Centrom za urbane i privatne ume Hrvatskog umarskog instituta. Zadatak Instituta bio je na terenu utvrditi zdravstveno stanje stabala kako bi se defi niralo hortikulturno ureenje parkovnih povrina to znai da se ureenje parka provodi na struan i kvalitetan nain.

Meunarodna kompanija Holcim svoju je stotu godinjicu uspjenog poslovanja u svijetu, odnosno dvadesetu u Hrvatskoj obiljeila up-ravo na prostoru oko Osnovne kole Ante Starevia u Lepoglavi. No, roendanska proslava odrana 6. svibnja bila je pomalo neuobiajena. Osamdeset direktora i lanova Up-rave Holcima iz deset europskih ze-malja postavljali su i brusili rubnike i tlakavce na kolskom prilazu te zatitili petstotinjak voki u kolskom

vonjaku. Dio njih prihvatio se posla i u gradskom parku. Za radove na obje lokacije upravo je Holcim darovao potreban graevinski materijal.

Roendanske elje Holcimu uputili su uenici i djelatnici O Ante Starevia, lepoglavski gradonaelnik Marijan kvari i njegov zamjenik Alojz Gredelj, predsjednik Gradsk-og vijea Zorislav Rodek i zam-jenik varadinskog upana Milan Pavlekovi.

Holcim proslavio 100. roendan

ured jo bavi osim s izradom pro-jektnih prijedloga?

Aktivni smo u procesima region-alnog povezivanja i meusektorske suradnje u sklopu Lokalne akcijske grupe Sjeverozapad (LAG) gdje tre-nutno zajedno s 11 drugih opina i gradova radimo na izradi Strategije razvoja podruja LAG-a, a koja se radi zajedno s predstavnicima organizacija civilnog sektora, gospodarstvenika i javne uprave ime na naelima inkluzivnosti i transparentnosti nas-tojimo ukljuiti sve projektne ideje u spomenutu strategiju. Valja naglasiti i kako zapoinjemo proces izrade Raz-vojne strategije grada Lepoglave koja e olakati pristup grada k novim planiranim EU fondovima. Nije na odmet spomenuti i brojne radionice i druge oblike edukacija kojima nasto-jimo osnaiti polaznike za proaktivni-ji pristup u traenju fi nancija i novih

prilika za njihove projektne ideje.S kime Projektno-razvojni ured

sve surauje?Iako smo primarno orijentirani

na grad Lepoglavu i opinu Bed-nja, u posljednje smo vrijeme svoje usluge nudili Varadinskoj upaniji i opinama Brezniki Hum, Kle-novnik, Cestica te Videmu, Cirkula-nama i Podetrku iz Slovenije s koji-ma smo i izradili nekoliko zajednikih projekata. esto nam se obraaju mnoge udruge s naeg podruja, ali i zainteresirani poduzetnici kojima treba pomo prilikom razvijanja nji-hovih poduzetnikih planova i ideja.

S obzirom na trokove, koliko je grad Lepoglava profi tirao Pro-jektno-razvojnim uredom?

Da nije bilo Projektno-razvojnog ureda i inicijativa koje je isti pokren-uo, grad Lepoglava u najmanju ruku danas ne bi mogao biti grad s osam

EU projekata ili sjedite Lokalne ak-cijske grupe za 11 jedinica lokalne samouprave. Isto tako, brojne udruge koje su posredstvom Projektno-razvojnog ureda ostvarile svoje prve projekte danas ne bi mogle moda ni postojati. Naravno, ovo nije samoh-vala, ve su to objektivni pokazatelji i injenice na temelju odobrenih projekata i realiziranih aktivnosti. Omjer uloenog i vraenog debelo je na strani vraenog, a ako nam se realizira samo jedan novi EU projekt, mi smo potpuno isplatili uloeno na-trag u gradsku blagajnu. Ulaganja u sustavni i unaprijed defi nirani razvoj grada kao cjeline koja objedinjuje gospodarski i drutveni razvoj osniv-anjem projektnog tima, ne smijemo gledati kroz prizmu troka, nego kao ulog u vlastitu zajednicu. Svakim odobrenim projektom gradu se vraa prvotni ulog, a u realno oekivanoj situaciji s vremenom je ulog grada minimaliziran, a priliv sredstava maksimaliziran. Mnogi bi ovaj pro-jekt mogli okarakterizirati kao ne-potrebno i ambiciozno ulaganje, ali mi smatramo kako Lepoglava mora odabrati europski put koji se temelji na akciji, projektima i realizaciji, a ne na pustim raspravama bez jasne poruke. Alternative nema: ili emo ovim projektom koji ima potenci-jal pokuati postii neke rezultate ili uope neemo pokuati pa neemo dobiti nikakav rezultat nita.

Osnivanjem Projektno-razvojnog ureda, u kojem su sve mahom struni ljudi, uinjen je velik inovativni is-korak u pravcu vee konkurentnosti gradskih ideja na tritu projekata. Veim prilivom sredstava iz drugih izvora rastereuje se gradski proraun koji je tada u slubi dodatnog razvoja gradskih projekata.

Kreativne radionice za djecu

Gosti su posjetili testno polje za uzgoj ciljanih sadnica

Dokumentacija za pojedine projekte teila je i po nekoliko kilograma

foto

: arh

iva

TKIC

8Zadruga lepoglavske ipke najbolja je zadruga u Hrvatskoj odluilo je Ministarstvo poduzetnitva i obrta. Podjela priznanja odrana je u petak 1. lipnja u toplicama Sveti Martin, a priznanje je primila voditeljica Zadruge Karmen otari. - Stvarno sam iznenaena, mislim da smo jo prekratko u tome, ali drago mi je da su drugi prepoznali na rad. Zadruga

LEPOGLAVSKA IPKA Novo priznanje

Zadruga Lepoglavske ipke najbolja zadruga u HrvatskojPodjela priznanja bila je sredinje dogaanje odrano u sklopu trodnevnog XVI. nacionalnog savjetovanja o gospodarstvu i poduzetnitvu koje je odrano pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske.

Cilj projekta LACE je promovirati vanost runog rada i proizvoda s velikom kulturnom vrijednou dobivenih od njega, a sve s ciljem zatite kulturne batine i tradicije.

Novi EU projekt za ouvanje ipke

Projekt LACE (ipka) na vri-jeme je zavren, apliciran i odobrili su ga evaluatori programa Europa za graane u iznosu od 7 000 eura ime grad Lepoglava poveava broj projekata koje je odobrila Europska unija na osam.

Program Europa za graane, koji je od listopada 2007. otvoren i za Hrvatsku, jedan je od programa Europske unije koji predstavljaju integrirani niz aktivnosti koje Unija usvaja s ciljem promicanja surad-nje meu zemljama sudionicama programa u razliitim podrujima povezanima zajednikim politi-kama.

S obzirom na injenicu da se rukotvorstvo i obrtnitvo danas ne priznaju kao to bi trebali, a mladi nisu toliko zainteresirani nauiti metode i tehnike kojima mogu izraivati razliite proizvode, vano je popularizirati i promicati te podizati svijest o vrijednosti izrade ipke. Tehnika izrade ipke uglavnom se prenosi usmeno to otvara potrebu za zatitom tog procesa kao i jedinstvenih proiz-voda koji nastaju u tim arobnim rukama.

Cilj ovog projekta je pro-movirati vanost runog rada i proizvoda s velikom kulturnom vrijednou dobivenih od njega, a sve s ciljem zatite kulturne batine i tradicije. Takoer, projekt e se kroz faze provedbe, a uzimajui u obzir da je svaka ipka u Europi jedinstvena, fokusirati na povezivanje ipkarskih gra-dova/sredita u Europi u formalnu mreu gradova. Mrea e sluiti ne samo kao referentna toka za ovu vrstu rukotvorina ve i kao zagovaraka organizacija na razini europskih regija koja e rasti iz godine u godinu i na kraju biti jaka i stabilna organizacija koja djeluje na europskoj razini.

Ovaj projekt polazite je realizacije tih ciljeva, a kao Lepoglavani moemo biti ponosni na to da cijela ideja potjee i kree upravo iz Lepoglave.

foto

: arh

iva

TKIC

AGRO-TURISTIKI KLASTER Ruralni turizam

Klaster u OsijekuNa Meunarodnom kongresu o ruralnom turizmu sudjelovala je Kristina Lopari iz Agro-turistikog klastera koja se tom prilikom upoznala s novim idejama i nainima razvoja ruralnog turizma.

U Osijeku je od 23. do 26. svibnja bio odran trei po redu Meunarodni kongres o ruralnom turizmu koji je osim znanstvenoj i strunoj javnosti bio namijenjen i turistikim seoskim gospodarstvima te poduzetnicima u ruralnom turizmu.

Meu 200 sudionika iz 12 drava na Kongresu je sudjelovala Kristina Lopari, klaster menader Agro-turistikog klastera Lepoglava, koja se u slavonskoj prijestolnici, shodno zacrtanim planovima i nastojanju Klastera da se na lepoglavskom podruju ojaa ovakav oblik turizma, upoznala s novim idejama i nainima njegova razvoja.

foto

: ATK

Lep

ogla

va

Ministarstvo je nagradilo desetogodinji uspjean rad Zadruge

Razvoj ruralnog turizma glavni je cilj ATK-a Lepoglava

postoji deset godina i mislim da smo ovom nagradom pokazali da se i ovakvim poduzetnitvom moe neto napraviti kad je rije o lepoglavskoj ipki rekla je otari nakon uruenja ovog vrijednog priznanja koje je najbolja potvrda dosadanjeg uspjenog rada Zadruge.

Ministarstvo poduzetnitva i obrta dodijelilo je ovo vrijedno priznanje Zadruzi lepoglavske ipke

nakon podnesene kandidature od strane Hrvatskog saveza zadruga koji je pratei rad Zadruge unazad nekoliko godina odluio, izmeu gotovo 1400 svojih lanica, za ovu vrijednu nagradu kandidirati upravo Zadrugu lepoglavske ipke. - Kao potvrda kvalitetnog rada, ovo priznanje uvelike e pomoi Zadruzi kod prijava na razne natjeaje dodala je otari.

Podjela priznanja bila je sredinje dogaanje odrano u sklopu dvodnevnog XVI. nacionalnog savjetovanja o gospodarstvu i poduzetnitvu koje je odrano pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, a koje je dan ranije otvorio predsjednik Republike Ivo Josipovi. Uz nagradu za najuspjeniju zadrugu, Ministarstvo poduzetnitva i obrta nagrade je podijelilo u jo dvanaest kategorija. Uz najbolje poduzetnike

nagraeni su i uenici srednjih

strukovnih kola i studenti visokih kola i fakulteta koji su predstavili svoje vienje Poslovnog plana i razvojnih projekata. Savjetovanje su svojim dolaskom podrali i elni ljudi najvanijih ministarstava prvi potpredsjednik Vlade RH i ministar gospodarstva Radimir ai te ministar poduzetnitva i obrta Gordan Maras.

Uz predavanja, rasprave i interaktivne radionice sudionicima Kongresa omogueno je da se posjetom Baranji i robotiziranoj farmi za munju krava Topolik, zatim Banovu brdu, vinskoj cesti Belje i vinogorju u vlasnitvu tvrtke Vina Belje te Kopakom ritu iz prve ruke upoznaju s uspjenim primjerima razvoja ruralnog turizma.

Potporu sudionicima Kongresa u nastojanju da u svojim sredinama razviju ovaj znaajan oblik turistike ponude dali su predstavnici lokalne vlasti grada Osijeka i Osjeko-baranjske upanije, Ministarstvo turizma i Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske.

AGRO-TURISTIKI KLASTER Edukacija

Edukacijom do vee konkurentnosti25 lanova ATK-a Lepoglava primilo je uvjerenje o zavrenoj edukaciji engleskog jezika. Steenim znanjem doprinijet e jaanju gradske turistike ponude.

Agro-turistiki klaster Lepoglava uspjeno je odradio jo jedan projekt kojem je cilj podizanje kvalitete turistike ponude lepoglavske regije. Naime, 2. travnja podjelom uvjerenja polaznicima uspjeno je zavrena edukacija za engleski jezik koju je Agro-turistiki klaster Lepoglava organizirao za svoje lanove.

Podjela uvjerenja organizirana je u Gradskoj knjinici u Lepoglavi gdje je Tonko upani, zamjenik predsjednika ATK-a Lepoglava, estitao polaznicima na uspjenom zavretku edukacije te na velikom interesu koji su iskazali ne samo za uenje i usavravanje engleskog jezika ve i na elji da vlastitim usavravanjem doprinesu jaanju turistike ponude i konkurentnosti lepoglavske regije.

Uvjerenja je primilo 25 polaznika koji su, ovisno o poznavanju engleskog jezika, edukaciju polazili podijeljeni u

dvije grupe poetnu i naprednu. Tijekom etiri mjeseca, odnosno 70 sati polaznici su stjecali znanje koje e im omoguiti komunikaciju sa stranim turistima i turistikim djelatnicima koji e dolaziti u lepoglavski kraj te s kojima e se susretati gostujui na raznim turistikim sajmovima i manifestacijama.

Uz organizatore, zadovoljni ovim projektom su i sami polaznici. Nakon podjele uvjerenja istaknuli su elju da nastave s ovakvim nainom vlastitog usavravanja za to e priliku imati ve na jesen ove godine kada Agro-turistiki klaster Lepoglava nastavlja

s organiziranjem edukacija za svoje lanove.

Znanje engleskog jezika pomoi e u komunikaciji s turistima

LEPOGLAVSKA IPKA Projekt LACE

foto

: arh

iva

TKIC

9

TURIZAM Intenzivira se rad na gradskoj turistikoj ponudi

Osniva se Turistika zajednica grada LepoglavePrestankom rada TZ-a Sjeverno Zagorje osniva se TZ grada Lepoglave. Sve aktivnosti koje su do sada ostvarene nastavit e se, ali e se i traiti novi programi s ciljem podizanja turistike ponude lepoglavskog kraja.

U utorak 17. travnja u ivanekoj je Gradskoj vijenici odrana po-sljednja sjednica skuptine Turistike zajednice Sjeverno Zagorje na kojoj je donesena odluka o prestanku rada Turistike zajednice. Naime, do sada su u sklopu TZ-a Sjeverno Zagorje djelovala turistika drutva gradova Ivanca i Lepoglave, no na temelju novog Zakona o turizmu takvo us-trojstvo organizacije bilo je oteano te je jednoglasno donesena odluka o razdvajanju na dva zasebna pravna

U razdoblju koje je iza nas bro-jni su slobodni dani mnoge graane odvukli u prirodu. Imajui na umu da lepoglavski Paintball Airsoft Survival klub, uz navedeno, u samom nazivu udruge promie i aktivan boravak u prirodi, teko je zanemariti potencijal koji iz njih zrai, a koji se odnosi na njihove ciljeve rada.

Mjesto radnje ovog je puta bio naputeni k a m e n o l o m Vudelje, svakim danom sve blii novom ruhu, a ovom akcijom, nadamo se, i

KONTINENTALNI TURIZAM Destinacijska akcijska grupa

Ponuda grada Lepoglave oduevila Vukovarce U Destinacijsku akcijsku grupu (DAG) uz Lepoglavu i Varadin ukljueni su i Vukovar, Osijek, Krapina i Karlo-vac. Cilj je turistima pruiti zajedniku ponudu i na taj nain razvijati kontinentalni turizam.

Uzvraajui gostoprimstvo iz travnja ove godine u Varadinu Vu-kovarski DAG, odnosno vukovarska lanica Destinacijske akcijske grupe uz potporu vukovarske Turistike zajednice i Grada Vukovara bila je domain predstavljanja novog projekta ove grupacije, a kojem je

ADRENALINSKI TURIZAM Paintball airsoft survival klub

Aktivan boravak u prirodi uz P.A.S. Kamenolomom je tijekom dva dana prolo stotinjak ljudi od kojih su se mnogi za-ustavili te se okuali u gaanju iz luka te iz airsoft replika, a posebno je iznenadila zainteresiranost, upornost i strpljenje najmlaih u paljenju vatre.

SURADNJADestinacijskaakcijskagrupa

Za razvoj kontinentalnog turizma

Potpisivanje ugovora o surad-nji Destinacijske akcijske grupe (DAG), kojoj je cilj razvoj turizma na turistiki nerazvijenim podrujima diljem kontinentalne Hrvatske, i Turistike kompanije Uniline, jedne od vodeih turistikih agencija u regiji, trebalo bi rezultirati boljim turistikim rezultatima i na podruju grada Lepoglave. Naime, cilj ove suradnje u prvom e redu biti razvoj i unapreenje regionalnog turizma te produljenje turistike sezone, razvoj i prodaja pojedine turistike destinacije, razvoj kanala prodaje, kreiranje trino konkurentnih ci-jena, osiguravanje visoke kvalitete usluge te zajednikog djelovanja s ciljem promocije destinacije, a u emu i Lepoglava vidi svoju priliku za poveanje turistikih posjeta.

Ugovor je poetkom travnja potpisan u Zagrebu uz nazonost savjetnika ministra turizma Ive Baia te gradonaelnika Lepo-glave i Vukovara, Marijana kvaria i eljka Sabola, koji su redom poz-dravili inicijativu i istaknuli velika oekivanja od suradnje s ciljem znaajnog utjecaja na razvoj konti-nentalnog turizma.

Inae, Destinacijska akcijska grupa (DAG) koja umreava male destinacijske agencije diljem konti-nentalnog turistikog trita, a ija lanica je i domaa Turistika agen-cija Sinergija, jedan od svojih rad-nih sastanaka odrala je poetkom ove godine u Lepoglavi gdje je i dogovorena mogua suradnja s velikim touroperatorima kao to je Turistika kompanija Uniline.

foto

: arh

iva

Gra

d Le

pogl

ava

subjekta.Sve aktivnosti, ali i projek-

ti koji su se do sada ostvarili u etverogodinjem radu zajednice nastavit e se i dalje, a u nastavku suradnje novih turistikih zajednica zajedno e se traiti novi programi i projekti s ciljem podizanja turistike ponude naeg kraja na viu razinu. Na sjednici je izmeu ostaloga done-sena i odluka o raspodjeli sredstava iro-rauna TZ-a Sjeverno Zagorje, podjeli imovine i sitnog inventara

koji tom odlukom stjeu jedinice lo-kalne samouprave, odnosno gradovi Lepoglava i Ivanec.

Nakon zavretka sjednice skuptine TZ-a Sjeverno Zago-rje odrana je i osnivaka sjednica skuptine TZ-a grada Lepoglave. U skladu sa zakonskim odredbama donesen je novi statut TZ-a grada Lepoglave, poslovnik o radu te su izabrana tijela skuptine lanova Turistikog vijea, lanovi nadzornog odbora i predstavnik u Turistikoj

zajednici Varadinske upanije. Na kraju sjednice predsjednik, iju funkciju u skladu sa Zakonom obav-lja gradonaelnik Marijan kvari, je istaknuo kako se nada daljnjem uspjenom radu i provedbi prethod-no zacrtanih aktivnosti i projekata.

Jedna od prvih i glavnih ak-tivnosti bit e raspisivanje javnog natjeaja za imenovanje prvog direk-tora Turistike zajednice grada Lepo-glave.

nazoila i zamjenica gradonaelnika grada Vukovara Danijela Stankovi.

Rije je o turistikom projektu ipkasto putovanje koji zajedniki organiziraju i provode Turistika agencija Sinergija iz Lepoglave, Turistika agencija Horizont iz Varadina i Turistika zajednica grada

Varadina. Njegov je cilj, izmeu os-talog, promocija turistike ponude Varadina i Lepoglave. Destinacijska akcijska grupa u koju su ukljueni gradovi Vukovar, Osijek, Lepoglava, Krapina, Karlovac i Varadin ovakve projekte provodi tijekom cijele go-dine, a cilj je privui goste cjelovitom priom o kontinentalnom turizmu.

Lepoglavski tand u Vukovaru privukao je brojne Vukovarce koji su najvie interesa pokazali za ipku iju su izradu imali priliku i vidjeti.

Prema rijeima direktora vuk-ovarske agencije Danubiumtours Zorana este ovaj projekt e pomoi u kvalitetnijoj prezentaciji turistike ponude posjetiteljima, a rezultat, znatnije poveanje turista, oekuju ve idue godine. Ovakve prezent-acije odrat e se u svim gradovima lanicama DAG-a pa se tako oekuje i gostovanje u Lepoglavi. Vrijeme je, kau, da se pokae to sve moe ponuditi hrvatski kontinentalni tur-izam.

prekretnica u tome. Zainteresiranim graanima i za-

ljubljenicima u prirodu u utorak 1. svibnja P.A.S. klub predstavio je tako svoje dvije djelatnosti airsoft te sur-vival.

Ugodno iznenaenje svim prisutnima bili su i lanovi Speleoloke udruge

Kraevski zviri iz Ivanca koji su, iskoristivi dan za trening, pruili okupljen-ima mogunost

penjanja, odnos-no sputanja

sa zida

biveg kamenoloma i stijene.Kamenolomom je tijekom dva

dana prolo stotinjak ljudi od kojih su se mnogi zaustavili te se okuali u gaanju iz luka te iz airsoft replika, a posebno je iznenadila zainteresir-anost, upornost i strpljenje najmlaih

u paljenju vatre.U nadi da e takve ak-

tivnosti i druenja postati tradicija, iz P.A.S.-a zah-

valjuju svim sugraanima na sudjelovanju te pozivaju da im se pridruite na

sljedeim akcijama Kluba koje moete pratiti i na njihovim novim internets-

kim stranicama http://paslepoglava.w o rd p re s s .com. Rukovanje lukom i strijelom

Paljenje vatre bez pribora

Lepoglavska ipka opet je bila u sreditu panje

Cilj ove surad-nje u prvom e redu biti razvoj i unapreenje regionalnog turizma te produljenje turistike sezone, razvoj i prodaja pojedine turistike des-tinacije, razvoj kanala prodaje, kreiranje trino konkurentnih cijena, osiguravanje visoke kvalitete usluge te zajednikog djelovanja s ciljem promocije desti-nacije.

foto

: arh

iva

TKIC

10

foto

: arh

iva

TKIC

LEPOGLAVSKI DANI 2012. Ni kia nije sprijeila posjetitelje

Bogat i raznolik program - za svaki narataj poneto, formula je koja je svoj uspjeh potvrdila jo prije tri godine kada je manifestacija odrana prvi put.Tri dana ispunjena raznovrsnim dogaanjima

Sveanim otvorenjem izlobe Istina jednog vremena autora Dar-ka Gorenaka 8. je lipnja zapoela turistiko-zabavna manifestacija Lepoglavski dani. I ove su godine lepoglavske ulice i trgovi zasjali u ljepoti ipke, starih zanata i rukot-vorstva, tradicijskih jela i pia, min-erala i poludragog kamenja, a u tri je dana trajanja manifestacije Lepo-glavom proetalo nekoliko tisua posjetitelja iz cijele zemlje. No, bilo je tu i Slovenaca, Iraca, Australaca...

Tijekom trajanja Lepo-glavskih dana u Lepoglavi se mogla razgledati izloba ratnih fotografi ja koje je objektivom svog fotoaparata, u vremenima kada se ratom stvarala Hrvatska, snimio fotograf Darko Gorenak. Kao to je tijekom otvorenja izlobe napomenuo autorov ko-lega i prijatelj, Zlatko Mehun koji

Bogat i raznolik program - za svaki narataj poneto, formula je koja je svoj uspjeh potvrdila jo prije tri go-dine kada je manifestacija odrana prvi put. Unato kinom i prom-jenljivom vremenu, arolik program odran je u skladu s planiranim. Uz pokroviteljstvo Grada Lepoglave za organizaciju se pobrinula gradska tvrtka TKIC d.o.o., a pripomogli su lanovi Udruge Ekomuzej Lepoglava, gradska turistika zajednica i Agro-turistiki klaster. Cilj je da se graani dobro zabave, poele dobrodolicu turistima i svi zajedno upoznaju lj-epote i posebnosti lepoglavskog kraja, njegovu bogatu povijesnu i kulturnu tradiciju, ali i sadanjost UNESCO-ova grada ipke i ipkarstva, grada

projekata i grada mladih. Svoje su vienje lepoglavskog kraja posjetitelji mogli pretoiti na papir na likovnoj koloniji Na Rangerovu putu nakon koje je odrana izloba nastalih rado-va. Najvei broj posjetitelja privukli

su tradicionalni sajmeni programi odrani na terasi restorana Ivanica - 4. meunarodni sajam minerala i po-ludragog kamenja, 10. sajam turizma, enogastronomije i proizvoda starih zanata te 4. susret vina z bregov.

Izloba ratnih fotografi ja Istina jednog vremena je autoru tekstovima pomagao pri-premiti prateu monografi ju, na ovoj su se izlobi oni stariji mogli prisjetiti slavnih dana hrvatske povijesti, a mladi dobiti jo jednu vrijednu infor-maciju o Domovinskom ratu.

Na jednom se mjestu ovom prilikom nala kronologija ratnih zbivanja u Hrvatskoj s naglaskom na dane rata u Varadinu i ratni put bra-

nitelja s varadinskog podruja.Sve izloene fotografi je, za

koje autor priznaje da ih je bilo teko izabrati u mnotvu fotografi -ja snimljenih tijekom Domovin-skog rata, u crno-bijeloj su tehnici tako da dodatno doaravaju teku situaciju u kojoj se nala Hrvats-ka, ali koja je zahvaljujui bra-niteljima iz nje izila slobodna. Izlobu je otvorio lepoglavski Marijan kvari zahvalivi autoru to je svoje fotografi je izloio u Lep-oglavi, ali i prisutnim braniteljima na slobodi koju danas svi uivamo. Na ovaj je nain Lepoglava jo jednom odala poast svim braniteljima te se jo jednom pris-jetila najslavnijih dana hrvatske povijesti.

Rock-koncert za mlade Limeni ljubimci iz nekih prolih vremena

Tradicionalna likovna kolonija Na Rangerovu putu

Zabavne igre za najmlae posjetitelje Lepoglavskih dana

Kako u stilu Robina Hooda pogoditi strelicom u metu

Sajmeni program ispod atora

Kulturno-umjetniki nastup gostiju iz Slovenije

foto

: arh

iva

TKIC

11

Mali kuhari

Mnogi maliani svoje su prve kulinarske korake napravili upravo u vrijeme trajanja Lepoglavskih dana. Na svoju su modernu odjeu s veseljem stavili starinske pregae i sudjelovali u kreativnoj i zabavnoj radionici Mala kola hrvatske tradicionalne kuhinje koju je osmislila voditeljica Ksenija Knez. Temeljni materijal bilo je tijesto od brana i soli koje se suilo i zatim bojalo kistovima od pajeg pera ba kako su to radili nae bake i djedovi. Radionica se temelji na etnolokoj batini i vrlo je pouna, kako za djevojice tako i za djeake. Cilj je oivljavanje pomalo zaboravljenih kuhinjskih poslova na nain kako se to radilo nekad, a sve

foto

: arh

iva

TKIC

Za ljubitelje starinskih automobila odrana je izloba oldtimera, lepo-glavski su vatrogasci izveli pokaznu vjebu, a najmlai su mogli pogledati izlobu malih ivotinja, sudjelovati u djejim igrama ili kreativnoj radionici pod nazivom Mala kola tradiciona-lne hrvatske kuhinje. Oni neto stariji mogli su se okuati u kulinarskom natjecanju Zlatna lica koje je ove godine odrano prvi put. Bilo je tu i sporta na terenima Sportsko- rek-reacijskog centra zaigrao se nogomet, na koarkakom igralitu odran je koarkaki turnir dok su pripadnice ljepeg spola zaplesale zumbu uz popularne latino ritmove. Svoje su aktivnosti prezentirali i lanovi Paint-ball Airsoft Survival (P.A.S) kluba. Za dobro raspoloenje u veernjim satima pobrinuli su se lanovi

glumake druine Komedijai, AD Gloriam Brass, glazbeni sastavi Ans-ambl Zagorje i Ritam noi. Omilje-no okupljalite mladih tih je dana bio gradski park u kojem su odrani rock-koncerti domaih glazbenika.

Lepoglavski dani odrani su uz niz popratnih dogaanja poput lu-naparka, razgledavanja davno ugaslog vulkana Gaveznica uz struno vodst-vo i stalnog postava izlobe minerala u novom poslovno-stambenom kom-pleksu.

Meunarodni sajam minerala i poludragog kamenja

Posjetitelji kuali zlatna vina na 4. susretima vina z bregov

Sajmovi minerala i poludragog kamenja odravani u Lepoglavi po-

sljednjih godina uvijek su po neemu bili jedinstveni. Iznimka nije bio ni 4.

meunarodni sajam minerala i po-ludragog kamenja. Na ovogodinjem se sajmu moglo, izmeu ostalog, razgledati niz nevjerojatnih nalaza fosila i vrlo rijetkog oblika kvarca, a mogao se kupiti i australski dragocjeni opal koji je u Lepoglavu donio hrvatski iseljenik koji ivi u najpoznatijem svjetskom nalazitu opala Cooper Peddyju u Australiji.

Udruga Lepoglavski ahat, uz odraivanje poslova organizacije Sajma, odradila je ovom prilikom i svoje statutarne obaveze. Uoi ot-varanja 4. meunarodnog sajma minerala i poludragog kamenja 9. lipnja odrali su i skuptinu Udruge, a Udruga kontinuirano poziva zalju-bljenike u kamenje i minerale da im se prikljue u entuzijazmu i ljubavi prema ovom hobiju.

U kvalitetu vina lepoglavskog kraja posjetitelji su se uvjerili u subotu i nedjelju na Lepoglavskim danima. 4. susreti vina z bregov koje tradicionalno organizira lepo-glavska Udruga vinogradara i voara Klopotec posjetiteljima su ponudili najbolje to imaju nakon ocjenjivanja vina koje je provedeno uoi Lepo-glavskih dana. Ocjenjivanje je prove-lo trolano ocjenjivako povjerenstvo koje je meu 44 prijavljena uzorka zlatom nagradilo njih devet dok je 19 vina dobilo srebrnu, a 16 bronanu medalju.

Zlatom su se tako na ponos vlas-nika degustirala vina Zvonka Novose-leca (cabernet sauvignon i mijeano bijelo), Tonka upania (sauvignon), Sinie Zvera (graevina), Roberta Buhina (mijeano bijelo), Zlatka Hua (frankovka) i Kaznionice u Lepoglavi koja je osvojila ak tri zlata (graevina, mukat uti i pinot bijeli).

to u toplom ambijentu skromne, starinske kuhinje. Voditeljica je izloila i predmete stare sto godina koji su nekad bili u vlasnitvu nje-zine bake i prabake.

Dan otvorenih vrata DVD-a Lepoglava

lanovi Lepoglavskog puleka posjetitelje su nakratko vratili u prolost

Biljana platno belee... pjevale su Makedonke iz Slovenije

Australski opal mogao se kupiti po najnioj cijeni upravo u Lepoglavi

Zumba party - ples na kii

Adrenalinska zabava

Malonogometni turnir

foto

: arh

iva

TKIC

foto

: arh

iva

TKIC

foto

: arh

iva

TKIC

12fo

to: a

rhiv

a TK

IC

STARI TRG PRI LOU Meudravno vatrogasno natjecanje

14. susret vatrogasne mladei Hrvatske i Slovenije

Slovenska Loka Dolina, tonije mjesto Stari Trg pri Lou, bilo je 19. svibnja domain 14. po redu Susreta vatrogasne mladei Repub-like Slovenije i Republike Hrvatske.

Podrku natjecateljima pruili su i lanovi DVD-a Vinjica koji su stigli na poziv domaina iz DVD-a Stari Trg pri Lou koje je ujedno i njihovo pobratimsko drutvo.

VATROGASNA ZAJEDNICA GRADA LEPOGLAVE

Hodoastili na Mariju Bistricu

Interventnih izlazaka daleko je vie ove godine nego prethodnih, a zbog svih trokova koji pritom nastaju situacija je daleko ozbiljnija nego to to neodgovorni graani misle.

Izuzetno povoljne vremenske prilike koje su nas pratile kroz prol-jetne mjesece mnogi su iskoristili za obavljanje poslova vezanih uz ienje svojih okunica i poljoprivrednih povrina od zaostale suhe trave i raslinja. esto se pritom spaljujui takav korov pojedinci ne pridravaju mjera zatite od poara. Neshvatljivo je kako netko u konanici riskira i vlastiti ivot zbog puke nepanje i neodgovornosti.

I dok su nas sirene za uzbunu s vatrogasnih domova u Lepoglavi, Kamenici i Vinjici nekako zbog svoje uestalosti podsjeale na ratna vremena kad je tulilo svakih sat-dva, posljednji tjedni u oujku i travnju kao da su zaista bili povratak u prolost. Najvie posla imali su vatrogasci DVD-a Lepoglave koji su samo u oujku na intervencije izlazili vie od 20 puta. Veinom se radilo o poarima otvorenog prostora (trava, nisko raslinje, ume).

Ovih je interventnih izlazaka daleko vie ove godine nego prethod-nih, a zbog svih trokova koji pritom nastaju situacija je daleko ozbiljnija nego to to neodgovorni graani misle. - Prosjeno na intervenciju izlazi oko 11 vatrogasaca s dva vozila, po potrebi i s tri, a intervencije nam u prosjeku traju po sat i pol do 2 sata, ovisno o terenu koji trebamo ugasiti. Intervencije su jako skupe za na DVD zbog jako malih sredstava koje primamo za osnovnu djelatnost koja pokriva otprilike 25 do 30 in-tervencija godinje. Mi smo samo u prvom tromjeseju ve doli do njih 30 poruuju vatrogasci DVD-a Lepoglava.

Problemi u gaenju, kad se gleda iri kontekst situacija, sve su gori i zbog poskupljenja goriva. Cijene

U vrti stigli vatrogasci i policajciPrilikom posjeta predstavnika policije maliani su informirani o prometnim pravili-ma i nauili su kako se odgovorno ponaati u prometu. Vatrogasci su im pak pri-premili pokaznu vjebu koja ih je ostavila bez daha.

Maliani iz Djejeg vrtia Lepo-glava u samo tjedan dana imali su dva nesvakidanja posjeta. U etvrtak 10.5. na vrtiko dvorite stigao je policijski auto u pratnji triju policajaca na motorima. Djeca su ih oduevljeno pozdravila te su sa striekom policajcem ponovila prometna pravila i pravilno ponaanje u prometu.

Najzanimljivije im je bilo to su u policijskom autu mogli ispro-bati policijsku sirenu ili se javiti na dojavljiva. Imali su i priliku staviti kacigu na glavu, uzeti palicu i sjesti na pravi policijski motor. U znak zahvale predkolci su policajcima predali plakat Policija je zakon i

DJEJI VRTI LEPOGLAVA Neobini posjeti

nai prijatelji! na kojem su djeca na-crtala svoje vienje policije i napisala poruke.

Nakon to su odgovorili na sva pitanja znatieljne djece predstavnici policije napustili su vrti i obeali da e ih posjetiti i dogodine.

Na novi su posjet morali ekati samo est dana. U srijedu 16.5. u blizini vrtia zaula se vatrogasna si-rena. No, mame i tate mogli su biti bezbrini. Nije bila rije o poaru, nego o pokaznoj vjebi vatrogas-aca koju su izveli prilikom posjeta vrtikoj djeci.

Sudjelovalo je 38 natjecateljskih odjeljenja iz 13 hrvatskih vatrogasnih zajednica upanija i 25 natjecateljskih odjeljenja Gasilske zveze Slovenije, odnosno 22 muka i 16 enskih

odjeljenja (ukupno 380 sudionika vatrogasne mladei).

Natjecali su se uzrasti od 12 do 16 godina. Mlade DVD-a Donja Voa osvojila je prvo mjesto uz najbolje vrijeme od 41,70 sekundi to je ujedno i njihov rekord. Drugo-plasirana ekipa PGD uperk zaos-tala je gotovo etiri sekunde dok je tree mjesto osvojio DVD Kaina.

Uz elne ljude hrvatskih i slov-enskih vatrogasnih zajednica eljka Popovia i Antona Korena te ostalih vatrogasnih dunosnika, Susretu su se odazvali i lepoglavski gradonaelnik Marijan kvari i njegov zamjenik Alojz Gredelj.

Podrku natjecateljima pruili su i lanovi DVD-a Vinjica koji su stigli na poziv domaina iz DVD-a Stari Trg pri Lou koje je ujedno i nji-hovo pobratimsko drutvo. Za dobro raspoloenje pobrinuli su se vinjiki kuburai.

DVD LEPOGLAVA Povean broj intervencija

Neoprezni graani prazne vatrogasnublagajnu

Na 14. hodoau Hrvatske vatrogasne zajednice u naem najveem marijanskom svetitu sudjelovalo preko 2000 vatrogasaca-hodoasnika iz Hrvatske.

Bila je to prilika da maliani upoznaju vatrogasnu opremu, vozi-la te njihovu namjenu. Vatrogasci su ih nauili da se ne smiju igrati predmetima koji izazivaju poar te koga zvati u sluaju poara i na koji broj.

Ipak, najljepi dio druenja bio je kad su djeca mogla staviti vatro-gasnu opremu i vidjeti sebe kao prave vatrogasce. Ni vatrogasci nisu otili bez zahvale i plakata. Njihov je nosio naziv Vatrogasci, hvala vam!.

U organizaciji Hrvatske vatro-gasne zajednice, domaina hodoaa Vatrogasne zajednice Krapinsko-zagorske upanije i Vatrogasne zajed-nice Splitsko-dalmatinske upanije 20. su svibnja 2012. godine vatro-gasci po 14. put hodoastili u svetite Mariju Bistricu.

Na hodoau je uz predstavnike Vatrogasne zajednice grada Lepoglave sudjelovalo i 13 drugih vatrogasnih zajednica s oko 2000 hodoasnika koji su tradicionalnim mimohodom zapoeli sveano misno slavlje.

Od vatrogasnih dunosnika hodoau su prisustvovali i naelnik

Hrvatske vatrogasne zajednice eljko Popovi, njegov zamjenik Mijo Brlei, poasni predsjednici Hrvatske vatrogasne zajednice Franjo Greguri i Teodor Fricki. Od dravnih je pak dunosnika hodoau nazoio zamjenik ministra Ministarstva un-utarnjih poslova Evelin Tonkovi, za-mjenik upana Splitsko-dalmatinske upanije Visko Haladi, upanica Krapinsko-zagorske upanije Sonja Borovak i naelnik opine Marija Bistrica Stjepan Muhek.

Sveani mimohod pratio je puhaki orkestar Dobrovoljnog vatrogasnog drutva Marija Bistrica,

a sveanu svetu misu koju je predvo-dio mons. Kiro Stojanov glazbeno je upotpunio vokalni ansambl Sveti Je-ronim iz Katel Gomilice.

nafte, benzina svakim danom idu gore to i nae intervencije ini skupljima. Nitko od tih neopreznih graana ne mari za to, njima je vano da znaju da e vatrogasci uvijek doi odraditi svoj posao, a na kraju ne dobijemo ni hvala kau lepoglavski vatrogasci.

Iako veina graana smatra kako se redovito primjenjuju kazne za poinitelje, to je naalost vie iznim-ka nego pravilo. Ono to iznenauje jest injenica kako je na tim inter-vencijama zbog poara otvorenog prostora vie od 90 posto zgarita bilo neutvrenog vlasnika, odnosno vlasnik tih parcela bio je nepoznat pa prema tome nitko nije kanjen. Premda, i da se znalo tko je vlasnik, ako isti nije zateen na licu mjesta, teko je dokazati da je ba vlasnik bio taj neoprezan graanin. Tek je jedna kazna otila na pravu adresu jer je vlasnik pomagao u gaenju.

Zakonom o zatiti od poara za paljenje trave i nepridravanje mjera zatite od poara predviena je novana kazna od 500 do 2 000 kuna, a informacije s terena govore da djelatnici policije doista obavljaju nadzor ove odluke te neodgovornim graanima dostavljaju prekrajne na-loge. Zakonom je i propisana kazna za izazivanje poara iz nehaja od 10 000 do 50 000 kuna dok je za namjerno iza-zivanje poara p r e d v i e n a novana ka-zna od 100 000 do milijun kuna ili kazna zatvora u tra-janju od est mjeseci.

Sveano otvorenje Meudravnog vatrogasnog natjecanja mladei

Gotovo da nije bilo djeteta iju panju nije privukao policijski motor

Kad narastem, i ja u biti vatrogasac

foto

: arh

iva

Djej

i vrti

Lepo

glav

a

13

Zadruge su se natjecale u tri razliite kategorije. U kategoriji uenikih zadruga osnovnih kola natjecalo se sedamnaest zadruga. Prvo mjesto Stezice potvrdilo je da Lepoglava u svakoj generaciji ima vrijedne i kreativne uenike koji odravaju kvalitetu Zadruge.

U organizaciji Varadinske upanije i Uenikog doma iz Varadina 26. je svibnja na varadinskom Franjevakom trgu odrana Smotra uenikih zadruga Varadinske upanije. Svoje su radove i rukotvorine predstavile dvadeset i dvije uenike zadruge iz osnovnih i srednjih kola te razliitih centara. Najboljom uenikom zadrugom proglaena je Stezica iz Osnovne kole Ante Starevia iz Lepoglave potvrdivi time da Lepoglava u sva-koj generaciji ima vrijedne i kreativne uenike koji odravaju kvalitetu Zadruge.

O ANTE STAREVIA kola u prirodi

foto

: arh

iva

TKIC

foto

: arh

iva

TKIC

SMOTRA UENIKIH ZADRUGA VARADINSKE UPANIJE Uspjeh zadrugara O A. S. iz Lepoglave

O IVANA RANGERA Terenska nastava studenata

Studenti Uiteljskog fakulteta u Kamenici i Vinjici uili o zadrugarstvu Cjelodnevna terenska nastava bila je odrana u O Ivana Rangera u Kamenici i O Izidora Poljaka u Vinjici, a posebnost terenske nastave bilo je svladavanje umijea voditelja sekcija aktivnim sudjelovanjem u oglednim radi-onicama.

Sedamnaest studenata Uiteljskog fakulteta sa svojim su profesorima 11. svibnja boravili u Kamenici na terenskoj nastavi i sudjelovali u radionicama Tradicionalni zagerski slski hini (zagorski seoski kuni) obrti.

Cjelodnevna terenska nastava bila je odrana u Osnovnoj koli Ivana Rangera u Kamenici i Osnovnoj koli Izidora Poljaka u Vinjici, a posebnost nastave bilo je svladavanje umijea voditelja sekcija aktivnim sudjelovanjem u oglednim radionicama. Studenti su promatrali i aktivno sudjelovali u izvedbi radionica te su tijekom prijepodneva usvajali tehnike izrade odreenih proizvoda,

foto

: arh

iva

TKIC

Uenika zadruga Stezica najbolja Smotru je otvorio upan

Varadinske upanije Predrag tromar koji je tom prilikom is-taknuo kako se ove godine prvi put smotra odrava na razini Varadinske upanije za razliku do sada kada je bila meuupanijskog karaktera. - Ovo ueniko zadrugarstvo je jako vano, posebno za mlau populaciju da ne zaboravi na nau tradiciju, na to kako se nekad ivjelo i radilo, a ovo je jedan od naina da to zadrimo, posebno sada kada postajemo dio Europske unije - istaknuo je upan i estitao svim uenicima na njih-ovu vrijednom radu i pripremama za ovu Smotru uenikih zadruga. Cilj upanijske smotre je prezentirati kole i vrijedne radove uenika i nji-hovih odgajatelja koji ih motiviraju na rad u uenikim zadrugama.

Zadruge su se natjecale u tri razliite kategorije. U kategoriji uenikih zadruga osnovnih kola natjecalo se sedamnaest zadruga, a pobjednici su Stezice iz O Ante Starevia iz Lepoglave, drugo mjes-

to podijelile su uenike zadruge Ivanica iz O Ivana Kukuljevia Sakcinskog iz Ivanca i Jurek iz O Sveti ur dok je tree mjesto pri-palo Zadruzi Licitarsko srce iz O Klenovnik.

U kategoriji srednjih kola prvo je mjesto osvojio Domek iz Uenikog

doma Varadin, a drugo mjesto Ar-boretum Opeka iz istoimene kole iz Vinice. U kategoriji uenikih zadru-ga iz centara pobjednik je Detelica iz Centra Tomislav poljar, a drugo mjesto pripalo je Zadruzi Pahinsko iz Centra za odgoj i obrazovanje Ivanec.upan je obiao Smotru

Lepoglavska ipka ponovno bez premca

kolske klupe preselili na morsku obaluSmjeteni su bili u turistikom mjestu Dramalj gdje im je vrijeme bilo ispunjeno brojnim aktivnostima poput izleta brodom u Vrbnik na otoku Krku, posjeta Aqauriumu u Crikvenici i Nacionalnom parku Risnjak.

Uenici etvrtih razreda Osnovne kole Ante Starevia, njih 42, dugo e pamtiti razdoblje od 28. svibnja do 1. lipnja kada su svoje kolske obaveze preselili u prirodu. Pod budnim okom uiteljica Vesne Geek, Snjeane Krnic i Dragice Bajsi svoja su znanja steena tijekom godine u kolskim klupama sada imali priliku sistematizirati i produbiti na edukativnom putovanju. Tako su posjetili Nacionalni park Risnjak gdje su se uz pratnju vodia upoznali s biljnim i ivotinjskim svijetom, ali i brojnim geografskim, klimatskim

stjecali posebno predmetno znanje, umijee i vrijednosti za voenje sekcije uenike zadruge iz kune radinosti i kompetencije voditelja.

Uiteljski je fakultet jo prije est godina uvidio potrebu stjecanja kompetencija uitelja/voditelja uenike zadruge jer samo kompetentni uitelji posjeduju posebno znanje i umijee prakticiranja nenametnutog mentorstva te uveo kolegij Ueniko zadrugarstvo kako bi se u nas (kao i u najrazvijenijim sredinama) formirao uiteljski kadar kompetentan za ueniko zadrugarstvo.

Priprema materijala za izradu tradicijskih proizvoda

i geolokim fenomenima. Smjeteni su bili u turistikom mjestu Dramalj gdje im je vrijeme bilo ispunjeno brojnim aktivnostima poput izleta brodom u Vrbnik na otoku Krku i posjeta Aqauriumu u Crikveni