Kratki Prirucnik Interne Financijske Revizije BV

KKRRAATTKKII PPRRIIRRUUNNIIKK IINNTTEERRNNEE FFIINNAANNCCIIJJSSKKEE RREEVVIIZZIIJJEE Prirunik za studente Mainskog fakulteta u Sarajevu

dr. Branko Vuijak

(prirunik prireen na osnovu smjernica koje je za potrebe interne revizije u vodoo-pskrbnim poduzeima priredio Urban Institute iz Washingtona)

2008/09

i

SADRAJ:

1 RAUNOVODSTVENA/FINANCIJSKA REVIZIJA ....................................1 1.1 Znaaj raunovodstva i financija ...................................................................1

2 FINANCIJSKA REVIZIJA I ZAHTJEV ZA PODACIMA I INFORMACIJAMA............................................................................................3

2.1 Faza 1: Pripremite Plan Financijske revizije .................................................3 2.2 Faza 2: Priprema zahtjeva za podatke i informacije ......................................3 2.3 Faza 3: Proces prikupljanja podataka ............................................................5 2.4 Sljedee faze ..................................................................................................6 2.5 Pregled pitanja: Kljuna pitanja u Financijskoj reviziji.................................6

3 PROCJENA FINANCIJSKE EFIKASNOSTI .................................................8 3.1 Bilans stanja ...................................................................................................8 3.2 Bilans uspjeha ..............................................................................................10 3.3 Izvjetaj o gotovinskim tokovima................................................................11 3.4 Pregled pitanja: Kljuna pitanja u procjeni Financijske efikasnosti ............11

4 FINANCIJSKA ANALIZA...............................................................................13 4.1 Analiza koeficijenata ...................................................................................13 4.2 Analiza relativnih odnosa ............................................................................16 4.3 Analiza trendova ..........................................................................................17

4.3.1 Faktori koji utiu na analizu trendova .................................................17 4.4 Financijsko izvjetavanje .............................................................................18 4.5 Pregled pitanja: Kljuna pitanja u Financijskoj analizi ...............................19

5 UPRAVLJANJE NOVANIM SREDSTVIMA.............................................20 5.1 Operativno upravljanje novcem...................................................................22 5.2 Sistem upravljanja novcem..........................................................................23

6 UPRAVLJAKO RAUNOVODSTVO I IZVJETAVANJE ....................24 6.1 Upravljako-raunovodstvene procedure ....................................................24 6.2 Elementi efikasnog sistema obrauna trokova ...........................................25 6.3 Vanost analize trokova .............................................................................26 6.4 Pregled pitanja: Kljuna pitanja u analizi trokova .....................................27

7 FINANCIJSKA PROGNOZA ..........................................................................28 7.1 Faze u prognozi bilansa uspjeha ..................................................................28 7.2 Prognoza gotovinskog toka..........................................................................30 7.3 Analiza osjetljivosti .....................................................................................32

ii

7.4 Pregled pitanja: Kljuna pitanja u predvianju............................................33

8 POSLOVNA ANALIZA (RAUNOVODSTVENA I FINANCIJSKA REVIZIJA) .........................................................................................................34

LISTA TABELA:

Tabela 1 - Primjer bilansa stanja (u hiljadama eura) .....................................................9

Tabela 2 - Tipina proforma bilans uspjeha (u eurima)...............................................29

Tabela 3 - Tipino mjeseno predvianje novanog protoka ......................................31

LISTA SLIKA:

Slika 1 - Poslovno-Financijski model .........................................................................21

Slika 2 - Pretvaranje profita u gotovinu....................................................................22

1

1 RAUNOVODSTVENA/FINANCIJSKA REVIZIJA

Raunovodstvo predstavlja ocjenu poslovanja. Koristei se sistematskim pristupom, raunovodstvo prevodi razliite aktivnosti organizacije na zajedniki jezik: novac. Raunovodstveni podaci su objektivni i mogu osigurati informacije o efikasnosti, problemima i perspektivi poduzea. Dosljedna raunovodstvena pravila takoer pru-aju osnovu za usporeivanje efikasnosti sa drugim poduzeima. Financijska revizija podrazumijeva analizu i tumaenje brojki u raunovodstvu, u cilju procjene efikasnos-ti i planiranja buduih aktivnosti.

Financijska revizija se koristi da bi se prikupili i analizirali raunovodstveni i financij-ski podaci poduzea, kako bi se poboljali svi aspekti procesa potronje. Financijska revizija se sprovodi u skladu sa dosljednom, organiziranom strukturom tako da rezul-tati budu korisni i razumljivi za svakog ko je ukljuen u taj proces. Financijsku revizi-ju bi trebalo da sprovodi osoblje financijskog sektora poduzea (ili vanjski struni konsultanti) koje dobro poznaje sistem i nije u poziciji da bude inkriminirano rezul-tatima Financijske revizije.

Tokom itavog procesa Financijske revizije dostiu se znanja koja, kada se dodaju iskustvu i strunosti, mogu pruiti jedinstven uvid u rad vaeg poduzea. Ovaj proces bi takoer trebalo da prui priliku da se identificiraju poboljanja, ne samo vezana za sistem raunovodstva, ve i u irim oblastima kao to su organizaciona struktura i fi-nancijsko planiranje.

U financijskoj reviziji se koriste raunovodstveni i financijski podaci za analizu eko-nomske efikasnosti poduzea i za ukazivanje na oblasti koje treba unaprijediti. Finan-cijsku reviziju bi trebalo da sprovodi interno osoblje, za razliku od raunovodstvene revizije, jer je bolje upoznato sa financijskim i tehnikim aspektima poduzea. Iako postoje neka opa pravila i standardne, ope prihvaene tehnike za analizu financij-skih podataka, financijske revizije moraju biti prilagoene jedinstvenoj prirodi razlii-tih vrsta djelatnosti.

Radna efikasnost poduzea odraava se u financijskim izvjetajima

1.1 Znaaj raunovodstva i financija

Financijska analiza je dijagnostika tehnika koju koriste menaderi, isto kao to su rendgenski zraci dijagnostika tehnika koju koriste ljekari. Lou radnu praksu odraa-vaju loi financijski rezultati. Paljiva financijska analiza moe pomoi u otkrivanju izvora problema. Aktivnosti poduzea, metode rada i konkurentna strategija oblikuju financijske rezultate i strukturu.

Radna efikasnost poduzea ogleda se u njegovim Ffnancijskim izvjetajima. Financij-ska analiza prua korisne informacije irokom spektru ljudi, ukljuujui menadere

2

poduzea, investitore, zajmodavce i regulatore. Menaderi koji ovladaju financijskom analizom sposobni su da identificiraju ta dobro, a ta loe funkcionira i da odrede korisne sanacijske mjere za problematine oblasti.

Financijska analiza pomae upravi poduzea da shvati vezu izmeu promjena u rad-noj praksi i njihov utjecaj na financijski ishod (npr. profit, novani tok, itd.). Ona po-tie menadere da ne reagiraju na izolirane dogaaje i dijelove informacija, ve da ispitaju s njima povezane promjene i utvrde osnovne uzroke dogaaja.

3

2 FINANCIJSKA REVIZIJA I ZAHTJEV ZA PODACIMA I INFORMACIJAMA

Proces Financijske revizije poinje jasnim razumijevanjem razloga zbog kojih je revi-zija potrebna i njenih ciljeva. Ciljevi se kreu od dijagnosticiranja odreenog proble-ma, kao to je opadanje prihoda ili nedostatak likvidnosti, do pruanja dobre osnove za usporeenja koja se vre svake godine i bez pojave nekog odreenog problema. Nakon utvrivanja ciljeva, proces Financijske revizije se dijeli na nekoliko loginih faza. Zahtjev za podatke i informacije koristi formulare za organiziranje i prikupljanje informacija potrebnih za reviziju.

Financijska revizija se moe koristiti za dijagnosticiranje problema u radu poduzea

2.1 Faza 1: Pripremite Plan Financijske revizije

Prvi korak u pripremi plana Financijske revizije obino polazi od zakljuka tj. njime se identificiraju vrijednosti i informacije koje revizija treba da pokae. To logino vo-di do definiranja procesa procjene i ulaznih podataka ili informacija potrebnih za ana-lizu.

Poto su utvreni svi ulazni podaci, sumiraju se potrebne kategorije podataka i orga-niziraju se u dokument kako bi se raunovoama i drugom relevantnom osoblju olak-alo prikupljanje informacija. Ovaj dokument e biti dio tehnike dokumentacije pro-jekta. Prikupljeni podaci bi trebalo da budu sistematizirani, pravilno procijenjeni i stalno aurirani u skladu sa promjenama. Zahtjev za podatke i informacije prua os-novu za nastavak rada i prikuplja neke od najznaajnijih informacija u procesu revizi-je. Kontrolna lista pitanja vezanih za dokument zahtjeva za podatke i informacije u okviru Financijske revizije je predstavljena u sljedeem pasusu.

2.2 Faza 2: Priprema zahtjeva za podatke i informacije

Poto se utvrdi koji su Financijski ulazni podaci potrebni, trebalo bi ih sumirati i or-ganizirati u tabele zahtjeva za podatke i informacije kako bi olakali osoblju ukljue-nom u taj proces (koje se konzultiraju tokom revizije) da dostave potrebne informaci-je. Tabele zahtjeva za podatke i informacije i druge podatke bi trebalo organizirati u dokument koji e biti dio Financijske dokumentacije projekta. Prikupljeni podaci bi trebalo da budu sistematizirani, pravilno procijenjeni i aurirani novim injenicama onim redoslijedom kojim postaju dostupne. Zahtjev za podatke i informacije prua osnovu za nastavak rada i predstavlja jednu od najznaajnijih faza u ovom procesu. I najprecizniji prorauni na najmodernijim raunarima e uvijek dati netane rezultate ako su ulazni podaci netani.

4

Financijska revizija se moe koristiti za dijagnosticiranje problema u radu poduzea.

Sadraj zahtjeva za podatke i informacije zavisi od specifinog stanja poduzea, nje-gove veliine i drugih parametara, ali bi trebalo da sadri sljedee glavne stavke (neki od formulara se nalaze u dodacima):

1. Bilans stanja (knjigovodstveni bilans)

2. Bilans uspjeha

3. Izvjetaj o vlasnikom kapitalu

4. Izvjetaj o gotovinskim tokovima

5. Dodaci bilansu stanja

a. Promjene u dugoronim sredstvima (tj. nematerijalna sredstva, materi-jalna sredstva, financijska sredstva)

b. Promjene u obrtnom kapitalu (tj. zalihe, kratkorona dugovanja, krat-korone investicije)

c. Promjene u dugoronim dugovanjima

6. Dodaci bilansu uspjeha

a. Radna aktivnost (tj. neto prodaja, trokovi prodaje, drugi dohoci, ko-mercijalni trokovi, opi i administrativni trokovi, drugi operativni trokovi)

b. Investicije (tj. prihodi od investicija, trokovi investiranja)

c. Financijska aktivnost (tj. financijski prihodi, financijski trokovi / ras-hodi)

d. Vanredni rezultati

7. Za komunalna poduzea npr. vodovode - tarifne promjeneukljuujui sljedee informacije:

a. Datum odobrenja tarife

b. cijena vode za stanovnitvo

c. cijena vode za poduzea i institucije

d. cijena kanalizacijskih usluga za stanovnitvo

e. cijena kanalizacijskih usluga za poduzea i institucije

5

f. ostale tarife

8. Promjene koliine prodatih roba ili usluga (fakturirana vrijednost) za razli-ite kategorije u donjem primjeru za usluge vodoopskrbe:

FAKTURIRANA PROIZVODNJA N-2 N-1 N

Vodoopskrba

- domainstva

- poduzea i institucije

Pruanje kanalizacijskih usluga

- domainstva

- poduzea i institucije

9. Statistiki izvjetaj za posljednje tri godine, npr.:

a. Izvjetaj o proizvodnom, distributivnom, prodajnom;

b. Izvjetaj o rashodima poduzea;

c. Statistiki izvjetaji o (godinjim) trokovima radne snage.

10. Demografski podaci

a. Broj stanovnika u podruju prodaje roba i usluga (npr. gradu ili regiji);

b. Broj stanovnika koji koriste usluge poduzea;

c. Prosjeni porodini prihodi.

2.3 Faza 3: Proces prikupljanja podataka

Proces prikupljanja Financijskih podataka o poduzeu iziskuje razgovore sa zaposle-nima, reviziju Financijske dokumentacije i druge vane dokumentacije. Financijski revizor razgovara sa slubenicima Financijskog sektora, osobljem koje radi na izda-vanju i naplati rauna, koristi glavnu knjigu poslovanja i druge Financijske module.

Proces prikupljanja podataka u velikoj mjeri zavisi od toga ko ga obavlja osoblje poduzea e organizirati prikupljanje podataka drugaije od vanjskih revizora i kon-zultanata. Vanjski revizori e organizirati Financijsku reviziju tako da vrijeme potreb-no za provoenje revizije svedu na minimum, dok osoblje poduzea moe koristiti dodatno vrijeme za provoenje Financijske revizije.

6

Proces procjene zahtijeva da podaci budu u specifinom formatu, na primjer, da budu sortirani po vrijednosti, organizacionim ili drugim kategorijama. Naalost, format dostupnih podataka moe biti (a ponekad i jeste) drugaiji. Potrebno je ostvariti blisku suradnju sa osobom odgovornom za podatke kako bi se pretvorili u upotrebljiv format na primjer, da budu odvojeni za svaku organizacionu podstrukturu.

Dokumenti kao to je inventar papira od vrijednosti i osnovnih sredstava su ponekad dostupni samo u originalu i stoga se sa njima mora postupati paljivo i treba ih vratiti odmah posle kopiranja. U drugim sluajevima, podaci ak mogu biti potpuno nedos-tupni.

Financijska revizija koja se sprovodi spolja ili od strane osoba koje nisu sasvim upoz-nate sa prilikama u vaem poduzeu mora zapoeti razgovorima sa strunim osob-ljem. Ovi pojedinci posjeduju veinu znanja i mogu biti od ogromne pomoi u provo-enju Financijske revizije.

Financijsko osoblje, ukljuujui tehniko osoblje i Financijskog direktora, predstavlja odlian izvor informacija

2.4 Sljedee faze

Posle prikupljanja podataka, Financijsku reviziju treba nastaviti analizom glavnih Fi-nancijskih izvjetaja. Treba donijeti niz preliminarnih zakljuaka na osnovu analize financijskih izvjetaja. Ove zakljuke bi trebalo da revidiraju kako operativna tako i Financijska odjeljenja radi provjere tanosti. Pod pretpostavkom da su zakljuci vje-rodostojni, treba pripremiti niz preporuka.

Vano je postii dogovor o injeninim osnovama i zakljucima Financijske revizije prije prelaska na plan sanacijskih mjera

Veoma vaan aspekt ovog procesa je postizanje naelnog dogovora o injenicama sa-dranim u analizi, zakljucima i preporukama revizije. Ukljuivanje svih subjekata i njihovo objedinjavanje oko istog cilja moe predstavljati razliku izmeu skupa prepo-ruka koje su samo mrtvo slovo na papiru i onih koje su implementirane i zaista unap-reuju organizaciju. Prva faza je postizanje dogovora oko injenica i zakljuaka. Glavne faze u ovoj analizi nalaze se u sljedeim odjeljcima.

2.5 Pregled pitanja: Kljuna pitanja u Financijskoj reviziji

1. Zbog ega je Financijska revizija vana?

2. Opiite proces pripreme plana Financijske revizije.

7

3. ta je Financijski/raunovodstveni zahtjev za podatke i informacije i od e-ga se sastoji?

4. Zato su vam potrebni historijski Financijski podaci?

5. Zato su vam potrebni demografski podaci?

6. Koje su glavne faze Financijske revizije posle prikupljanja podataka?

8

3 PROCJENA FINANCIJSKE EFIKASNOSTI

Procjena Financijske efikasnosti poduzea poinje prouavanjem veza izmeu pos-lovnih odluka poduzea, kao to su politika cijena, politika odravanja, Financijske strategije, s jedne strane i njegove Financijske efikasnosti s druge. Uspjeh ove poslov-ne politike odreuje Financijski uspjeh poduzea i ogleda se u njegovim Financijskih izvjetajima. Dalji tekst se bavi glavnim Financijskim izvjetajima poduzea: bilan-som stanja, bilansom uspjeha i izvjetajem o novanim tokovima.

3.1 Bilans stanja

Bilans stanja prikazuje Financijsko stanje raunovodstvenog subjekta na odreeni dan. Bilans stanja se sastoji od tri glavna dijela:

Aktiva - sredstva poduzea

Pasiva - obaveze poduzea

Vlasniki kapital - udio vlasnika u kapitalu poduzea

U bilo kom trenutku, ukupna aktiva mora biti jednaka ukupnom udjelu povjerilaca i vlasnika. To je izraeno raunovodstvenom jednadbom:

Aktiva = Pasiva + Vlasniki kapital

Aktiva predstavlja oekivanu buduu ekonomsku dobit koja je u ostvarena ili kontro-lirana od strane nekog subjekta kao rezultat prethodnih transakcija ili dogaaja i podi-jeljena je u dvije glavne kategorije: tekua i dugorona sredstva. Tekua sredstva ukljuuju gotovinu i sredstva koja poduzee planira da pretvori u gotovinu, proda ili potroi u toku jedne godine. Gotovina, privremene investicije u vrijednosne papire, potraivanja od dunika i zalihe su najei oblici tekuih sredstava. Dugorona sredstva se obino posjeduju ili koriste due od jedne godine i sastoje se od zemljita, objekata, opreme, koncesija i dugoronih vrijednosnih papira.

U bilo kom trenutku, ukupna aktiva mora biti jednaka ukupnom udjelu povjerilaca i vlasnika.

Pasiva predstavlja oekivane budue trokove koji proizlaze iz trenutnih obaveza jed-nog subjekta da prenese sredstva ili prui usluge drugom subjektu u budunosti kao rezultat prethodnih transakcija. Pasiva se obino klasificira kao tekua ili dugorona. Tekua pasiva predstavlja obaveze ija likvidacija zahtijeva koritenje postojeih tekuih sredstava ili stvaranje drugih tekuih obaveza u roku od jedne godine. Dugo-rona pasiva je ona koja dospijeva za naplatu u periodu duem od jedne godine i predstavlja dugorone izvore sredstava.

9

Primjer jednostavnog izvjetaja bilansa stanja koji daje spisak aktive i pasive poduze-a dat je ispod (u standardnom meunarodnom raunovodstvenom obrascu).

Tabela 1 - Primjer bilansa stanja (u hiljadama eura)

BILANS STANJA ZA: 31/12/N 31/12/N+1 31/12/ N+2

AKTIVA

Dugorona sredstva

Osnovna sredstva 54,580.8 54,536.8 54,601.5

Amortizacija (31,219.9) (32,099.3) (32,819.5)

Ostala dugorona sredstva - - 14.9

Ukupna dugorona sredstva 23,360.9 22,437.5 21,796.9

Tekua sredstva

Zalihe 380.4 352.7 302.6

Potraivanja od dunika 3,092.0 3,284.0 3,633.6

Druga potraivanja 21.0 59.4 40.9

Gotovina 4.6 35.7 36.7

Ukupna tekua sredstva 3,497.9 3,731.7 4,013.7

Ukupna sredstva 26,858.8 26,169.2 25,810.6

PASIVA I VLASNIKI KAPITAL

Kapital vlasnika

Kapital 24,135.3 24,011.1 24,011.1

Rezerve - - -

Revalorizacija osnovnih sredstava - - -

Zadrana dobit (12.4) (53.9) (133.6)

Tekua dobit (14.5) (79.7) (138.8)

Subvencije - - -

Ukupni vlasniki kapital 24,108.4 23,877.5 23,738.7

Dugorone obaveze

Dugoroni krediti - - -

Dugovanja dobavljaima 86.3 86.3 227.5

Ukupno dugorone obaveze 86.3 86.3 227.5

10

Tekue obaveze

Dugovinski saldo - - -

Tekue obaveze dobavljaima 874.1 588.2 172.7

Ostale tekue obaveze 1,790.0 1,617.3 1,671.8

Ukupno tekue obaveze 2,664.1 2,205.5 1,844.4

Ukupna pasiva i vlasniki kapital 26,858.8 26,169.2 25,810.6

Potrebno je detaljno analizirati stavke bilansa stanja, kako bi se utvrdile promjene iz-meu perioda i razloge tih promjena.

3.2 Bilans uspjeha

Bilans uspjeha sumira rezultate aktivnosti obavljenih u odreenom vremenskom peri-odu i odnosi se na prihode i rashode, dobit i gubitke. Raun se zavrava neto priho-dom (profitom ili gubitkom) koji je uraunat u zadranu zaradu u dijelu knjigovod-stvenog bilansa koji se odnosi na vlasniki kapital. Neto prodaja predstavlja prihod od usluga prodanih klijentima poduzea. Operativni trokovi predstavljaju svakodnevne trokove, u koje spadaju:

Direktni trokovi predstavljaju trokove pruenih usluga i u direktnoj su vezi sa prihodom od poslovanja. Ovi trokovi su direktno povezani sa proizvod-njom, kao na primjer sa materijalnim trokovima i trokovima radne snage. U ove primjere spadaju: trokovi materijala, svih vrsta energije, trokovi proiz-vodnih usluga, nadoknada i socijalnih fondova osoblja ukljuenog u proizvo-dnju.

Posredni trokovi ukljuuju reijske trokove odjeljenja, kao to su plate su-pervizora, osiguranje, amortizacija, itd. Ovi trokovi mogu biti direktnije po-vezani sa odreenim aktivnostima nego to je sluaj sa administrativnim tro-kovima.

Administrativni trokovi su u vezi sa opim aktivnostima ukljuujui rau-novodstvene i pravne trokove, obuku zaposlenih, korporativno planiranje i druge trokove koje je teko pripisati odreenim aktivnostima ili proizvodima.

Drugi prihodi i rashodi su vezani za sekundarne aktivnosti poduzea koje se direktno ne tiu rada poduzea.

Potrebno je detaljno analizirati svaku stavku bilansa uspjeha kako bi se utvrdile prom-jene nastale izmeu perioda i razloge tih promjena.

11

3.3 Izvjetaj o gotovinskim tokovima

Izvjetaj o gotovinskim tokovima daje detalje o prilivu i odlivu gotovine u toku odre-enog vremenskog perioda (za isti period kao i bilans uspjeha). Izvjetaj o gotovin-skim tokovima se obino sastoji od tri odjeljka: gotovinski tok od poslovanja, goto-vinski tok od investicionih aktivnosti i gotovinski tok od financijskih aktivnosti.

Ukratko, u poslovanje spadaju stavke bilansa uspjeha; investicione aktivnosti su obi-no izazvane promjenama stavki dugoronih sredstava; a financijske aktivnosti su obi-no vezane za dugoronu pasivu. Slijedi opis ovih aktivnosti i tipinih novanih toko-va:

Operativne aktivnosti. U operativne aktivnosti spadaju sve transakcije i dru-ge radnje koje nisu investicione ili financijske aktivnosti.

o Tipini primjer novanih tokova:

prodaja robe i usluga

o Tipini primjeri odliva novca:

plaanje zaliha ili usluga

plaanje radne snage

plaanja 'dravi' (porezi)

ostala operativna plaanja

Investicione aktivnosti. Investicione aktivnosti se sastoje od davanja zajmo-va i prihoda po tom osnovu, kao i investicije kupovine i prodaje i proizvodna dugorona sredstva.

o Tipini primjeri priliva novca:

prihodi po osnovu datih zajmova

prodaja imovine, postrojenja i opreme


kupovina imovine postrojenja i opreme

davanje zajmova drugim subjektima

Financijske aktivnosti. Financijske aktivnosti ukljuuju odliv novca po os-novu pasive.


vraanje duga (glavnica i kamata)

3.4 Pregled pitanja: Kljuna pitanja u procjeni Financijske efikasnosti

1. Zato su Financijski izvjetaju vani?

12

2. Kako glasi jednadba raunovodstvenog bilansa?

3. Opiite glavne stavke bilansa stanja.

4. Opiite glavne stavke bilansa uspjeha.

5. Koji su glavni elementi novanog toka nastalog iz poslovnih aktivnosti?

13

4 FINANCIJSKA ANALIZA

Analiza Financijskih podataka se koristi tehnikama kao to je analiza koeficijenata i trendova u cilju procjene promjena u efikasnosti i poredbe efikasnosti sa drugim vo-dovodima. Ove analize bi trebalo kombinirati u cilju stvaranja ukupne Financijske slike poduzea.

Jedan od primarnih ciljeva analize je identificiranje veih promjena u trendovima, iz-nosima i odnosima kako bi odredili uzroke tih promjena. Mala promjena u trendu ili koeficijentu esto moe postati vaan signal blagovremenog upozorenja na znaajne promjene u pogledu budueg uspjeha ili neuspjeha poduzea. Npr. promjene kao to je poveanje potronje energije po jedinici proizvodnje moe biti signal propadanja sistema vodoopskrbe. Poveanje prosjeka neplaanja usluga ili proizvoda moe biti signal reakcije potroaa na pad u kvalitetu.

Financijska analiza slui poboljanju radne efikasnosti i identificiranju uspjeha ili neuspjeha prethodnih intervencija.

4.1 Analiza koeficijenata

Financijski koeficijenti spadaju u najpoznatija i najee koritena sredstva Financij-ske analize. Koeficijent oznaava matematiki odnos izmeu dvije veliine. Financij-ski koeficijenti su obino izraeni u postotcima ili prostim razlomcima i mogu biti izraunati za bilo koja dva broja. S obzirom na veliki broj promjenljivih u Financij-skim izvjetajima, mogue je izvesti sveobuhvatnu listu znaajnih koeficijenata. Ne postoji standardna lista koeficijenata, niti standardni nain njihovog izraunavanja, ve svaki Financijski analitiar koristi svoju listu.

Da bi bio znaajan, koeficijent mora izraavati relevantan odnos. Na primjer u sva-kom vodovodu postoji jasan, direktan i razumljiv odnos izmeu prihoda od prodaje vode i trokova kupovine, prerade i distribucije vode. Stoga, je odnos operativnih tro-kova i prihoda u poslovanju vodoopskrbe znaajan. S druge strane, ne postoji jasan odnos izmeu trokova za gorivo i npr. likvidnih papira od vrijednosti koje grad pos-jeduje kao investiciju. Stoga proporcija izmeu ove dvije veliine nema znaenja.

Glavne kategorije proporcija su date ispod:

Koeficijenti likvidnosti oznaavaju sposobnost poduzea da ispuni svoje te-kue obaveze i mogu ukljuivati koeficijente kojima se mjeri efikasnost kori-tenja obrtnih sredstava.

Koeficijenti kreditne sposobnosti oznaavaju stupanj zatite davalaca dugo-ronih sredstava.

14

Koeficijenti profitabilnosti oznaavaju sposobnost poduzea da ostvari zara-du.

Koeficijenti novanog toka mogu ukazati na likvidnost, kreditnu sposobnost ili profitabilnost.

U narednoj tabeli navedeni primjeri ilustriraju financijske koeficijente izraunate za jedno virtualno poduzee.

15

Table 4-8. Financijski koeficijenti (u eurima)

FINANCIJSKI KOEFICIJENTI 2001 2002 2003

Period obrta zaliha

zalihe (A) 380 353 303

trokovi sirovina i potronog materijala (B) 807 719 566

(A/B)*365 (dana) 172 179 195

Period naplate potraivanja

tekua potraivanja (A) 3,092 3,284 3,634

prodaja (B) 5,145 4,256 4,045

(A/B)*365 (dana) 219 282 328

Period dospijea naplate

tekue obaveze (A) 874 588 173

trokovi sirovina, potronog materijala i energije (B)

2,899 2,179 1,713

(A/B)*365 (dana) 110 99 37

Tekui koeficijent

tekua sredstva (A) 3,497.9 3,731.7 4,013.7

tekue obaveze (B) 2,664.1 2,205.5 1,844.4

A/B 1.31 1.69 2.18

Brzi koeficijent

tekua sredstva (A) 3,497.9 3,731.7 4,013.7

zalihe (B) 380.4 352.7 302.6

tekue obaveze (C) 2,664.1 2,205.5 1,844.4

(A-B)/C 1.17 1.53 2.01

16

4.2 Analiza relativnih odnosa

Analiza relativnih odnosa izraava poreenje u postotcima to je obino prihvatljivi-je od koritenja apsolutnih iznosa. Iako analiza relativnih odnosa ini usporeivanje poduzea razliitih veliina znatno loginijim, potrebno je paljivo tumaiti promjene u velikim postotcima, koji odraavaju male apsolutne vrijednosti. Na primjer, ako je prologodinje poveanje profita od 500% iznosilo 100 eura i povealo se ove godine na 500 eura, to bi predstavljalo veoma mali apsolutni nivo profita. Meutim, velike promjene u malim brojevima mogu ipak predstavljati vaan signal. Vertikalnom ana-lizom usporeuju se svi iznosi sa osnovnim iznosima iz iste godine. Na primjer, ako su trokovi energije za 2003. godinu 100.000 eura, a prodaja tokom 2003. godine je iznosila 200.000 eura, trokovi energije bi dostigli 50% prodaje. Horizontalnom ana-lizom se svaki iznos usporeuje sa osnovnim iznosom za odreenu baznu godinu. Na primjer, ako je prodaja u 2002. godini iznosila 400.000 eura, a 600.000 eura u 2003., to znai da se prodaja u 2003. godini uveala na 150% njenog nivoa iz 2002. godine to predstavlja poveanje od 50%.

Tabela 4-9. Analiza relativnih odnosa (u hiljadama eura)

ANALIZA OPERATIVNIH TROKOVA 2001 2002 2003

Apsolutne vrijednosti

Materijali 663.3 548.2 363.2

Gorivo 144.2 171.0 202.5

Energija 2,091.7 1,460.0 1,146.8

Nadoknade i plate 875.1 832.2 1,100.6

Socijalni doprinosi 277.7 255.7 313.8

Amortizacija 915.8 925.9 748.8

Drugi operativni trokovi (odravanje) 290.7 413.3 710.1

Druge aktivnosti 820.7 65.6 161.1

Ukupni operativni trokovi 6,079.2 4,671.9 4,746.9

Horizontalna analiza

Materijali 100% 83% 55%

Gorivo 100% 119% 141%

17

Energija 100% 70% 55%

Nadoknade i plate 100% 95% 126%

Socijalni doprinosi 100% 92% 113%

Amortizacija 100% 101% 82%

Drugi operativni trokovi (odravanje) 100% 142% 244%

Druge aktivnosti 100% 8% 20%

Ukupni operativni trokovi 100% 77% 78%

Vertikalna analiza

Materijali 11% 12% 8%

Gorivo 2% 4% 4%

Energija 34% 31% 24%

Nadoknade i plate 14% 18% 23%

Socijalni doprinosi 5% 5% 7%

Amortizacija 15% 20% 16%

Drugi operativni trokovi (odravanje) 5% 9% 15%

Druge aktivnosti 13% 1% 3%

Ukupni operativni trokovi 100% 100% 100%

4.3 Analiza trendova

Analiza trendova prouava promjene u grupama podataka tokom vremena. Ovi podaci mogu biti koeficijenti, kao to je udio troka energije po jednom dolaru prihoda, ili mogu biti neobraeni podaci kao to je ukupni prihod. Analiza se moe koristiti pros-tom opservacijom ili pravljenjem dijagrama podataka za promatranje trendova, ili sloenijim matematikim tehnikama, kao to je analiza varijansi ili analiza regresije.

4.3.1 Faktori koji utiu na analizu trendova

Korisnost analiza koeficijenata i trendova zavisi od sposobnosti njihovog pravilnog tumaenja. Poveanje koeficijenata trokova energije bi moglo da ukazuje na injeni-cu da ima vie gubitaka u proizvodnji ili ak i da se proizvod krade. Koeficijente treba

18

tretirati kao indikatore ili dijelove slagalice koja mora biti sastavljena da bi se dobila tana slika. Faktori koji utiu na nain na koji se upravlja vodovodom su veoma slo-eni. esto je teko dobiti preciznu sliku, a Financijski podaci se moraju kombinirati sa operativnim informacijama da bi se dobili korisni odgovori. Nekoliko faktora treba uzeti u obzir prilikom procjene rezultata Financijske analize:

Koeficijenti ili drugi podaci imaju jasnije znaenje kada se promatraju u okvi-ru odreenog vremenskog perioda.

Rezultati Financijske analize predstavljaju korisna sredstva, ali informacije koje oni otkrivaju se jedino mogu koristiti za davanje odgovora na opa pita-nja. Ovi podaci se ne odnose na posebne dijelove organizacije. Stoga, da bi se dobili konkretniji rezultati, moraju se koristiti podaci kao to su operativne in-formacije ili tehnika ispitivanja.

Ostvarivanje profita nije primarni cilj svih, naroito ne javnih poduzea. Pri-marni cilj takvih poduzea je pruanje dugorone kvalitetne usluge, po ra-zumnim cijenama. Poduzea moraju biti u stanju da pokriju trokove kako bi postigli odrivost. Uobiajene mjere ostvarivanja profita koje bi se koristile u proizvodnom poduzeu privatnog sektora, ne mogu se jednako primjenjivati u sluaju javnih poduzea. Meutim, ovo ne bi trebalo shvatiti kao izgovor za odreivanje niskih cijena usluga javnih poduzea.

Pri analiziranju Financijskih podataka, treba uzeti u obzir niz pitanja. Primijeene promjene u Financijskim podacima odraavaju upravljake i operativne odluke.

Promjene Financijskih indikatora mogu biti rezultat izoliranog dogaaja (npr. jed-nokratna promjena trinih uvjeta) ili mogu odraavati neku trajniju promjenu. Prom-jene treba paljivo ispitati kako bi odredili njihove uzroke. Financijska analiza moe pomoi u identificiranju uvjeta koji su doveli do promjena i pomoi upravi da izbje-gne gubljenje u labirintu injenica organiziranjem podataka i njihovim poveziva-njem sa obrascima prethodnih iskustava i vanjskih standarda. To, za uzvrat, omogu-ava upravi da planira blagovremene i adekvatne odgovore na te probleme.

Trendovi i koeficijenti su korisni u evaluaciji promjena efikasnosti, kao i u identifikaciji dijelova poduzea koji pokazuju loe rezultate.

4.4 Financijsko izvjetavanje

Efikasan raunovodstveni sistem treba da bude u stanju da blagovremeno prui potre-bne Financijske izvjetaje da bi zadovoljio potrebe za informiranjem raznih subjekata ukljuujui regulatorne i upravne organe, donatorske organizacije, upravu poduzea i graane kupce usluga ili roba. Da bi osigurali efikasan raunovodstveni sistem pot-rebno je razmotriti i periodino ponovo procijeniti potrebe korisnika, kako bi osigurali ispunjavanje Financijskih, upravljakih i pravnih potreba izvjetavanja. U idealnim

19

uvjetima, ove potrebe bi trebale biti zadovoljene jednim jedinstvenim raunovodstve-nim sistemom.

Kompjuterska tehnologija je izvrila revoluciju raunovodstvenog i Financijskog izvjetavanja u veini zemalja svijeta i strunjaci iz svih odjeljenja poduzea treba da se upoznaju sa mogunostima koje donosi upotreba ove tehnologije u Financijskom izvjetavanju.

4.5 Pregled pitanja: Kljuna pitanja u Financijskoj analizi

1. Zato je Financijska analiza vana?

2. Koje su glavne tehnike Financijske analize?

3. Navedite nekoliko primjera relevantnih Financijskih koeficijenata za podu-zea?

4. Opiite glavne karakteristike analize relativnih odnosa.

20

5 UPRAVLJANJE NOVANIM SREDSTVIMA

Ostvarivanje profita je nain za stvaranje unutranjeg izvora novanih sredstava. Ipak, ne treba mijeati novana sredstva sa profitom, poto dranje novca u banci i ostvari-vanje profita nije isto. Profit ne stvara automatski protok gotovine u istoj koliini u toku tog perioda. Profit se realizira postepeno. Do gotovine se ne dolazi dok se ne plati raun. Postoji uobiajeni vremenski razmak izmeu prodaje proizvoda ili usluge i vremena kada poduzee dobije novac za taj proizvod.

Osim normalnog kanjenja u prijemu uplate, moe doi i do dodatnog zastoja od vre-mena zavretka proizvodnje do prijema novca zbog stvaranja zaliha. Poduzea se obi-no ne smatraju poduzeima koja proizvode radi stvaranja zaliha, ali je i to mogue. Poduzea mogu imati prostore za skladitenje koji slue da izjednae sezonska va-riranja u prodaji. Trokovi skladitenja mogu rezultirati trokovima koji nee biti pok-riveni dok se te rezerve kasnije ne prodaju.

Gotovina je gorivo koje odrava motor poduzea u radu gotovina nije isto to i profit.

ak i u situaciji kada ne postoji odlaganje izmeu prodaje i plaanja, profit nije jed-nak novanom toku zato to se amortizacija odbija od profita. Gotovinski tok takoer ukljuuje stavke koje se ne odraavaju u profitu, kao to su investicioni izdaci.

Prilikom procjene stanja u poduzeu, vani su i profit i gotovinski tok. Samo u sluaju kada se sa oba ova faktora pravilno upravlja, poduzee moe nastaviti da bude uspje-no. U svakom poduzeu, profitabilnost je rezultat dva kljuna elementa: donoenja adekvatnih odluka o cijeni i proizvodnji u skladu sa zahtjevima trita, i kontrole tro-kova.

Upravljanje novcem ukljuuje efikasnu naplatu, trokove i privremena investiranja vika gotovine.

Osnovni cilj svih poduzea je dugorona odrivost. Odrivost u duem vremenskom periodu zahtijeva da organizacija opstane i iz nedjelje u nedjelju i iz mjeseca u mje-sec, tj. kratkorono. Kratkoroni opstanak zavisi od gotovinskog toka. Postoje brojne kompanije koje su ostvarivale profit, ali su bankrotirale jer nisu bile u mogunosti da plate dnevne trokove kompanije. Najkorisniji model je da poduzea kratkorono ra-de, a dugorono planiraju. Gotovina je klju kratkoronog opstanka, a upravljanje novanim tokovima je alat kontroliranja novca. Upravljanje novcem ukljuuje efikas-nu naplatu, trokove i privremena ulaganja vika gotovine. Ovaj odjeljak daje infor-macije o suvremenim principima upravljanja novcem, kao i instrukcije o tome kako primijeniti ove principe u okviru poduzea. Naredna slika je primjer stvaranja novca u

21

okviru jedne korporacije. Razliite organizacije mogu imati neke posebne osobine, ali se obino aktivnosti poduzea mogu smjestiti u naredni okvir.

Slika 1 - Poslovno-Financijski model

Zarada

Dioniki kapital Zajmovni kapital Zadrani profit

Postrojenja / /Procesi

Proizvodi/ Usluge

Osn. sredstva

Obrtni kapital

Dividende Zadrani profit

Trokovi

Dobit. u poslovanju

Kamate

Prodaja

IZVORI SREDSTAVA

KORITENJE SREDSTAVA

-

-

-

Amortizacija

Porez

Postoje pitanja koje treba razjasniti. U zavisnosti od vremena plaanja trokova kao to su porezi i kamate, dobici u poslovanju mogu biti u potpunosti iskoriteni kao o-brtni kapital tokom dva ili tri proizvodna ciklusa. Privatno poduzee bi se moglo suo-iti sa drugaijom poreskom strukturom, dok javna poduzea mogu i pozajmljivati sredstva ili primati donacije od vlade i ne plaati kamatu.

Postoje dva izvora gotovine za veinu poduzea: prvi je obrtni kapital koji je uloen u poduzee po njegovom osnivanju ili pozajmljen kao kratkoroni dug, drugi je zadra-ni profit (tj. interno ostvarena sredstva). Iako poduzea mogu nastaviti da rade odre-eni period koristei svoje rezerve ili kratkorone kredite, ne moe postojati dugoro-niji negativni novani tok. Rezerve moraju biti dovoljne za obavljanje uobiajenih poslovnih aktivnosti. Stoga, poduzee mora osigurati dovoljnu koliinu sredstava iz svakodnevnih komercijalnih aktivnosti, kako bi odralo i unaprijedilo postojeu razi-nu poslovanja.

22

Izvjetaj o gotovinskom toku je jedan od glavnih Financijskih izvjetaja koji odraava sve promjene u Financijskim sredstvima poduzea iz razliitih perspektiva priliva i odliva novca u toku perioda izvjetavanja. Podaci sadrani u ovom izvjetaju omogu-avaju procjenu sposobnosti poduzea da privue i iskoristi novac, kao i utvrivanje novanih potreba poduzea u odreenom periodu.

Naredna slika ilustrira kako se profit konano pretvara u gotovinu potrebnu za rad po-duzea.

Slika 2 - Pretvaranje profita u gotovinu

Operativni profit

Amortizacija

+/- kamate

Porez

Kapitalni trokovi

+/- na skladitu

I+/- na potraivanjima

+/- na dugovanjima

+/- dioniki kapital+/- kreditni kapital

Neto gotovinski tok

5.1 Operativno upravljanje novcem

Bez obzira na veliinu organizacije, kontrola i nadgledanje novanih tokova moraju pripadati odreenoj zoni odgovornosti. U organizaciji mora postojati pojedinac odgo-voran za poznavanje stanja novanog toka u organizaciji. Ovaj pojedinac mora biti ovlaten za poduzimanje sanacijskih mjera kada je to neophodno. Neke elementarne, ali sutinske aktivnosti upravljanja novcem ukljuuju:

Nadgledanje i izvjetavanje o stanju gotovine u organizaciji

Odlune mjere u pravcu naplate potraivanja

Osiguranje dovoljne koliine novca za otplatu dugova

Kontrola i nadgledanje rauna u banci

23

Predvianje novanog toka

Kontrola i nadgledanje zaduivanja

5.2 Sistem upravljanja novcem

Sistem upravljanja novcem treba da bude direktan. Kao prvo, on ukljuuje sistem za osiguranje gotovine za organizaciju. Npr. u sluaju javnih komunalnih poduzea, glavno pitanje je prijem uplata od potroaa za izvrenu uslugu (isporuenu vodu, od-voz otpada i sl.). Drugo, postoji sistem za nadgledanje i kontrolu novca u organizaciji. Tree i posljednje, treba uspostaviti sistem za isplatu trokova.

Osnovna ideja upravljanja novcem jeste ta da organizacija ostvari korist usvajanjem sistema i praksi koje e dovesti do ubrzavanja u prijemu novca i usporavanja go-tovinskih isplata. Da bi se ovo postiglo predlau se sljedee procedure:

Efikasno upravljanje novcem osigurava maksimalan priliv i minimalan odliv novca kako bi koliina gotovog novca bila to vea .

Ubrzavanje naplate. Da bi se ubrzao proces naplate treba uraditi sljedee:

1. Ubrzati pripremu i dostavu rauna.

2. Uiniti proceduru naplate potraivanja efikasnijom.

3. Skratiti vremenski period izmeu prijema uplate i trenutka kada ona postaje dostupna za koritenje unutar organizacije.

4. Centralizirati funkciju izdavanja i naplate rauna.

5. Dostavljati raune ranije.

6. Napraviti fleksibilne planove pripreme rauna.

7. U sluaju postojanja vie naplatnih punktova, zahtijevati odvojene podraune. Dovesti sve podraune na nulto stanje krajem svakog dana prenosom njiho-vog salda na centralni raun.

8. Za javna poduzea osigurati dodatne lokalne naplatne punktove, kao to su lokalne banke, pote, druga uobiajena mjesta javnog okupljanja, itd.

Usporavanje gotovinskih isplata Postoji jedan glavni nain za usporavanje pro-cesa isplate:

1. Namjerno zadravajte isplatu. Ova metoda se oslanja na dobro poznavanje dugova dospjelih za naplatu u svakom trenutku.

24

6 UPRAVLJAKO RAUNOVODSTVO I IZVJETAVANJE

Postoje dvije kategorije knjigovodstvenih izvjetaja: Financijski i upravljaki. Ve je razmatrana Financijska kategorija. Upravljako raunovodstvo, za razliku od Finan-cijskog, ne slijedi neki odreeni skup raunovodstvenih pravila i nema jedinstvenu strukturu. Periodi izvjetavanja mogu biti godinji, ali su esto krai od jedne godine kako bi osigurali blagovremeno informiranje. Financijski raunovodstveni izvjetaji su i sami sebi svrha; upravljaki raunovodstveni izvjetaji predstavljaju samo poe-tak procesa.

6.1 Upravljako-raunovodstvene procedure

Upravljako raunovodstvo predstavlja sistem naplate, obrade i osiguranja podataka o trokovima proizvodnje, trokovima usluga i profitabilnosti poduzea. Ovi podaci se jedino koriste za interne potrebe poduzea u cilju procjene njegove efikasnosti i dono-enja upravljakih odluka. Upravljako raunovodstvo i izvjetavanje nisu predmet centraliziranih propisa. Oni se zasnivaju na neposrednoj metodi koju je utvrdilo podu-zee kako bi dobilo neophodne upravljake informacije.

Efikasno upravljanje novcem osigurava maksimalan priliv i minimalan odliv novca kako bi koliina gotovog novca bila to vea.

Upravljako raunovodstvo se, za razliku od Financijskog raunovodstva, odnosi na manje jedinice unutar organizacije. Njegov cilj je dobivanje preciznijih podataka o tome ta izaziva trokove kako bi se poveala profitabilnost. Obraun trokova je in-terno sredstvo kojim se koristi uprava. To je ustaljena procedura, stalan proces napla-te, analiziranja, klasificiranja, evidentiranja i sumiranja svih elemenata nastalih tro-kova. Ovi trokovi se odnose na usluge, programe, aktivnosti, proizvode, projekte ili radne jedinice, bez obzira na izvor financiranja. Sistem obrauna trokova povezuje Financijsko i upravljako raunovodstvo i ukljuuje koncepte i tehnike koritene u obje raunovodstvene kategorije. Postoji nekoliko osnovnih faza u utvrivanju siste-ma obrauna trokova:

1. Odrediti trokovne centre. Prvi korak je stvaranje sistema prikupljanja podataka o trokovima funkcionalnih pododjeljenja. Trokovni centar ili centar odgovornosti je posebna organizaciona jedinica, program ili aktiv-nost pod kontrolom direktora koji ima pravo da upravlja trokovima. Izbor centara trokova e uticati na upotrebljivost podataka. Trokovni centri mo-raju biti sposobni da poduzmu mjere u cilju kontrole trokova, u protivnom nee biti koristi od prikupljanja podataka. Trokovni centri mogu takoer biti i centri prihoda koji vode evidenciju o prihodima koji su koriteni za fi-nanciranje usluga, programa ili aktivnosti.

25

2. Odrediti komponente trokova. Sljedei korak je definiranje i klasificira-nje trokova o kojima elimo izvjetavati. Direktni trokovi su oni koji se mogu direktno pripisati obavljenom poslu (npr. proizvodnji) i ukljuuju an-gairanje radne snage, materijala i opreme. Indirektni ili pridrueni trokovi moraju biti odreeni na neki definirani nain, obzirom da ih nije mogue di-rektno pripisati nekoj cjelini. Izbor centara trokova moe olakati ili oteati ovaj posao. Trokovi koji se istovremeno moraju pripisati razliitim odje-ljenjima ili proizvodnim aktivnostima ukljuuju stavke kao to su osigura-nje, zakup, trokove sistema, nadzorno osoblje, raunovodstvo ili pravne slube. Neke trokove je lake klasificirati od drugih. Na primjer, pravni trokovi mogu biti povezani sa nekim proizvodnim linijama, a rauni za struju mogu biti proporcionalni tipu ili koliini proizvodnje. Pripisivanje in-direktnih trokova moe biti manje ili vie precizno u zavisnosti od napora uloenih da se definiraju vrste usluga.

Trokovi takoer mogu biti fiksni i varijabilni. Fiksni trokovi se ne mije-njaju razmjerno koliini proizvodnje i ukljuuju npr. zakup i amortizaciju. Ovo, naravno, ima svoje granice. Dugorono gledano, na primjer, kompani-je mogu proiriti svoje aktivnosti, a sa kupovinom novih postrojenja i op-reme zakup e porasti i amortizacija e se poveati. Varijabilni trokovi, kao to su trokovi radne snage i energije, se mijenjaju u direktnoj razmjeri sa ukupnim obimom proizvodnje.

3. Utvrditi proceduru odreivanja, akumulacije i izvjetavanja o troko-vima. Dobro definirane, pisane procedure potrebne su za utvrivanje termi-nologije i opisivanje metodologije kako bi korisnici mogli da razumiju sis-tem. Format i uestalost izvjetaja treba da odraavaju potrebe korisnika. Uee korisnika u planiranju sistema je od presudnog znaaja za njegov uspjeh.

6.2 Elementi efikasnog sistema obrauna trokova

Slijedi kontrolna lista karakteristika efikasnog sistema obrauna trokova:

prua blagovremene, tane, kompletne, relevantne i korisne podatke o troko-vima

jednostavan je za upotrebu i lak za razumijevanje

trokovi sistema nisu vei od njegovih pozitivnih efekata

osigurava podatke o jedininim trokovima i utvruje kompletne trokove

osigurava pisanu proceduru

olakava poreenje sa predvienim i standardnim trokovima

utvruje neefikasnost i problematine dijelove sistema

26

ostvaruje veze sa drugim Financijskim i upravljakim informacionim siste-mima

prua korisne povratne informacije za budue procjene trokova

odraava visok stupanj uea i zadovoljstva korisnika

6.3 Vanost analize trokova

Od presudnog je znaaja paljivo analizirati podatke o trokovima kako bi odredili do koje su mjere tani, kompletni, blagovremeni i relevantni. Intenzivnom analizom se osigurava razumijevanje veliine, prirode i uzroka visokih, niskih ili naglo uveanih trokova. Analiza takoer olakava identifikaciju trokova koje je mogue i koje nije mogue kontrolirati, tako da je trendove trokova mogue tabelarno prikazati i poza-baviti se problematinim dijelovima sistema.

Obraun trokova je vaan element upravljakog raunovodstva i detaljnije se bavi pojedinim jedinicama poduzea.

Analiza trokova omoguava menaderima da:

ustanove rezultate pruanja usluga

poveaju odgovornost

otkriju neefikasnost

unaprijede usluge

poveaju produktivnost, kontroliraju trokove

opravdaju budetske zahtjeve

pripreme izvjetaje o efikasnosti

Paljiva analiza omoguava menaderima da izraunaju odstupanja od povijesnih, planiranih ili standardnih (npr. profesionalnih normi) kao i da utvrde njihove uzroke, priblian znaaj i dugorone implikacije. Standardna procjena trokova moe otkriti odreene primjere neefikasnosti vezane za kupovinu i koritenje resursa. Analiza ta-koer dozvoljava menaderu da se usredsrijedi na sve aspekte pruanja usluga uklju-ujui njihov ishod, kvalitetu, trokove i zadovoljstvo korisnika. Moe se utvrditi da li je razina usluga via ili nia od oekivane i da li su predvieni rezultati ostvareni u okviru nastalih trokova.

Analiza dozvoljava menaderima da identificiraju i procijene sve mogunosti kontro-le, smanjenja ili izbjegavanja trokova. Ona takoer daje mogunost ispitivanja alter-nativnih naina pruanja usluge, kao i nivoa usluga. Detaljna analiza trokova osigu-rava razmatranje buduih trokova i prua mehanizam za procjenu ili odreivanje ob-razaca buduih trokova.

27

Postoji vie moguih poreenja koja se mogu napraviti u okviru poduzea. U te prim-jere spadaju: trokovi energije po jedinici proizvedene ili isporuene robe, trokovi odravanja ili administrativni trokovi po jedinici proizvodnje. To mogu biti interna poreenja zasnovana na normama koje vae za tu djelatnost.

Postoje mnoge tehnike za analizu trokova, ukljuujui varijacije, cost-benefit analize, kao i programske analize i analize trokova i prihoda i trebalo bi se posebno upoznati sa razliitim tehnikama i njihovim prednostima i manama. Slijede pitanja koja mogu pomoi u analizi.

6.4 Pregled pitanja: Kljuna pitanja u analizi trokova

1. Da li su podaci o trokovima tani, kompletni, blagovremeni i relevantni?

2. Da li su podaci o trokovima blagovremeno dobiveni kako bi se identificira-li problemi i zapoele aktivnosti na njihovom razrjeavanju?

3. Da li su identificirani razlozi promjene trokova, ukljuujui inflaciju, ugo-vore o radu, poveanja plata i beneficija, reijski trokovi, promjene nivoa usluge, nepotrebne aktivnosti, neefikasne procedure, neadekvatan program rada, itd.?

4. Da li su vrena poreenja sa historijskim, planiranim ili standardnim tro-kovima, identificiranim ili objanjenim varijacijama?

5. Da li su pripremljeni planovi razvoja u cilju ispravljanja varijacija?

6. Da li su podaci o trokovima integrirani sa ostalim podacima o efikasnosti, ukljuujui proizvodnju, ishod, kvalitetu i zadovoljstvo korisnika usluga-ma/robama?

7. Da li su izraunati jedinini trokovi?

8. Da li su razmatrane alternativne metode kontrole trokova, ukljuujui re-dukciju ili ukidanje usluga, angairanje izvoaa, poveanje produktivnosti, primjena tehnologije, itd.?

9. Da li su podaci o trokovima korisni za utvrivanje buduih trokova?

10. Da li su razmatrani faktori koji utiu na budue trokove, ukljuujui obim i kvalitetu usluge, nivoe usluga, metode, organizacionu strukturu, kao i tip i kvalitetu rada, materijala i opreme?

11. Kako je mogue poboljati podatke o trokovima?

12. Koliko ste zadovoljni upotrebljivou podataka o trokovima?

28

7 FINANCIJSKA PROGNOZA

Do sada je fokus bio na historijskim Financijskim analizama i trendovima, koristei postojee Financijske izvjetaje i podatke iz prolosti. Meutim, takoer je vano nap-raviti i projekcije buduih Financijskih oekivanja. Ovo poglavlje daje kratak pregled glavnih tehnika Financijske prognoze, kao i aktivnosti planiranja i izrade budeta.

Priprema proforma Financijskih izvjetaja je najee koritena tehnika Financijske prognoze. Proforma izvjetaj predstavlja strukturiran, organiziran nain na koji podu-zee moe izraditi prognozu svoje budue Financijske situacije.

Financijska prognoza osigurava osnovu za planiranje budue ekspanzije i ukazuje na potencijalne Financijske probleme u tim planovima.

7.1 Faze u prognozi bilansa uspjeha

Prilikom procjene dugorone odrivosti poduzea, najvie e zanimanja pobuditi bi-lans uspjeha tog poduzea, jer taj izvjetaj iskazuje mjeru profitabilnosti. Meutim, kada je cilj prognoziranja procijeniti budue Financijske potrebe, bilans uspjeha uka-zuje na sposobnost poduzea da otplati dugove.

Prognoziranje buduih promjena u poduzeu koristei proforma financijske izvjetaje osigurava osnovu za utvrivanje naina na koji ove prognoze utiu na rad

poduzea.

Faze u predvianju bilansa uspjeha su slijedee:

1. Prognozirati prihode od aktivnosti proizvodnje roba ili od uslunih djelat-nosti tako to je potrebno:

o prognozirati koliinu fakturiranih roba i usluga u narednom periodu za svaku kategoriju potroaa, odnosno vrstu roba ili usluga.

o prognozirati razvoj cijena za svaku kategoriju potroaa, odnosno vrstu roba ili usluga..

2. Prognozirati operativne trokove:

o podijeliti trokove na glavne kategorije (npr. materijal, energija, nado-knade i plate, porez, odravanje, amortizacija i drugi trokovi).

o podijeliti kategorije trokova na direktne, posredne i administrativne.

o prognozirati razvoj trokova, uzimajui u obzir razvoj usluga, planove za proirenje sistema, strategiju potronje koju je usvojila uprava i raz-

29

voj makroekonomskih pokazatelja (npr. poveanja trokova za elektri-nu energiju, potencijalna inflacija).

3. Prognozirati ostale operativne prihode i rashode.

4. Prognozirati prihode i rashode nastale kao rezultat Financijskih (npr. otplata kredita) i vanrednih aktivnosti (npr. donacije).

Slijedi primjer standardnog proforma bilansa uspjeha za jedno vodoopskrbno poduze-e.

Tabela 2 - Tipina proforma bilans uspjeha (u eurima)

Bilans uspjeha Zadnji mjesec Planirano za

Euro Ostvareno Planirano Razlika naredni mjesec

Ukupni operativni prihodi 496.132 589.100 (92.968) 608.750

Prihodi od vodoopskrbe 210.499 303.600 (93.101) 312.000

Domainstva 154.011 186.000 (31.989) 186.000

Kompanije 56.488 117.600 (61.112) 126.000

Institucije

Prihodi od otpadnih voda 272.256 270.500 1.756 281.750

Domainstva 20.144 27.000 (6.856) 25.500

Kompanije 252.112 243.500 8.612 256.250

Institucije

Ostali operativni prihodi 13.377 15.000 (1.623) 15.000

Ukupni operativni rashodi 464.856 459.790 5.066 463.540

Materijal 13.618 28.050 (14.432) 26.550

Gorivo 280 0 280 100

Energija 108.655 145.750 (37.095) 146.190

Plate 66.660 48.940 17.720 48.940

Socijalna davanja 19.659 14.409 5.250 14.409

Amortizacija 35.959 35.810 149 35.810

Ostali operativni rashodi 208.864 176.831 32.033 181.541

Ostale aktivnosti 11.161 10.000 1.161 10.000

30

Ukupni rashodi od vodoopskrbe 257.445 257.270 175 264.210

Materijal 10.348 15.800 (5.452) 15.800

Gorivo 280 280

Energija 72.865 82.610 (9.745) 84.050

Plate 33.784 27.610 6.174 27.610


Amortizacija 18.412 18.000 412 18.000


Ukupni rashodi od otpadnih voda 196.250 192.520 3.730 189.330

Materijal 3.270 12.250 (8.980) 10.750

Gorivo 100

Energija 35.790 63.140 (27.350) 62.140

Plate 32.876 21.330 11.546 21.330


Amortizacija 17.547 17.810 (263) 17.810


Rezultat od operativnih aktivnosti 31.276 129.310 (98.034) 145.210

Prihodi od Financijskih aktivnosti

Rashodi od Financijskih aktivnosti

Prihodi od posebnih aktivnosti

Rashodi od posebnih aktivnosti

Dobit prije oporezivanja 31.276 129.310 (98.034) 145.210

Porez

Dobit poslije oporezivanja 31.276 129.310 (98.034) 145.210

7.2 Prognoza gotovinskog toka

esto se kae da je gotovina krvotok organizacije. Po definiciji je stoga protok goto-vog novca kroz organizaciju od presudnog znaaja za njeno stanje. Meutim, ne moe se osloniti na injenicu da je gotov novac dostupan potrebno je pokuati prognozira-

31

ti njegovo kretanje kako bi osigurali njegovu dostupnost na pravom mjestu i u pravo vrijeme. Tok gotovine koji se prognozira se odnosi na sve izvore gotovine i rashode kao to su prodaja, zaduivanje, investicije, poveanje gotovine u akcijskom kapitalu i isplata dividendi.

Prognoze toka gotovine su pripremane i kontrolirane od strane blagajnika. Svakod-nevni (kratkoroni) tok gotovog novca se nadgleda u skladu sa prognozom i po potre-bi se poduzimaju sanacijske mjere. Srednjorone i dugorone prognoze se koriste za odreivanje i implementiranje strategije financiranja poduzea.

Kratkorone prognoze osiguravaju zadovoljenje dnevnih potreba poduzea za gotovinom. Ove prognoze se obino odnose na vremenske okvire izmeu jedne nedjelje i tri mjeseca.

Srednjorone prognoze, obino od mjeseca do pet godina, identificiraju po-tencijalne budue potrebe za gotovinom. Srednjorone prognoze mogu upozo-riti na stavke kao to su potreba za zaduivanjem kako bi imali dovoljno vre-mena za poduzeti potrebne mjere.

Dugorone prognoze odreuju potrebe za gotovim novcem do pet godina u-naprijed. One mogu pomoi da se realiziraju ciljevi postavljeni u business pla-nu.

Prognoziranje je sloen proces i zahtjeva dosta iskustva. Tamo gdje industrija jo nije dobro upoznata sa Financijskim prognozama, za poetak se predlau kratkorone jed-nomjesene prognoze. Primjer mjesene prognoze za jedan vodovod je dat u narednoj tabeli.

Tabela 3 - Tipino mjeseno predvianje novanog protoka

Izvjetaj o novanim tokovima Zadnji mjesec Planirano za

Euro Ostvareno Planirano Razlika naredni mje-

sec

Stanje novanih sredstava na poetku perioda 2.738 2.738 0 5.492

Priliv novanih sredstava od operativnih aktivnosti 399.557 395.000 4.557 388.900

Novana sredstva od industrijskih potroaa 112.715 110.000 2.715 135.000

Novana sredstva od domainstava 140.755 150.000 (9.245) 138.000

Novana sredstva od javnih potroaa 104.771 100.000 4.771 78.000

Novana sredstva od ostalih 41.316 35.000 6.316 37.900

Odliv novanih sredstava od operativnih aktivnosti 396.803 390.000 6.803 394.000

Plaanja dobavljaima 234.936 230.000 4.936 234.000

32

Plate i pridruena socijalna davanja i porezi 151.119 150.000 1.119 145.000

Porez na dobit

Ostali porezi

Ostala plaanja 10.748 10.000 748 15.000

Protok novanih sredstava iz operativnih aktivnosti 2.754 5.000 (2.246) (5.100)

Priliv novanih sredstava od investiranja

Odliv novanih sredstava zbog investiranja

Protok novanih sredstava od investiranja

Priliv novanih sredstava od Financijskih aktivnosti

Odliv novanih sredstava zbog Financijskih aktivnosti

Protok novanih sredstava od Financijskih aktivnosti

Protok novanih sredstava od posebnih aktivnosti

Ukupni protok novanih sredstava za period 2.754 5.000 (2.246) (5.100)

Stanje novanih sredstava na kraju perioda 5.492 7.738 (2.246) 392

7.3 Analiza osjetljivosti

Analiza osjetljivosti je formalni naziv za pitanje ta ako: ta ako prodaja padne za 25% umjesto za 10%? ta ako se cijena energije povea za 5% sljedeeg mjeseca? Analiza osjetljivosti sistematski mijenja jednu od pretpostavki na kojoj se zasnivaju proforma izvjetaji i prati kako na to reagira predvianje. Analiza osjetljivosti je kori-sna na najmanje dva naina:

Izrada proforma Financijskih izvjetaja vam omoguava da ispitate osjetljivost poduzea na promjene uvjeta na tritu ili na pomo vlade.

Prvo, ona prua informacije o nizu moguih ishoda. Na primjer, pod pretpos-tavkom da analiza pokae da, zbog budueg trenda isplate dugova potroaa, poduzee treba da smanji trokove za 5%. Ovaj zakljuak bi ukazivao na to da uprava mora imati dovoljno fleksibilnosti u Financijskim planovima da smanji investicije za odgovarajui iznos.

Druga upotreba analize osjetljivosti omoguava menaderima da odlue koja pretpostavka ima najvei utjecaj na predvianje, a koje od njih su na drugom ili treem mjestu, itd. To omoguava da se fokusiraju aktivnosti na prikuplja-

33

nju podataka i predvianju na najznaajnije pretpostavke. Takoer, prilikom implementacije dugoronog poslovnog plana, analiza osjetljivosti omoguava upravi da se fokusira na one faktore koji su od najveeg znaaja za uspjeh plana.

Personalni raunari i Financijski programi su poveali opu popularnost analize osjet-ljivosti u procesu donoenja poslovnih odluka. Kada se kompletira osnovna proforma programa predvianja, dodatne probe zasnovane na revidiranim pretpostavkama mo-gu biti napravljene brzo, modificiranjem odgovarajuih podataka u okviru programa.

7.4 Pregled pitanja: Kljuna pitanja u predvianju

1. Zato se bilans uspjeha i zavrni rauni koriste u predvianju budunosti?

2. Koje su glavne faze u predvianju?

3. ta je analiza osjetljivosti?

4. Zato se analiza osjetljivosti koristi?

34

8 POSLOVNA ANALIZA (RAUNOVODSTVENA I FINANCIJSKA REVIZIJA)

Raunovodstvena praksa u vodovodima je propisana raunovodstvenim i poreskim zakonima i Nacionalnim raunovodstvenim standardima koje je izradilo nadleno mi-nistarstvo.

Treba napomenuti da, bez obzira na injenicu da li su poduzea po prirodi posla profi-tne ili pak neprofitne organizacije koje imaju za cilj zadovoljavanje potreba stanovni-tva, oni ipak plaaju razliite poreze i takse budetu drave. Financijski slubenici bi trebalo da znaju da na pravi nain odrede prihode na koje treba platiti porez prilikom popunjavanja poreske prijave.

to se tie amortizacije, razni nacionalni raunovodstveni standardi obino nude po-duzeima izbor izmeu slijedeih metoda amortizacije osnovnih sredstava:

1. Linearna amortizacija

2. Amortizacija u srazmjeri sa obimom proizvodnje ili pruenih usluga

3. Amortizacija po opadajuim stavkama

Svaka od ovih metoda ima svoje prednosti i mane. Mnoga poduzea su se odluila za prvu metodu jer im omoguava da umanje iznos amortizacije produenjem radnog vijeka pogona, na taj nain smanjujui trokove, a time i cijene usluga i roba. Meu-tim, ovo nije najbolje rjeenje na dui vremenski rok jer rezultira brzom amortizaci-jom osnovnih sredstava zbog manjka sredstava planiranih za njihovu rehabilitaciju. To je razlog zbog koga neka poduzea naputaju ovu metodu amortizacije i prelaze na amortizaciju u srazmjeri sa obimom proizvodnje, koja vie odgovara stvarnom obimu usluga odnosno proizvedenih roba.

Documents

Kratki Prirucnik Interne Financijske Revizije BV