kontrola poboljsanje

8/13/2019 kontrola poboljsanje

1/13

UNIVERZITET U TUZLI

EKONOMSKI FAKULTET TUZLA

VISOKA POSLOVNA KOLA

TRAVNIK

SEMINARSKI RAD

IZ OPERACIJSKOG MENA DMENTA T EMA : KONTROLA I POBOLJAVANJE KVALITETA

Travnik, decembar 2009. Studenti: Nela Maro Ibro Hodi


2/13

2

Sadraj

Uvod 3

Oblikovanje sistema za kontrolu kvalitete 4

Statistika kontrola kvaliteta 6

Preu zimanje poiljaka uzorkovanjem 7

Kontrola kvaliteta procesa 9

Kontinuirano poboljavanje 11Kontrola kvaliteta u industriji 12

Literatura 13


3/13

3

Uvod

Podruje kontrole kvaliteta ima bogatu i dugu povijest. U ranim 1900-im kvaliteta se dovodila

u vezu sa inspekcijom, koja se razvila iz odgovornosti pojedinanih radinika u onuorganiziranog odjela za kontrolu kvalitete. Razvoj metoda kontrole kvaliteta usko je vezan za primjenu statistikih metoda i bio je dosta bri kod tvornike proizvodnje nego u uslunimdjelatnostima. Kontrola kvaliteta definie se kao kontinuirano poboljavanje stabilnog

procesa. Kontinuirano unapreenje kvalitete, zadovoljstvo kupaca i normizacija pojmovi su bez kojih je nezamisliv rad uspjene kompanije, organizacije ili ustanove.

Principi sustava upravljanja kvalitetom mogu se svugdje primijeniti bez obzira na veliinu,djelatnost, vrstu proizvoda ili usluga. Svaka kontrola kvaliteta mora poeti od procesa kojimoe biti pojedinana maina ili grupa maina, odnosno bilo koji administrativni proces.


4/13

4

Oblikovanje sistema za kontrolu kvalitete

Svaka kontrola kvalitete mora poeti samim procesom. Zapravo, proces proizvodnje sastoji se

od mnogo potprocesa, od kojih svaki ima svoj vlasititi, meuproizvod (robu ili uslugu).Proces moe biti pojedinani stroj,ili grupa strojeva, ili bilo koji od mnogih uredskih iadministrativnih procesa koji postoje u organizaciji. Svaki od tih procesa ima svoje interne potroae i svoje vlastite proizvode, koje osiguravaju proizvodnjom. Ralambom velikog proizvodnog sistema na mnogo manjih sistema ili procesa, kvalitet se moe definirati ikontrolirati u svakoj taki tijekom procesa obrade.

Nakon to su ustanovljeni svi procesi koje je potrebno kontrolirati, mogu se oznaiti kritinekontrolone taek, gdje se treba obavljati pregled ili mjerenje. Kod svake od ovih taaka trebaodrediti vrste potrebnih mjerenja, ili ispitivanja, te opsenost potrebnog pregleda. I konano

menadment bi trebao odluiti ko e obavljati pregled, sami radnici ili odvojeni inspektori.Obino se preferira pregleda poslovoe, jer se time stavlja odgovornost na one, koji izrauju proizvode, robe ili usluge. Kad se jednom donesu te odluke, mogue je oblikovati potpunisistem kontrole kvalitete koji osigurava kontinuirano poboljanje stabilnog sistema.

Prvi je korak u oblikovanju sistema za kontrolu kvalitete odreivanje kritinih taaka svakog procese, gdje su potrebni pregledi i testiranja. Smjernice, da bi se to uinilo jesu:

1. Osigurati da ulazne sirovine, ili kupljene usluge zadovoljavaju specifikacije. Pregled seulaznih sirovina, u idealnim uslovima, moe eliminirati certificiranjem dobavljaa.

Certifikat se dodijeljuje onim dobavljaima koji su dokazali da se koriste statistikomkontrolom procesa i drugim metodama za postizanje konzistentnih performansi kvalitete.U tom sluaju, kupci mogu izravno koristiti proizvode robe ili usluge dobavljaa bez

pregleda.2. Ispitivati proizvodnju u toku sve do isporuke. Kao generalno, ope, pravilo vrijedi da

operatori moraju pregledavati pro izvod (robu ili uslugu) prije nego li doe do proizvodnjegdje popravci vie nisu mogui, ili gdje se proizvodu dodaje velika vrijednost. U takvimsu sluajevima trokovi pregleda manji od trokova poveavanje vrijednosti proizvoda. Naosnovi dijagrama tok a procesa treba precizno odrediti gdje u njemu (procesu) treba izvriti

pregleda proizvoda.3. Trea je kritina taka pregleda gotov proizvod (roba ili usluga). U proizvodnji se gotovi

proizvodi esto pregledavaju, ili testiraju prije otpreme, ili prije njihova stavljanja nazalihe. U jednoj se tvornici za montau automobila, primjera radi, uzorak automobila seizravno skida sa mnontane trake da bi bio tameljno pregledan, to se tie njegovogvanjskog izgleda i funkcije. Pogreke se biljee i ti se podaci vraaju nazad osoblju namontanoj traci, kako bi oni mogli otstraniti njihove osnovne uzroke. Pogreke se,takoer, koriste i za procjenu stanja kvalitete, radi usporedbe izmeu tvornica za montauautomobila.

Obino je puno bolje sprijeiti nastajanje pogreaka, nego li obavljati pregled i ispravljanje pogreaka nakon proizvodnje. Ipak, mjerenje ili pregled su potrebni za odravanje procesa u


5/13

5

neprekidnom stanju kontrole i za olakavanje nastojanja na unapreivanju. Tako se pregled ilimjerenja, ne mogu pot puno otstraniti, ali se mogu smanjiti jakim procesom sprijeavanja.

Drugi je korak u oblikovanju sistema kontrole kvalitete odluivnje o vrsti mjerenja koje trebakoristiti u svakoj taki inspekcije. Tu openito imam dvije opcije: mjerenje temeljno, ilinavarijabilnim ili na atributivnim karakteristikama. Za mjerenje varijabilnih karakteristikakoristi se kontinuirano mjerilio za faktore, kao to su dimenzije dijelova, visikozitet tekuinaili vrijeme ekanja za stolom u restoranu. Za mjerenje atributivnih karakteristika koristi sediskontinuirano (cjelobrojno) mjerilo raunanjem broja jedinica s pogrekom, ili broj pogreaka po jedinici. Kad su specifikacije kvaliteta sloene, obino e biti neophodno izvritimjerenje atributivnih karaktreristika. U tom se sluaju za utvrivanje jedinica s pogrekom,ilisame pogreke, moe koristiti sloeni skup kriterija. Npr., TV u boji se moe klasificirati kaoTV s pogrekom ako bilo koji od testova funkcionalnosti pokae nedostatke, ili ako vanjskiizgled kutije nij e zadovoljavajui. Odreivanje vrste mjerenja koje e se koristiti ukljuujespecificiranje mjerne opreme.

Trei korak u definisanju sistema kontrole kvaliteta je donoenje odluke o tome u kojem seobimu koristi inspekcija. Openito se moe vriti 100 postotna inspekcija, ili se bira uzorak od jednog dijela outputa. Vodee naelo za ovu odluku je usporedba troka proputeni pogreakasa trokom insprekcije. Osim troka, postoje i drugi razlozi koji odreuju obim inspekcije.Kad su ljudski ivoti u pitanju, esto se koriste 100-postotna inspekcija na nekoliko mijesta.Kad si tijekom testiranja proizvod mora unititi, tad se koristi uzorak. Troak kombiniran sa

drugim razlozima koristi se u uspostavljanju pogodnog nivoa inspekcije. Govorei openito, jeftinij e je odravati procese u stabilnom stanju statistike kontrole, koristei se povremenimuzorkovanjem, negoli koristiti 100 postotni pregled za izdvajanje predmeta sa pogrekom.

etvrti korak u oblikovanju sistema kontorala i kvaliteta je odluivanje o tome ko bi trebaoobavljati inspekciju. Obino se koristi kombinacija inspekcije koju ine sami radnici s onomkoju obavljaju vanjski inspektori. Ako se koristi filozofija proizvodnje bez pogreaka iliizrade tog ispravnim od prve na radnicima e biti veliki dio odgovornosti za inspekciju uzminimalno koritenje vanjske inspekcije.

Dobro oblikovan sistem kontorole kvaliteta zahtjeva niz prosudbi menadmenta. Naelakontrole su s ama po sebi elementarna, zahtjevajui standarde performansi, mijerenje i povratne informacije o rezultatima radi korekture procesa. Primjena ovih naela je u bilokojoj zadatoj situaciji vrlo sloena. Vodee naelo je usmjerenost prema kontinuiranom

pobolj avanju stabilnog sistema.


6/13

6

Statistikakontrola kvaliteta

Upotreba statistiki za donoenje odluka je kamen temeljac kontorole kvaliteta. U mnogim se

sluajevima mnogo moe utedjeti primjenom uzorkovanja prije negoli 100 postotnominspekcijom. U nekim drugim sluajevima, nepostoji alternativa uzimanju uzoraka.(npr.destruktivno testiranje).

Na raspolaganju nam stoje dvije razliite vrste statistiki metoda: preuzimanje poiljaka uzorkovanjem, i kontrola procesa. Preuzimanje poiljaka uzorkovanjem odnsoi sena inspekciju poiljaka, gdje se odluka o tome da li poiljke materijala prihvatiti ili odbacitidonosi na osnovu sluajnog uzorka izvuenog iz poiljke. Ova se vrsta pregleda obavljanakon to je proizvodnja gotova. Kontrola proces uzrokovanja koristi se za vrijeme proizvodnje, dok se proizvod jo izrauje. U ovom sluaju treba donijeti odluku da li nastaviti

proces ili zaustaviti proizvodnju i pronai odredive uzroke pogreaka, koji mogu poticati odmaterijala, operatora ili stroja. Nadzorom procese putem uzorkovanja, moe se odatikonstantno stanje kontrole. Ova dva tipa statistike kontrole su konceptualno razliita; dok se preuzimanje poiljaka uzorkovanjem obavlja nakon to je proizvodnja zavrena, kontrola procesa se provodi tokom proizvodnje. Ove metode se uzajamno ne iskljuuju, ali je esto puno ekonominije koristit kontrolu procese tokom proizvodnje, od preuzimanja poiljkeuzorkom, nakon to je proizvodnja zavrena. Ipak, preuzimanje poiljaka uzorkovanjem jekorisno kad se dobavlja ne moe lako certificirati za statistiku kontrolu procesa, ili kad je

potrebna kontrola radi sugurnsoti da materijali zadovoljavaju ugovorene, ili zakonske

obavaze. Oba tipa kontrole kvaliteta mogu se koristiti za mjerenje i varijabilnih i atributivnihosobina (slika 1). Tako su mogua etiri sluaja koja zahtijevaju razliite veliine uzoraka irazliit pristup kontroli.

Slika 1 metode statistike kontrole


7/13

7

Preuzimanje poiljaka uzorkovanjem

Preuzimanje partija(poiljaka) uzorkovanjem definira se kao sluajno uzimanje jednog ilinekoliko uzoraka iz poiljke, koja se sastoje od nekoliko predmeta, obavljanjem pregledasvakog od predmeta od uzorka, i odluivanje na osnovu rezultata pregleda da li prihvatitiili odbiti cijelu poiljku. U jednostrukom preuzimanju poiljaka uzorkovanjem,iz partije seuzima jedan uzorak, a odluka o tome da li prihvatiti ili odbaciti poiljku donosi se nakon sto jeuzorak pregledan. Formalno, neka su:

n veliina uzorka,c doputeni maksimalni broj jedinica sa pogrekom u uzorku, x broj jedinica sa pogrekom pronaenim u uzorku.

Tada se odluka o tome da li prihvatiti ili odbaciti poiljku nakon pregleda uzorka donosi naosnovu sljedeih pravila :

Ako je x c, poiljka se prihvaa.

Ako je x > c, poiljka se odbacuje.

Jednostruko se uzorkovanje moe proiriti na dvostruko, ili viestruko, uzimanjem dvaju ilivie odvojeni uzoraka. U ovom sluaju, donosi se odluka nakon prvog uzorka, da li prihvatiti

poiljku , odbaciti poiljku , ili uzeti drugi uzorak. Viestruko uzorkovanje e rezultiratimanjom ukupnom koliinom uzorka, od one kod jednostrukog uzorka. Meutim, ponekadmoe biti teko uzeti vie od jednostrukog uzorka, a viestruki planovi su i sloeniji zashvatiti. Izvedba bilo kog plana uzorkovanja ovisiti e o kvaliteti predmeta u ulaznoj poiljci,ili poiljkama. Ako ulazne poiljke sadravaju mali broj pogreaka, bie prihvaen vei broj poiljaka, to je i eljeni rezultat. To se dogaa zato, to je broj predmeta s pogrekom uveini sluajeva manji od maksimalnog broja dozvoljenih jedinica s pogrekom. S drugestrane, ako ulazna poiljka sadri veliki broj predmeta s pogrekom, bie prihvaen mali postotak poiljaka, to je, takoer, poeljno.Ovo se dog aa to veina uzoraka ima veliki broj predmeta s pogrekom, te e poiljke biti odbaene. Taan odnos izmeu kvaliteteulazne poiljke, ili poiljka i vjerovatnost pirihvaanja (Pa) bilo koje poiljke, prikazankrivuljom operativne karakteristike (OK / OC operating charateristic) na slici 2, osa ''y'' naOK krivulji predstavlja vjerovatnost prihvaanja poiljke (ili postotak prihvaenih poiljakaza viestruke poiljke), dok osa ''x'' pokazuje postotak jedinica s pogrekom u ulazno poiljci / poiljkama.


8/13

8

Dok se OK moe koristiti za opis performansi datog plana uzorkovanja ( odreenogn i c),ona, takoer, moe biti koritena kod ocjenjivanja alternativnih planova uzorkovanja, te kododabira plana koji se preferira. Da bi se to uinilo, menadment mora, prvo, specificirati prihvatljive nivoe pogreaka. Postoje dvije vrste pogreaka:

- Odbacivanje poiljke za koju se smatra da je dobre kvalitete (I tip),- Prihvaanje poiljke za koju se smatra da je loe kvalitete (II tip).

Te se pogreke mogu kvantitativno specificirati i odabirom prihvatljivog nivoa kvaliteta (PRK Acceptable quality level , AQL) i postotkom tolerancije defektnosti poiljke (PTDP lottolerance percent defective , LTPD).

Kada ulazne poiljke imaju jedinica s pogrekom izraeno decimalnim brojem manjeili jednako, PRK, one bi trebale biti prihvaene. Svaka partija s ulaznom kvalitetom s

pogrekom izraenom postotkom, ako je numeriki manji ili jednak PRK i koja je uprkostome odbijena kroz postupak uzorkova nja, smatra se pogrekom I vrste. Ova se pogrekaoznaava sa i smatra se rizikom proizvoaa, budui da je dobra poiljka odbaena. Kad poiljke imaju jedinice s pogrekom izraeno decimalnim brojem jednako, ili vee od PTDP,treba ih odbaciti. Prihvata nje poiljke izraene postotkom s pogrekom PTDP tvori pogreku II vrste. Vjerovtnost pogreke II tipa specificira se se sa.


9/13

9

Dva para PRK i PTDP, odreuju dvije take na krivulji OK, kakko je prikaznao naslici 3. Kad su te dvije take specificirane, one odreuju cijelu OK krivulju, kao i potrebneveliinen i c. Dvije take na krivulji, prema tome specificiraju pojedini plan uzorkovanja.Kontrolirajui specifikacije tih dvaju taaka, menadment e kontrolisati izabrani plan i snjime povezane trokove uzorkovanja.

Kontrola kvaliteta procesa

Kod kontrole kvaliteta procesa vri se inpekcija proizvoda (roba ili usluga) jo u toku proizvodnje . Za to se periodino uzimaju uzorci outputa procesa prizvodnje. Kad, nakon pregleda uzoraka, postoji razlog vjerovana da su karakteristike kvalitete procesa promijnile,on se zaustavlja i provodi se istraivanjekako bi se otkrio uzrok nastan ka. Ovaj uzrok moe biti u pomjeni glede operatora, stroja ili materijala. Kada je uzrok pronaen i odstranjen, proces se ponovo nastavlja.

Razlozi za kontrolu kvaliteta procesa su varijabilnost procesa i odsustvo stanja kontrole.Zadatak menadera zakontrolu procesa je da otkrije izvore nepotrebnih varijacija i da procesdovede pod statistiku kontrolu sa varijacijama pod dejstvom sluajnih faktora. Dovoenje procesa u stanje kontrole i njegovo odravanje u tom stanju mogue je pomou karata zakontrolu kvaliteta (procesnih ili kontrolnih karata). Na kontrolnoj karti je osobina kvaliteta

predstavljena na vertikalnoj (y), a vrijeme na horizontalnoj (x) osi (slika 4).


10/13

10

Srednja linija na kontrolnoj karti predstavlja prosjek kvaliteta mjerene osobine, a gornja idonja linija su nivoi maksimalno i minimalno prihvatljivih sluajnih varijacija kad postojistanje kontrole (za 99,7% sluajeva). Openito govorei gornja i donja kontrolna granica

postavljene su na tri standardne devijacije od srednje vrijednosti. Ako se pretpostavi da jedistribucija vjerovatnosti normalna, ove e kontrolne granice ukljuivati 99,7% promatranihsluajnih varijacija.

Nakon to je proces doveden do stabilnog stanja proizvodnje, uzimaju se periodiniuzorci i razultati se nanose na kontrolnu kratu. Kad rezultat mjerenja padne unutar kontrolnihgranica, proces se nastavlja. Ako rezultat mjernja padne izvan kontrolnih granica, proces sezaustavlja i istrauje se odredivi uzrok. Kroz taj se postupak proces odrava u konstantrnomstan ju statistike kontrole i u outputu procesa postoje samo prirodne varijacije.

Kvalitet se moe mjeriti prema atributivnim i varijabilnim osobinama. Kod mjerenja premaatributivnim osobinama, osobina kvaliteta je postotak jedinica sa gre kom u procesu. Kodmjerenja kvaliteta prema varijabilnim osobinama, mjere se kontinuirane varijable i iz uzorkase izraunavaju prosjek i standardna devijacija.

Problemi kod upotrebe kontrolnih karata:

- Veliina uzorka (kod mjerenja atributivnih osobina uzorci estotrebaju biti veliki50-300 posmatranja),

- Uestalost uzimanja uzoraka (zavisi od odnosa izmeu troka proizvodnje proizvoda sa grekom i troka inspekcije),

- Usklaenost specifikacija proizvoda i kontrolnih granica.


11/13

11

Kontinuirano poboljavanje

Sr definicije kontrole procesa jeste kontinuirano poboljavanje. Njegov cilje jeste

smanjivanje varijabilnosti proizvoda, ili procesa. To openito zahtijeva rjeavanje problema,ili promjene u oblikovanju proizvoda s manjim varijacijama izmeu pojedinih jedinica.

Postoje tri znaajne tehnike za kontinuirano poboljavanje, a to su :

- Pareto analiza, - Dijagram uzroka i posljedica,- Karte sposobnosti procesa.

U Pareto analizi, podaci se prikupljaju po razliitim vrstama pogreaka prema njihovojuestalosti na izraenim proizvodima (robama ili uslugama). Podaci se zatim prikazujutablino, kako bi se identificirale vrste pogreaka koje su najuestalije. Kao rezultat toga,najvaniji problemi mogu biti napadnuti prvi. Pareto dijagram prikazuje na lak nainvanost razliitih vrsta pronaenih pogreaka. Prema Paretovu zakonu, samo nekoliko vrsta pogreaka ine najvei broj pogreaka.

Dijagram uzroka i posljedica prikazuje potencijalne uzroke problema uzdu kime dijagrama,kao to su materijali,radnici, inspekcija i sredstva. Izgled ovakvih dijagrama sugerira naslinost s ribljim kostima. Riblje kosti su uobiajeni uzroci problema kvaliteta, a bilo kojiuzrok moe biti naveden. Svaki od vanijih urzorka se rastavlja na detaljnije uzroke.Konstruisanjem UP dijagrama potencijalni uzroci problema postaju lako vidljivi, svaki od njihse moe tada ocijeniti jedan za drugim, da bi se pronali pravi uzroci problema. UpotrebomPareto i UP dijagrama, mogue je smanjivati pogreke i tako poboljavati kvalitetu.

Kada j e proces pod kontrolom, dodatni aspekt kontinuiranog poboljavanja je sposobnost procesa da zadovolji ili premai zadane mu specifikacije. Ova se sposobnost moe odreditiindeksom sposobnosti procesa (Sp) to predstavlja omjer irine specifikacija i irine

procesa. Sp=

Ako je proces centriran unutar specifikacija onda je Sp > 1 to je dobar indikator sposobnosti procesa da zadovolji zadane specifikacije.

Ako je Sp = 1 proces je minimalno sposoban za zadovoljavanje specifikacija.

Ako je Sp < 1 da bi bio sposoban proces mora biti poboljan sman jivanjem standardnedevijacije.

Problem kod upotrebe mjere Sp je to proces treba da bude centriran u rasponu specifikacijakako bi se dobila ispravna mjera sposobnosti procesa. Ovaj problem moe se otklonitistandardizacijom na bazi srednje vrijednosti procesa i standardne devijacije.


12/13

12

Kontrola kvaliteta u industriji

Napori na kontroli kvaliteta primarno su usmjereni na tvorniku proizvodnju, dokkontrolakvaliteta kod uslune proizvodnje znaajno zaostaje. Razlog za to je oteano mjerenje ispecificiranje usluga zbog njihove neopipljivosti. Zato je potrebno razvijati nove tehnike zamjerenje neopipljivih usluga. Pored toga, prolaznost usluge zahti jeva da se kvalitet kontroliedok se usluga izvrava. Prolaznost usluge stavlja vei teret za kvalitet usluge na radnu snagu jer je potroa odmah svjestan da mu se prua lo kvalitet usluge. Zato uslune organizacijemoraju naglasak staviti na izbor odgo varajuih zaposlenika, specifikaciju postupaka kad god je to mogue i obuku radne snage. Ovo se moe primijeniti i u tvornikoj proizvodnji radispreavanja nastanka greaka.


13/13

13

Literatura

1. Upravljanje proizvodnjom, Roger G. Schroeder, obrada Mate Zagreb,etvrto izdanje,

1999.god2. Predavanja iz operacijskog menadmenta
http://www.knjiga.ba/advanced_search_result.php/autor/Roger%2BG.%2BSchroeder/samo_autor/1http://www.knjiga.ba/advanced_search_result.php/autor/Roger%2BG.%2BSchroeder/samo_autor/1http://www.knjiga.ba/advanced_search_result.php/autor/Roger%2BG.%2BSchroeder/samo_autor/1

Documents

kontrola poboljsanje