procjena financijske učinkovitosti

3.2. Financijska učinkovitost poduzetničkog pothvata

Nakon što ste izradili financijske projekcije vašeg poduzetničkog pothvata potrebno je provjeriti njegovu financijsku učinkovitost (efikasnosti). Ocjena financijske učinkovitosti pomoći će vam u odgovoru na sljedeća pitanja:

Je li vaš pothvat profitabilan ili ne? Je li vaš pothvat likvidan ili ne?

U kojoj godini možete očekivati povrat ulaganja u vaš projekt?

Je li bolje vaš novac položiti na štednju uz poznatu kamatnu stopu ili se upustiti u poduzetnički pothvat?

Je li vaš pothvat osjetljiv na smanjenje opsega poslovanja, troškova ili prodajne cijene?

Kako smanjiti rizike da bi vaš projekt bio prihvatljiv?

Investicijski projekti se mogu klasificirati na više načina. Jedan od uobičajenih je podjela na projekte:

zamjene proširenja

ostale projekte.

Projekti zamjene u pravilu ne uključuju kompleksnu procjenu, niti novac gotovinske tijekove, već utječu na sniženje troškova. Oni zahtijevaju niža sredstva i jednostavniju odluku, te se donose na razini proizvodnog menadžmenta.

Projekti proširenja mogu biti projekti koji omogućuju proširenje obujma poslovanja. To mogu biti i ulaganja u nove proizvode ili nova tržišta koji omogućuju diversifikaciju poslovanja ili teritorijalnu diversifikaciju.

Postoje i projekti koji se ne poduzimaju s namjerom generiranja budućih gotovinskih tijekova, koji spadaju u red ekoloških projekata ili pak onih čija je svrha zadovoljavanje zakonskih normi.

Ocjena učinkovitosti je poseban analitički postupak. Za izradu ocjena učinkovitosti koriste se podaci na koncu određenog razdoblja, najčešće na koncu poslovne godine, a kao izvor podataka koriste se temeljna financijska izvješća (račun dobiti i gubitka, bilanca, bruto bilanca, posebna financijska izvješća). Pokazatelje koje dobijemo na takav način nazivamo pokazateljima statičke učinkovitosti ili kraće statičkim pokazateljima. Za razliku od statičkih pokazatelja učinkovitosti, u praksi se sve više koriste tzv. dinamičke ocjene učinkovitosti.

Razlika između statičkih i dinamičkih metoda je u tome što su statičke metode relativno jednostavnije i manje reprezentativne. Naime, one analiziraju pojedine financijske pokazatelje u nekom konkretnom trenutku, najčešće na koncu poslovne godine, nakon što su sačinjena temeljna financijska izvješća, kao što su Račun dobiti i gubitka, Bilanca, Bruto bilanca i dr. Međutim nas interesira što će se događati s projektom tijekom njegovog cijeloga vijeka trajanja. Pokazatelje o tome pružaju nam tzv. dinamičke metode koje analiziraju projekt tijekom svih godina njegovog aktivizacijskog razdoblja te razdoblja eksploatacije, a one koriste, kao izvor podataka, temeljna financijska izvješća, odnosno projekcije ekonomskih i financijskih tijekova projekta. Projekcije ekonomskih tijekova nam služe za izračunavanje razdoblja (roka) povrata, čiste (neto) sadašnje vrijednosti i interne stope profitabilnosti, a projekcije financijskih tijekova za ocjenu likvidnosti (cash flow) projekta.

U nastavku ćemo predočiti više pokazatelja statičke učinkovitosti, a zatim i splet ocjena učinkovitosti koje se temelje na dinamičkoj analizi učinkovitosti.

3.2.1. Pokazatelji statičke učinkovitosti

a. Pokazatelji proizvodnosti

1. Ukupni godišnji prihod / Prosječan broj radnika

2. Ukupna investicijska ulaganja / Prosječan broj radnika

3. Godišnja ukupna (bruto) dobit / Prosječan broj radnika

4. Godišnja čista (neto) dobit / Prosječan broj radnika

5. Godišnja količina proizvoda / Utrošeni radni sati

6. Ukupni godišnji prihodi / Vrijednost utrošenog rada

7. Indeks fizičkog obujma proizvodnje / Indeks broja zaposlenih

b. Pokazatelji profitabilnosti

1. Ukupni godišnji prihodi / Ukupna investicijska ulaganja

2. Godišnja ukupna (bruto) dobit / Ukupna investicijska ulaganja

3. Godišnja čista (neto) dobit / Ukupna investicijska ulaganja

4. Godišnja zadržana dobit / Ukupna investicijska ulaganja

5. Godišnja zadržana dobit + Amortizacija / Ukupna ulaganja

c. Pokazatelji ekonomičnosti

1. Ukupni godišnji prihodi / Ukupni troškovi proizvodnje

2. Godišnja ukupna (bruto) dobit / Ukupni troškovi proizvodnje

3. Godišnja čista (neto) dobit / Ukupni troškovi proizvodnje

4. Godišnja zadržana dobit / Ukupni troškovi proizvodnje

5. Godišnja zadržana dobit + Amortizacija - Anuiteti / Ukupni troškovi proizvodnje

d. Pokazatelji efikasnosti

1. Ukupna ulaganja / Broj novih radnika

2. Ulaganja u stalna sredstva / Broj novih radnika

3. Ukupni godišnji prihodi / Ulaganja u stalna sredstva

4. Ulaganja u stalna sredstva / Ukupna ulaganja

5. Ulaganja u trajna obrtna sredstva / Ukupna ulaganja

6. Godišnja ukupna (bruto) dobit / Ukupna ulaganja

7. Godišnja čista (neto) dobit / Ukupna ulaganja

8. Tuđi kapital / Ukupna ulaganja

9. Vlastita sredstva / Ukupna ulaganja

e. Pokazatelji učinkovitosti

1. Ukupni prihodi / Ukupna ulaganja

2. Ukupni prihodi / Broj zaposlenika

3. Ukupni prihodi / Obrtna sredstva

4. Ukupna (bruto) dobit / Ukupni prihodi

5. Ukupna (bruto) dobit / Broj zaposlenika

6. Ukupna (bruto) dobit / Ukupna ulaganja

7. Ukupna (bruto) dobit / Vlastita sredstva

8. Čista (neto) dobit / Vlastita sredstva

9. Vlastita sredstva / Ukupna ulaganja

10. Čista (neto) dobit + Amortizacija / Anuiteti zajmova

11. Čista (neto) dobit + Amortizacija / Ukupna ulaganja

e. Pokazatelji likvidnosti

1. Trenutna likvidnost = Novac + Vrijednosni papiri / Kratkoročne obveze

2. Tekuća likvidnost = Obrtna sredstva - Zalihe / Kratkoročne obveze

f. Pokazatelji financijske poluge

1. Koeficijent zaduženosti = Ukupni dug / Ukupna sredstva

2. Koeficijent pokrivenosti kamata = Bruto dobit + Kamate / Kamate

Nakon što smo predočili brojne pokazatelje statičke učinkovitosti projekta važno je istaknuti da svaka od predočenih ocjena, sama za sebe, ne govori puno o statičkoj učinkovitosti projekta. Tek ako se usporedimo s njima komparativnim ocjenama možemo donositi odgovarajuće zaključke. U praksi se navedene ocjene kompariraju:

sa pokazateljima iz prethodnoga razdoblja njegova poslovanja (analiza trenda); sa pokazateljima grane ili grupacije kojoj dotični projekt pripada

sa pokazateljima drugih, njima alternativnih, projekata;

sa zadanim optimalnim veličinama za dotičnu granu ili grupaciju.

3.2.2. Dinamičke metode za ocjenu učinkovitosti

Nakon što smo se upoznali sa različitim ocjenama učinkovitosti koje se temelje na statičkom pristupu analizi učinkovitosti poduzetničkog projekta, u nastavku ćemo predočiti složenije – dinamičke metode ocjene učinkovitosti. Za poduzetnike kao i potencijalne poslovne partnere te financijske institucije dinamičke ocjene

učinkovitosti znatno su reprezentativnije i zato prihvatljivije ocjene. Među dinamičkim metodama osobito se izdvajaju slijedeće metode:

1. Razdoblje (rok) povrata

2. Čista (neto) sadašnja vrijednost

3. Relativna čista (neto) sadašnja vrijednost

4. Interna stopa profitabilnosti

5. Stopa prinosa

6. Točka pokrića

7. Prosječna profitabilnost

8. Ocjena likvidnosti

9. Analiza osjetljivosti (senzitivna analiza)

Također dinamičke metode za ocjenu učinkovitosti možemo podijeliti na temeljne metode i dodatne metode. Temeljne metode jesu metoda čiste sadašnje vrijednosti i metoda interne stope profitabilnosti dok u dodatne metode spadaju metoda razdoblja povrata, metoda diskontiranog perioda povrata, indeks profitabilnosti, stopa prinosa, prosječna profitabilnost, točka pokrića profitabilnosti, analiza likvidnosti, analiza osjetljivosti.

3.2.2.1. Čista (neto) sadašnja vrijednost

Metoda čiste sadašnje vrijednosti definira se kao razlika između koristi i troškova projekta, odnosno, kao suvišak sadašnje vrijednosti primitaka nad sadašnjom vrijednošću izdataka. Čistu sadašnju vrijednost projekta izračunavamo na način da čiste primitke ekonomskoga tijeka iz pojedinih godina promatranoga vijeka eksploatacije projekta preračunavamo na sadašnju vrijednost pomoću diskontnoga činitelja iz drugih financijskih tablica složenih kamata. Riječ je o metodi koja je obrnuta od metode složenog ukamaćivanja (kamate na kamatu) i ona uzima u obzir troškove koji nastaju za investitora upravo radi ulaganja u navedenu investiciju. Navedeni troškovi se nazivaju "oportunitetni" troškovi.

Prije nego što nastavimo sa predstavljanjem metode čiste (neto) sadašnje vrijednosti zadržat ćemo se na pojmu složenog ukamaćenja (kamate na kamatu). Pojam složenog ukamaćenja je temeljni pojam za razumijevanje financijske matematike. Vrijednost novca stavljenog na višegodišnju štednju progresivno raste na način da se glavnici pripisuju kamate, na koncu prve godine, a zatim na glavnicu i kamate na kamate u svim nadolazećim godinama. Opisano možemo izraziti pomoću slijedećeg obrasca:

gdje su:

Xo = iznos štednje na početku

r = kamatna stopa (kamatnjak)

n = broj godina oročenja

Ako pretpostavimo da je iznos štednje 100, kamatna stopa 6%, a broj godina oročenja pet, koliki će na koncu razdoblja biti prirast štednje? zarada

Godina Faktor prirasta Očekivana zarada

1 106

2

112

3

119

4 126

5

134

Važno je istaknuti da ulažući novac u određeni projekt mi se odričemo budućih primitaka s naslova štednje (kapitalizacije), koju bi inače ostvarili u promatranom razdoblju. Da bi izračunali koliki su "oportunitetni" troškovi, buduće primitke ekonomskih tijekova moramo svesti na čistu (neto) sadašnju vrijednost metodom diskontiranja. Čistu sadašnju vrijednost konkretnoga projekta možemo izračunati pomoću slijedećega obrasca:

gdje su:

Sv = čista sadašnja vrijednost,

Rt = čisti primici u godini t,

Io = početno ulaganje,

p = diskontna stopa,

n = promatrani vijek trajanja projekta,

t = godine vijeka projekta 1,2,3,…,n.

Projekt je prihvatljiv za realizaciju ako je neto sadašnja vrijednost, uz pretpostavljenu diskontnu stopu, jednaka ili veća od nule (n≥0), a neprihvatljiv ako je neto sadašnja vrijednost manja od nule (n<0). Kod izbora diskontne stope obično se uzima ona stopa koja je jednaka kamatnoj stopi po kojoj se ulažu sredstva u ovaj projekt.

Primjer: Pretpostavimo da ukupno ulaganje u neki projekt iznosi 145.765 kuna, a čisti (neto) primici ekonomskog tijeka u prvoj godini 24.300, u drugoj 34.826, u trećoj 46.890, u četvrtoj 57.688, a u petoj godini 94.250 kuna. Ako je diskontna stopa 4% čista (neto) sadašnja vrijednosti će iznositi:

SV = 224.016 – 145.765 = 78.251

Čistu (neto) sadašnju vrijednost izračunali smo i ona iznosi 78.271 kuna. Navedeni pokazatelj možemo tablično izračunati množenjem čistih (neto) primitaka i diskontnih činitelja za sve godine ekonomskog tijeka projekta, ako prethodno izračunamo diskontni činitelj (Dč). Diskonti činitelj računamo pomoću slijedećeg obrasca:

gdje su:

k = diskontna stopa

n = godine ekonomskog tijeka

Ako u gornji obrazac uvrstimo podatke iz našeg primjera dobit ćemo vrijednosti diskontnih činitelja za sve godine ekonomskog tijeka projekta (za nultu i preostalih pet godina).

Napomena: U nultoj godini nema diskontiranja, diskontna stopa jednaka je nuli, a čista sadašnja vrijednost jednaka ulaganjima (diskontni činitelj jednak je jedinici).

Nakon što smo izračunali diskontne činitelje za sve godine ekonomskog tijeka projekta preostaje nam izračunati sadašnju vrijednost primitaka množenjem čistih primitaka ekonomskog tijeka i diskontnih činitelja. Projekt je prihvatljiv za realizaciju ako je neto sadašnja vrijednost, uz pretpostavljenu diskontnu stopu, jednaka ili veća od nule (n≥0), a neprihvatljiv ako je neto sadašnja vrijednost manja od nule (n<0). Pozitivna čista sadašnja vrijednost ukazuje na povećanje vrijednosti tvrtke. Kod izbora diskontne stope obično se uzima ona stopa koja je jednaka kamatnoj stopi po kojoj se ulažu sredstva u ovaj projekt. Kamatna stopa u konkretnom slučaju iznosi 4 %.

GODINE PROJEKTA

ČISTI (NETO)

PRIMICI

DISKONTNA STOPA

DISKONTNI ČINITELJ

SADAŠNJA VRIJEDNOST PRIMITAKA

0. - 145.765 4% 1,0000 - 145.765

1. 24.300 4% 0,9615 23.364

2. 34.826 4% 0,9245 32.196

3. 46.890 4% 0,8890 41.680

4. 57.688 4% 0,8548 49.312

5. 94.250 4% 0,8219 77.464

ČISTA (NETO) SADAŠNJA VRIJEDNOST (KUMULATIV) 78.251

C. Relativna čista (neto) sadašnja vrijednost

Relativna čista sadašnja vrijednost je onaj pokazatelj koji se dobije kada se neto sadašnja vrijednost podijeli sa ukupnom vrijednošću ulaganja.

gdje su:

Rnsv = relativna čista (neto) sadašnja vrijednost;

Nsv = čista (neto) sadašnja vrijednost;

Io = početno ulaganje.

Relativna čista sadašnja vrijednost iznosi 0,5368 i ona pokazuje da projekt na 100 kuna ulaganja ostvaruje 5368 kuna čiste dobiti uz diskontni faktor 4%.

3.2.2.2. Interna stopa profitabilnosti

Interna stopa profitabilnosti je ona diskontna stopa koja izjednačava sadašnju vrijednost negativnih čistih primitaka iz ekonomskog tijeka projekta sa sadašnjom vrijednošću pozitivnih čistih primitaka, odnosno to je ona diskontna stopa kod koje je čista sadašnja vrijednost jednaka nuli (n=0). Uz tu se stopu ostvaruje granična sadašnja vrijednost projekta.

Interna stopa profitabilnosti može se interpretirati i kao prosječna godišnja stopa prinosa investicije. U nedostatku izravne metode za rješavanje jednadžbi višeg stupnja primjenjuje se metoda sukcesivne aproksimacije, odnosno metoda pokušaja. Postupak se svodi na to da najprije izračunamo čistu sadašnju vrijednost uporabom većega broja diskontnih stopa (slijedom od nižih k većima), sve do stope pri kojoj čista sadašnja vrijednost dobije negativan izraz.

Izračun interna stopa profitabilnosti - prvi pokušaj

GODINE PROJEKTA

ČISTI (NETO)

PRIMICI

DISKONTNA STOPA

DISKONTNI ČINITELJ


0. - 145.765 9% 1,0000 - 145.765

1. 24.300 9% 0,9174 22.293

2. 34.826 9% 0,8417 29.313

3. 46.890 9% 0,7722 36.208

4. 57.688 9% 0,7084 40.866

5. 94.250 9% 0,6499 61.253

ČISTA (NETO) SADAŠNJA VRIJEDNOST (KUMULATIV)

44.168

Izračun interna stopa profitabilnosti - drugi pokušaj

GODINE PROJEKTA

ČISTI (NETO)

PRIMICI

DISKONTNA STOPA

DISKONTNI ČINITELJ


0. - 145.765 15% 1,0000 - 145.765

1. 24.300 15% 0,8696 21.131

2. 34.826 15% 0,7561 26.332

3. 46.890 15% 0,6575 30.830

4. 57.688 15% 0,5717 32.980

5. 94.250 15% 0,4972 46.861


12.369

Izračun interna stopa profitabilnosti - treći pokušaj

GODINE PROJEKTA

ČISTI (NETO)

PRIMICI

DISKONTNA STOPA

DISKONTNI ČINITELJ


0. - 145.765 17% 1,0000 - 145.765

1. 24.300 17% 0,8547 20.769

2. 34.826 17% 0,7305 25.440

3. 46.890 17% 0,6244 29.278

4. 57.688 17% 0,5336 30.782

5. 94.250 17% 0,4561 42.987


3491

Izračun interna stopa profitabilnosti - četvrti pokušaj

GODINE PROJEKTA

ČISTI (NETO)

PRIMICI

DISKONTNA STOPA

DISKONTNI ČINITELJ


0. - 145.765 18% 1,0000 - 145.765

1. 24.300 18% 0,8474 20.592

2. 34.826 18% 0,7182 25.012

3. 46.890 18% 0,6086 28.537

4. 57.688 18% 0,5158 29.755

5. 94.250 18% 0,4371 41.197


-672

Nakon što uporabom četiriju približnih diskontnih stopa izračunamo najnižu pozitivnu čistu sadašnju vrijednost te prvu negativnu čistu sadašnju vrijednost, slijedi izračun interne stope profitabilnosti pomoću slijedećega obrasca:

gdje su:

Isp = interna stopa profitabilnosti;

Pn-1 = stopa koja daje najnižu pozitivnu čistu sadašnju vrijednost;;

Rn-1 = najniža pozitivna čista sadašnja vrijednost;

Rn = prva negativna čista sadašnja vrijednost;

Pi = interval upotrebljavanih diskontnih stopa.

Interna stopa profitabilnosti

POKUŠAJ DISKONTNA STOPA (%) NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST

I 9% 44.168

II 15% 12.368

III 17% 3.491

IV 18% - 672

U našem slučaju interna stopa profitabilnosti bila bi između 17% i 18%, ili točnije interna stopa profitabilnosti projekta iznosi 17,8385779%, što potvrđuje opravdanost ulaganja, jer je ista višestruko veća od pretpostavljene kamatne stope od 4%.

Usporedba neto sadašnje vrijednosti i interne stope profitabilnosti upućuje na Čistu sadašnju vrijednost kao bolju metodu, premda u praksi menadžeri preferiraju metodu interne stope profitabilnosti.

3.2.2.3. Razdoblje (rok) povrata

Razdoblje (ili rok) povrata uloženoga kapitala označava vrijeme tijekom kojega se iz čistih primitaka ekonomskog tijeka vraća ukupno uloženi novac u realizaciju poduzetničkoga pothvata. Kriterij ocjene poduzetničkog projekta prema ovome pokazatelju zapravo je duljina razdoblja povrata. Što je to vrijeme kraće projekt je prihvatljiviji. Razdoblje povrata izračunavamo kao omjer početnog ulaganja i godišnjih novčanih primitaka ekonomskog tijeka projekta.

Metoda razdoblja povrata je relativno jednostavna metoda, a upotrebljava se kao nadopuna ostalim složenijim metodama, kao što su čista (neto) sadašnja vrijednost, relativna čista (neto) sadašnja vrijednost i interna stopa profitabilnosti.

Na temelju predočenoga primjera čistih primitaka ekonomskoga tijeka projekta možemo izračunati razdoblje (rok) povrata:

Primjer: Čisti (neto) primici ekonomskog tijeka projekta

S T A V K E PROMATRANE GODINE EKSPLOATACIJSKIGA VIJEKA PROJEKTA

0. 1. 2. 3. 4. 5.

ČISTI (NETO) PRIMICI

- 145.765

24.300 34.826 46.890 57.688 94.250

Razdoblje (rok) povrata:

GODINE UKUPNA ULAGANJA

ČISTI (NETO) PRIMICI

KUMULATVI ČISTIH

PROJEKTA U OSN. SREDSTVA I TOS

GOD. IZNOS (NETO) PRIMITAKA

0. 145.765 - 145.765 - 145.765

1. - 24.300 - 121.465

2. - 34.826 - 86.639

3. - 46.890 - 39.749

4. - 57.688 17.939

5. - 94.250 112.189

Razdoblje (rok) povrata je u trećoj godini ekonomskog tijeka projekta.

3.2.2.4. Metoda diskontiranog razdoblja povrata

Varijanta metode razdoblja povrata u kojoj se nastoji eliminirati nedostatak ne uzimanja u obzir vremenske vrijednosti novca.

ili

gdje je:

I - investicijski troškovi

Vt – čisti novčani tokovi po godinama t

tp – razdoblje (period) povrata

k – diskontna stopa

IIkt – druge financijske tablice za diskontnu stopu k i za godinu t.

3.2.2.5. Indeks profitabilnosti

Indeks profitabilnosti je dodatni kriterij za poboljšanje investicijskog odlučivanja, a predstavlja odnos diskontiranih novčanih tokova projekta u cjelokupnom vijeku efektuiranja i njegovih investicijskih troškova. Indeks profitabilnosti u ocjeni financijske efikasnosti investicijskih mogućnosti je kriterij rangiranja projekata koji predstavlja odnos između sadašnje vrijednosti čistih novčanih tokova u cjelokupnom vijeku efektuiranja investicijske mogućnosti i inicijalnih investicijskih ulaganja. Investicijska je mogućnost efikasna ako je indeks profitabilnosti veći od jedan.

Različiti čisti novčani tokovi u cjelokupnom vijeku efektuiranja projekta:

ili

gdje je:

PI – indeks profitabilnosti

I - investicijski troškovi

Vt – čisti novčani tokovi po godinama t

T – vijek efektuiranja projekta

k – diskontna stopa

IIkt – druge financijske tablice za diskontnu stopu k i za godinu t

Konstanti čisti novčani tokovi u cjelokupnom vijeku efektuiranja projekta:

ili

gdje je

IVkt – druge financijske tablice za diskontnu stopu k i za godinu t

Prag efikasnosti - uvjet prihvaćanja ili odbacivanja:

3.2.2.6. Stopa prinosa

Stopa prinosa statički je pokazatelj profitne učinkovitosti poduzetničkoga projekta, a ona je relativni izraz oplodnje investiranog kapitala u pojedinim godinama njegove eksploatacije. Stopa prinosa pokazuje iznos čiste dobiti iz reprezentativne (ili neke druge promatrane) godine eksploatacije projekta po svakoj jedinici uloženoga kapitala. Stopu prinosa (Sp) računamo tako što kvocijent čiste (neto) dobiti (D) iz računa dobiti i gubitka promatrane godine i ukupnih ulaganja (Io) pomnožimo sa 100, što se može napisati u obliku slijedećega obrasca:

gdje su:

ND = neto-čista dobit

Io = investicijska ulaganja

Za izračun stope prinosa obično se uzima reprezentativna godina eksploatacijskog vijeka projekta, budući da će se u toj godini ukupni prihodi i rashodi stabilizirati na željenoj (programiranoj) razini. Nakon što odaberemo reprezentativnu godinu eksploatacijskoga vijeka te sačinimo projekciju računa dobiti i gubitka, odnosno izračunamo čistu (neto) dobit, ostaje izračun stope prinosa koja u konkretnom primjeru iznosi 13,03%, jer je:

3.2.2.7. Prosječna profitabilnost

Prosječna profitabilnost pokazuje prosječan prinos uloženog kapitala kroz promatrane godine eksploatacije projekta. Obično se za izračun prosječne profitabilnosti uzimaju godine eksploatacijskog vijeka projekta što je, u pravilu, jednako roku otplate kredita. Prosječnu smo profitabilnost računali na način da smo prosječnu vrijednost čiste (neto) dobiti iz projekcije računa dobiti-gubitka iz svih promatranih godina eksploatacije projekta podijelili s početnim investicijskim ulaganjima, što možemo izraziti pomoću slijedećeg obrasca:

gdje su:PP = prosječna profitabilnost;Rt = čisti dobit iz godine t;Io = početno ulaganja;n = promatrane godine vijeka projekta.

U konkretnome primjeru prosječna bi profitabilnost bila 10,48%, što znači da bi ukupna ulaganja u stalna i trajna obrtna sredstava tijekom svake od promatranih godina eksploatacije projekta donosila, odnosno prosječno se oplođivala po 10,48% čistih dobiti.

3.2.2.8. Točka pokrića (prag) profitabilnosti

Točku pokriću možemo definirati kao onu točku poslovanja (iskorištenosti kapaciteta) pri kojoj tvrtka ostvarenim prihodima od prodaje svojih outputa (proizvoda, roba ili usluga) pokriva svoje rashode. Ispod te točke tvrtka posluje s gubitkom, a iznad te točke ostvaruje dobit.. Svako približavanje točki pokrića za poduzetnika je signal (crveno svjetlo) da mora nešto pouzimati kako bi povećao prihod ili, pak, smanjio troškove poslovanja.

Za izračun točke pokrića potrebno je sve troškove poslovanja, određenog razdoblja, razgraničiti na fiksne ili stalne i varijabilne ili promjenljive troškove. Fiksni su troškovi oni koji ostaju nepromijenjeni bez obzira na razinu iskorištenosti kapaciteta, dok su varijabilni ili promjenljivi oni troškovi čija razina ovisi o stupnju iskorištenja kapaciteta. Drugim riječima fiksni troškovi razdoblja su indiferentni na razinu iskorištenosti kapaciteta. S druge, strane varijabilni troškovi rastu proporcionalno sa porastom iskorištenja kapaciteta.

Za razgraničenje fiksnih i varijabilnih troškova ne postoje strogo propisane metode već se koristi subjektivna metoda, koja uzima u obzir stalnost, odnosno promjenjivost pojedinih troškova u određenom razdoblju (poslovna godina). Primjerice troškovi režije (uprave i administracije) spadaju u fiksne troškove jer se ne mijenjaju u nekom kraćem razdoblju i ne ovise o razini iskorištenja kapaciteta. Nadalje u fiksne troškove spada amortizacija stalnih (osnovnih) sredstava. Ugovorne obveze temelje se na ugovoru o kreditu koji uključuje obračun kamata i njihovo periodično plaćanje. U fiksne troškove spada unaprijed ugovorena visina bruto plaća (ugovor o radu), članarine za članstvo u strukovnim institucijama (HOK, HGK), neki porezi (porez na tvrtku) i doprinosi (komunalni doprinos) itd. U varijabilne troškove spadaju svi oni troškovi koji su izravno povezani sa proizvodnjom ili usluživanjem, kao što su primjerice: nabavna vrijednost sirovina, repromaterijala, rezervnih dijelova, zatim u varijabilne troškove spada utrošak struje i drugih energenata, tehnološke vode, troškovi tekućeg održavanja, proizvodne usluge drugih, stimulativni-varijabilni dio plaće (nagrađivanje prema učinku) itd.

Za izračun točke pokrića koriste se nekoliko različitih obrazaca pomoću kojih možemo izračunati stupanj iskorištenja kapaciteta, razinu prihoda, količinu proizvoda ili usluga ili, pak, razinu cijena ispod kojih slijedi gubitak:

1.) FT TP = ----------------- VT 1- --------- UP

2.) FT TP = --------------- x 100 UP - VT

3.) FT TP = --------------- CJ - VTJ

UP - (VT + FT) 4.) TP = ------------------------ FT

gdje su:

KP = maksimalni kapacitet

FT = fiksni troškovi

VT = varijabilni troškovi

GP = godišnja prodaja (u jedinicama)

UP = ukupni prihod

VTJ = varijabilni troškovi po jedinici

CJ = cijena po jedinici

Nakon što smo definirali pojam točke pokrića te predočili obrasce za njezin izračun u nastavku smo izračunali točku pokrića na konkretnom primjeru hotela XY.

Primjer: Izračun točke pokrića na primjeru gradskog hotela

Kao što smo uvodno rekli za izračun točke pokrića potrebno je prethodno razgraničiti fiksne i varijabilne troškove. U slučaju hotela XZ koristili smo se podatke iz financijskih izvješća za 2008. godinu:

KP = 20.805 noćenja

FT = 6.599.266 kuna

VT = 1.228.104 kuna

GP = 12.456 noćenja

UP = 8.234.310 kuna

VTJ = 59,03 kuna

CJ = 395,78 kuna

Nakon što smo razgraničili fiksne (FT) i varijabilne troškove (VT) te iz računa dobiti i gubitka utvrdili ukupan prihod (UP), koji je u 2008. godini iznosio 8.223.807,00 kuna, izračunali maksimalni kapacitet hotela (KP) varijabilne troškove po jedinici (VTJ) te prosječnu cijenu po jedinici, ostaje da izračunamo sva četiri pokazatelje točke pokrića:

1.) FT TP = ----------------- VT 1- --------- UP

6.599.266 6.599.266 TP = -------------------- = -------------------- = 7.757.774,80 1.228.104 0,8506648 1- ---------------- 8.223.807

Ocijenili smo da je točka pokrića u konkretnom slučaju na razini ukupnog prihoda od 7.757.774,80 kuna. Drugim riječima to je donja granica poslovanja ispod koje bi hotel poslovao sa gubitkom.

2.)

FT TP = --------------- x 100 UP - VT

6.599.266 TP = --------------------------------- x 100 = 94.3% 8.223.807 - 1.228.104

3.1. Financijska projekcija poduzetničkog pothvata

Radi se o složenom i zahtjevnom dijelu poduzetničkog projekta koji nam u konačnici pokazuje je li ulagnaje u neki poduzetnički projekt ekonomski prihvatljivo ili ne, i to kako za poduzetnika (investitora) tako i za zajmodavatelje (banke i druge financijske izvore kapitala). Ovaj dio poduzetničkog projekta sastoji se od sljedećih projekcija:

1. Projekcija ulaganja u osnovna i trajna obrtna sredstva;2. Projekcija izvora i strukture ulaganja;

3. Projekcija dinamičkog plana financiranja prema izvorima;

4. Projekcija usklađenja ulaganja i izvora (konstrukcija financiranja);

5. Projekcija otplate (amortizacija) zajma ili robnoga kredita;

6. Projekcija godišnje amortizacije i ostatka vrijednosti;

7. Projekcija prihoda;

8. Projekcija rashoda;

9. Projekcija dobiti-gubitka;

10. Projekcija ekonomskih tijekova u promatranim godinama projekta;

11. Projekcija financijskih tijekova u promatranim godinama projekta;

12. Projekcija bilance.

3.1.3. Projekcija terminskog financiranja prema izvorima

Projekcija terminskog financiranja prema izvorima predstavlja plan ulaganja izvora sredstava (vlastitih i vanjskih izvora) kojim poduzeće raspolaže prema određenom vremenu, npr. po mjesecima, kvartalima, godini, itd.

Red.br. Stavke izvora sredstava-kapitala

Plan ulaganja po mjesecima Ukupno

1. 2. 3. 4. 5

1. Vlastiti izvori

2. Vanjski izvori

SVEUKUPNO VLASTITI I VANJSKI IZVORI 1+2

3.1.4. Projekcija usklađenja ulaganja i izvora (konstrukcija financiranja)

Projekcija usklađenja ulaganja i izvora je prikaz razlike sveukupnih potrebitih stalnih i obrtnih sredstava i sveukupnih vanjskih i vlastitih izvora koje poduzeća ima na raspolaganju.

Ova projekcija detaljnije prikazuje koliko izvora sredstava je potrebno još za nabavu određenih stalnih i obrtnih sredstava prema određenom vremenskom periodu ulaganja ili koliko je izvora sredstava "slobodno" prema određenom vremenskom periodu nakon ulaganja.

Red.br. Stavke ulaganja i izvora sredstava

Plan ulaganja po mjesecima Ukupno

1. 2. 3. 4. 5

1. Stalna sredstva

2. Obrtna sredstva

3. SVEUKUPNO POTREBITA SREDSTVA (1+2)

4. Vlastiti izvori

5. Vanjski izvori

6. SVEUKUPNO VLASTITI I VANJSKI IZVORI(4+5)

7. Razlika (3-6)

3.1.5. Projekcija otplate zajma ili robnog kredita

Funkcija suvremenih banaka daleko je šira od primanja depozita, davanja zajmova i obrada čekova. Danas bankarske institucije daju investicijske usluge, rade s kreditnim karticama, daju zajmove za nekretnine, obavljaju usluge obrade podataka, te daju korisne savjete u upravljanju gotovinom ili međunarodnoj trgovini.

Trošak financiranja putem komercijalnih banaka

Stvarna kamatna stopa na zajmove temelji se na iznosu zajma, plaćenoj kamati u kunama, dužini zajma i načinu otplate. Lako je uočiti da 80 kuna kamata na 1.000,00 kn zajma za jednu godinu znači 8% kamatne stope, a što ako je zajam na 120 dana? Tada koristimo sljedeću formulu:

kamata dana u godini (360) 80,00 360stvarna stopa = ---------------- x ----------------------------- = --------------- x -------- = 8%x3 = 24% glavnica dospijeće zajma 1.000,00 20

Budući da su sredstva korištena samo 120 dana, stvarna kamatna stopa je 24%. Da bi pobliže predočili utjecaj vremena pretpostavimo da pozajmite 20,00 kn na 10 dana, a vratite 21 kunu, stvarna kamatna stopa je 180%, što je lihvarska kamatna stopa.

Ne samo da je važna vremenska dimenzija zajma, već i način zaračunavanja kamate. Pretpostavili smo da će kamata biti plaćena kada zajam dospije za otplatu. Ako banka oduzme kamatu unaprijed (diskontira zajam) stvarna kamatna stopa se povećava. Na primjer, 1.000,00 kn zajma na jednu godinu uz kamatu od 80,00 kn koja se oduzima unaprijed predstavlja plaćanje kamate samo na 920,00 kn, odnosno stvarnu stopu od 8,70%.

stvarna stopa na diskontirani zajam =

kamata dana u godini (360) 80,00 360= ------------------------------- x ------------------------------- = -------------------------- x ------- = 8,70% glavnica – kamata dospjeće zajma 1.000,00 – 80,00 360

Kada se zajam odobrava uz depozit stvarna kamatna stopa jednaka je navedenoj kamatnoj stopi podijeljenoj s (1 – c), gdje je c depozit izražen kao relativan broj u odnosu na zajam. Pretpostavimo da je 8% navedena kamatna stopa i da je potreban depozit od 15%.

kamatna stopa 8%stvarna kamatna stopa uz depozit = ---------------------- = ------------------- = 9,41% (1 – c) (1 – 0,15)

Ako se koriste novčani iznosi, a navedena kamatna stopa nije poznata, može se koristiti sljedeća formula:

kamata dana u godini (360)stvarna kamatna stopa uz depozit = ------------------------------------ x ------------------------------ = glavnica – depozit u kn dospijeće zajma

80,00 360= -------------------------------- x -------- = 9,41% 1.000,00 – 150,00 60

Pretpostavka je da se plaća 80,00 kn kamate na 1.000,00 kn zajma, ali se može koristiti samo 850,00 kn sredstava, a da je zajam na jednu godinu.

Kreditni aranžman koji najviše zbunuje zajmopriomce je zajam koji se otplaćuje u obrocima. Ovakav zajam zahtjeva niz jednakih otplata u tijeku postojanja zajma. Kod ovakvih zajmova moguće je da je navedena kamatna stopa gotovo jednaka polovini stvarne – efektivne kamatne stope.

Pretpostavimo da netko uzme zajam od 1.000,00 kn koji se otplaćuje u 12 jednakih mjesečnih rata, a otplata se primjenjuje na kamatu i glavnicu, te da je kamata 80,00 kn. Iako bi se moglo zaključiti da je kamatna stopa 8%, nije tako. Premda se plaća ukupno 80,00 kn kamate, na raspolaganju ne stoji 1.000,00 kn za cijelu godinu. Iznos od 1.000,00 kn se otplaćuje svaki mjesec, pa je prosječan iznos zajma u tijeku godine oko 500,00 kn. Stvarna kamatna stopa ovdje je 14,77%.

Stvarna kamatna stopa na zajam otplaćivan u ratama =

2 x godišnji broj plaćanja x kamata 2 x 12 x 80,00 1.920,00= -------------------------------------------------------- = ------------------------- = ------------------- = 14.77% (ukupan broj plaćanja + 1) x glavnica 13 x 1.000,00 13.000,00

Složeno ukamaćivanje – anuitet

Kredit ili zajam se vraća u anuitetima. Anuitet se može definirati kao niz uzastopnih plaćanja ili primljenih iznosa jednake veličine. Sastoji se od otplatnog dijela i kamata tijekom razdoblja otplate.

Anuiteti mogu biti jednaki ili promjenljivi. Kod jednakih anuiteta tijekom razdoblja otplate kredita iznos otplate glavnice se povećava, a kamate se smanjuju.

Kod promjenljivih anuiteta iznos otplate glavnice ostaje nepromijenjen u svim razdobljima, a mijenja se samo kamata, odnosno ona se smanjuje budući se smanjuje i neotplaćeni dio kredita.

Obično se pretpostavlja da se anuiteti plaćaju na kraju svakog razdoblja. Ako investiramo 1.000,00 kn na kraju svake godine, u razdoblju od četiri godine, a naša sredstva rastu po stopi od 10%, koja je ukamaćena suma tih anuiteta? To se može izračunati tako da se izračuna složena suma svake uplate, a zatim ih se zbroji da bi se dobila ukupna suma za taj anuitet.

Složena suma ovog anuiteta je 4.641,00 kn. Iako je riječ o anuitetu u četiri razdoblja, prvih 1.000,00 kn dolazi na kraju prvog razdoblja i ukamaćuje se tri razdoblja, drugih 1.000,00 kn na kraju drugog razdoblja ukamaćuje se dva preostala razdoblja i tako do zadnjih 1.000,00 kn na kraju četvrtog razdoblja koji se uopće ne ukamaćuje. Izraz za računanje složene sume anuiteta S ako je anuitet R, kamatna stopa i, a broj razdoblja n, je:

Sadašnja vrijednost anuiteta

Da bi se našla sadašnja vrijednost nekog anuiteta, proces je obratan. Svako pojedinačno plaćanje diskontira se unatrag na sadašnjost, a zatim se sva diskontirana plaćanja zbroje, čime se dobije sadašnja vrijednost tog anuiteta. Neka je A sadašnja vrijednost anuiteta, a ostali simboli već su objašnjeni. Tada se sadašnja vrijednost anuiteta dobije iz izraza:

Određivanje vrijednosti anuiteta

Pretpostavimo da želimo odrediti nepoznatu vrijednost anuiteta. Uz pretpostavku da želimo akumulirati 4.641,00 kn za četiri godine uz kamatu od 10% postavlja se pitanje koliko treba izdvojiti na kraju svakog od četiri razdoblja. Za to je potrebno krenuti od izraza za ukamaćenu sumu anuiteta S i izračunati R.

Odavde slijedi:

Budući da je S = 4.641,00 kn, a izraz u nazivniku ima vrijednost 4,641, što se može dobiti izračunavanjem, ili iz odgovarajućih tablica, R je 1.000,00.

Pretpostavimo drugi primjer, u kojemu netko mora izdvojiti u jednakim iznosima tijekom sljedećih 10 godina iznose tako da akumulira 100.000,00 kn, uz kamatu od 6%. Zato treba izračunati godišnji anuitet – kontribuciju R:

100.000,00R = ----------------- = 7.587,00 kn 13,181

Anuitet koji odgovara nekoj sadašnjoj vrijednosti

Pretpostavimo sada da nam je poznata sadašnja vrijednost, a da želimo odrediti anuitet koji odgovara toj vrijednosti. Pretpostavimo da vam netko pokloni 10.000 kn sada da bi vam pomogao u školovanju tijekom sljedeće četiri godine. Ako možete na tako ostavljenim sredstvima zaraditi 6%, koliko možete povući na kraju svake godine tijekom te četiri godine? Trebamo znati vrijednost anuiteta koji je jednak danoj sadašnjoj vrijednosti. Zato se koristimo ranijim izrazom za sadašnju vrijednost anuiteta da bi iz tog izraza izračunali R.

Na temelju prethodnog izraza dobijemo.

10.000R = ------------- = 2.886,00 3,465

Tijek sredstava je prikazan u tablici:

Godina Početni saldo Godišnja kamata

Godišnje povlačenje

Završni saldo

1 10.000,00 600,00 2.886,00 7.714,00 2 7.714,00 462,84 2.886,00 5.290,84 3 5.290,84 317,45 2.886,00 2.722,29 4 2.722,29 163,71 2.886,00 0

Isti se postupak može koristiti da bi se izračunala otplata nekog zajma. Pretpostavimo da vlasnik kuće podigne hipotekarni kredit od 40.000 kn koji će biti otplaćen u 20 godina uz 8% kamate. Koliko mora platiti svake godine da bi otplatio zajam? Jednostavnije rečeno, koji je anuitet, koji se plaća 20 godina, ekvivalent 40.000 kn sadašnje vrijednosti uz kamatu od 8%?

40.000R = ------------- = 4.074,00 kn 9,818

Dio otplate zajmodavcu biti će za plaćanje kamate, a ostatak će služiti za smanjenje duga. Ako otplata teće uredno 20 godina, dug će se svesti na nulu. Treba uočiti da će zajmoprimac platiti preko 41.000 kn kamate u tijeku otplate zajma, što prikazuje sljedeći obračun:

Ukupno plaćanje (4.074,00 za 20 godina) ........................... 81.480,00 kn

Otplata glavnice................................................................ 40.000,00 kn

Plaćanje kamate................................................................ 41.480,00 kn

Do sada smo pretpostavili da se kamata kod složenog ukamaćivanja ili diskontiranja obračunava godišnje. No, ugovorni sporazumu kakvi su ugovori o obročnoj otplati, mogu zahtijevati polugodišnje, kvartalno ili mjesečno ukamaćivanje. Prilagodba tome je sasvim jednostavna. Da bi se odredio n, treba pomnožiti broj godina s brojem razdoblja obračunavanja u tijeku godine. Član za i – kamatnu stopu, određuje se dijeljenjem navedene godišnje kamatne stope brojem razdoblja obračuna u godini.

Pojednostavljeni obračun anuiteta

Obračun fiksnog anuiteta

Fiksni anuitet moguće je obračunati primjenom sljedećeg izraza:

gdje je:

Af fiksni anuitet

K iznos kredita (glavnica)

a anuitetni faktor.

Potrebno je definirati i anuitetni faktor koji se iskazuje na sljedeći način:

gdje je

r = kamatni faktor

n = broj razdoblja otplate, a n = 1 ... t.

Ovaj anuitetni faktor se koristi kod dekurzivnog obračunavanja kamata, što znači za obračunsko razdoblje unatrag.

Kamatni faktor može se izraziti izrazom:

kr = 1 + -------- 100

gdje je k = kamatna stopa u %.

Primjer:

Iznos kredita je 10.000 kn, kamatna stopa je 10%, razdoblje otplate je 5 godina i kredit se otplaćuje godišnjim fiksnim anuitetom:

1. Kamatni faktor

2. Anuitetni faktor

3. Fiksni faktor

Otplatni plan

Razdoblje Anuitet Kamata Otplatni dio Ostatak duga

0. 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 10.000,00 kn

1 2.637,97 kn 1.000,00 kn 1.637,97 kn 8.362,03 kn

2 2.637,97 kn 836,20 kn 1.801,77 kn 6.560,26 kn

3 2.637,97 kn 656,03 kn 1.981,94 kn 4.578,32 kn

4 2.637,97 kn 457,83 kn 2.180,14 kn 2.398,18 kn

5 2.638,00 kn 239,82 kn 2.398,18 kn 0,00 kn

ukupno 13.189,88 kn 3.198,88 kn 10.000,00 kn 0,00 kn

Obračun promjenljivog anuiteta

Promjenljivi anuitet ima različite iznose tijekom razdoblja otplate, ali pri tome otplata ostaje fiksna dok se kamate mijenjaju. Otplatni dio se izračunava prema sljedećem izrazu:

KR = ----- n

Kamata se izračunava prema sljedećem izrazu:

gdje je:

OD = ostatak duga (glavnice)

n = razdoblja otplate, a n = 1,....t

Primjer:

Iznos kredita je 10.000 kn, kamatna stopa je 10%, razdoblje otplate je 5 godina i kredit se otplaćuje godišnjim promjenjivim anuitetom.

Otplatni plan

Razdoblje Anuitet Kamata Otplatni dio Ostatak duga

0. - - - 10.000,00 kn

1 3.000,00 kn 1.000,00 kn 2.000,00 kn 8.000,00 kn

2 2.800,00 kn 800,00 kn 2.000,00 kn 6.000,00 kn

3 2.600,00 kn 600,00 kn 2.000,00 kn 4.000,00 kn

4 2.400,00 kn 400,00 kn 2.000,00 kn 2.000,00 kn

5 2.200,00 kn 200,00 kn 2.000,00 kn -

ukupno 13.000,00 kn 3.000,00 kn 10.000,00 kn -

3.1.6. Projekcija godišnje amortizacije i ostatka vrijednosti

Amortizacija je postupak postupnog umanjivanja vrijednosti imovine poduzeća.

Prema Pravilniku o amortizaciji (NN 54/01) amortizacija predmeta dugotrajne imovine obavlja se linearnom metodom primjenom godišnjih amortizacijskih stopa. Linearna (proporcionalna) metoda amortizacije pretpostavlja da se stalna imovina u vijeku trajanja ravnomjerno troši, pa se stoga trošak amortizacije raspoređuje na podjednake godišnje iznose.

Godišnji iznos amortizacije dobije se dijeljenjem nabavne vrijednosti stalne imovine s godišnjom stopom amortizacije. Osnovicu za obračun amortizacije čini trošak nabave dugotrajne imovine odnosno revalorizirani trošak nabave dugotrajne imovine. Amortizacija se obračunava za svaki predmet dugotrajne imovine pojedinačno.

Kategorija dugotrajne imovine u kojoj se sredstvo nalazi određuje amortizacijski vijek sredstva u svrhu oporezivanja:

1. GRAĐEVINSKI OBJEKTI I POSTROJENJA

1.1. Građevinski objekti visokogradnje i niskogradnje armirano betonske i metalne konstrukcije (zgrade, mostovi, tuneli, nadvožnjaci, lukobrani, vezišta brodova, naftovodi, vodovodi, plinovodi i dalekovodi) kao i postrojenja koja se smatraju samostalnim građevinskim objektom

AMORTIZACIJSKI VIJEK

40

STOPA AMORTIZACIJE

2,5

1.2. Građevinski objekti niskogradnje s donjim strojem (donji stroj cesta i pruga, brane, nasipi, obaloutvrde i sl.

33,33 3

1.3. Građevinski objekti visokogradnje i niskogradnje drvene konstrukcije

20 5

1.4. Ostali građevinski objekti 10 10

2. OPREMA

2.1. Oprema ( proizvodna i prijenosna oprema i postrojenja osim postrojenja navedenih u točki 1.1.) i brodovi

20 5

2.2. Pogonski i poslovni inventar (strojevi, alati, transportna sredstva i uređaji), zrakoplovi i tračna vozila

10 10

2.3. Namještaj, poslovni inventar u trgovini ugostiteljstvu i turizmu

5 20

2.4. Uredska oprema, informatička oprema, software, telekomunikacijska oprema, cestovna motorna vozila, vozila na motorni pogon i priključni uređaji

4 25

3. VOĆNJACI, VINOGRADI, HMELJNJACI I DRUGI TRAJNI NASADI

10 10

4. OSNOVNO STADO 5 20

5. DUGOTRAJNA NEMATERIJALNA IMOVINA 5 20

6. OSTALA NESPOMENUTA DUGOTRAJNA IMOVINA

10 10

Izračun amortizacije:

nabavna vrijednost x stopa amortizacijeAmortizacija = -------------------------------------------------------- 100

God. svota amortizacijeAmortizacija tekućeg razdoblja = ----------------------------------- x broj mjeseci u funkciji 12

Primjer:

Nabavna vrijednost softwarea iznosi 12.000 kn. Amortizacijski vijek mu je 4 godine i stopa amortizacije 25%. Projekcija godišnje amortizacije je sljedeća:

Godina Stopa amortizacije Svota godišnje amortizacije

Akumulirana amortizacija

Sadašnja vrijednost

1 25,00% 3000 3000 9000

2 25,00% 3000 6000 6000

3 25,00% 3000 9000 3000

4 25,00% 3000 12000 -

UKUPNO: 12000

3.1.7. Projekcija prihoda

Ukupni prihodi jesu financijski izraz vrijednosti realiziranog outputa projekta. Prema slijedu aktivnosti ukupni prihodi investicijskog projekta javljaju se u poslovanju činom prodaje i naplate robe i usluga investicijskog projekta. Prihod ćemo dobiti ako količine prodanih proizvoda, roba i usluga pomnožimo s njima pripadajućim cijenama.

Ukupni prihodi projekta su kategorija koja se javlja u budućnosti, što znači da se u planiranju nekog projekta/pothvata koriste planske veličine koje su utemeljene na tržišnim zakonitostima, zakonskoj regulativi i iskustvima.

Ukupni prihodi stječu se na tržištu, ali i putem premija, subvencija, kompenzacija, regresa, izvoznih premija i sl. Uobičajeno se iskazuju četiri skupine ukupnih prihoda:

prihodi od prodaje financijski prihodi

prihodi od prodaje imovine

ostali prihodi.

3.1.9. Procjena računa dobiti – gubitka

Projekcija dobiti i gubitka prikazuje visinu dobiti koju poduzeće namjerava ostvariti u tijeku sljedećeg razdoblja. U izradi projekcije računa dobiti i gubitka treba slijediti 4 koraka:

1. određivanje projekcije prodaje2. određivanje vremenskog rasporeda proizvodnje i odgovarajućega korištenja materijala, direktnog rada i

režijskih troškova rada, da bi se izračunala bruto dobit

3. izračunavanje ostalih troškova

4. određivanje dobiti kompletiranjem planskog računa dobiti i gubitka.

Inače, račun dobiti i gubitka je glavni iskaz profitabilnosti poduzeća u nekom vremenskom razdoblju. Njegova je namjena da korisnicima izvještaja prezentira rezultate poslovanja za određeno razdoblje. Rezultat uspješnog poslovanja iskazati će se s vrijednosti dobiti nakon oporezivanja, a neuspješno poslovanje s iznosom gubitka.

Dobit direktno označava čisti dobitak, odnosno zaradu tj. pozitivnu razliku u odnosu uloženo-dobiveno, dok gubitak označava negativnu razliku u odnosu uloženo-dobiveno.

Projekcija računa dobiti i gubitka za d.o.o. (Plan prihoda i rashoda)

R. br.

OPIS 1 2 3 4 5 ukupno

A UKUPNI PRIHOD (kol. proizvoda/usluge x cijena)

B UKUPNI RASHODI (1+...+6)

C NEOPOREZIVA DOBIT (A-B)

D POREZ (C*20%)

E DOBIT (C-D)

Projekcija računa dobiti i gubitka za obrtnike (Plan prihoda i rashoda)

R.BR.

OPIS 1 2 3 4 5 ukupno

I PRIMICI

II IZDACI (1+2+3+4+5+6)

III DOHODAK (I-II)

IV OSOBNI ODBITAK (1+2)

1. Osnovni (20.400,00)

2. Dodatni

POREZNA OSNOVICA (III-IV)

Osnovica za 15% (do 40.800)

Osnovica za 25% (40.800-102.000)

Osnovica za 35% (102.000-285.600)

Osnovica za 45% (iznad 285.600)

1. POREZ 15 %

2. POREZ 25 %

3. POREZ 35 %

4. POREZ 45 %

5. PRIREZ

V POREZ I PRIREZ(1+2+3+4+5)

IV GODIŠNJA PLAĆA

VLASNIKA (III-V)

3.1.10. Procjena ekonomskih tijekova u promatranim godinama projekta

Red.br. Stavke primitaka i izdataka

Česti primici i njihov kumulativ

Promatrane godine vijeka Ukupno

1. 2. 3. 4. 5

I. Ukupni primici

1 Ukupni prihod od prodaje

2 Ostatak vrijednosti stalnih sredstava

3 Ostatak vrijednosti obrtnih sredstava

II. Ukupni izdaci

4 Ulaganja u stalna sredstva

5 Ulaganja u trajna obrtna sredstva

6 Rashodi – (plaće, kamate i amort.)

7 Ukupne plaće zaposlenika

8 Porez na ukupnu dobit (20%)

III. Čisti primici (I-II)

IV. Kumulativ čistih primitaka

3.1.11. Projekcija financijskih tijekova u promatranim godinama projekta/pothvata

Financijskim tijekom analizira se odnos svih primitaka i izdataka koji se pojavljuju u cijelom vijeku projekta, odnosno upućuju nas na likvidnost projekta/pothvata.

R.br. Stavke primitaka i izdataka

1. 2. 3. 4. 5. ukupno

1 Ukupni prihod

2 Ukupni izvori

3 Primici

4 Ulaganja u osnovna sredstva

5 Ulaganja u obrtna sredstva

6 Troškovi

7 Otplata kredita

8 Kamate

9 Anuitet

10 Porezi

11 Bruto plaće

12 Izdaci

13 Neto primici

Documents

procjena financijske učinkovitosti