Depozitne Financijske Institucije

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet organizacije i informatike

Antonela Madunić

Seminarski rad iz kolegija „Financijske institucije i tržište kapitala“

Depozitne financijske institucije

Varaždin, 2013.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet organizacije i informatike

Antonela Madunić

Redoviti student

Broj indeksa: 39198/10-R

Smjer: Poslovni sustavi

Preddiplomski studij

Seminarski rad iz kolegija „Financijske institucije i tržište kapitala“

Depozitne financijske institucije

Mentor:

Jelena Horvat, dipl. oec.

Varaždin, ožujak 2013.

Sadržaj

1. Financijske institucije.........................................................................................................1

2. Depozitne financijske institucije.........................................................................................2

3. Povijest depozitnih institucija.............................................................................................3

3.1. Povijest bankovnih institucija......................................................................................3

3.2. Povijest štednih institucija...........................................................................................4

3.2.1. Povijest štedionica................................................................................................4

3.2.2. Povijest štedno-kreditnih udruga..........................................................................4

3.2.3. Povijest kreditnih unija........................................................................................4

4. Djelatnosti poslovnih banaka..............................................................................................5

4.1. Banke u Hrvatskoj.......................................................................................................8

5. Djelatnosti štednih institucija..............................................................................................9

5.1. Štedionice u Hrvatskoj..............................................................................................10

6. Razlike između poslovnih banaka i štednih institucija.....................................................11

7. Primjeri poslovnih banaka i štedionica u Hrvatskoj.........................................................12

7.1. Poslovne banke u Hrvatskoj......................................................................................12

7.1.1. Privredna banka Zagreb.....................................................................................15

7.1.2. Zagrebačka banka...............................................................................................16

7.2. Stambene štedionice..................................................................................................17

7.2.1. PBZ Stambena štedionica d.d............................................................................17

7.2.2. Raiffeisen Stambena štedionica d.d...................................................................19

7.3. Štedne banke..............................................................................................................20

8. Zaključak..........................................................................................................................21

9. Literatura...........................................................................................................................22

I

1. Financijske institucije

Financijske institucije su institucije tj. poslovna poduzeća koja imaju zadaću

prikupljati novčana sredstva te ih usmjeravati u financijske plasmane da bi obavljali

financijske usluge. Takve institucije posluju sa nematerijalnom financijskom imovinom dok

im je materijalna imovina potrebna minimalno kako bi uspješno trgovali. Prikupljanje novaca

obavljaju na različite načine kao npr.: primanjem oročenih novčanih depozita, depozita na

transakcijskim računima, uzimanjem kredita, udjela investicijskih fondova itd. Zatim ta

sredstva plasiraju u obliku kredita, kupnjom vrijednosnica ili ulaganjem u realnu imovinu i

dr. Financijske institucije obuhvaćaju sve one koji sudjeluju na financijskom tržištu u

financijskim transakcijama kao posrednici, brokeri, dealeri i investicijski bankari.

Institucije koje djeluju na tržištu novca su jako brojne u današnje vrijeme. Takve

institucije na strani ponude nude novac ili neke druge financijske instrumente, dok se na

strani potražnje nalaze svi oni sudionici tržišta novca koji žele doći do novaca ili iskoristi

neki financijski instrument (kredit, mjenicu ili neki od oblika kratkoročnih vrijednosnih

papira). 1 Financijske institucije se dijele na depozitne (banke, štedne banke) i nedepozitne

financijske institucije.

Jedna od najvažnijih financijskih institucija je Središnja banka (u Hrvatskoj: Hrvatska

narodna banka – HNB), te je njena glavna uloga provođenje monetarne i kreditne politike te

ponuda novčanih sredstava i plasmane kredita kojima se utječe na ostvarivanje ekonomskih

ciljeva države.

U Republici Hrvatskoj dominantnu poziciju u financijskom sustavu zauzimaju poslovne

banke, čiji rad regulira i nadzire središnja banka – Hrvatska narodna banka (HNB). Poslovne

banke najaktivnije su financijske institucije, i u platnom sustavu, i na sva tri financijska

tržišta: novčanom, deviznom i tržištu kapitala.2

1 Klačmer Čalopa, M.; Cingula, M., Financijske institucije i tržište kapitala, FOI, Varaždin, 2009.2 http://www.hnb.hr/financijska_stabilnost/hfinancijka_sustav-1.htm, dostupno 25.03.2013.

1

http://www.hnb.hr/financijska_stabilnost/hfinancijka_sustav-1.htm

2. Depozitne financijske institucije

Depozitne financijske institucije možemo nazvati najvažnijim sudionicima na tržištu

novca. Dijele se na banke i štedne institucije iako su se u novije vrijeme smanjile razlike

između tih dviju institucija ipak postoje određene razlike, kako u povijesti nastanka tako i u

djelatnostima.

Depozitne financijske institucije su institucije koje primaju depozit, tj. novčani ulog

koji se čuva u depozitnoj ustanovi. To su pravne osobe (poduzeća) koje se bave financijskim

uslugama poput uzimanja novca od gospodarskih subjekata (pojedinaca, poduzeća i države)

na čuvanje i uporabu uz kamatu, davanje zajmova gospodarskim subjektima uz kamatu, obrt

vrijednosnih papira i deviza za svoju korist ili za korist svojih komitenata, savjetodavne i

posredničke usluge uz naknadu te usluge čuvanja uz naknadu svojim komitentima. 3

Banke i štedne banke obavljaju poslove prikupljanja novčanih sredstava te ih to čini

profitnim financijskim institucijama. Osim prikupljanja novčanih sredstava one nakon

prikupljanja imaju mogućnost daljnjeg plasiranja novca. Banke i štedne banke na prikupljena

novčana sredstva plaćaju kamate (koje su pasivne kamate za banku) a na sredstva poput

kredita naplaćuju kamate (aktivna kamata za banku). Poslovi depozitnih institucija se

određuje ovisno o učinku na bilancu a mogu biti pasivni, aktivni i neutralni. Pasivni poslovi

su poslovi gdje institucije pribavljaju sredstva uz kamatu i time se zadužuju kod gospodarskih

subjekata (građana, vlade…), dok aktivnim poslovima plasiraju prikupljena sredstva uz

kamatu u zajmovima i to su potraživanja banaka od građana i ostalih subjekata koji su uzeli

zajmove. Neutralni poslovi su razni poslovi koji mogu biti savjetodavni i posrednički te

poslovi čuvanja a njihovo obilježje je da nemaju nikakvog utjecaja na bilancu stanja

depozitne ustanove.

3 http://www.poslovni.hr/leksikon/depozitne-ustanove-1132, dostupno: 25.03.2013.

2

http://www.poslovni.hr/leksikon/depozitne-ustanove-1132

3. Povijest depozitnih institucija

3.1. Povijest bankovnih institucija

Ljudi su za trgovanje koristili kovinu koja nije bila u obliku kovanica kao novac te je

kovina kao takva imala jako puno nedostataka. Trgovci su uvijek uz sebe trebali imati pribor

za vaganje i ispitivanje kako bi se ispitala valjanost i kvaliteta kovina ali naravno da to nije

uvijek bilo pri ruci trgovcima. Uz to, česta su bila zakidanja na vagi te ostale prijevare. Nakon

toga počele su se koristiti kovanice koje su u sredini imale pečat koji je potvrđivao njezinu

težinu. Imena današnjih monetarnih jedinica poput funte i lire su zapravo jako davno bile

jedinice za težinu. Usprkos svemu tome, i dalje su postojali nedostatci poput krađe novca te

nedostatak kamata kao povrat na kovanice.

Kako je postojala opasnost ponajviše od krađe, kovanice su se ostavljale zlatarima na

čuvanje a zlatari bi za to dobivali određenu naknadu. Ljudi su zatim počeli koristiti papire

kao sredstvo plaćanja, a na papirima bi se zlatar potpisao za postojanje uskladištenih

kovanica i plemenitih kovina. Dogodio se životni korak u evoluciji novca. Ljudi su počeli

koristiti papirna potraživanja (umjesto izravnog korištenja kovanica od plemenitih kovina, ili

zlatnog novca) kao sredstvo razmjene. 4

Sljedeći korak u razvoju bankarstva je bilo otkriće samih zlatara da u svojim blagajnama

ne moraju držati sve kovanice koje su kod njih deponirane jer su ustanovili da su dnevna

povlačenja otprilike jednaka dnevnim depozitima. Zlatari su predviđali za koliko bi

povlačenja premašivala depozite te su na taj način održavali uvjetnu rezervu kovanica. Dosta

vremena je trebalo proći da zlatari tj. bankari uvjere javnost da je njihov novac na sigurnosti,

ali uspjeli su odagnati strahove.

U Hrvatskoj su jedne od prve osnovanih banki bile: Hrvatska poljodjelska hipotekarna

banica d.d. 1892. god. i Prva hrvatska obrtna banka 1906. godine.

4 Miller, VanHoose: Moderni novac i bankarstvo, Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 112.

3

3.2. Povijest štednih institucija

Osim poslovnih banaka, druga, jednako tako glavna kategorija depozitnih institucija su

štedne institucije. U štedne institucije spadaju: štedionice, štedno-kreditne udruge i kreditne

unije. Štedne institucije također izdaju depozite po čekovnim računima koji su dio nominalne

količine novaca, a to ih kao i poslovne banke čini važnim institucijama na tržištu novca.

3.2.1. Povijest štedionica

Prva namjena štedionica je bila poticanje štednje osoba s ograničenim sredstvima

plaćanjem dividendi (kamata) na „udjele“ u štednji (depozite). Zatim su stizali razni

prijedlozi poput da se osnuju prijateljska društva za opće navike štedljivosti, te je i osnovano

1765. godine. Naziv štedionica prvi je put upotrijebljen u Škotskoj 1810. godine, a prva

štedionica u USA uz potporu bogatog poslovnog čovjeka iz Philadelphie oformljena je 1816.

godine.5 Štedionice su se osnivale jako brzo, te su već 1900. godine postojale 492 štedionice

u USA. Deponenti su proporcionalno dijelili zarade zajedničkih štedionica te tako poslovali.

Prva hrvatska štedionica je osnovana 1846. godine.

3.2.2. Povijest štedno-kreditnih udruga

Kao i štedionice, štedno-kreditne udruge (S&Ls) su bile u zajedničkom vlasništvu

deponenata. Prva takva udruga je bila osnovana u Philadelphiji 1831. godine te je sadržavala

samo 40 članova koji su svakog tjedna uštedili neki iznos te ih združivali za stambene

zajmove za svoje članove.

Njihov cilj je bio poticati štednju i združivati sredstva za zajmove kako bi se financirala

stambena izgradnja i vlasništvo. 6 Narednih godina S&Ls su se širom otvarale te je to

rezultiralo time da su neke institucije ostale zajedno surađivati dok su se ostale pretvorile u

korporacije što izdaju svoje dionice i što kontroliraju dioničari.

3.2.3. Povijest kreditnih unija

Kreditne unije su organizirane kao kooperativne za članove koji imaju zajednički interes,

npr. djelatnici nekog poduzeća, sindikata, crkve i sl. Oni kupuju dionice koje im omogućuju

posuđivanje od kreditne unije. Takav način poslovanja se prvi pojavio u Njemačkoj 1848.

godine, zatim se proširio u Italiju i u SAD gdje je donesen Federalni zakon da kreditne unije

moraju imati nacionalnu dozvolu za rad.

5 Miller, VanHoose: Moderni novac i bankarstvo, Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 119.6 Miller, VanHoose: Moderni novac i bankarstvo, Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 119.

4

4. Djelatnosti poslovnih banaka

Poslovne banke su ipak najvažnije od svih depozitnih financijskih institucija. Na prvom

su mjestu po veličini imovine (aktive) i najviše su diverzificirane u odnosu na imovinu i na

obveze (pasivu). Njihov glavni izvor sredstava su depoziti po viđenju, a kasnije to postaju i

štedni i oročeni depoziti. Poslovne banke su depozitne institucije koje su relativno

neograničene u svojoj mogućnosti odobravanja poslovnih zajmova i kojima je zakonski

dopušteno izdavati čekovne račune.7 Osnovni principi bankarskog poslovanja su: princip

likvidnosti, poslovnosti, sigurnosti i efikasnosti ulaganja sredstava u reprodukciju te princip

rentabilnosti. Kroz povijest se bankarski sustav mijenjao konstantno.

Banke obavljaju važne poslove za financijsko tržište te predstavljaju bitan element

nacionalnog gospodarstva. Kako su najvažniji sudionici na tržištu novca tako sudjeluju i na

tržištu kapitala pojavljujući se u dvostrukoj ulozi, neposredno pozajmljujući kapital fizičkim

osobama te pravnim osobama koje nemaju neposredan pristup tržištu kapitala, i ulažući u

instrumente tržišta kapitala koje su izdale pravne osobe koje imaju neposredan pristup tom

tržištu. Banka će radije plasirati novac kao kredit nego kao ulaganje u dionice.8 Na deviznom

tržištu banke zadovoljavaju domaću potražnju za stranom valutom kao i inozemnu potražnju

za domaćom valutom.9

Kako se bankarski sustav s godinama sve više mijenja, tj. on je diverzificiran banka poprima

sve veću ulogu u investicijsko bankarstvo. Međutim, u Hrvatskoj je nad poslovanjem banaka

uveden centralizirani nadzor, tako da nadzor provodi Hrvatska narodna banka kao što smo

već i naveli u prethodnom poglavlju.

Prema podacima iz 2013. godine u Hrvatskoj posluje 30 banaka. Više od 90%

imovine Hrvatskog bankovnog sustava je u vlasništvu stranih vlasnika, a najveći dio imovine

banaka, oko 80%, pripada dioničarima iz Italije i Austrije. Banke u Hrvatskoj, koja imaju

ukupno 21.865 zaposlenih i 1.266 poslovnih jedinica, na kraju 2011. ostvarile 4,7 milijardi

kuna dobiti prije oporezivanja, što je za 376,1 milijun kuna ili 8,7 posto bolji poslovni

rezultat od onoga ostvarenog na koncu 2010. 10

7 Miller, VanHoose: Moderni novac i bankarstvo, Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 120.8 Klačmer Čalopa, M.; Cingula, M., Financijske institucije i tržište kapitala, FOI, Varaždin, 2009., str. 28.9 http://www.hnb.hr/financijska_stabilnost/hfinancijka_sustav-1.htm, dostupno 25.03.2013.10 http://www.poslovni.hr/vijesti/oko-80-posto-imovine-banaka-u-rh-pripada-dionicarima-iz-italije-i-austrije-213095 Dostupno: 25.03.2013.

5

http://www.poslovni.hr/vijesti/oko-80-posto-imovine-banaka-u-rh-pripada-dionicarima-iz-italije-i-austrije-213095



Slika 1: Vlasnička struktura banaka i udio njihove imovine u bankama na kraju razdoblja

Izvor: http://hnb.hr/publikac/bilten-o-bankama/hbilten-o-bankama-25.pdf, dostupno 25.03.2013.

Postoje tri osnovne funkcije poslovnih banaka: mjenjačka funkcija, funkcija primanja

depozita i prijenosa te funkcija kreditiranja. 11

Prvi bankarski službenici su pomoću mjenjačke funkcije obavljali kupoprodaju

mjenica čime se označio početak prvih burzi, tj. sekundarnog tržišta kapitala. Transakcije su

tada uglavnom bile vezane za sajmove a kasnije razvojem nekih vrijednosnih dužničkih

papira transakcije su se počele obavljati u specijaliziranim institucijama.

Što se tiče bankovnih kredita, oni su danas jako traženi posebno od osnivača novih

poduzeća. Vlasnik poduzeća najprije iznosi svoje motive i ciljeve uzimanja kredita te ta

prezentacija je jako važna pred bankarskom institucijom. Vlasnik tada iznosi poslovanje

poduzeća prethodnih godina (ako ne osniva novo poduzeće) te buduće stanje poduzeća te se

iz tog razloga izgrađuje investicijski elaborat, a elaborat predstavlja odluku o investiranju u

realnu imovinu poduzeća. Elaborat se prilaže zahtjevu za kredit a sastoji se od financijskog

plana i financijskih izvještaja poduzeća najmanje tri prethodne godine. Kako bi se poduzetnik

koji traži kredit osigurao da će banci vratiti novčana sredstva, najčešće daje svoju vlastitu

mjenicu banci ili se uzima hipoteka na nekretninu.

Prilikom ovakvog uzimanja kredita vlasnici zadržavaju istu razinu kontrole nad poduzećem a

i samim korištenjem kredita može ostvariti i niže novčane izdatke. Ponekad su, nažalost,

krediti jedini izvori kapitala poduzeća, posebno onih manjih. Još neke prednosti prilikom

uzimanja kredita su i da se mogu ostvariti i porezne uštede te kredit može omogućiti bolju

poslovnu i financijsku fleksibilnost.

11 Klačmer Čalopa, M.; Cingula, M., Financijske institucije i tržište kapitala, FOI, Varaždin, 2009., str. 34.

6

Pretpostavka da je najveći nedostatak uzimanja kredita nemogućnost otplate u roku dospijeća

je u potpunosti točna, te je to još jedan od razloga zašto se treba dobro izraditi elaboracijski

plan i još k tome uspješno se predstaviti bankovnoj instituciji.

Već smo spomenuli da bankarski poslovi mogu biti aktivni, pasivni i neutralni, iako se

danas pojavljuju i vlastiti bankarski poslovi.

Aktivni bankarski poslovi su poslovi gdje je banka u ulozi vjerovnika a korisnik

kredita dužnik od kojeg ona naplaćuje kamate, a neki od takvih kredita su: kontokorenti

(kredit po tekućem računu), eskontni kredit (kredit na osnovi mjenice), lombardni kredit

(kredit na osnovu zaloga stvari i vrijednosnih papira (osim mjenice)) i akceptni kredit (kredit

koji banka daje akceptirajući mjenicu svog komitenta). Svi navedeni bankarski poslovi su

kratkoročni te se javljaju kao plasmani u aktivi od banke.

Pasivni bankarski poslovi su oni poslovi kod kojih se banka javlja u ulozi dužnika, a

oni su za banku vrlo značajni jer ona putem njih prikuplja sredstva za svoje poslovanje.12

Banka je dužnik i na svoj dug plaća kamatu. Neki od takvih poslova su: depozitni (prikupljaju

se slobodna sredstva gospodarstva, pojedinca ili države), reeskont poslovi (obavljaju se

između dvije banke) i relombard poslovi (predmet je neki vrijednosni papir a da nije

mjenica). Ovi poslovi su vezani za početke bankarskog poslovanja, budući da je primanje

novčanih depozita jedan od najstarijih funkcija banke.13

Neutralni poslovi su poslovi koje banka kao posrednik obavlja za račun klijenta a kao

naknadu naplaćuje proviziju. Kod vlastitih poslova banka nije posrednik, već posluje za

vlastiti račun. U te poslove spadaju poslovi izvršenja državnog proračuna, vođenje društvene

evidencije i statistike te drugi posrednički poslovi. 14

Vlastiti bankarski poslovi su poslovi koje banka obavlja u svoje vlastito ime i za svoj

račun s ciljem ostvarivanja profita. Neki od takvih poslova su: osnivački, emisijski, poslovi s

efektima, poslovi kreiranja novca itd.

Banke za izdavanje kredita koriste tzv. kreditni potencijal a on se sastoji od vlastitih

fondova, depozita i međubankarskih kredita. Vlastiti fondovi, kao što i samo ime kaže su

fondovi koji su sami osnivači uložili u bankovno poslovanje. Prilikom osnivanja banke je

određena minimalna svota novaca a ona nije mala jer se trebaju osigurati svi bankarski

12 Klačmer Čalopa, M.; Cingula, M., Financijske institucije i tržište kapitala, FOI, Varaždin, 2009., str. 3713 http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/P/Pasivni-bankarski-poslovi-, 25.03.2013.14 Klačmer Čalopa, M.; Cingula, M., Financijske institucije i tržište kapitala, FOI, Varaždin, 2009., str. 37

7

http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/P/Pasivni-bankarski-poslovi-

poslovi koji će se provoditi. Štedni ulozi koji se također nalaze u kreditnom potencijalu su

ulozi koje banka prikuplja po viđenju i oročeni ulozi. Štedno viđenje je „viđenje“ kada

vlasnici svoj novac uvijek mogu podignuti u punom iznosu i bez dodatne najave. Iz toga

možemo zaključiti da je takav način nepouzdan banci za davanje kredita. Oročeni ulozi su

suprotni od štednog viđenja. Takvi ulozi se ne mogu uzimati iz banke prije isteka

dogovorenog roka te su sigurniji prilikom formiranja kreditnog potencijala banke.

Međubankarski krediti su krediti koji se posuđuju od drugih banaka te su to najčešće

kratkoročni.

Kreditni potencijal se umanjuje rezervom likvidnosti koja se izdvaja kao postotak na

kratkoročne kredite i obveznim rezervama kao postotak na sve depozite. Središnja banka

određuje visinu obvezne rezerve a s njom se regulira visina kreditnog potencijala pojedinih

poslovnih banaka pa se time utječe i na količinu novca u potjecaju.

4.1. Banke u Hrvatskoj

U studenom 2012. su se banke razdužile za 400 milijuna eura, a u prvih 11 mjeseci 2012.

za 2 milijarde eura. Podaci središnje banke govore i da je u studenom ukupni bruto inozemni

dug svih sektora povećan na 45,3 milijardi eura, od čega se gotovo 15 milijardi odnosi na

državu, koja je time povećala svoj udio u inodugu (inozemni dug) s ranijih 30-ak posto, na 33

posto.15 To je rezultat sve slabije potražnje za kreditima i pada prinosa na kapital na

domicilnim tržištima. Pretpostavlja se da će razduživanje prestati onda kada se pokrene

gospodarski rast.

Banke su u prvih šest mjeseci 2012. godine ostvarile dobit prije oporezivanja od 2,14

milijardi kuna, što je 15,74% manje nego u isto vrijeme 2011. 2011. godine dobit banaka

prije oporezivanja bila je 4,60 milijardi kuna. Statistika Financijske agencije u relativnim

iznosima, banke, zajedno sa štedionicama su prošle godine povećale dobit za 4,4 posto, što je

solidan rezultat s obzirom na financijske u Europi. Za razliku od 2010. godine, kada je samo

jedna domaća banka ostvarila dobit višu od milijarde kuna (Zagrebačka banka sa dobiti od

1,28 milijardi).

15 http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Kapital-u-bijegu-Banke-u-2012.-iznijele-iz-Hrvatske-15-milijardi-kuna, dostupno 25.03.2013.

8

http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Kapital-u-bijegu-Banke-u-2012.-iznijele-iz-Hrvatske-15-milijardi-kuna


Slika 2. Banke i udio imovine na kraju razdobljaIzvor: http://hnb.hr/publikac/bilten-o-bankama/hbilten-o-bankama-25.pdf, dostupno 25.03.2013.

5. Djelatnosti štednih institucija

Štedionice, kako smo ih već prije nazvali, su institucije koje su slične jedne drugima a i

poslovnim bankama u tome što izdaju čekovne i druge depozite kao obveze, posjeduju

vrijednosne papire i odobravaju zajmove. Štedne institucije se sastoje od štedionica, štednih

banki i kreditne unije (nekadašnja štedno-kreditna udruga). Štedno-kreditne udruge su

preoblikovane u štedne banke ili u kreditne unije te im je glavna djelatnost da izdaju depozite

po računu te ih to i karakterizira kao depozitne institucije, a njihovo poslovanje regulira i

nadzire HNB.

Međutim, postoje neke razlike, npr. štedionice i S&Ls su velike dijelove svoje ukupne

imovine odvojile na hipotekarne zajmove i na posjedovanje financijskih instrumenata koji su

povezani s hipotekama, dok se kreditne unije specijaliziraju u potrošačkim zajmovima za

svoje članove.

Štedionice potiču nacionalnu štednju i stambeno zbrinjavanje tako što prikupljaju

štednju fizičkih osoba s ciljem da je nakon zakonski propisanog roka plasiraju tim istim

osobama u obliku povoljnih stambenih kredita.16

Štedne institucije su na temelju zakona ograničene u mogućnostima alokacije svoje imovine

za različite upotrebe. Godinama su štedionice i S&Ls imale zabranu u odobravanju

potrošačkih i poslovnih zajmova, dok su kreditne unije ograničene u plasiranju sredstva

članovima, koji su morali biti fizičke osobe a ne poslovna poduzeća.

Specifičnost štedionica je prikupljanje malih ali brojnih ušteda, te upravo takva

rascjepkanost nije zanimljiva ostalim financijskim institucijama, ali štedionice su dokazale da

ipak takve uštede mogu postati značajan izvor sredstava. Valuta je najvažnija mjera za njih te

o njoj ovisi njihova dobit, a prvenstveno treba paziti na nacionalnu ali i na strane u

štedionicama u kojima je dopušteno štedjeti u stranim valutama. Štedionice uglavnom

odobravaju različite kredite svojim klijentima, stanovništvu (potrošački krediti, krediti za

16 http://www.hnb.hr/financijska_stabilnost/hfinancijka_sustav-1.htm, dostupno 25.03.2013.

9


http://hnb.hr/publikac/bilten-o-bankama/hbilten-o-bankama-25.pdf

komunalnu izgradnju, adaptacije, krediti za različite usluge i drugo).17 Važno je napomenuti

da osnovnu djelatnost poštanskih štedionica ne čini štednja i kreditiranje stanovništva već i

druge djelatnosti kao što je bezgotovinski platni promet i drugo.18

Kao i poslovne banke, štedne banke imaju pravo na davanje potrošačkih i hipotekarnih

kredita te obavljanje poslova poput platnog prometa i mjenjačkih poslova, te ih te

karakteristike dovode kao konkurenciju poslovnim bankama.

Kreditne unije mogu obavljati samo depozitne i kreditne poslove samo za svoje vlastite

članove i samo u domaćoj valuti.

5.1. Štedionice u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je ove godine najavljeno smanjenje državnih poticaja za stambenu štednju.

Smanjenje iznosa državnih poticajnih sredstava izravno će smanjiti koristi za svakog

pojedinog štedišu i korisnika kredita stambenih štedionica te će negativno utjecati na

cjelokupno gospodarstvo, što uključuje i niže proračunske prihode koje stvara sustav poticane

stambene štednje. Očekivano smanjenje je sa 15% na 10% i to je mjera koja neće pozitivno

utjecati na razvoj stambene štednje u Hrvatskoj. U Wüestenrot stambenoj štedionici drže

kako je riječ odluci koja će donijeti uštede u državnom proračunu u iznosu od 35-40 milijuna

kuna godišnje, ali i izravno pogoditi oko 500.000 građana koji u stambenim štedionicama

prosječno štede oko 3.800 kuna godišnje.19 To znači da će najviši iznos državnih poticaja koji

stambeni štediša može ostvariti u godini dana (na uplaćenih 5.000 kuna štednje) sa 750 kuna

pasti na 500 kuna.

Postoje pretpostavke da su političari na vlasti namjerno uništili stambene štedionice u

korist bankarskog lobija. Njima su štedionice smetale jer su građanima odobravale povoljnije

stambene kredite. U štedionicama je kamata na kredit fiksna, a nema ni valutnog rizika.20

U Hrvatskoj postoji pet štedionica te jedna štedna banka.

Tablica 1. Podaci za kreditne institucije u tisućama kuna na dan 31.12.2011.17 http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/%C5%A0/%C5%A0tedionica, 25.03.2013.18 http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/%C5%A0/%C5%A0tedionica, 25.03.2013.19 http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/236437/Odluka-Vlade-losa-je-za-stedise-stedionice-ali-i-drzavu.html, dostupno 25.03.2013.20 http://www.dnevno.hr/vijesti/novac/48647-stambene-stedionice-su-namjerno-unistene-kako-bi-banke-vise-zaradivale-na-skupim-kreditima-gradana.html, 25.03.2013.

10

http://www.dnevno.hr/vijesti/novac/48647-stambene-stedionice-su-namjerno-unistene-kako-bi-banke-vise-zaradivale-na-skupim-kreditima-gradana.html


http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/236437/Odluka-Vlade-losa-je-za-stedise-stedionice-ali-i-drzavu.html


http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/%C5%A0/%C5%A0tedionica


Naziv institucije Ukupna aktiva

Rast aktive

Stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala

HPB Stambena štedionica 274.225 16,45 21,93PBZ Stambena štedionica 1.803.667 24,29 77,30Prva Stambena štedionica 2.430.081 17,99 14,99

Raiffeisen Stambena štedionica 1.722.012 -0,04 18,74Wustenrot Stambena štedionica

Ukupno za sve stambene štedionice1.608.7867.838.771

13,9613,93

13,7419,37

Izvor: http://www.stednjainfo.net/InfoUsporedbaStambenihStedionica.html, dostupno 25.03.2013.

Sa visokim prosjekom stope adekvatnosti od 19,37% možemo zaključiti kako su naše

stambene štedionice izuzetno sigurne. Uz visoku aktivu te uspješno poslovanje, trenutno ne

postoje nikakve negativne naznake o stabilnosti sustava stambenih štedionica. Naravno, treba

imati na umu da su državni poticaji jedan od preduvjeta koji čine stambenu štednju

atraktivnim proizvodom za građane.

6. Razlike između poslovnih banaka i štednih institucija

Razlike između depozitnih institucija sve više nestaju. Štedne institucije mogu posuđivati

nove od Sustava, i obvezne su održavati stope likvidnosti. S&Ls i štedionice nude NOW

račune, a kreditne unije nude dioničke tekuće račune. Takvi računi su ekvivalentni čekovnim

računima koji donose kamate. Poslovne banke postaju važni sudionici kod plasiranja

sredstava na tržištu nekretnina, koje je tradicionalno područje S&Ls. 21 U novije vrijeme se

dopušta poslovnima bankama kupovanje S&Ls koje propadaju, te im je dopušteno kupovati

zdrave štedne udruge koje su tražile dozvole za prijelaz na poslovno bankarstvo.

7. Primjeri poslovnih banaka i štedionica u Hrvatskoj

7.1. Poslovne banke u Hrvatskoj

2008. i 2009. u Hrvatskoj su poslovale 34 banke, a prema podacima HNB danas ih

posluje 30. Banke u Hrvatskoj se dijele na:

21 Miller, VanHoose: Moderni novac i bankarstvo, Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 132.

11

http://www.stednjainfo.net/InfoUsporedbaStambenihStedionica.html

Male - aktiva manja od 1% ukupne aktive svih banaka. Primjer: Karlovačka banka

d.d., Karlovac; Primorska banka d.d., Rijeka

Srednje - aktiva veća od 1% i manja od 5% ukupne aktive svih banaka. Primjer:

Volksbank d.d., Zagreb; Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb

Velike - aktiva veća od 5% ukupne aktive svih banaka. Primjer: Privredna banka

Zagreb d.d., Zagreb; Zagrebačka banka d.d., Zagreb; Raiffeisenbank Austria d.d.,

Zagreb

Što se tiče vlasničke strukture postoji privatno i strano vlasništvo banaka.

Slika 3. Broj zaposlenika, poslovnih jedinica i bankomata banaka, na kraju razdobljaIzvor: http://hnb.hr/publikac/bilten-o-bankama/hbilten-o-bankama-25.pdf, dostupno 25.03.2013.

Na slici možemo vidjeti da je najviše zaposlenika u velikim bankama cijeli niz godina,

a to rezultira činjenicom da imaju i najviše poslovnica te bankomata rasprostranjenih na

cijelom području Hrvatske. Ipak, možemo primijetiti kako je broj zaposlenika, pa i poslovnih

jedinica velikih banka u padu s obzirom na 2011. godinu.

12


Slika 4. Koncentracija poslovnih jedinica i bankomata banaka po županijama, na dan 30.06.2012.


Najveću koncentraciju, kao i prethodnih godina još uvijek ima Grad Zagreb i

Zagrebačka županija. Slijede je Splitsko-dalmatinska županija te Primorsko-goranska.

Slika 5. Struktura imovine banaka, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postotcimaIzvor: http://hnb.hr/publikac/bilten-o-bankama/hbilten-o-bankama-25.pdf, dostupno 25.03.2013.

Iz priložene slike možemo vidjeti da je imovina svih banaka u Hrvatskoj bila najveća

u 2011.godini, dok se u 2012. imovina smanjila za nekih 3.000kn.

13



Slika 6. Račun dobiti i gubitka, u milijunama kunaIzvor: http://hnb.hr/publikac/bilten-o-bankama/hbilten-o-bankama-25.pdf, dostupno 25.03.2013.

Račun dobiti i gubitka iz godine u godinu varira kao što možemo vidjeti. Velike banke

u dvije prethodne godine (2011. i 2012) nisu poslovale sa gubitkom, što je i očekivano od

njih. Srednje banke također posluju s dobitkom, iako je jedna banka u 2011. godini ipak

poslovala s gubitkom. Male banke najviše variraju te je njih osam poslovalo s gubitkom u

2011. godini, dok se taj broj povećao na dvanaest u 2012. godini.

14


7.1.1. Privredna banka Zagreb

Dioničari PBZ-a su Intesa Bci Holding International S.A. sa udjelom u temeljenom

kapitalu 76,59 i Europska banka za obnovu i razvoj sa udjelom od 20,88%.

Privredna banka Zagreb d.d. u samom je vrhu hrvatskog bankarstva s dugim

kontinuitetom bankarskog poslovanja.22

Slika 7. Bilanca stanja, u tisućama kuna


Slika 8. Račun dobiti i gubitka, u tisućama kunaIzvor: http://hnb.hr/publikac/bilten-o-bankama/hbilten-o-bankama-25.pdf, dostupno 25.03.2013.

22 http://www.pbz.hr/Default.aspx?art=2651&sec=16, dostupno 25.03.2013.

15



http://www.pbz.hr/Default.aspx?art=2651&sec=16

Vidljivo iz bilance PBZ ima ogroman iznos novaca na depozite, te puno više

dugoročnih kredita nego kratkoročnih u obvezama. Iz računa dobiti i gubitka jedne od

vodećih banaka u Hrvatskoj možemo zaključiti da posluje u plusu. Dobit nakon oporezivanja

iznosi 401.328 kn.

7.1.2. Zagrebačka banka

Dioničari ZABA-e su UniCredit Bank Austria AG sa udjelom u temeljnom kapitalu

84,50% i Allianz SE sa udjelom od 11,72%.

Zagrebačka banka započela je s poslovanjem 1914. godine pod imenom Gradska

štedionica, a od 1977. posluje kao Zagrebačka banka. Od 2002. godine članica je Grupe

UniCredit.23

Slika 9. Bilanca stanja, u tisućama kuna


U usporedbi sa PBZ bankom iz bilance se vidi da je ZABA daleko naprednija i bolja u

svom poslovanju. Aktiva i pasiva su skoro pa duplo veće nego kod PBZ banke.

23 http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/o_banci/b180aa004cbf5535ba63be01fae2aeff, dostupno 25.03.2013.

16


http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/o_banci/b180aa004cbf5535ba63be01fae2aeff



U računu dobiti i gubitka ZABA ima razne troškove, poput troškova rezerviranja za

identificirane gubitke na skupnoj osnovi ali bez obzira na troškove možemo zaključiti da je

njeno poslovanje u dobitku, a iznosi 581.929kn nakon oporezivanja.

7.2. Stambene štedionice

U Hrvatskoj postoji zakon o stambenoj štednji a on podrazumijeva:

odobravanje kredita samo u domaćoj valuti

poticajna sredstva od 15% iznosa raspoložive štednje

nezadovoljstvo građana i štediša

predložene izmjene zakona.24

7.2.1. PBZ Stambena štedionica d.d.

Temeljni udio u kapitalu od 100% ima potpuni vlasnik Privredna banka Zagreb. PBZ

štedionica nudi nekoliko vrsta štednji, ovisno da li klijent želi u najkraćem roku ostvariti

pravo na stambeni kredit (Prima štednja), ovisno da li želi čekati duže vrijeme za kredit kako

bi mogao raspolagati s većim iznosom (Bazna štednja), ovisno da li klijent želi sam štediti

(Zlatna štednja) te nude i dječju štednju, namijenjenu djeci do 10 godina starosti (Zlatna

dječja štednja).

24 http://www.hpb-stedionica.hr/site/mercury/20091210-zakon-o-stambenoj-tednji-pdf-8d56.pdf, dostupno 25.03.2013.

17

http://www.hpb-stedionica.hr/site/mercury/20091210-zakon-o-stambenoj-tednji-pdf-8d56.pdf


Slika 11. Bilanca stanja, u tisućama kunaIzvor: http://hnb.hr/publikac/bilten-o-bankama/hbilten-o-bankama-25.pdf, dostupno 25.03.2013.


Iz bilance i računa dobiti i gubitka možemo zaključiti da štedionica ne posluje u nekoj

velikoj mjeri ali posluje pozitivno te je njena dobit nakon oporezivanja u 2012. godini

iznosila 9.089 kn.

18



7.2.2. Raiffeisen Stambena štedionica d.d.

Raiffeisen Bausparkasse GmbH ima 100,00% udio u temeljnom kapitalu. Raiffeisen

štedionica svake godine povećava broj svojih klijenata, čime dokazuju da njihovo poslovanje

sve više napreduje.

Slika 13. Bilanca stanja, u tisućama kunaIzvor: http://hnb.hr/publikac/bilten-o-bankama/hbilten-o-bankama-25.pdf, dostupno 25.03.2013.


19



Bez obzira što se broj klijenata povećava, Raiffeisen štedionica je u 2012. godini

poslovala sa gubitkom od 4.088kn.

7.3. Štedne banke

Štedna banka je financijska institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila

odobrenje za rad i koja je osnovana kao dioničko društvo sa sjedištem u Republici

Hrvatskoj.25

U Hrvatskoj postoji samo jedna štedna banka, Tesla d.d. To je prva međuregionalna

štedna banka čiju bi dioničku strukturu trebala činiti tri dioničarska stupa investitora:

prvi stup bi činili hrvatski i inozemni razvojni fondovi i institucije

drugi stup činili bi poduzeća, ustanove i pojedinci sa značajnijim udjelima

treći, najbrojniji stup, činili bi mali dioničari.

Strateški ciljevi Tesla štedne banke su: razviti komercijalno-razvojnu banku, potpora

obnovi i razvitku gospodarstva, regionalno usmjeravanje sredstava radi uravnoteženja

razvitka, posebno na područjima od posebne državne skrbi, ostvariti međuregionalnu

suradnju s regijama susjednih država (Srbija, BiH) i osigurati status respektabilne i ugledne

financijske institucije.26

Iz računa dobiti i gubitka možemo vidjeti da je u 2012. godini Tesla banka poslovala u

minusu.

Slika 15. Račun dobiti i gubitka, u tisućama kuna

25 http://www.hnb.hr/propisi/zakoni-htm-pdf/h-zakon-izmjena-dopunam%20zakona-o-bankama.htm, dostupno 25.03.2013.26 http://www.tesla-banka.hr/o_nama/teslabanka/9/HR, dostupno 25.03.2013.

20

http://www.tesla-banka.hr/o_nama/teslabanka/9/HR

http://www.hnb.hr/propisi/zakoni-htm-pdf/h-zakon-izmjena-dopunam%20zakona-o-bankama.htm


8. Zaključak

U Republici Hrvatskoj najvažnije kreditno depozitne institucije su banke, a sve ostale

financijske institucije se uglavnom nazivaju nebankovnim financijskim institucijama. Iako su

slične bankama, ostale financijske institucije ne ispunjavaju jedan od čestih uvjeta

uvrštavanja među banke, odnosno ne plasiraju kredite i ne primaju depozite od šire javnosti.

Kako se financijske institucije u posljednje vrijeme jako brzo razvijaju, banke su

primorane zbog jačanja konkurencije, modernizirati i proširiti vlastito poslovanje kako bi

postojećim i novim klijentima pružile kvalitetniju i potpuniju uslugu. Kako bi bile u skladu s

modernim trendovima jako je važno ulaganje banaka u obrazovanje zaposlenih kako bi što

uspješnije pratili daljnji napredak tehnologije, te ostali konkurentni na financijskom tržištu.

Istraživanje poslovanja banaka dovodi do zaključka da je njihova najvažnija svrha

prikupljanje depozita i plasiranje kredita. Što se tiče ukupnih troškova, najvećim djelom se

sastoje od kamatnih troškova. Kako bi banke uspjele ostvariti planirani rast i dobit svake

godine, nisu im dovoljni samo domaći izvori financiranja, te posežu i za stranim izvorima

financiranja odnosno zadužuju se na inozemnom financijskom tržištu, te na taj način

negativno utječu na porast inozemnog duga.

9. Literatura

Miller, VanHoose: Moderni novac i bankarstvo, Mate d.o.o., Zagreb, 1993.

Klačmer Čalopa, M.; Cingula, M., Financijske institucije i tržište kapitala, FOI,

Varaždin, 2009.

Financijski sustav,

http://www.hnb.hr/financijska_stabilnost/hfinancijka_sustav-1.htm,dostupno

25.03.2013.

Depozitne ustanove,

http://www.poslovni.hr/leksikon/depozitne-ustanove-1132, dostupno: 25.03.2013.

Bilten o bankama,

21

http://www.poslovni.hr/leksikon/depozitne-ustanove-1132



http://hnb.hr/publikac/bilten-o-bankama/hbilten-o-bankama-25.pdf,dostupno:

25.03.2013.

80% imovine banaka u RH pripada dioničarima iz Italije i Austrije,

http://www.poslovni.hr/vijesti/oko-80-posto-imovine-banaka-u-rh-pripada-

dionicarima-iz-italije-i-austrije-213095, dostupno: 25.03.2013.

Štedionica,

http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/%C5%A0/%C5%A0tedionica,dostupno

25.03.2013.

Pasivni bankarski poslovi,

http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/P/Pasivni-bankarski-poslovi-, dostupno 25.03.2013.

Banke u 2012. iznijele iz Hrvatske 15 milijardi kuna,

http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Kapital-u-bijegu-Banke-u-2012.-iznijele-

iz-Hrvatske-15-milijardi-kuna, dostupno 25.03.2013.

Odluka Vlade loša je za stediše i štedionice ali i za državu,

http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/236437/Odluka-Vlade-losa-je-za-stedise-

stedionice-ali-i-drzavu.html, dostupno 25.03.2013.

Stambene štedionice su namjerno uništene kako bi banke više zarađivale na skupim

kreditima građana,

http://www.dnevno.hr/vijesti/novac/48647-stambene-stedionice-su-namjerno-

unistene-kako-bi-banke-vise-zaradivale-na-skupim-kreditima-gradana.html, dostupno

25.03.2013.

Usporedba stambenih štedionica,

http://www.stednjainfo.net/InfoUsporedbaStambenihStedionica.html,dostupno

25.03.2013.

Zakon o stambenoj štednji,

http://www.hpb-stedionica.hr/site/mercury/20091210-zakon-o-stambenoj-tednji-pdf-

8d56.pdf, dostupno 25.03.2013.

Opis banke, Stambena štedionica

http://www.pbz.hr/Default.aspx?art=2651&sec=16, dostupno 25.03.2013.

Povijest banke,

http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/o_banci/

b180aa004cbf5535ba63be01fae2aeff, dostupno 25.03.2013.

Stambena štednja,

22



http://www.pbz.hr/Default.aspx?art=2651&sec=16



http://www.stednjainfo.net/InfoUsporedbaStambenihStedionica.html







http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/P/Pasivni-bankarski-poslovi-





http://www2.raiffeisenstambena.hr/, dostupno 25.03.2013.

Štedne banke,

http://www.hnb.hr/propisi/zakoni-htm-pdf/h-zakon-izmjena-dopunam%20zakona-o-

bankama.htm, dostupno 25.03.2013.

Opis Tesla banke,

http://www.tesla-banka.hr/o_nama/teslabanka/9/HR, dostupno 25.03.2013.

23

http://www.tesla-banka.hr/o_nama/teslabanka/9/HR



http://www2.raiffeisenstambena.hr/

Documents

Depozitne Financijske Institucije