Kriza Poslednjeg Vremena - M. Moore

8/3/2019 Kriza Poslednjeg Vremena - M. Moore

http://slidepdf.com/reader/full/kriza-poslednjeg-vremena-m-moore 1/120

Marvin MooreKRIZA POSLJEDNJEG VREMENA



KRIZAPOSLJEDNJEG

VREMENA

Marvin MooreMarvin Moore

KRIZA POSLJEDNJEG VREMENA

Naslov izvornika:The Crisis of the End TimeMarvin Moore

IzdavaË:ZNACI VREMENACentar za prouËavanje BiblijePrilaz Gjure DeæeliÊa 77, Zagreb

Glavni i odgovorni urednik: Drago ObradoviÊ Prijevod: Smaragda StefanoviÊ Lektura: –urica GarvanoviÊ-Porobija Korektura: Ljiljana –idara Naslovna strana: Drago ObradoviÊ Prijelom: GENESIS, ZagrebTisak: TIVA, Tiskara Varaædin Naklada: 2000 primjeraka

ZNACI VREMENAZagreb, 1997.



Predgovorhrvatskom izdanju

Sa zadovoljstvom piπem Predgovor za moju knjigu Kriza posljednjeg vremena namijenjenu Ëitateljima hrvatskog go-vornog podruËja. Knjiga koju dræite u ruci govori o posljed-njoj krizi πto Êe doÊi na naπ planet u vrlo bliskoj buduÊnosti.To Êe biti vrijeme velike nevolje, one o kojoj proriËe Daniel usvojoj knjizi.

Dakako, i ne trebam vam govoriti o vremenu nevolje, jerste i sami proπli kroz politiËka i vojna previranja u zadnjih

nekoliko godina, i iskusili mnoge od nevolja o kojima govoriova knjiga. Pa ipak, vaπe je iskusto tek predukus onoga πtonam se sprema.

©toviπe, predukus posljednje krize niste osjetili jedinokroz ratne nevolje; Isus je vrlo jasno rekao da Êe ova krizabiti i vrijeme velike prijevare, osobito preko laænih znakovai Ëudesa (Matej 24,23.24). Siguran sam da ste svjesni kakoznaci i Ëudesa πto ih Ëine i doæivljavaju neki ljudi u vaπem

dijelu svijeta posljednjih godina — a koji su privukli tisuÊeduboko vjernih ljudi iz raznih zemalja svijeta (Ëak i u vrijemeratnih zbivanja!) da bi naπli nekakvu duhovnu sigurnost —zapravo zbunjuju mnoge ljude πto duboko promiπljaju.

Moja knjiga obrauje ove predmete u svjetlosti πto je Bib-lija i drugi nadahnuti spisi daju o kraju vremena. Iskrenoæelim da ono o Ëemu sam pisao pomogne svim Ëitateljima oveknjige u prolaæenju kroz uæasnu krizu pred kojom se nala-

zimo.

Marvin Moore

Marvin Moore

KRIZA POSLJEDNJEG VREMENA

ISBN 953-183-039-8

Posvetadragoj Lois

voljenoj supruzivjernom prijatelju



POGLAVLJE

1Zaπto treba govoriti

o posljednjemvremenu?

»ini se da je druga polovica 1989. godine probudila mnoge

krπÊane. Gotovo sam uvijek za razgovora s vjernicima uraznim dijelovima Sjedinjenih Dræava ili u drugim dijelovi-ma svijeta sluπao kako govore: “DramatiËni dogaaji u IstoË-noj Europi su proroËki.” Katkad sam u raznim vjerskim Ëa-sopisima Ëitao da je napuπtanje komunizma u IstoËnoj Euro-pi za manje od godinu dana u stvari ispunjenje citata EllenWhite da Êe “posljednji pokreti biti vrlo brzi”. (Testimonies,sv. 9, str. 11)

Gotovo u stopu za tim dogaajima stigla je iraËka invazijana Kuwait, a zatim “Pustinjska oluja” i govor Georga Bushao “novom svjetskom poretku”. Ponovno su se mnogi krπÊanizgranuli i rekli: “Neπto se zbiva. Doπlo je posljednje vrijeme!”

Praπina se jedva stiπala nakon “Pustinjske oluje”, a u So-vjetskom su Savezu ponovno buknule neprilike. Stare politiË-ke snage pokuπale su izvrπiti udar, pa je ruski narod, slobod-no moæemo reÊi, eksplodirao.

Tako brzo umnaæanje znakova kraja moæe osjeÊajno pre-opteretiti sve krπÊane. Tko zna πto je sada na redu i πto Êe sesljedeÊe dogoditi? Kad budete Ëitali ove rijeËi, dogaaji πtosam ih spomenuo mogu biti davno zaboravljeni i zasjenjeni

Izlaæenje ove vrijedne knjige omoguÊeno je potporom Pavla RuniÊa iz Stuttgarta









POGLAVLJE

2

HoÊemo li odræativjeru?Prije nekoliko godina moja supruga i ja odluËili smo prodati

svoju kuÊu i preseliti u drugi grad. Moja je supruga predava-la njegu bolesnika na jednom koledæu koji je od naπe kuÊe bioudaljen jedan sat voænje. Tako je svaki dan putovala dvasata na posao i s posla. Preseljenjem u novi grad, Caldwell,ona bi gotovo upola smanjila putovanja. Kako nismo bili si-gurni da bi preseljenje bilo najbolji potez, mi smo se za topitanje molili. Rekli smo Gospodinu koliko mislimo da kuÊavrijedi i molili Ga da nam poπalje kupca koji bi htio platiti tucijenu, ako bi selidba doista bila u naπem interesu.

U razdoblju od dva mjeseca od trenutka kad smo objavili

prodaju kuÊe potpisali smo ugovor o prodaji. Tada smo poËelitraæiti kuÊu u Caldwellu i u roku od jednog tjedna naπli smotoËno ono πto smo æeljeli. Nevjerojatno!

Moja supruga i ja bili smo sigurni da nas Gospodin vodi. A tada se dogodilo neπto najËudnije. Za manje od godinu

dana nakon naπeg preseljenja u Caldwell moja je suprugazavrπila svoju sluæbu na koledæu u Ontariju — prije no πto jestupila na drugi posao. Zbog takvih okolnosti smatrali smo

da ona treba napustiti svoj posao, ali smo se ipak pitali je linas Gospodin stvarno vodio kada smo se preselili u Caldwell.Supruga je poËela traæiti posao i u roku od jednog tjedna

naπla je prazno mjesto u Odjelu za narodno zdravlje u Cal-







Bog je rekao Izraelcima da ih je izveo iz Egipta “znakovi-ma, Ëudesima i ratom, jakom rukom i ispruæenom miπicom,uza silne strahote”. (vidi: Ponovljeni zakon 4,34) U jednomod ovih dana On Êe u sliËnim veliËanstvenim dogaajimaosloboditi svoj narod iz posljednje borbe na Zemlji. Ali nemoj-te uzimati u obzir doslovne dogaaje samo zato da bi vasuvjerili kako niπta drugo ne Ëinite osim πto hulite na Boga —premda ih unaprijed poznajete!

Ako niπta drugo ne budete izvukli iz ove knjige, nadam seda Êete shvatiti kako je sada vrijeme pripreme za buduÊnost, jer kad buduÊnost stigne, bit Êe prekasno da se pripremite.

POGLAVLJE

3Posljednja kriza

Kad su se vrata na Noinoj korablji zatvorila, za one kojisu ostali izvan nje vrijeme je milosti bilo zavrπeno. Oni supropustili svoju posljednju priliku da uu u arku i budu spa-πeni. Ipak, joπ punih sedam dana igrali su oko korablje, dok je priroda nastavila biti takvom kakva je bila od poËetka.Niπta u svijetu oko njih ni najmanje nije upuÊivalo da se dan

suda nalazi iza samog ugla. Sve dok munje nisu poËele sijevati,gromovi tutnjati i kiπa padati nisu shvatili da je otpoËeo naj-tragiËniji dogaaj u njihovom æivotu.

To se neÊe dogoditi kad sljedeÊi put Bog bude uniπtio svijet. Kristov dolazak neÊe iznenaditi i zaustaviti svijet koji sezabavlja. On Êe prekinuti æivot svijeta koji Êe biti u straπnojtraumi. Prije Kristovog drugog dolaska cijeli Êe naπ planetbiti posvema pogoen najstraπnijom nesreÊom od svih πto ih

je svijet ikada doæivio. To razdoblje Sveto pismo naziva “vrijeme tjeskobe kakve ne bijaπe otkako je ljudi pa do toga vre-mena”. (Daniel 12,1) Ellen White je Ëesto govorila o njemukao o “krizi koja je pred nama”, “posljednjoj krizi” i “konaËnomsukobu”.

Cilj je ovog poglavlja da uemo u pojam posljednje krize,a namjera ove knjige da do pojedinosti opiπe ovu krizu. Uvodne treba biti dug, pa ovo poglavlje nije dugaËko, iako je jedna

od glavnih tema ove knjige — tema πto je sadræi sam naslov— kriza posljednjeg vremena.

Premda je svi ne nazivaju tako, sljedeÊe postavke Svetogpisma i spisa Ellen White pretkazuju posljednju krizu:

20 KRIZA POSLJEDNJEG VREMENA





πto je u njegovoj moÊi da s lica Zemlje zbriπe Boæji narod. ToÊe biti rat — doslovni rat — kako Êete vidjeti u poglavlju oHarmagedonskom ratu. Bog Êe, svakako, zaπtititi svoj narodi kazniti Sotonu i njegove sljedbenike zbog njihovog otpada iprogonstva Njegovih sljedbenika.

Ostatak ove knjige opisuje posljednju krizu — krizu po-sljednjeg vremena — u svim pojedinostima. Ovo je uzbudljivoi ozbiljno prouËavanje, kad shvatimo ozbiljnost vremena skojim se suËeljujemo. Posljednja Êe kriza ispitati mnogo æeπÊenaπu vjeru no πto su krπÊani ikada bili ispitani u povijestikrπÊanstva. To je razlog zbog kojeg je pitanje nad pitanjimaπto Êemo ga uputiti u ovoj knjizi: kako oËuvati svoj odnos sIsusom u najmraËnijem trenutku Zemlje?

POGLAVLJE

4Isus dolazi uskoro

Majka mi je priËala da je kao djevojËica jednog dana reklaneπto svojoj majci zapoËevπi reËenicu ovako: “Kad se budemudala...” Njena joj je majka odgovorila: “Draga moja, ti senikada neÊeπ udati. Isus Êe doÊi prije toga.”

Bilo je to 1915. godine. Danas moja majka ima unuke imoæda jednog dana i praunuke.

Apostoli su vjerovali da Êe Isus doÊi u njihovo vrijeme.Pavao je rekao svojim uËenicima da je “vrijeme kratko”, aIsus je rekao Ivanu: “Da, dolazim uskoro!” (1. KorinÊanima7,29; Otkrivenje 22,20)

Naπi pioniri koji su preæivjeli razoËaranje 1844. godine sdubokim su uvjerenjem propovijedali skori Isusov dolazak.Gotovo 150 godina ova Crkva po cijelom svijetu propovijedaskori Isusov dolazak. Od nekoliko desetina ljudi 1845. godine,

naπ je pokret okupio viπe od πest milijuna ljudi poËetkom 90-tih godina ovoga stoljeÊa.Ipak, Isus joπ nije doπao.U vrijeme dok Ëitate ove tekstove ja Êu vjerojatno odræati

50 propovijedi πirom Sjeverne Amerike govoreÊi posvuda daÊe “Isus doÊi uskoro”. Ipak bilo bi nepoπteno kad vam ne bihpriznao da se i sam ponekad pitam: “Pripremam li svoje slu-πatelje za jedno dugo razoËaranje? Ako su Ivan, Pavao, naπi

pioniri i moja baka, svi oni, smatrali da Êe Isus doÊi u njihovovrijeme, a mi Ga joπ uvijek Ëekamo, tko sam ja da udarim popropovjedaonici i svima govorim da “Êe Isus stvarno uskorodoÊi”?





















je to sve πto smo izvukli iz tih shema, onda su one uËinileviπe πtete nego dobra. Ako nas nisu pokrenule da otvorimosvoje Biblije i padnemo na svoja koljena, ako nam nisu pomog-le da razvijemo bliski odnos s Kristom, onda je bolje biti beznjih.

Sada kad shvaÊamo gdje se nalazimo u rijeci vremena,iskoristimo preostalo vrijeme proisteklo iz Spasiteljeva zakaπ-njenja za ostvarenje ciljeva radi kojih ga je Bog odredio — dauvede Svetoga Duha u naπa srca, da Njegovom pomoÊi raz-vijemo bliskiju vezu s Isusom kakvu nikada ranije nismoimali.

POGLAVLJE

6Kraj vremena milostiNa fakultetu sam imao profesora teologije koji se zvao

Morris Lewis. Bio je omiljen kod svih studenata. Te samgodine sluπao kod njega predavanja iz Knjige proroka Dani-ela i Otkrivenja, pa je jedan od naπih zadataka bio da pri-premimo shemu posljednjih dogaaja zasnovanu na Bibliji ispisima Ellen White. Ta su predavanja utjecala na moje shva-Êanje posljednjih dogaaja na Zemlji. U ovoj knjizi æelim pri-opÊiti neke od onih tema koje sam tada istraæivao, kao i onoπto sam od tog doba naovamo shvatio u svom prouËavanju.

Kraj vremena milosti jedno je od najistaknutijih razmiπ-ljanja koja se javljaju kod mnogih opreznih krπÊana. Vrijememilosti je posebno razdoblje poklonjeno grjeπnim ljudskimbiÊima u kome mogu izvrπiti slobodan izbor — prihvatiti Bo-ga ili Sotonu. Najjednostavniji naËin definiranja kraja vreme-

na milosti ogleda se u Ëinjenici da je to vrijeme u kome Isuszavrπava svoju posredniËku sluæbu u nebeskom Svetiπtu iljudska biÊa viπe nemaju prilike da promijene svoju odlukuza ili protiv Boga.

Vrijeme milosti zavrπava se prije Kristovog dolaska Vrijeme milosti zavrπit Êe se neposredno prije Kristovog

drugog dolaska, upravo prije no πto nastupi izlijevanje sedam

zala: “Vrijeme milosti za one koji se opredijele æivjeti grjeπ-nim æivotom i zanemare ponueno veliËanstveno spase-nje, zavrπit Êe kada Kristova sluæba prestane, upravo













POGLAVLJE

7Priprema za krajvremena milosti

Ellen White u svojoj knjizi Velika borba iznosi vaæan ra-zlog zbog kojega se Isus nije vratio 22. listopada 1844. godi-ne: “Ali narod joπ nije bio spreman da sretne svoga Gospodi-

na. Joπ je za njega trebalo izvrπiti djelo pripreme.” (Velikaborba, str. 365) To je neobiËan zakljuËak kada se uzme uobzir Ëinjenica da su ti ljudi tek iziπli iz najsnaænijeg duhov-nog iskustva u krπÊanskoj povijesti. Kakva je vrst pripremenedostajala Boæjem narodu? Evo kako je ona to objasnila:

“Oni koji budu æivjeli na Zemlji kad prestane Kri-stovo posredovanje u gornjem Svetiπtu stajat Êe predsvetim Bogom bez posrednika. Njihova odjeÊa mora bi-ti neokaljana, a njihov karakter πkropljenjem krvljuoËiπÊen od grijeha. Boæjom miloπÊu i vlastitim marommoraju biti pobjednici u borbi sa zlom. Dok se na Nebuvrπi istraæni sud i dok se grijesi vjernih koji se kajuuklanjaju iz Svetiπta, u Boæjem se narodu na Zemljimora izvrπiti posebno djelo ËiπÊenja, odstranjivanja grijeha.” (Velika borba, str. 365.366)

Ellen White je u to vrijeme rekla: “Kad ono bude dovrπeno,Kristovi sljedbenici Êe biti spremni za njegov dolazak.” (Isto)Kasnije, u istoj knjizi, ona je dala sliËnu izjavu:















Primijenite ovu formulu prvom prilikom kada kuπnja sil-




j p p jno navali. Tada se molite: “Gospode, daj mi sile da to neuËinim!” Tada recite sebi: Ne! UËinite to strogo, onako kakobiste kazali ne djetetu koje od vas neπto uporno zahtijeva. ToÊe biti najteæi izbor koji ste ikada izvrπili, ali on Êe djelovati.

Ja to znam. On je i u mom æivotu mnogo puta djelovao. Abraham je uπao u obeÊanu zemlju zahvaljujuÊi upornomhodanju. Kad je Abraham uËinio svoj dio, i Bog je uËinio svoj.ZakoraËite i vi, traæeÊi od Boga da vas uvjeri i obrati. Zako-raËite moleÊi Boga za silu da promijenite svoje ponaπanje ikaæete samome sebi ne. To je vaπ udio. Kad jednom izvrπitesvoj dio, tada je vaπe uvoenje u tu veliku nepoznanicu kojase zove savrπenstvo Boæja odgovornost. Tada se ne trebate

brinuti jeste li dovoljno dobri — On Êe voditi brigu o tome. Ako traæite Svetog Duha onako kako smo govorili u ovompoglavlju, otkrit Êete znaËajan i Ëesto brz pozitivan razvitakkaraktera u svom æivotu. OtpoËnite s poduzimanjem tih ko-raka, a Bog neÊe uËiniti kraj vremenu milosti sve dok nebudete posvema spremni.

POGLAVLJE

8 Vrijeme nesreÊa

SljedeÊi mi je naslov privukao pozornost: “Ozlijeeni svijetprekoraËuje granice moÊi dobrotvornih druπtava i darodavaca.”

»lanak opisuje da se neuobiËajeno veliki broj prirodnihnesreÊa dogodio u proljeÊe 1991. godine — potresi u CostaRici, Gruziji i Peruu, kobna epidemija kolere u Juænoj Americipotaknuta peruanskim potresom; ciklon u Bangladeshu koji je ostavio za sobom viπe od 150.000 mrtvih, zatim — premda

nije neposredan rezultat prirodnih nesreÊa — teπko stanjekurdskih izbjeglica nakon operacije “Pustinjska oluja”. Pisacovog Ëlanka kaæe da se “veterani u pruæanju pomoÊi slaæu dasu proπla tri mjeseca besprimjerna po broju i æestini nesreÊakoje su se dogodile tako blizu jedna drugoj”. (ChristianityToday, 24. lipanj 1991., str. 48)

Adventisti su uvijek smatrali prirodne nesreÊe znakomkraja, posebno potrese, gladi i epidemije (pomore), buduÊi dase spominju u Bibliji. (vidi: Luka 21,11) Meutim, æelio bihupozoriti na to da su u usporedbi s prirodnim nesreÊamaposljednjeg vremena, koje Êe Bog dopustiti da dou na svijet,danaπnje najteæe nesreÊe kao udareni noæni prst.

Navedimo najosnovnije zakljuËke o ovim nesreÊama i tadaÊu ih pokuπati potvrditi. Moji su zakljuËci sljedeÊi:

1. Vrijeme straπnih prirodnih nesreÊa dolazi na svijet.

2. Ovo vrijeme nesreÊa podudarit Êe se s vremenom posljed-nje krize.

3. Ono Êe otpoËeti prije kraja vremena milosti.

















POGLAVLJE

9Sjedinjene AmeriËke

DræaveIrak je izvrπio napad na Kuvajt 2. kolovoza 1990. godine.

Nekoliko dana kasnije jedan je ljutiti egipatski Ëasnik prosvje-dovao kod jednog Amerikanca: “Vi ste jedina preostala super-sila na svijetu. Mi to vidimo. Europljani to vide. Sovjeti to

vide. A zaπto ne i vi?” (U.S. News & World Report, 11. oæujka1991., str. 50)Prije stanovitog vremena u jednom su Ëlanku Washington

Posta Georga Busha nazvali “jedinim gospodarem svijeta”, au jednom je intervjuu Jaser Arafat, voa PLO-a, PalestinskeoslobodilaËke organizacije, nazvao Washington “Novim Ri-mom”.

Za mnoge religiozne ljude ove rijeËi imaju proroËko znaËe-

nje, jer Amerika ima posebnu ulogu u posljednjim dogaaji-ma povijesti na Zemlji. Ovo se glediπte temelji na proroËan-stvima iz Otkrivenja 12. i 13. poglavlja.

Sjedinjene AmeriËke Dræave u Otkrivenju 12.Tekst u Otkrivenju 12. poglavlju opisuje jedno vienje πto

poËinje slikom trudne æene koju se sprema napasti veliki,crveni Zmaj, u stvari Sotona. Zmaj je posebno namjeravao

uniπtiti æenino Dijete, koje je, dakako, Isus. Meutim, Krist je podignut Bogu na Nebo, gdje Sotona nije mogao podnijetiporaz. Namjesto toga napao je Kristov narod, Njegovu Crkvu.

























POGLAVLJE

11Moæe li se to doista

dogoditi?Rano ujutro u srijedu 18. prosinca 1991. godine uzeo sam

novine i proËitao naslov: “Nova godina uËinit Êe kraj Sovjet-skom Savezu.”

Svi paæljiviji pratioci svjetskih politiËkih dogaaja mogli

su vidjeti kako se to pribliæuje nakon inicijative Borisa Jeljci-na da uspostavi zajednicu ranijih sovjetskih republika. AliproËitati u novinama da je doπao kraj 74-godiπnjoj sovjetskojvladavini, da je Sovjetski Savez — koga su mnogi od naspoznavali otkako su mogli pamtiti — prestao postojati, to jedoista bilo nezamislivo.

Ipak, razmislite o ovome: samo prije nepune tri godine,kad bi nam tko rekao da Êe komunizam u IstoËnoj Europi i

Rusiji nestati krajem 1991. godine, kazali bismo mu da jenerazuman.Tri mjeseca prije zapanjujuÊih vijesti o dogaajima u Krem-

lju, jedan naslov u novinama glasio je: “Ljudska prava —glavni program rada SSSR-a”. Vijesti su se nizale izvjeπÊuju-Êi da je Sovjetski Savez sazvao meunarodni forum o ljud-skim pravima “da sluæi kao bedem za njegove novostvoreneslobode”. (The Idaho Statesman, 8. rujna 1991., str. A-1)

Tri godine prije toga mnogi ljudi na Zapadu jednu takvuizjavu iz Moskve ne bi prihvatili drukËije nego samo kao igrunajobiËnije promidæbe. Danas znamo da je to bila istina. De-









Sada, kad je ta Amerika ostala jedina svjetska supersila,moæemo reÊi da se nalazi u takvom poloæaju koji joj omoguÊujeda ispuni to proroËanstvo. Sve πto treba jesu prave okolnosti— “vrijeme nevolje” Ellen White, ili “dogaaj cijepanja” Ivana




v je e evo je e W te, dogaaj c jepa ja va aPavla — i to Êe se ostvariti.

“I Ëudi se sva Zemlja (da se iscijelila smrtna rana)iza Zvijeri, i pokloniπe se zmiji, koja dade oblast Zvijeri.I pokloniπe se Zvijeri govoreÊi: tko je kao Zvijer? i tkomoæe ratovati s njom? Da nitko ne moæe ni kupiti niprodati osim tko ima æig, ili ime Zvijeri.” (Otkrivenje13,3.4.17)

“Da nitko ne moæe ni kupiti ni prodati, osim tko imaæig... Zvijeri.”

POGLAVLJE

12Æig Zvijerin

Mnogi krπÊani Ëesto govore o nedjeljnom zakonu, buduÊida predstavlja jedan od najjasnijih znakova da je kraj blizu.Meutim, neki su i najmanjoj vijesti o nedjeljnom zakonupridavali veliki znaËaj koji nisu mogli potvrditi odgovaraju-Êim dokazom, propuπtajuÊi tako shvatiti da spoznaja o æiguZvijerinu znaËi mnogo viπe nego spoznaja o nedjeljnom zako-nu. Nedjeljni zakon je u stvari vanjski, vidljivi izraz mnogo

dublje stvarnosti. O nedjeljnom zakonu govorili smo u nekolikoranijih poglavlja i istaknuli da Êe dan odreen za odmor bitinametnut zakonom. U ovom poglavlju govorit Êemo o duhov-nim implikacijama ove znaËajne pojave posljednjeg vremena.

Jedno od najjasnijih biblijskih uËenja o posljednjem vre-menu istiËe da Êe kad Isus bude doπao postojati samo dvijeskupine ljudi na svijetu — vjerni Bogu i vjerni Sotoni. Sadapostoje tri skupine ljudi: oni koji su vjerni Bogu, oni koji su

vjerni Sotoni i oni koji joπ nisu donijeli odluku ni za jedan niza drugi put. BuduÊi da samo Bog moæe Ëitati srca, samo OntoËno zna tko pripada odreenoj skupini. Mnogi ljudi kojivjerno idu u crkvu misle da se nalaze na Boæjoj strani, alinjihova stvarnost svjedoËi da se nalaze na Sotoninoj. Drugi,koje smatramo grjeπnicima, Bog smatra svojom djecom. Me-utim, Ëak i oni koji su sada vjerni Bogu mogu promijenitisvoju vjernost prije no πto umru ili prije Isusovog dolaska.

Sve dok vrijeme milosti traje postoji i prilika da se promijenistrana. Ali kada kriza posljednjeg vremena doe, cijeli Êesvijet biti prisiljen da se opredijeli za jednog od dvaju gos-













POGLAVLJE

13Boæji peËat i 144.000Kad sam napisao pismo, savio sam ga i stavio u omotnicu.

Ovlaæio sam poklopac omotnice, presavio ga i prstima preπaopreko ruba. Moje je pismo sada sigurno zapeËaÊeno u omot-nici. Teorijski, nitko ga ne moæe izmijeniti prije no πto gaosoba kojoj je upuÊeno ne otvori.

Novi zavjet nam govori da Bog zapeËaÊuje svoj narod irijeË peËat u ovom duhovnom smislu je sliËna u svakom po-gledu s onim πto se dogodilo kad sam zatvorio omotnicu. Ri- jeË peËat i u biblijska je vremena oznaËavala isti postupakkao i danas. Pismo je bilo napisano na papirusu ili pergamentui zapeËaÊeno kapljom toplog voska duæ ruba svitka. To ga jeËuvalo od izmjene ili Ëitanja od strane onih kojima nije biloupuÊeno.

Meutim, u biblijska vremena peËat je znaËio i neπto viπe.Poπiljalac je utisnuo mali metalni kalup sa svojim imenom u

topli vosak, pa je osoba koja je primila pismo po natpisu napeËatu znala tko je poπiljalac. KrπÊani koji su zapeËaÊeni imajuBoæje ime utisnuto u svojim umovima, Njegov karakter ispi-san na svojim srcima; a On jamËi da nitko drugi ne moæe“otvoriti” njihov æivot i izmijeniti ga.

Poslanica Efeæanima i Otkrivenje spominju peËat koji Bogstavlja na svoj narod. Poslanica Efeæanima poruËuje:

“U njemu ste i vi, poπto ste Ëuli rijeË istine — Rado-

snu vijest svoga spasenja — u njemu ste, prigrlivπivjeru, i zapeËaÊeni Duhom, svetim, obeÊanim.” (Efeæa-nima 1,13)













POGLAVLJE

14Duhovno iskustvo

144.000Prije otprilike 25 godina bio sam nazoËan jednom skupu

mladih u Texasu. Bilo je to onda kad sam bio dovoljno mladda se kvalificiram za takve dogaaje. Zaboravio sam ime grada— vjerojatno je to bilo u blizini Houstona — ali veoma sedobro sjeÊam propovjednika koji je vodio pjevanje. Jedan odmladih propovjednika u Texaπkoj konferenciji sjedio je poredmene. Ubrzo nas je propovjednik koji je vodio pjevanje zamo-lio da pjevamo pjesmu “HoÊemo li se okupiti kraj rijeke”. To je oduvijek bila moja omiljena pjesma i dok sam je tog jutrapjevao, razmiπljao sam kako stojim na obali rijeke æivota,razgovaram sa svojim prijateljima i dijelim s njima radostiNovog Jeruzalema.

Upravo tada prolazio sam kroz teπko razdoblje u svom

æivotu pa je pomisao na Nebo imala za mene posebni znaËaj.Iznenada su me melodija i znaËenje rijeËi potresli, i ja sampoËeo plakati. Sagnuo sam glavu, tijelo mi se treslo, a suzesu mi lile niz obraze. Mladi je propovjednik ispruæio svojuruku i Ëvrsto me zagrlio. To mi je bilo potrebno. Potreban mi je bio njegov zagrljaj, a potrebno mi je bilo da tog jutra mi-slim o Nebu i plaËem.

To je bila sveta radost.

Petnaest ili dvadeset godina kasnije moja supruga i japroveli smo vikend u Lincolnu, u Nebraski, u posjetu njezinojmajci i oËuhu.































POGLAVLJE

17Reπetanje

Velike Êe prirodne katastrofe biti izazvane promijenjenimprirodnim tijekovima. U viπe navrata vidjeli smo u ovoj knjizida Biblija i spisi Ellen White govore o nesreÊama velikihrazmjera koje Êe se bez opomene sruËiti na Zemlju na krajuvremena. Ove Êe prirodne nesreÊe dovesti svijet na rub pro-pasti. Ipak, bez obzira na teæinu tih nevolja, one neÊe pred-stavljati veliku konaËnu kuπnju. Kuπnja Êe proisteÊi iz svjet-skog napora da se suprotstavi ovim nesreÊama. BuduÊi da Êe

svjetske voe prepoznati duhovne vrijednosti iza onoga πto sezbiva, traæit Êe i duhovno rjeπenje. Ali vi znate kao i ja da suduhovna rjeπenja πto ih je svijet htio na svoj naËin ugraditiu æivot uglavnom bila pogreπna. Kuπnja Êe doÊi onda kadBoæji narod ne bude htio suraivati u svjetskom duhovnomrjeπavanju krize.

To je ono πto Êe donijeti veliko konaËno “reπetanje” o komemnogi krπÊani, a meu njima i adventisti, govore veÊ gotovo150 godina. Bit to Êe poËetak posljednje krize koja Êe prisiliticijeli svijet da se podijeli na dva tabora, tako da vrijememilosti moæe prestati i Isus doÊi.

©to je reπetanje?Reπetanje se odnosi na vrijeme u koje Êe oni koji su krπÊa-

ni samo po imenu biti izdvojeni iz Crkve. Upravo sada i uCrkvi postoje dvije skupine ljudi — pravi krπÊani i oni koji tosamo tvrde. Reπetanje Êe sve to izmijeniti. Ellen White jerekla:







svaa oko toga tko se smatra najveÊim.” (Testimonies,sv. 6, str. 401)

Jedan od razloga zaπto sada trebamo pobijediti grijeh irazviti karakter koji odraæava Kristov karakter nalazi se upotrebi da poslije prestanka vremena milosti æivimo bezPosrednika i ostanemo vjerni Bogu u vrijeme reπetanja. Sa-

mo Ëvrsta i pouzdana veza s Isusom bit Êe nam jedina i POGLAVLJE




mo Ëvrsta i pouzdana veza s Isusom bit Êe nam jedina isigurna pomoÊ u to vrijeme. POGLAVLJE

18Glasna vika

Moj prijatelj Herb Ford cijeli je svoj æivot proveo sluæeÊi uCrkvi adventista sedmog dana baveÊi se odnosima s javnoπ-Êu. Bio je vrstan struËnjak za posao koji je obavljao. Dogaajo kome vam æelim priËati dogodio se Herbu dok je pomagaou prostoriji za vijesti tijekom zasjedanja Generalne konferen-cije u Indianapolisu.

Jednoga dana pred kraj zasjedanja urednica rubrike zavjerska pitanja u listu Indianapolis Star uπla je u prostoriju,

stavila na stol traktat sa slikom Zvijeri iz Otkrivenja i zahti- jevala obavijest je li AdventistiËka crkva pokrenula rastura-nje ove knjiæice po gradu.

Herb je brzo ispitao traktat. Slika na naslovnoj strani nijeizgledala lijepo, niti oprema i kakvoÊa tiska. Herb mi je kas-nije rekao “da tako neπto nikada nije izaπlo iz naπih izdavaË-kih kuÊa”.

Dok je prelistavao traktat, otkrio je da ga je izdao jedan

nezavisni propovjednik, pa je stoga rekao svojoj goπÊi: “Ne,naπa Crkva nije izdala ovaj traktat i mi ga ne πirimo.”

Ipak, ona je imala joπ pitanja. “Biskup mi je na to skrenuopozornost”, rekla je. “Netko to dijeli po cijelom gradu. U njemuse kaæe da onaj tko ne svetkuje vaπu subotu ide u pakao i dapapa nije dobar Ëovjek.”

Herb je odgovorio: “To nije naËin naπeg upoznavanja sljudima. Jeste li ikada vidjeli izdanja naπe Crkve?”

“Da,” odgovorila je, “ona su vrlo lijepa. Ali, ipak, æelimznati da li vaπa Crkva vjeruje u ono πto taj traktat kaæe.”









POGLAVLJE19

Ne mogu zamisliti niπta bolje πto bi viπe bilo u skladu s Boæjim ciljem za ovaj svijet. Nastavimo priËvrπÊivati svjetiljke, jer premda se Ëini da smo uradili vrlo malo, ukoliko viπe“svjetiljki” priËvrstimo sada, utoliko snaænije i jasnije SvetiDuh moæe osvijetliti svijet kada doe vrijeme kasne kiπe iglasne vike.




POGLAVLJE19

Vrijeme nevolje

Otkrivenje u 17. poglavlju poËinje opisom straπne Zvijerina kojoj sjedi bludnica:

“Potom jedan od sedam anela koji su dræali sedamËaπa doe k meni i reËe mi: ‘Doi da ti pokaæem sudnad velikom Bludnicom koja sjedi na mnogim vodama,s kojom su blud provodili kraljevi zemlje, i koja je na-pojila stanovnike zemlje vinom svoga bluda!’

I prenese me — u duhu — u pustinju, i tu opazihæenu koja sjedi na skrletnoj Zvijeri, pokrivenu bogopo-grdnim naslovima; imala je sedam glava i deset rogo-va. Æena je bila obuËena u grimiz i skrlet i nakiÊenazlatom i dragim kamenjem s biserima. U ruci je dræalazlatnu Ëaπu punu odurnosti i neËistoÊe svog bluda. Nanjezinu je Ëelu bilo napisano ime — tajna: ‘Veliki Babi-lon, majka bludnica i odurnosti zemaljskih.’ Potom vi-

djeh tu æenu pijanu od krvi svetih i od krvi Isusovihsvjedoka.” (Otkrivenje 17,1-6)

RaπËlanimo ovaj ulomak. Prvo, onaj koji je Ivanu pokazaoovu æenu bio je jedan od anela koji su imali sedam Ëaπa (ilizala). To navodi na misao da vienje iz 17. poglavlja ili sepodudara sa sedam posljednjih zala ili ih prati. BuduÊi da sesedam posljednjih zala zavrπava drugim Kristovim dolaskom,vienje iz 17. poglavlja mora se poklopiti sa zlima kao dodatni

opis tog vremena. Na taj naËin gore navedeni ulomak opisujeposljednju krizu nakon prestanka vremena milosti.











POGLAVLJE

20

Zemlje mi Êemo je imati i ono Êe nam donijeti pobjedu koju je Bog obeÊao — nad Zvijeri i njezinim kipom, nad onima kojioboæavaju Zvijer, primaju njezin æig i prihvaÊaju njezino ime.(Vidi: Otkrivenje 15,2)




20 Vrijeme muke

Jakovljeve»ak ni Boæji narod ne zna kada Êe prestati vrijeme milosti.

Ipak, vjerujem da Êe nedugo nakon zavrπetka ovog vremenaon poËeti osjeÊati da se to dogodilo, zato πto Êe doæivjeti izlijevanje sedam posljednjih zala. Kad bolest, a Biblija kaæe daÊe to biti rane na koæi (vidi: Otkrivenje 16,2), bude poËela

muËiti cijeli svijet, osim Boæjeg naroda, siguran sam da Êemose upitati: “Je li prestalo vrijeme milosti?” A kad se donesesveopÊi zakon o kazni smrÊu, tada Êemo znati da se vrijememilosti doista zavrπilo. Taj dogaaj obiljeæit Êe poËetak vre-mena muke Jakovljeve.

“I na kraju Êe protiv onih koji svetkuju subotu su-kladno Ëetvrtoj zapovijedi biti izdan dekret kojim Êebiti proglaπeno da zasluæuju najoπtriju kaznu, uz slobo-du da ih, nakon odreenog vremena, narod moæe pobi-ti. Rimokatolicizam u Europi i otpali protestantizam u Americi poduzet Êe sliËne mjere protiv svih koji poπtujusve boæanske propise...

Tada Êe Boæji narod biti izloæen prizorima stradanjai tjeskobe πto ih je prorok opisao kao vrijeme Jakovljevenevolje.” (Velika borba, str. 530)

Boæji narod je uvijek pravio razliku izmeu Velikog vre-mena nevolje i Vremena muke Jakovljeve. Cijeli svijet doæi-











Vjerujem da i vama i meni predstoje dva pitanja dok oËe-kujemo vrijeme nevolje:

1. Jesmo li sada razvili takav odnos s Isusom koji nammoæe pomoÊi da izdræimo iznurenost, bol i kaπnjenje uvrijeme mraËnog trenutka u povijesti Zemlje? Razvijamoli sada takvu vjeru u Njega koja moæe ostati Ëvrsta Ëak

i onda kad nestanu sva vidljiva, ljudska sredstva zapotporu i odræanje æivota?

2 Odræavamo li svoje iskustvo opravdanja? Dolazimo li

POGLAVLJE21




2. Odræavamo li svoje iskustvo opravdanja? Dolazimo lidan za danom k Njemu, traæeÊi od Njega da nas uvjeriu grijehe πto ih moramo ispovijediti? A kad ih otkrije,dolazimo li k Njemu traæeÊi preobraæaj srca koji nam jepotreban da bismo priznali i one grijehe za koje misli-mo da ih moæda nikada ne moæemo priznati?

Vjerujem da Êe oni koji razviju takvu vrst odnosa s Isusombiti dovoljno snaæni da opstanu i nakon zavrπetka vremenamilosti u najmraËnijem trenutku naπe Zemlje.

21Harmagedonska bitka

Malo je biblijskih slika koje su u danaπnjoj svjetovnoj kul-turi poznatije od slike Harmagedonske bitke. Malo slika imau Bibliji koje viπe od ove pokreÊu krπÊane na razmiπljanje iistraæivanje. Malo je predmeta u Bibliji koji su izazvali viπerasprava i stvorili viπe pretpostavki i stavova od ove doistaneobiËne, ali zanimljive teme.

Mnogi teolozi, evanelisti i biblijski uËitelji vjerovali su da

Êe pad Turske, ili Otomanskog Carstva, kako su je onda joπzvali, biti veliki znak da je Kristov dolazak blizu. VeÊina ih je vjerovala da Êe Harmagedon biti fiziËka borba izmeu Tur-ske i krπÊanskih zemalja svijeta. Na primjer, do svoje smrtiistraæivaË Biblije Uriah Smith bio je jedan od najistaknutijihboraca za ovo glediπte.

Drugi su uËili da Êe Harmagedon biti duhovni rat izmeusila dobra i zla u svijetu. A to je izazivalo rasprave. HoÊe li

Harmagedon biti fiziËki ili duhovni rat? Mnogi uporno tvrdeda Êe to biti fiziËka borba. Nekoliko teologa tvrdi da Êe to bitiduhovna borba. Oni koji uporno govore o Harmagedonu kao“fiziËkoj borbi” vjeruju da Êe to biti borba izmeu naroda naZemlji koji Êe se svrstati jedni nasuprot drugima. Nikome odistraæivaËa nije bilo jasno kako Êe u svemu tome odrediti kojiÊe narodi biti na jednoj, a koji na drugoj strani.

Nakon Prvog svjetskog rata i propasti Otomanskog Impe-

rija nije se dogodila nikakva Harmagedonska bitka, i Kristnije doπao.











Moæda Êe u nebeskom kraljevstvu jednoga dana Bog po-zvati pisca Poslanice Hebrejima da osuvremeni svoje poglav-lje o vjeri (vidi: Hebrejima 11). Ako to uËini, siguran sam daÊe spomenuti i imena onih koji su svoju vezu s Isusom oËuva-li u najmraËnijem trenutku na Zemlji.

Volio bih da moje ime bude na tom popisu, a vi?POGLAVLJE

22




Kristov drugi dolazakSretan sam πto nisam bio vojnik u Kuwaitu za operacije

Pustinjska oluja. AmeriËka borbena sila zajedno sa svojimsaveznicima sijala je uæas i smrt. Rat znaËi da obje stranebacaju jedna na drugu sve πto imaju, a tehnologija u posljed-njih pedeset godina uËinila je da je “sve πto imaju” doistauæasno.

AmeriËka moÊ bila je nezaustavljiva i neprekidna u svomdjelovanju. VeÊi dio mjeseca koalicijske su snage neprestano

tukle IraËane, svaka dva sata na zemlji. Oni koji su preæivjeliæeljeli su da to radije nisu. IraËanima je bilo veoma teπkonaÊi hranu i vodu za svoje vojnike, a odmor im je bio gotovonemoguÊ. Kad god je neki vojnik zaspao, budilo ga je snaæno,surovo bombardiranje.

Prijevara je bila oblik taktike. Prije kopnenog napada sa-veznici su protiv Iraka simulirali invaziju s mora koja senikada nije dogodila, ali je povukla veÊi dio iraËkih snaga na

istok, na obalu Zaljeva. SavezniËke su snage tada prodrle uIrak s kopna iz zapadnog Kuwaita krijuÊi se iza koprenemraka.

Ova je taktika djelovala uspjeπno. Strahovito vatreno oruæjezamorilo je i nadvladalo IraËane, a prijevara je donijela po-bjedu bez mnogo ljudskih ærtava na strani koalicije.

Sotona Êe primijeniti istu taktiku u harmagedonskoj bici.Tijekom vremena nevolje on Êe iskoristiti svoje najlukavije

prijevare u naporima da zavede Boæji narod. Ali Boæji Êenarod imati neπto πto IraËani nisu imali — sve obavijesti











Documents

Kriza Poslednjeg Vremena - M. Moore