Upload
others
View
8
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 1
MINISTARSTVO ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE
KANTON SARAJEVO
ŠKOLSKA SAOBRAĆAJNA PATROLA
- Priruĉnik za nastavnike -
Autori:
Melisa Mizdrak, dipl. psihologinja
Hasan Dupovac, dipl. kriminalista
Kemal Jaganjac, dipl. inţinjer saobraćaja
Omer Begović, prof. tehniĉke kulture
Dţevad Vrabac, doktor medicine
Dţenita Demir, mr. odgojnih nauka
Lektor: NiĊara Kafadar
Izdavaĉ: Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo
BESPLATAN PRIMJERAK
Sarajevo, juni 2014.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 2
SADRŢAJ
1. PREDGOVOR...............................................................................................................3
2. PONAVLJANJE ZNANJA.........................................................................................5
2.1. Razvoj i znaĉaj saobraćaja i saobraćajna sredstva............................................5
2.2. Putevi (podjela puteva, dijelovi puta, oprema puta, objekti na putevima) .....12
2.3. Vrste i podjela sobraćajnih znakova ...............................................................16
2.4. PITANJA I ODGOVORI .............................................................................61
3. PRAVILA SOBRAĆAJA ............................................................................................75
3.1. Uĉesnici u saobraćaju i sobraćajna pravila......................................................75
3.2. PITANJA I ZADACI ....................................................................................83
4. BEZBJEDNOST SAOBRAĆAJA ............................................................................86
4.1. Osnovni ĉinioci bezbjednosti sobraćaja, negativne pojave u saobraćaju i
njihovo suzbijanje.............................................................................................86
4.2. Sluţba kontrole i regulisanja sobraćaja ...........................................................94
4.3. PITANJA I ZADACI ..................................................................................101
5. ZNAKOVI KOJE UĈESNICIMA U SOBRAĆAJU NA CESTAMA DAJU
OVLAŠTENE OSOBE ............................................................................................104
5.1. Znaĉenje znakova koje uĉesnicima u sobraćaju daju ovlaštene osobe rukama,
poloţajem tijela, upotrebom tablice, pištaljke i svjetiljke...............................104
5.2. PITANJA I ZADACI .......................................... ......................................112
5.3. Ponašanje i rad ĉlanova ŠSP u prisustvu ovlaštene osobe ............................115
6. OSNOVNI POSTUPCI U SLUĈAJU SAOBRAĆAJNE NEZGODE ................116
6.1. Vrste saobraćajnih nezgoda i postupci u sluĉaju saobraćajnih nezgoda........116
6.2. Prva pomoć ...................................................................................................117
6.3. PITANJA I ZADACI ..................................................................................135
7. SARADNJA ŠSP SA ORGANIMA I ORGANIZACIJAMA KOJE SE BAVE
SAOBRAĆAJEM I BEZBJEDNOSTI U SAOBRAĆAJU ..................................141
8. SAOBRAĆAJNA KULTURA ................................................................................142
8.1. PITANJA I ZADACI ..................................................................................147
9. PRILOZI ...................................................................................................................150
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 3
Melisa Mizdrak, diplomirana psihologinja
1. PREDGOVOR
Edukacija o saobraćaju je vaţan dio odgojno-obrazovnog procesa u cijeloj vertikali
obrazovanja. Civilizacijski napredak doveo je do usloţnjavanja saobraćaja kao sistema, a time
i do potrebe za pronalaţenjem novih strategija i stjecanjem novih vještina koje će doprinijeti
bezbjednom uĉešću u saobraćaju. Proces osposobljavanja uĉesnika u saobraćaju je sloţen i
traje cijeli ţivot.
Ovaj Priruĉnik je namijenjen nastavnicima osnovnih škola koji pripremaju uĉenike za
rad u Školskim saobraćajnim patrolama. Kako je nivo znanja i profil struĉne spreme
nastavnika, koji će realizovati ovu oblast, razliĉit, odluĉili smo ponuditi neke teme šireg
sadrţaja iskljuĉivo za nastavnike, a oni će, po potrebi, prilagoĊavati sadrţaje uzrastu uĉenika.
Cilj formiranja školskih patrola je povećanje svijesti uĉenika o znaĉaju bezbjednog
uĉešća u saobraćaju, razvijanje vještina, usvajanje pozitivnih stavova o saobraćaju, a sve sa
namjerom spreĉavanja saobraćajnih nesreća. TakoĊer, nuţno je da uĉenici o sloţenom
sistemu, kao što je saobraćaj, uĉe u „prirodnoj“ situaciji, izlaskom na ulicu kako bi bar
nakratko napustili uĉionice i praktiĉno primijenili znanja uvidjevši realne odnose u
saobraćajnim situacijama. Od izuzetne koristi je da djeca ovog uzrasta (šesti i sedmi razredi),
putem opservacije i doţivljenog iskustva u saobraćaju, stvore pozitivne navike i stavove koji
će im koristiti cijelog ţivota.
Ministarstvo za obrazovanje nauku i mlade Kantona Sarajevo kontinuirano radi na
saobraćajnoj edukaciji uĉenika osnovnih i srednjih škola.
Kao što vam je poznato, uradili smo izmjene u Nastavnom planu i programu kako
bismo unaprijedili saobaćajnu kulturu u društvenoj zajednici. Aktivnosti koje sprovodimo,
vezano za rad Školskih saobraćajnih patrola, precizirane su Zakonom o bezbjednosti
saobraćaja na putevima u BiH, a na temelju tih zakonskih odredbi, donijeli smo Pravilnik o
formiranju i radu Školskih saobraćajnih patrola koji se nalazi u prilogu ovoga Priruĉnika.
Dosadašnje iskustvo nam je pokazalo da nema adekvatne literature za pripremanje
ĉasova iz oblasti saobraćaja, što nastavnike dovodi u nezahvalan poloţaj i oteţava realizaciju
nastavnih sadrţaja. Trudili smo se Priruĉnik koncipirati tako da nastavnici na jednom mjestu
mogu pronaći sve teme koje su predviĊene Pravilnikom o formiranju i radu Školskih
saobraćajnih patrola.
Preporuĉujemo da u realizaciju nastavnih sadrţaja, posebno praktiĉnog dijela,
saraĊujete sa relevantnim institucijama kao što su: Crveni kriţ, auto-moto društva, Hitna
pomoć, policijske uprave i sl. Ova preporuka se odnosi posebno na realizaciju teme Saradnja
ŠSP sa organima i organizacijama koje se bave saobraćajem i bezbjednosti u saobraćaju.
Neophodno je da, prije zapoĉinjanja aktivnosti vezanih za uĉešće djece u ŠSP,
nastavnici dobiju saglasnost od roditelja uĉenika za uĉešće u radu školskih patrola. Saglasnost
je potrebno ĉuvati sve do okonĉanja uĉešća djece u radu Školskih saobraćajnih patrola.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 4
U prilogu Priruĉnika nalazi se obrazac za davanje saglasnosti. Prije potpisivanja
saglasnosti, roditelje treba upoznati sa sadrţajem Pravilnika o formiranju i radu ŠSP.
Radi opće sigurnosti u saobraćaju i povećanja svijesti uĉenika o riziku u saobraćaju,
molimo sve uposlene u školama da uzmu uĉešća u realizaciji predavanja za roditelje uĉenika i
ostale uĉenike škole, koje je jednom godišnje predviĊeno Pravilnikom.
Nadamo se da će ovaj Priruĉnik koristiti nastavnicima i da će im pruţiti punu podršku
pri realizaciji sadrţaja iz oblasti saobraćaja.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 5
Kemal Jaganjac, diplomirani inţinjer saobraćaja
Omer Begović, profesor tehniĉke kulture
Dţenita Demir, magistar odgojnih nauka
2. PONAVLJANJE ZNANJA
2.1. Razvoj i znaĉaj saobraćaja, saobraćajna sredstva
Saobraćaj ili promet predstavlja prijevoz ljudi, stvari i informacija po jednoj mreţi
saobraćajnica. Saobraćaj ĉine: infrastruktura (ceste, ţeljezniĉka pruga, aerodromi, luke itd.),
vozila (cestovna vozila, ţeljezniĉka vozila, avioni, brodovi itd.) i saobraćajna signalizacija
(svjetla, znakovi, kontrola zraĉnog saobraćaja).
Praktiĉno je nemoguće nabrojati gdje se sve saobraćaj primjenjuje, u kojoj formi i koliki mu
je znaĉaj u sadašnjim uslovima i daljem razvoju društva u cjelini. Saobraćaj ima izuzetan
znaĉaj za razvoj svake zemlje i svake privredne grane. Najveći obim saobraćaja obavlja se
drumskim saobraćajem, njegovim prijevoznim sredstvima – motornim vozilima.
Razvijajući se kao samostalna privredna djelatnost, u okviru društvene podjele rada, saobraćaj
u znatnoj mjeri utjeĉe na cjelokupni društveno-ekonomski ţivot ljudi.
Saobraćaj se dijeli na: kopneni, zraĉni, vodeni i poštansko-telekomunikacijski. U kopneni
saobraćaj ubrajamo: drumski, ţeljezniĉki, vertikalni i cjevovodni, u vodeni ubrajamo:
pomorski, rijeĉni, kanalski i jezerski saobraćaj, u vazdušni ubrajamo: avionski i helikopterski,
a u poštanko-telekomunikacijski ubrajamo: poštanski i telekomunikacijski.
U mnogim dijelovima svijeta, saobraćaj je, uzevši općenito, organizovan petljama,
saobraćajnim signalima i znakovima na raskršćima. U saobraćaju mogu uĉestvovati vozila na
motorni pogon, vozila bez sopstvenog pogona (bicikli i zaprege) i pješaci.
Saobraćajni propisi su obavezujući za sve uĉesnike u saobraćaju. Drumski saobraćaj je
regulisan saobraćajnim propisima koje moraju poštovati svi uĉesnici u saobraćaju. Osnovna
pravila drumskog saobraćaja su usvojena 1968. godine na Beĉkoj konvenciji o drumskom
saobraćaju. Nisu sve drţave usvojile ovu konvenciju, a i meĊu njenim potpisnicama se
javljaju odstupanja.
Za prijevoz putnika, tereta i pruţanje usluga u saobraćaju koriste se sljedeća prijevozna
sredstva:
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 6
KOPNENI:
drumski - bicikl, motocikl, putniĉko vozilo, teretno vozilo, autobus, trolejbus,
prikljuĉna vozila;
ţeljezniĉki – lokomotive (vuĉna sredstva), ţeljezniĉki vagoni-kola (vuĉena
sredstva), tramvaji, metroi (podzemne ţeljeznice) i brzi gradski vozovi;
vertikalni – uspinjaĉe, kabel-kranovi, ţiĉare i ski-liftovi;
cjevovodni – sistemi cijevi i postrojenja.
ZRAĈNI:
avionski – putniĉki i teretni avioni;
helikopterski – teretni i specijalni helikopteri.
VODENI:
pomorski – putniĉki i teretni prekookeanski i pomorski brodovi;
rijeĉni – putniĉki i teretni brodovi za saobraćaj rijekama;
kanalski – putniĉki i teretni brodovi za saobraćaj kanalima;
jezerski – putniĉki i teretni brodovi za saobraćaj jezerima
POŠTANSKO-TELEKOMUNIKACIJSKI SAOBRAĆAJ (PT):
poštanski – pisma, paketi, razne pošiljke, telegrami, novac;
telekomunikacijski – fiksna i mobilna telefonija, internet, sredstva za prijenos
slikovnih i zvuĉnih signala i poruka, radio-relejni ureĊaji, telekomunikacijski
sateliti.
Cestovni promet ili drumski saobraćaj je saobraćaj koji se odvija po kopnenim putevima. On
predstavlja vid transporta, kao najmasovnijeg oblika transporta, za prijevoz putnika i tereta na
kratka i srednja rastojanja.
OSNOVNI POJMOVI U SAOBRAĆAJU
Uĉesnik u saobraćaju je lice koje na bilo koji naĉin uĉestvuje u saobraćaju (vozaĉ, pješak,
bisciklist, putnik u vozilu, radnik na putu...).
Vozaĉ je lice koje na putu upravlja vozilom.
Pješak je lice koje se kreće po putu sopstvenom snagom vuĉe ili lice koje gura vozilo,
ruĉna kolica, djeĉije prijevozno sredstvo, kolica za nemoćna lica ili lice u djeĉijem
prijevoznom sredstvu ili lice u kolicima za nemoćna lica koje pokreće sopstvenom
snagom ili snagom motora ili lice koje klizi klizaljkama, skijama, sankama ili se vozi na
koturaljkama, skejtbordu i sl.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 7
Bicikl je vozilo koje ima najmanje dva toĉka i koje se pokreće iskljuĉivo snagom vozaĉa.
Biciklist je lice koje po putu upravlja biciklom.
Goniĉ stoke je lice koje goni stoku javnim putem, a mora imati navršenih 16 godina
ţivota.
Kolovoz je dio puta namijenjen prvenstveno za kretanje vozila.
Kolovozna traka je uzduţni dio kolovoza namijenjen za saobraćaj vozila u jednom
smjeru.
Slika 1. Kolovoz, kolovozna traka i saobraćajna traka
Saobraćajna traka je obiljeţeni uzduţni dio kolovozne trake namijenjen za saobraćaj
jedne kolone vozila.
Vozilo je sredstvo koje je po konstrukciji, ureĊajima, sklopovima i opremi namijenjeno i
osposobljeno za kretanje po putu.
Motorno vozilo je vozilo koje se pokreće snagom sopstvenog motora, koje je po konstrukciji,
ureĊajima, sklopovima i opremi namijenjeno i osposobljeno za prijevoz lica, odnosno stvari,
za obavljanje radova, odnosno za vuĉu prikljuĉnog vozila, osim šinskih vozila.
Slika 2. Motorno vozilo
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 8
Saobraćaj je kretanje vozila i lica na putevima, s ciljem njegovog bezbjednog i
nesmetanog odvijanja.
Put je izgraĊena, odnosno utvrĊena površina koju kao saobraćajnu površinu mogu
koristiti svi ili samo odreĊeni uĉesnici u saobraćaju, pod uslovima odreĊenim zakonom
ili drugim propisima.
Javni put je put od općeg znaĉaja koji, pod jednakim uslovima, mogu koristiti svi ili
samo odreĊeni uĉesnici u saobraćaju i koji je nadleţni organ proglasio kao takav.
Nekategorisani put je put koji, pod jednakim uslovima, moţe koristiti veći broj
korisnika.
Autoput je drţavni put namijenjen iskljuĉivo za saobraćaj motocikala, putniĉkih vozila,
teretnih vozila i autobusa, sa ili bez prikljuĉnih vozila, sa fiziĉki odvojenim kolovoznim
trakama za saobraćaj iz suprotnih smjerova, sa najmanje dvije saobraćajne trake po
smjeru i jednom zaustavnom trakom za svaki smjer, bez ukrštanja u nivou sa drugim
putevima i ţeljezniĉkim ili tramvajskim prugama, sa potpunom kontrolom pristupa, na
koji se moţe ukljuĉiti ili iskljuĉiti samo odreĊenim i posebno izgraĊenim javnim putem i
kao takav obiljeţen je propisanim saobraćajnim znakom.
Slika 3. Autoput
Zaustavna traka je obiljeţeni uzduţni dio puta namijenjen iskljuĉivo za zaustavljanje
vozila koja se zbog nepredvidivih razloga moraju zaustaviti (neispravnost, iznenadna
nesposobnost vozaĉa za upravljanje vozilom i sl.).
Saobraćajna traka za ukljuĉivanje je saobraćajna traka namijenjena za ukljuĉivanje
vozila na put.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 9
Slika 4. Saobraćajna traka za ukljuĉivanje
Saobraćajna traka za iskljuĉivanje je saobraćajna traka namijenjena za iskljuĉivanje
vozila sa puta.
Slika 5. Saobraćajna traka za iskljuĉivinje
Put rezervisan iskljuĉivo za saobraćaj motornih vozila je drţavni put namijenjen
iskljuĉivo za saobraćaj motocikala, putniĉkih vozila, teretnih vozila i autobusa, sa ili bez
prikljuĉnih vozila i kao takav je obiljeţen propisanim saobraćajnim znakom.
Slika 6. Oznaka za put rezervisan za saobraćajna vozila
Ulica je javni put u naselju koji saobraćajno povezuje dijelove naselja.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 10
Protivpoţarni put je posebno obiljeţeni uzduţni dio oko stambenih objekata, garaţnih
prostora, sportskih i drugih poslovnih objekata na kojima je zabranjeno zaustavljanje i
parkiranje vozila.
Zemljani put je put bez izgraĊenog kolovoznog zastora, pa i kada na prikljuĉku na drugi
put ima izgraĊen kolovozni zastor.
Biciklistiĉka traka je saobraćajna traka namijenjena iskljuĉivo za saobraćaj bicikala,
mopeda i lahkih tricikala.
Saobraćajna traka za spora vozila je saobraćajna traka kojom se moraju kretati spora
vozila koja se kreću brzinom manjom od odreĊene da ne bi ometala saobraćaj drugih
vozila.
Saobraćajna traka za vozila javnog prijevoza putnika je saobraćajna traka
namijenjena iskljuĉivo za kretanje vozila javnog prijevoza putnika koja moţe biti
izgraĊena tako da se po njoj mogu kretati tramvaji.
Raskrsnica je dio kolovoza na kojem se ukrštaju, spajaju ili razdvajaju putevi u istom
nivou.
Slika 7. Raskrsnica
Tramvajska baštica je posebno ureĊen dio puta namijenjen iskljuĉivo za kretanje
tramvaja.
Trotoar je posebno ureĊen dio puta pored kolovoza namijenjen prvenstveno za kretanje
pješaka.
Parkiralište je dio puta namijenjen, ureĊen i oznaĉen prvenstveno za parkiranje vozila,
koji se sastoji od jednog ili više parking mjesta.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 11
Parking mjesto je oznaĉeni dio parkirališta iskljuĉivo namijenjen za parkiranje jednog
vozila.
Pješaĉki prijelaz je oznaĉeni dio kolovoza namijenjen za prelazak pješaka preko
kolovoza.
Pješaĉka staza je put koji je namijenjen iskljuĉivo za kretanje pješaka.
Biciklistiĉka staza je put namijenjen iskljuĉivo za kretanje bicikala.
Trg je poseban plato namijenjen kretanju i okupljanju pješaka koji je definisan
urbanistiĉkim planovima i proglašen kao takav od strane organa lokalne samouprave.
Prijelaz puta preko ţeljezniĉke pruge je mjesto na kojem se u istom nivou ukrštaju put
i ţeljezniĉka ili tramvajska pruga.
Pješaĉko ostrvo je obiljeţeni ili uzdignuti dio kolovoza koji je odreĊen za privremeno
zadrţavanje pješaka koji prelaze preko kolovoza, ulaze ili izlaze iz vozila za javni
prijevoz putnika.
Naselje je izgraĊen, funkcionalno objedinjen prostor, koji je namijenjen za ţivot i rad
stanovnika.
Saobraćajna signalizacija je sistem sredstava, ureĊaja i oznaka za regulisanje i voĊenje
saobraćaja.
Slika 8. Svjetlosni saobraćajni znakovi
Saobraćajni znak je znak kojim se, upotrebom grafiĉkih ili svjetlosnih ili brojĉanih ili
slovnih oznaka ili drugih simbola, uĉesnici u saobraćaju upozoravaju na opasnosti na
putu, stavljaju im se do znanja ograniĉenja, zabrane i obaveze, odnosno daju obavještenja
potrebna za bezbjedno kretanje po putu.
Saobraćajna dozvola – Potvrda o registraciji je javna isprava (rješenje) koja sa
registarskom naljepnicom daje pravo na korištenje vozila u saobraćaju za vrijeme vaţenja
registarske naljepnice.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 12
Registarska tablica je oznaka na vozilu kojom se oznaĉava da je vozilo upisano u
jedinstveni registar vozila.
Registarska naljepnica je oznaka kojom se odreĊuje da vozilo moţe uĉestvovati u
saobraćaju u odreĊenom periodu.
Vozaĉka dozvola je javna isprava (rješenje) nadleţnog organa kojom se nekom licu daje
pravo da u saobraćaju na putu upravlja vozilom odreĊene kategorije na odreĊeno vrijeme.
Saobraćajna nezgoda je nezgoda koja se dogodila na putu ili je zapoĉeta na putu, u
kojoj je uĉestvovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojoj je najmanje jedno lice
poginulo ili je povrijeĊeno ili je nastala materijalna šteta.
2.2. Putevi (podjela puteva, dijelovi puta, oprema puta, objekti na
putevima)
Putevi su graĊevinski objekti koji sluţe za kretanje drumskih vozila. To su suhozemne
saobraćajnice koje meĊusobno povezuju gradove. Saobraćajnice u gradovima nose opći naziv
ulice.
Podjela puteva prema vrsti i uslovima odvijanja saobraćaja:
javni put – površina od općeg znaĉaja za saobraćaj koju svako moţe slobodno
koristiti,
put – javni put za odvijanje saobraćaja,
autoput – javni put posebno izraĊen i namijenjen iskljuĉivo za saobraćaj motornih
vozila koji ima dvije odvojene kolovozne trake i denivelisana ĉvorišta (raskrsnice).
Prema znaĉaju puta, u okviru putne mreţe, putevi mogu biti:
meĊunarodni putevi,
magistralni ili federalni putevi,
regionalni ili kantonalni putevi,
lokalni ili općinski putevi.
Prema broju saobraćajnih traka puteve moţemo podijeliti na:
dvotraĉne puteve i
višetraĉne puteve, koji mogu biti sa razdjelnim pojasom izmeĊu traka ili bez njega.
Prema vrsti kolovoznog zastora, puteve dijelimo na:
savremene puteve (asfaltni, betonski itd.),
tucaniĉke puteve i
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 13
zemljane puteve.
Prema karakteru terena kroz koji prolaze razlikujemo:
ravniĉarske,
breţuljkaste,
brdovite i
planinske puteve.
Prema vrsti saobraćaja koji se na njima odvija, putevi se dijele na:
autoputeve,
puteve za motorni saobraćaj,
puteve za mješoviti saobraćaj i
nekategorisane puteve.
Autoputevi su vrsta puteva prilagoĊena da se na njima obavlja što brţi i bezbjedniji
saobraćaj. Imaju dvije ili više saobraćajnih traka, a kolovozne trake su fiziĉki odvojene jedne
od druge, tako da ne prijeti opasnost od vozila iz suprotnog smjera. Pored toga, sa obje strane
puta postoji i zaustavna traka za prinudno zaustavljanje vozila. Ukrštanja sa drugim putevima
i ţeljezniĉkim prugama izvedena su ispod ili iznad nivoa autoputa. Ne postoje pješaĉki
prijelazi, nego pješaci moraju da koriste podzemne ili nadzemne pješaĉke prijelaze. Na
dijelovima autoputa, gdje postoji opasnost od utrĉavanja divljih i domaćih ţivotinja, stavljaju
se zaštitne ograde. Maksimalna dozvoljena brzina varira od drţave do drţave. Najĉešće je ta
brzina ograniĉena na 120 km/h. U BiH n autoputevima ograniĉenje brzine je 130km/h.
Putevi rezervisani za saobraćaj motornih vozila mogu imati iste elemente kao i autoput, ali
to nije obavezno. Oni se grade sa širim kolovozima. Na autoputevima i putevima rezervisanim
za motorna vozila zabranjeno je voziti traktore, radne mašine, bicikle, zaprege i druga sliĉna
vozila. Maksimalna dozvoljena brzina je 100 km/h.
Zemljani putevi su putevi bez izgraĊenog kolovoza, u koje se ubrajaju i putevi koji imaju
prirodnu kamenu ili pjeskovitu površinu.
U graĊevinskom smislu, svaki put se sastoji iz dva dijela:
donji dio puta – trup koji moţe biti zemljani i vještaĉki i
gornji dio puta – kolovozna konstrukcija.
Zemljani dio puta moţe biti igraĊen u obliku:
nasipa,
usjeka,
zasjeka,
galerije i
tunela.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 14
Slika 9. Nasip i nasip na strmom terenu Slika 10. Usjek
Slika 11. Zasjek i galerija Slika 12. Tunel
Vještaĉki objekti u donjem dijelu puta mogu biti u obliku:
propusta,
mostova,
vijadukta,
podvoţnjaka,
nadvoţnjaka,
potpornih zidova i
obloţnih zidova.
Slika 13. Propusti a) cjevasti, b) i c) parabolični Slika 14. Most Slika 15. Vijadukt
Slika 16. Padvožnjak Slika17. Nadvožnjak
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 15
Slika 18. Potporni zid (kameni) Slika 19. Potporni zid (armirano-betonski)
Slika 20. Obložni zid (kameni i armirano-betonski)
Kolovozna konstrukcija (gornji dio puta) moţe biti:
zemljana,
klasiĉna (šljunĉano-tucaniĉka i kamena),
kamena kocka,
cementno-betonska,
asfaltno-betonska i
savremena asfaltna kolovozna konstrukcija.
Oprema puta obuhvata dopunske elemente kojima se uĉesnici u saobraćaju upozoravaju na
moguće opasnosti, daju im se odreĊene informacije i sl. Od posebnog znaĉaja je ona oprema
puta koja povećava sigurnost odvijanja saobraćaja.
U opremu puta ubrajamo:
saobraćajnu signalizaciju i
saobraćajnu oprema i ureĊaje.
Saobraćajnu opremu i ureĊaje ĉine:
smjerokazni stubići i oznake za snijeg,
reflektujuća tijela – katadiopteri (boĉni i horizontalni),
kilometarski i polukilometarski stubovi,
ograde za vozila i pješake,
zaštitne mreţe na kosinama puta,
usmjerivaĉi i
rasvjeta, telefoni, brojaĉi i dr.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 16
Slika 21. Smjerokazni stubići Slika 22. Reflektujuća tijela
Slika 23. Ograde i zapreke
Slika 24. Kolobrani Slika 25. Usmjerivači
2.3. Vrste i podjela saobraćajnih znakova
Saobraćajni znakovi sluţe da uĉesnicima u drumskom saobraćaju stave do znanja opasnosti i
ograniĉenja koja postoje na putu, kao i da daju potrebna obavještenja s ciljem brţeg i
urednijeg odvijanja saobraćaja. Uĉesnici u saobraćaju duţni su striktno se pridrţavati
ograniĉenja, zabrana i obaveza.
Saobraćajni znakovi se dijele na:
znakove opasnosti,
znakove izriĉitih naredbi,
znakove obavještenja,
svjetlosne saobraćajne znakove,
oznake na kolovozu i
svjetlosne i druge oznake na putu.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 17
Saobraćajni znakovi su dio saobraćajne signalizacije, kojoj pripadaju i sljedeće
kategorije oznaka:
oznake na kolovozu i trotoaru,
ureĊaji za davanje svjetlosnih saobraćajnih znakova,
svjetlosne oznake na putu,
branici ili polubranici na prijelazu puta preko ţeljezniĉke pruge,
privremena saobraćajna signalizacija i
druge oznake na putu
Slika 26. Razni saobraćajni znakovi
Saobraćajni znakovi se mogu podijeliti u tri grupe:
znakovi opasnosti,
znakovi izriĉitih naredbi i
znakovi obavještenja
Znakovi izriĉitih naredbi se dalje mogu razvrstati u dvije grupe:
znakovi zabrane i ograniĉenja i
znakovi obaveze.
Uz saobraćajni znak moţe biti postavljena dopunska tabla koja je sastavni dio
saobraćajnog znaka i koja bliţe odreĊuje njegovo znaĉenje.
Saobraćajni znakovi se postavljaju s desne strane puta pored kolovoza, u smjeru
kretanja vozila. Ako na mjestu na kojem se postavlja saobraćajni znak, zbog gustine
saobraćaja, odnosno iz drugih razloga, prijeti opasnost da uĉesnici u saobraćaju neće
pravovremeno uoĉiti znak, saobraćajni znak se moţe postaviti i na suprotnoj, lijevoj
strani puta, odnosno kolovozne trake kada su kolovozne trake fiziĉki odvojene ili iznad
kolovozne trake.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 18
Znakovi opasnosti
Znakovi opasnosti imaju zadatak upozoriti uĉesnike u saobraćaju na opasnost koja im
prijeti na odreĊenom dijelu puta.
Postavljaju se prije opasnog mjesta, obiĉno na udaljenosti većoj od 150 metara, mada u
naselju ta udaljenost moţe biti i manja. Postoje i izuzeci od ovog pravila, kao što je znak
"Andrejin krst", zatim "Radovi na putu", koji se postavljaju neposredno ispred mjesta
radova i znak "Saobraćaj u oba smjera" koji se postavlja na samom mjestu odakle poĉinje
saobraćaj u oba smjera.
Znakovi opasnosti imaju oblik jednakostraniĉnog trougla, ĉija se donja stranica nalazi u
horizontalnom poloţaju, a vrh spram nje okrenut je prema gore, izuzev znakova:
“Andrejin krst”, “pribliţavanje prijelazu ceste preko ţeljezniĉke pruge sa branicima ili
polubranicima” i “pribliţavanje prijelazu ceste preko ţeljezniĉke pruge bez branika ili
polubranika”.
Slika 27. Znakovi opasnosti – izuzeci u oblicima
Osnovna boja znakova opasnosti je bijela sa crvenim rubom, a simboli na znaku su
crne boje, izuzev znakova: “radovi na cesti” i “saobraćajna nezgoda”, ĉija je osnovna
boja ţuta.
Slika 28. Znakovi opasnosti – izuzeci u boji podloge
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 19
Znakovi opasnosti su:
I-1 »krivina ulijevo«
I-2 »krivina udesno«
I-3 »dvostruka krivina ili više
uzastopnih krivina od kojih je
prva ulijevo«
I-4 »dvostruka krivina ili više
uzastopnih krivina od kojih je
prva udesno«
I-5 »opasna nizbrdica«
I-6 »opasan uspon«
I-7 »suţenje ceste«
I-8 »suţenje ceste sa desne
strane«
I-9 »suţenje ceste sa lijeve
strane«
I-10 »pokretni most«
I-11 »blizina obale«
I-12 »neravan kolovoz«
I-13 »ulegnuća kolovoza«
I-14 »uzastopne izboĉine i
ulegnuća na kolovozu«
I-15 »klizav kolovoz«
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 20
I-16 »kamenje pršti«
I-17 »odron kamenja sa desne
strane kolovoza«
I-18 »odron kamenja sa lijeve
strane kolovoza«
I-19 »obiljeţeni pješaĉki
prijelaz«
I-20 »djeca na cesti«
I-21 »pješaci na cesti«
I-22 »biciklisti na cesti«
I-23 »ţivotinje na cesti»
I-24 »divljaĉ na cesti«
I-25 »radovi na cesti«
I-26 »nailazak na svjetlosnu
saobraćajnu signalizaciju«
I-27 »nailazak na svjetlosnu
saobraćajnu signalizaciju«
I-28 »blizina aerodromske
piste«
I-29 »boĉni vjetar sa lijeve
strane«
I-30 »boĉni vjetar sa desne
strane«
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 21
I-31 »saobraćaj u oba smjera«
I-32 »tunel (galerija)«
I-33 »opasnost na cesti«
I-34 »ukrštanje cesta istog
znaĉaja«
I-35 »ukrštanje sa sporednom
cestom pod pravim uglom«
I-36 »spajanje sporedne ceste
pod pravim uglom sa lijeve
strane«
I-37 »spajanje sporedne ceste
pod pravim uglom sa desne
strane«
I-38 »spajanje sporedne ceste
pod oštrim uglom sa lijeve
strane«
I-39 »spajanje sporedne ceste
pod oštrim uglom sa desne
strane«
I-40 »raskrsnica sa kruţnim
tokom saobraćaja«
I-41 »poledica«
I-42 »prevrtanje ili iskliznuće
vozila«
I-43 »saobraćajna nesreća«
I-44 »kolona zaustavljenih
vozila«
I-45 »neutvrĊena bankina«
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 22
I-46 »opasnost od poţara«
I-47 »tramvajska pruga«
I-48 »prijelaz ceste preko
ţeljezniĉke pruge sa
branicima ili polubranicima«
I-49 »prijelaz ceste preko
ţeljezniĉke pruge bez branika
ili polubranika«
I-50 »Andrejin krst«
I-51 »mjesto na kojem cesta
prelazi preko ţeljezniĉke
pruge u nivou bez branika ili
polubranika sa jednim
kolosijekom, odnosno sa dva
ili više kolosijeka«
I -52 »pribliţavanje prijelazu ceste preko
ţeljezniĉke pruge sa branicima ili
polubranicima«
I-53 »pribliţavanje prijelazu ceste preko
ţeljezniĉke pruge bez branika ili
polubranika«
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 23
Znakovi izriĉitih naredbi
Znakovi izriĉitih naredbi stavljaju do znanja uĉesnicima u saobraćaju na putu zabrane,
ograniĉenja i obaveze.
Mogu se podijeliti u dvije grupe:
znakovi zabrane i ograniĉenja i
znakovi obaveze.
Ovi znakovi imaju oblik kruga, osim znakova "nailazak na cestu sa prvenstvom prolaza"
i "obavezno zaustavljanje".
Slika 29. Znakovi izričitih naredbi – izuzeci u oblicima
Osnovna boja znakova ograniĉenja i zabrane je bijela sa crvenim rubom, a simboli i
natpisi su crne boje.
Osnovna boja znakova obaveze je plava, a simboli i natpisi su bijele boje.
Znakovi izriĉitih naredbi – znakovi zabrane su:
II-1 »nailazak na cestu sa
prvenstvom prolaza«
II-2 »obavezno
zaustavljanje«
II-3 »zabrana saobraćaja u
oba smjera«
II-4 »zabrana saobraćaja u
jednom smjeru«
II-5 »zabrana saobraćaja
za sva motorna vozila osim
za motocikle bez prikolice i
bicikle sa motorom«
II-6 »zabrana saobraćaja za
autobuse«
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 24
II-7 »zabrana saobraćaja za
teretna vozila«
II-8 »zabrana saobraćaja
za cisterne«
II-9 »zabrana saobraćaja za
vozila koja prevoze eksploziv
ili neke lahko zapaljive
materije«
II-10 »zabrana saobraćaja za
vozila koja prevoze opasne
materije«
II-11 »zabrana saobraćaja
za sva motorna vozila koja
vuku prikljuĉno vozilo«
II-12 »zabrana saobraćaja
za teretno vozilo koje vuĉe
prikljuĉno vozilo«
II-13 »zabrana saobraćaja za
traktore«
II-14 »zabrana saobraćaja
za motocikle«
II-15 »zabrana saobraćaja
za bicikle sa motorom i
lahke motocikle«
II-16 »zabrana saobraćaja za
bicikle«
II-17 »zabrana saobraćaja
za lahke motocikle, bicikle
sa motorom i bicikle«
II-18 »zabrana saobraćaja
za zapreţna vozila«
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 25
II-19 »zabrana saobraćaja za
ruĉna kolica«
II-20 »zabrana saobraćaja
za pješake«
II-21 »zabrana saobraćaja
za sva motorna vozila«
II-22 »zabrana saobraćaja za
vozila ĉija ukupna širina prelazi
odreĊenu širinu«
II-23 »zabrana saobraćaja
za vozila ĉija ukupna
visina premašuje odreĊenu
visinu«
II-24 »zabrana saobraćaja
za vozila ĉija ukupna masa
prelazi odreĊenu masu«
II-25 »zabrana saobraćaja za
vozila koja prekoraĉuju
odreĊeno osovinsko
opterećenje«
II-26 »zabrana saobraćaja
za vozila koja prekoraĉuju
odreĊeno dvoosovinsko
opterećenje«
II-27 »zabrana saobraćaja
za vozila koja prekoraĉuju
odreĊenu duţinu«
II-28 »najmanja udaljenost
izmeĊu vozila«
II-29 »zabrana skretanja
ulijevo«
II-30 »zabrana skretanja
udesno«
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 26
II-31 »zabrana polukruţnog
okretanja«
II-32 »zabrana pretjecanja
svih motornih vozila, osim
motocikala bez prikolice i
bicikala sa motorom«
II-33 »zabrana pretjecanja
za teretna vozila«
II-34 »ograniĉenje brzine«
II-35 »zabrana davanja
zvuĉnih signala«
II-36 »zabrana prolaska bez
zaustavljanja – carina«
II-37 »zabrana prolaska bez
zaustavljanja – policija«
II-38 »zabrana prolaska
bez zaustavljanja –
cestarina«
II-39 »prednost prolaska za
vozila iz suprotnog smjera«
II-40 »zabranjeno
fotografisanje«
II-41 »zabrana
zaustavljanja i parkiranja«
II-42 »zabrana parkiranja«
II-43 »naizmjeniĉno parkiranje«
II-44 »naizmjeniĉno parkiranje«
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 27
Znakovi izriĉitih naredbi – znakovi obaveze su:
II-45 »najmanja dopuštena
brzina»
II-46 »obavezna upotreba
zimske opreme«
II-47 »biciklistiĉka staza«
II-48 »pješaĉka staza«
II-49 »staza za pješake i
bicikliste«
II-50 »razdvojena staza za
pješake i bicikliste«
II-51 »staza za jahaĉe«
II-52 »obavezan smjer«
II-53 »obavezan smjer«
II-54 »obavezan smjer«
II-55 »obavezan smjer«
II-56 »obavezan smjer«
II-57 »obavezan smjer«
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 28
II-58 »dozvoljeni smjerovi«
II-59 »dozvoljeni smjerovi«
II-60 »dozvoljeni smjerovi«
II-61 »obavezno obilaţenje sa desne strane«
II-62 »obavezno obilaţenje sa lijeve strane«
II- 63 »dopušteno obilaţenje«
II- -64 »kruţni tok saobraćaja«
Znakovi obavještenja
Znakovi obavještenja pruţaju uĉesnicima u saobraćaju potrebna obavještenja o putu
kojim se kreću, nazivima mjesta kroz koja prolaze i udaljenostima izmeĊu tih mjesta.
TakoĊer, daju informacije o prestanku vaţenja znakova izriĉitih naredbi kao i druga
korisna obavještenja.
Ovi znakovi imaju oblik kvadrata, pravougaonika ili kruga. Izuzetak je strelasti putokaz.
Osnovna boja znakova obavještenja je ţuta sa simbolima i natpisima crne boje, plava
ili zelena sa simbolima i natpisima bijele boje, odnosno bijela sa simbolima i natpisima
crne boje.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 29
Znakovi obavještenja su:
III-1 »prvenstvo prolaza u
odnosu na vozila iz
suprotnog smjera«
III-2 »cesta sa
jednosmjernim
saobraćajem«
III-3 »cesta sa
jednosmjernim
saobraćajem«
III-4 »cesta sa prvenstvom
prolaza«
III-5 »završetak ceste sa
prvenstvom prolaza«
III-6 »obiljeţeni pješaĉki
prijelaz«
III-7 »obiljeţeni prijelaz
biciklistiĉke staze«
III-8 »djeca na cesti«
III-9 »podzemni ili nadzemni
pješaĉki prolaz«
III-10 »slijepa cesta«
III-11 »smjer kretanja vozila
do raskrsnice na kojoj je
zabranjeno skretanje
ulijevo«
III-13 »preventivna izboĉina
na cesti«
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 30
III- 13 »preventivno
ulegnuće na cesti«
III-14 »prestanak zabrane
pretjecanja svih motornih
vozila osim motocikala bez
prikolice i bicikala sa
motorom«
III- 15 »prestanak zabrane
pretjecanja za teretna vozila«
III-16 »prestanak
ograniĉenja brzine«
III-17 »prestanak najmanje
dopuštene brzine«
III-18 »prestanak zabrane
davanja zvuĉnih signala«
III-19 »prestanak svih
zabrana«
III-20 »prestanak obavezne
upotrebe zimske opreme«
III-21 »završetak
biciklistiĉke staze«
III-22 »završetak pješaĉke
staze«
III-23 »završetak staze za
jahaĉe«
III-24 »završetak staze za
pješake i bicikliste«
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 31
III-25 »završetak razdvojene
staze za pješake i bicikliste«
III-26 »zona u kojoj je brzina
kretanja ograniĉena«
III-27 »završetak zone u
kojoj je brzina kretanja
ograniĉena«
III-28 »pješaĉka zona«
III-29 »završetak pješaĉke
zone«
III-30 »podruĉje smirenog
saobraćaja«
III-31 »završetak podruĉja
smirenog saobraćaja«
III-32 »zona u kojoj je
ograniĉeno trajanje
parkiranja«
III-33 »završetak zone u
kojoj je ograniĉeno trajanje
parkiranja«
III-34 »brzina koja se
preporuĉuje«
III-35 »prestanak
preporuĉene brzine«
III-36 »školska patrola«
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 32
III-37 »bolnica«
III-38 »hitna pomoć«
III-39 »policijska stanica«
III-40 »parkiralište«
III-41 »garaţa«
III-42 »vremensko
ograniĉenje parkiranja«
III-43 »parkiraj i vozi se«
III-44 »parkiraj i vozi se«
III-45 »telefon«
III-46 »benzinska stanica«
III-47 »informacija«
III-48 »hotel ili motel«
III-49 »restoran«
III-49 »pitka voda«
III-51 »autobusko stajalište«
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 33
III-52 »tramvajsko
stajalište«
III-53 »aerodrom«
III-54 »taksi«
III-55 »luka – pristanište«
III-56 »kafana«
III-57 »mjesto za ispuštanje
otpadnih voda«
III-58 »teren za kampiranje
pod šatorima«
III-59 »teren za kampiranje
u prikolicama«
III- 60 »teren za kampiranje
u vozilima«
III-61 »teren ureĊen za
izletnike«
III-62 »planinarski dom«
III-63 »vatrogasna sluţba«
III-64 »vozilo za pomoć na
cesti«
III-65 »radionica za
popravak vozila«
III-66 »autopraona«
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 34
III-67 »javni toalet«
III-68 »radionica za
popravak guma«
III.69 »radiostanica«
II-70 »vodozaštitno podruĉje«
III-71 »tabla za usmjeravanje«
III-72 »tabla za
usmjeravanje«
III-73 »autoput«
III-74 »završetak autoputa«
III-75 »brza cesta ili cesta
rezervisana za saobraćaj
motornih vozila«
III-76 »završetak brze ceste
ili ceste rezervisane za
saobraćaj motornih vozila«
II-77 »traka za zaustavljanje
vozila«
III-78 »traka za
zaustavljanje vozila«
II-79 »planinski prijevoj«
III-80 »rijeka«
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 35
III-81 »cestovni objekat«
III-82 »cestovni objekat«
III-83 »policijska stanica«
III-84 »naziv naseljenog mjesta«
III-85 »završetak naseljenog mjesta«
III-86 »putokaz«
III-87 »putokaz«
III-88 »putokaz za
aerodrom«
III-89 »putokaz za autoput,
brzu cestu ili cestu
rezervisanu za saobraćaj
motornih vozila«
III-90 »putokaz za autoput,
brzu cestu ili cestu
rezervisanu za saobraćaj
motornih vozila«
III.91 »prestrojavanje
vozila«
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 36
III-92 »prestrojavanje vozila sa nazivima
naseljenih mjesta«
III-93 »poĉetak saobraćajne trake za vozila
javnog prijevoza putnika«
III-94 »završetak
saobraćajne trake za vozila
javnog prijevoza putnika«
III-95 »saobraćajni traka za
vozila javnog prijevoza
putnika«
III-96 »otvaranje
saobraćajne trake«
III-97 »zatvaranje
saobraćajne trake«
III-98 »dopuštena brzina na
pojedinoj saobraćajnoj traci«
III-99 »poĉetak saobraćajne
trake za spora vozila«
III-100 »završetak
saobraćajne trake za spora
vozila«
III-101 »tabla za
oznaĉavanje izlaza«
III-102 »odmaralište«
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 37
III-103 »odmaralište«
III-104 »zabrana ulaska
odreĊenih vrsta vozila na
autoput ili brzu cestu,
odnosno cestu rezervisanu za
saobraćaj motornih vozila«
III-105 »putarina«
III-106 »obavijest o naplati
putarine«
III-107 »obavezno uzimanje
naplatne karte«
III-108 »naplata putarine«
III-109 »elektronska naplata
putarine«
III-110 »naplata putarine
smart karticom«
III-111 »naizmjeniĉno
ukljuĉivanje vozila«
III-112 »predznak za
obilazak«
III-113 »putokaz obilaska«
III-114 »traka za prekrivanje
znakova«
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 38
III-115 »obilaznica za
odreĊene vrste vozila«
III-116 »obilaznica za
odreĊene vrste vozila«
III-117 »predznak za ruĉno
upravljanje saobraćajem«
III-18 »saobraćajna traka
namijenjena odreĊenoj vrsti
vozila«
III-19 »predznak za
preusmjeravanje saobraćaja
na cesti sa odvojenim
kolovozima«
III-120 »predznak za
preusmjeravanje saobraćaja
na cesti sa odvojenim
kolovozima«
III-121 »predznak za
preusmjeravanje saobraćaja
na cesti sa odvojenim
kolovozima«
III-122 »predznak za
preusmjeravanje saobraćaja
na cesti sa odvojenim
kolovozima«
III-123 »predznak za
preusmjeravanje saobraćaja
na cesti sa odvojenim
kolovozima«
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 39
BIH
III-124 »naziv ulice«
III-125 »Bosna i
Hercegovina«
III-126 »ograniĉenje najveće
dopuštene brzine na cestama
Bosne i Hercegovine«
III-127 »nacionalna
autooznaka«
III-128 »izlaz u sluĉaju
nuţde«
III-129 »smjer za izlaz u
sluĉaju nuţde«
III-130 »oznaka broja izlaza
ili ĉvorišta«
III-131 »broj meĊunarodne
ceste«
III-132 »oznaka autoputa«
III-133 »oznaka brze ceste ili
ceste rezervisane za
saobraćaj motornih vozila«
III-134 »oznaka magistralne
ili regionalne ceste«
III-135 »kilometarska
oznaka za autoput«
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 40
III-136»kilometarska oznaka za brzu cestu ili
cestu rezervisanu za saobraćaj motornih
vozila«
III-137 »kilometarska oznaka dionice
magistralne ili regionalne ceste«
Znakovi obavještenja za voĊenje saobraćaja - obavještavaju uĉesnike u saobraćaju o
smjerovima kretanja po saobraćajnim trakama u zoni raskrsnice. VoĊenje saobraćaja u
zoni raskrsnice provodi se znakovima obavijesti u pet stepeni.
Stepeni obavijesti su:
a) Prvi stepen I - »prethodna obavijest«;
b) Drugi stepen II - »obavijest o smjeru kretanja«;
c) Treći stepen III - »obavijest o prestrojavanju«;
d) Ĉetvrti stepen IV - »obavijest o skretanju«;
e) Peti stepen V - »potvrdna obavijest«.
Broj i naĉin obavještenja koja se daju uĉesnicima u saobraćaju zavise od kategorije puta.
Na znakovima za voĊenje saobraćaja koriste se odredišta i znaĉajne raskrsnice koje se
nalaze na teritoriji drţave, kao i mjesta iz susjednih zemalja do kojih vodi put.
Boja osnove znakova za voĊenje saobraćaja je:
zelena boja - za znakove na autoputu;
plava boja - za znakove na brzom putu;
ţuta boja - za znakove na ostalim putevima koji nisu autoput i motoput;
braon boja - za znakove sa odredištima turistiĉkog karaktera, i
bijela boja - za znakove ĉije je odredište odreĊeni objekat.
Obaveza postavljanja znakova od prvog do petog stepena obavijesti:
Na putevima, brzim putevima i putevima rezervisanim za saobraćaj motornih
vozila sa raskrsnicama izvedenim u više nivoa, moraju se postaviti znakovi svih
pet stepeni obavijesti.
Na magistralnim putevima moraju se postaviti drugi, ĉetvrti i peti stepen
obavijesti i treći ako je put sa više saobraćajnih traka.
Na regionalnim putevima moraju se postaviti drugi i ĉetvrti, a na ostalim
putevima najmanje ĉetvrti stepen obavijesti
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 41
Znakovi obavijesti za voĊenje saobraćaja u prvom stepenu su:
IV-1 »pretputokaz za izlaz sa autoputa, brze
ceste ili ceste rezervisane za saobraćaj
motornih vozila sa oznakom izlaza«
IV-2 »pretputokaz za ĉvorište autoputa sa
oznakom ĉvorišta«
Znakovi obavijesti za voĊenje saobraćaja u drugom stepenu su:
IV-3 »raskrsnica«
IV-4 »raskrsnica«
IV-5 »pretputokazna tabla«
IV-6 »pretputokazna tabla«
IV-7 »pretputokazna tabla«
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 42
Znakovi obavijesti za voĊenje saobraćaja u trećem stepenu su:
IV-8 »pretputokaz«
IV-9 »pretputokaz za izlaz«
Znakovi obavijesti za voĊenje saobraćaja u ĉetvrtom stepenu su:
IV-10 »putokazna
tabla«
IV-11 »putokaz na
portalu iznad jedne
saobraćajne trake«
IV-12 »putokaz na portalu iznad
jedne saobraćajne trake«
IV-13 »putokaz na portalu iznad dvije
saobraćajne trake«
IV-14 »putokaz na portalu iznad dvije
saobraćajne trake«
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 43
Znakovi obavijesti za voĊenje saobraćaja u petom stepenu su:
IV-15 »potvrda pravca«
TURISTIĈKA SIGNALIZACIJA:
Osnova znakova turistiĉke signalizacije za turistiĉka odredišta od izuzetnog znaĉaja
je braon boje sa natpisima bijele boje i simbolima crne boje na bijeloj osnovi. Za ostala
turistiĉka odredišta, osnova znaka je bijele boje, okvir i natpisi su crne boje i simboli su
sa odgovarajućim piktogramima.. Izutetno, na znakovima obavijesti moţe biti
upotrijebljena crvena boja, ali ne moţe preovladavati na znaku.
Ipak, postoje i izuzeci od gore navedenih pravila.
Znakovi obavijesti koji se odnose na turistiĉku signalizaciju.
Turistiĉka signalizacija se koristi za obavještavanje korisnika i njihovo upućivanje do
turistiĉkih odredišta.
Za voĊenje saobraćaja do turistiĉkih odredišta koriste se znakovi saobraćajne turistiĉke
signalizacije:
turistiĉki strelasti putokaz;
turistiĉka putokazna tabla i
turistiĉka informaciona tabla.
Znakovi saobraćajne turistiĉke signalizacije postavljaju se u blizini turistiĉkog odredišta,
na posljednjoj raskrsnici sa pristupnim putem koji direktno vodi do turistiĉkog odredišta.
Za odredišta izuzetnog i velikog znaĉaja, ovi znakovi mogu da se postave i na prethodnoj
vaţnoj raskrsnici.
Turistiĉka saobraćajna signalizacija ne postavlja se na autoputu, osim ako to nije
izuzetno znaĉajan turistiĉki objekat i znamenitost koja se nalazi u neposrednoj blizini
autoputa, izvan naseljenog mjesta ili je do nje izgraĊen poseban pristupni put.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 44
Slika 30. Turistička saobraćajna signalizacija
Dopunske table
Uz znakove opasnosti, znakove izriĉitih naredbi i znakove obavijesti, mogu biti istaknute
i dopunske table. Dopunske table bliţe odreĊuju znaĉenje saobraćajnog znaka.
Osnovna boja dopunske table mora biti ista kao i osnovna boja znaka uz koji se
dopunska tabla postavlja, a boja natpisa i simbola na dopunskoj tabli mora biti ista kao i
boja natpisa i simbola na osnovnom znaku uz koji se dopunska tabla postavlja.
Dopunske table postavljaju se zajedno sa saobraćajnim znakovima na koje se odnose, i to
ispod donje ivice saobraćajnog znaka.
Širina dopunske table postavljene uz znak na cesti ne smije biti veća od duţine one
stranice znaka uz koji se dopunska tabla postavlja, odnosno od preĉnika znaka, ako je
znak u obliku kruga, izuzev kada se postavlja uz znak II-1 (nailazak na cestu sa
prvenstvom prolaza).
Visina dopunske table ne smije iznositi više od polovine njene duţine, izuzev dopunskih
tabli V-6, V-7, V-20, V-21, V-22, V-34, i V-35.
Dopunske table su:
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 45
V-1 obiljeţava udaljenost izmeĊu znaka uz koji
je postavljena dopunska tabla i poĉetka dijela
ceste, odnosno mjesta na koje se znak odnosi
V-2 obiljeţava udaljenost do mjesta na kojem
stoji znak II-2 (obavezno zaustavljanje) kod
kojeg je vozaĉ duţan uvijek zaustaviti vozilo
V-3 obiljeţava duţinu dijela ceste na kojem
prijeti opasnost oznaĉena znakom, odnosno na
kojem se primjenjuje izriĉita naredba oznaĉena
znakom, ili na koji se odnosi sadrţaj znaka uz
koji se postavlja dopunska tabla
V-4 obiljeţava udaljenost izmeĊu znaka uz koji
je postavljena dopunska tabla i objekta, terena
ili dijela ceste na koji se obavijest odnosi
V-5 i V-6 oznaĉavaju vrijeme za koje izriĉita
naredba odnosno obavijest vaţi ako ne vaţi
neprekidno
V-7 sadrţi bliţe objašnjenje znaka rijeĉima ili
na drugi naĉin ako to nije jasno odreĊeno
simbolom znaka
V-8 do V-15 sadrţe simbole vrste vozila na
koje se znak odnosi
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 46
V-16 obiljeţava uklanjanje vozila »paukom« na
mjestima na kojima je parkiranje ili
zaustavljanje vozila saobraćajnim znakom
zabranjeno. Postavlja se uz znak II-40 (zabrana
zaustavljanja i parkiranja)
V-17 do V-22 oznaĉavaju primjenu zabrane
parkiranja ili zaustavljanja vozila do znaka, od
znaka, odnosno sa jedne ili druge strane znaka
V-23 do V-30 oznaĉavaju poloţaj parkiranja
vozila. Postavljaju se uz znak III-38
(parkiralište)
V31 obiljeţava mjesto na kojem je parkiranje
rezervisano za vozila osoba sa invaliditetom ili
blizinu ceste na kojoj se moţe pojaviti osoba sa
invaliditetom u kolicima. Postavlja se uz znak
I-33 (opasnost na cesti) i III-38 (parkiralište)
V-32 (za vrijeme kiše) i V-33 (za vrijeme
snijega) oznaĉavaju vremenske uvjete u kojima
vaţi znakom odreĊena opasnost ili izriĉita
naredba
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 47
V-34 i V-35 oznaĉavaju poloţaj ceste sa
pravom prvenstva prolaza. Dopunska tabla V-
34 postavlja se uz znak III-4 (cesta sa pravom
prvenstva prolaza). Dopunska tabla V-35
postavlja se uz znak II-1 (nailazak na cestu sa
prvenstvom prolaza) i II-2 (obavezno
zaustavljanje)
V-36 obiljeţava poĉetak dijela ceste na kojem
se sa trake ceste ili njenog dijela odstranjuje
snijeg ili se izvode radovi u vezi sa
spreĉavanjem nastajanja i uklanjanja poledice
(posipanje kolovoza).
Dopunska tabla je privremena i postavlja se za
vrijeme obavljanja radova na odrţavanju ceste
(ĉišćenje snijega). Tabla je pridodata znaku I-
25 (radovi na cesti)
V-36 objašnjava da se na cesti izvode radovi u
vezi sa oznaĉavanjem i iscrtavanjem oznaka na
kolovozu.
Dopunska tabla je privremena i postavlja se za
vrijeme obavljanja radova na odrţavanju ceste
(iscrtavanje oznaka na kolovozu). Postavlja se
uz znak I-25 (radovi na cesti), i II-34
(ograniĉenje brzine)
V-37 objašnjava da je saobraćajni znak kojem
je dodata dopunska tabla postavljen zbog
kolotraga na kolovozu.
Dopunska tabla se postavlja uz znak I-33
(opasnost na cesti) ili II-34 (ograniĉenje brzine)
V-38 objašnjava da je staza za bicikle,
oznaĉena znakom II-47 (biciklistiĉka staza),
dvosmjerna
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 48
V-39 obiljeţava prolaz za teretno vozilo sa
vangabaritnim teretom
V-40 oznaĉava blizinu dijela ceste na kojoj se
mogu pojaviti starije nemoćne osobe
V-41 oznaĉava blizinu dijela ceste na kojoj se
mogu pojaviti slijepe osobe
V-42 oznaĉava blizinu dijela ceste na kojoj se
mogu pojaviti gluhe ili nagluhe osobe
Promjenjivi saobraćajni znakovi
Promjenjivi saobraćajni znakovi prema naĉinu izvoĊenja mogu biti: kontinualni i
diskontinualni.
Kontinualni znakovi su oni znakovi koji su izgledom jednaki stalnim saobraćajnim
znakovima, ali isti, uz pomoć raznih elektromehaniĉkih sredstava, mogu prikazivati
razliĉite poruke.
Diskontinualni znakovi su oni znakovi kod kojih je moguća inverzija boja i
pojednostavljen prikaz simbola u odnosu na stalne saobraćajne znakove. Ti znakovi
oblikuju poruke upotrebom pojedinaĉnih elemenata koji mogu biti u jednom od dva
stanja (ili više), ĉime mogu oblikovati razliĉite poruke na istoj prednjoj površini znaka.
Kada su saobraćajni znakovi izvedeni kao promjenjivi, ne smiju se razlikovati od
saobraćajnih znakova stalnog znaĉenja.
Tokom normalnih uvjeta voţnje na putu, signalni pojmovi na promjenjivim saobraćajnim
diskontinualnim znakovima moraju biti ugašeni. Kada se predviĊa ili nastane promjena
normalnih uvjeta voţnje na putu, zavisno od nastalih promjena, automatski se ukljuĉuju
za to predviĊeni signalni znakovi.
Slika 31. Promjenjivi saobraćajni znakovi
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 49
OZNAKE NA KOLOVOZU – HORIZONTALNA SIGNALIZACIJA
Oznake na kolovozu su :
1. uzduţne oznake;
2. popreĉne oznake i
3. ostale oznake na kolovozu i trotoaru.
Strelice na slici (oiviĉene punim linijama) oznaĉavaju obavezan smjer kretanja
vozila.
Slika 32. Oznake na kolovozu
Oznake na kolovozu ĉine linije, strelice, natpisi i druge oznake.
Oznake na kolovozu su bijele boje, izuzev sljedećih oznaka:
oznake mjesta na kolovozu i trotoaru na kojima je zabranjeno parkiranje;
privremene oznake na kolovozu koje se koriste prilikom izvoĊenja radova na putu;
linije za odvajanje saobraćajne trake za kretanje vozila javnog prijevoza putnika i
oznake kojima se obiljeţavaju mjesta za odreĊene namjene (autobuska i taksi
stajališta, policija i dr.).
Uzduţne oznake na kolovozu su:
razdjelne linije,
iviĉne linije i
linije upozorenja.
Razdjelna linija moţe biti:
neisprekidana - ne smije se gaziti. Moţe biti:
obična - razdvaja kolovozne trake (dva suprotna smjera kretanja vozila),
udvojena - razdvaja kolovozne trake kada ima više saobraćajnih traka u
jednom smjeru (po jednoj kolovoznoj traci) i u tunelima, na mostovima
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 50
isprekidana - smije se gaziti. Moţe biti:
obična - razdvaja kolovozne trake (dva suprotna smjera kretanja) ili
saobraćajne trake u istoj kolovoznoj traci (ist smjer kretanja),
kratka - linija vodilja na raskrsnicama. Usmjerava vozila pri promjeni
pravca kretanja (skretanje lijevo ili desno),
udvojena - traka sa promjenjivim smjerom kretanja vozila koje je
regulisano semaforom
kombinovana – isprekidana i neisprekidana linija, jedna do druge, a samo je sa
jedne strane kombinovane linije dozvoljeno pretjecanje (sa one gdje je
isprekidana linija).
Iviĉna linija oznaĉava ivicu vozne površine kolovoza.
Linija upozorenja je isprekidana duţa linija koja nagovještava pojavu neisprekidane
linije.
Slika 33. Uzdužne oznake na kolovozu
Razdjelna linija razdvaja kolovoz na kolovozne trake odnosno na saobraćajne trake.
Razdjelne linije se izvode kao: neisprekidane, isprekidane ili kombinovane.
Isprekidane i neisprekidane razdjelne linije izvode sa kao: obiĉne ili udvojene.
Neisprekidana razdjelna linija oznaĉava zabranu prelaţenja preko te linije i zabranu
kretanja po toj liniji.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 51
Slika 34. Uzdužne oznake na kolovozu
Udvojena neisprekidana razdjelna linija izvodi se na kolovozima sa dvosmjernim
saobraćajem:
sa dvije ili više saobraćajnih traka po smjeru;
sa neparnim brojem saobraćajnih traka ako je u oba smjera zabranjeno pretjecanje;
u tunelima i na prilazima tunelima u duţini od 150 m do 250 m;
na putnim objektima (mostovi, tuneli..) i
ako to zahtijevaju saobraćajni uslovi ili uslovi bezbjednosti na putu.
Isprekidana razdjelna linija moţe biti obiĉna i kratka isprekidana linija.
Razdjelna isprekidana obiĉna linija koristi se za:
razdvajanje kolovozne trake na putu sa po jednom saobraćajnom trakom za svaki
smjer;
razdvajanje kolovozne trake na saobraćajne trake.
Razdjelna isprekidana kratka linija koristi se:
na prilaznim kracima raskrsnice – za obiljeţavanje posebnih traka za skretanje
lijevo ili desno na raskrsnici;
kao razdjelna linija na dvosmjernim biciklistiĉkim stazama;
kao linija vodilja za kretanje vozila kroz raskrsnicu.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 52
Slika 35. Uzdužne oznake na kolovozu
Razdjelna udvojena isprekidana linija koristi se za obiljeţavanje saobraćajnih traka sa
promjenjivim smjerom kretanja na kojima je saobraćaj regulisan ureĊajima za davanje
svjetlosnih saobraćajnih zakova – semaforima.
Dvostruka isprekidana razdjelna linija – srednja traka mijenja smjer kretanja vozila u
zavisnosti od znaka na semaforu postavljenog iznad te trake.
Slika 36. Uzdužne oznake na kolovozu
Razdjelna udvojena kombinovana linija koristi se za razdvajanje kolovoznih traka na
mjestima gdje uslovi preglednosti dopuštaju pretjecanje samo u jednom smjeru, tako da
se za pretjecanje koristi saobraćajna traka namijenjena kretanju vozila iz suprotnog
smjera.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 53
Slika 37. Uzdužne oznake na kolovozu
Iviĉna linija sluţi da oznaĉi ivicu vozne površine kolovoza. Moţe biti neisprekidana i
isprekidana, normalna i široka. Široka iviĉna linija koristi se na autoputu i brzom putu i
na raskrsnicama u više nivoa.
Linija upozorenja (duţa isprekidana linija) koristi se za najavljivanje blizine
neisprekidane linije.
Slika 38. Uzdužne oznake na kolovozu
Popreĉne oznake na kolovozu
Popreĉne oznake na kolovozu obiljeţavaju se neisprekidanim ili isprekidanim linijama i
mogu biti povuĉene na kolovozu tako da zahvataju jednu ili više saobraćajnih traka.
Popreĉne oznake su:
linija zaustavljanja,
kosnici,
graniĉnici,
pješaĉki prijelazi i
prijelazi biciklistiĉke staze preko kolovoza.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 54
Linije zaustavljanja su:
neisprekidane linije i
isprekidane linije.
Slika 39. Poprečne oznake na kolovozu
Neisprekidana linija zaustavljanja, postavljena ispred semafora, oznaĉava mjesto na
kolovozu ispred kojeg vozaĉ mora zaustaviti vozilo ako mu je semaforom zabranjen
prolaz.
Neisprekidana linija zaustavljanja, postavljena na prilazu raskrsnici sa putem sa
prvenstvom prolaza, gdje je na sporednom putu postavljen znak „obavezno zaustavljanje“
(STOP), oznaĉava mjesto na kolovozu ispred kojeg vozaĉ mora da zaustavi vozilo.
Neisprekidana linija zaustavljanja, ako znak „STOP“ ne postoji, ima znaĉenje kao da
znak postoji na ukrštanju sa putem sa prvenstvom prolaza.
Neisprekidana linija zaustavljanja, postavljena ispred znaka „zabrana prolaza bez
zaustavljanja“ koji oznaĉava blizinu carinarnice, policije ili naplatnog mjesta za putarinu,
oznaĉava mjesto na kolovozu ispred kojeg vozaĉ mora zaustaviti vozilo.
Ispred neisprekidane linije zaustavljanja na kolovozu moţe se obiljeţiti rijeĉ „STOP“.
Isprekidana linija zaustavljanja, postavljena na raskrsnici, na putu sa prvenstvom
prolaza gdje je postavljen znak „ukrštanje sa putem sa prvenstvom prolaza“, oznaĉava
mjesto na kolovozu ne kojem je vozaĉ duţan ustupiti prvenstvo prolaza vozilima koja se
kreću putem na koji nailazi i, po potrebi, zaustaviti vozilo prije linije zaustavljanja.
Neposredno prije isprekidane linije zaustavljanja, na kolovozu moţe se postaviti
saobraćajni znak „ukrštanje sa putem sa prvenstvom prolaza“ (obrnuti trougao).
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 55
Slika 40. Poprečne oznake na kolovozu
Ako na prilazu raskrsnici sa putem sa prvenstvom prolaza ne postoji saobraćajn i znak
„obavezno zaustavljanje“ (STOP) ili „ukrštanje sa putem sa prvenstvom prolaza“
(obrnuti trougao), linije zaustavljanja, neisprekidana i isprekidana, imaju znaĉenje kao da
odgovarajući znak postoji.
Kosnik oznaĉava mjesto zatvaranja saobraćajne trake, otvaranja i zatvaranja saobraćajne
trake rezervisane za vozila javnog prijevoza putnnika.
Zatvaranje saobraćajne trake kosnikom prilikom ukljuĉenja vozila na autoput
Slika 41. Poprečne oznake na kolovozu
Graniĉnik oznaĉava dio kolovoza na kojem je zabranjen saobraćaj zbog ulivanja
saobraćaja sa prilaznog puta.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 56
Slika 42. Poprečne oznake na kolovozu
Pješaĉki prijelaz oznaĉava dio površine kolovoza namijenjen za prelazak pješaka. Na
mjestima na kojima pješaĉki prijelaz nije moguće obiljeţiti bojom, moţe se obiljeţiti
ĉeliĉnim elementima, klinovima ili reflektujućim materijalima. Na kolovozu pored
pješaĉkog prijelaza koji se nalazi u blizini škole mora stajati natpis „ŠKOLA“.
Prijelaz biciklistiĉke staze preko kolovoza je dio površine kolovoza namijenjen
iskljuĉivo za prelazak biciklista.
Slika 43. Poprečne oznake na kolovozu
Ostale oznake na kolovozu i trotoaru
U ostale oznake spadaju:
strelice;
polja za usmjeravanje saobraćaja;
linije usmjeravanja;
natpisi;
oznake za oznaĉavanje saobraćajnih površina za posebne namjene;
obiljeţavanje mjesta za parkiranje i
vertikalne oznake (oznake na predmetima uz ivicu kolovoza).
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 57
Strelica na kolovozu sluţi za obilježavanje obaveznog smjera kretanja vozila ako je
obilježena u saobraćajnoj traci oivičenoj neisprekidanim linijama, i za obavještavanje
vozaĉa o namjeni saobraćajnih traka (za prestrojavanje) ako je obiljeţena u traci
oiviĉenoj isprekidanom linijom.
Strelicama se moţe oznaĉiti: jedan smjer, dva smjera (kombinovane), prestrojavanje na
dvije bliske raskrsnice gdje se prestrojavanje mora izvesti prije prve raskrsnice, smjer
kretanja u garaţama i skretanje saobraćaja.
Strelice na slici (oiviĉene punim linijama) oznaĉavaju obavezan smjer kretanja
vozila.
Slika 44. Ostale oznake na kolovozu
Polja za usmjeravanja saobraćaja oznaĉavaju površinu na kojoj je zabranjen saobraćaj
i na kojoj nije dozvoljeno zaustavljanje i parkiranje.
Polja za usmjeravanje saobraćaja izvode se: izmeĊu dvije trake sa suprotnim smjerovima,
izmeĊu dvije trake sa istim smjerovima, na mjestu otvaranja posebne trake za skretanje,
ispred ostrva za razdvajanje saobraćajnih tokova te na ulivnom i izlivnom kraku na
autoputu.
Slika prikazuje polja za usmjeravanje saobraćaja izmeĊu dvije trake sa suprotnim
smjerom i izmeĊu dvije trake sa istim smjerom kretanja vozila.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 58
Slika 45. Polja za usmjeravanje na kolovozu – otvaranje trake za skretanje.
Slika 46. Polja za usmjeravanje na kolovozu
Slika 47. Polje za usmjeravanje na ulivnom kraku na autoputu
Linija usmjeravanja oznaĉava mjesto projmene slobodne površine kolovoza ispred
fiksnih prepreka koje se nalaze na putu ili na njegovim ivicama. Linije usmjeravanja
mogu biti ispred ostrva za prestrojavanje vozila javnog prijevoza putnika, za oblikovanje
prepreke na ivici puta i za oznaĉavanje promjene korisne površine kolovoza.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 59
Natpisi na kolovozu pruţaju uĉesnicima u saobraćaju dodatna obavještenja. To mogu
biti: „STOP“, „ŠKOLA“, „BUS“, „TAXI“, saobraćajni znakovi, simbol bicikla ili simbol
kolica za lica sa invaliditetom, kao i nazivi mjesta i brojevi puteva.
Slika 48. Natpisi na kolovozu
Natpis „BUS“ oznaĉava saobraćajnu traku za vozila javnog prijevoza putnika. Postavlja
se na poĉetku saobraćajne trake za vozila javnog prijevoza putnika i ponavlja se nakon
svake raskrsnice.
Natpis „saobraćajni znakovi“ (slike saobraćajnih znakova iscrtane na kolovozu) postavlja
se na kolovozu na mjestima gdje je ovakvom oznakom potrebno dodatno upozoriti
vozaĉa na opasnost, odnosno na ograniĉenje koje mu je propisano saobraćajnim znakom.
Natpis – slika bicikla na kolovozu oznaĉava biciklistiĉku stazu , odnosno traku. Postavlja
se na poĉetku biciklistiĉke staze i poslije svake raskrsnice.
Natpis – slika kolica za lica sa invaliditetom oznaĉava da je parking mjesto obiljeţeno
ovim znakom namijenjeno iskljuĉivo za parkiranje vozila lica sa invaliditetom.
Slika 49. Natpisi na kolovozu
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 60
Oznaĉavanje saobraćajnih površina za posebne namjene sluţi za obiljeţavanje mjesta
gdje je zabranjeno zaustavljanje ili parkiranje na trotoaru i kolovozu, za obiljeţavanje
mjesta rezervisanih za autobuska stajališta ili mjesta rezervisanih za taksi vozila ili druga
vozila, kao i za obiljeţavanje zona pješaĉkih prijelaza u zoni škola.
Slika 50. Oznaĉavanje saobraćajnih površina za posebne namjene
Slika 51. Oznaĉavanje saobraćajnih površina za posebne namjene
Oznaka „parking mjesto“ oznaĉava mjesto i naĉin parkiranja vozila. Parkiranje moţe da
bude poduţno, koso i ĉeono.
Slika 52. Parkiranje: poduţno, koso i ĉeono.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 61
PITANJA I ODGOVORI:
1. Vozaĉ je:
a) svako lice koje se u saobraćaju na putu nalazi u vozilu
b) lice koje na putu upravlja vozilom
2. Kako se naziva uzduţni dio kolovoza namijenjen za saobraćaj vozila u jednom
smjeru sa jednom ili više saobraćajnih traka?
a) kolovozna traka
b) kolovoz
c) saobraćajna traka
3. Pješak je:
a) lice koje se vozi na koturaljkama
b) lice koje upravlja vozilom ili se prevozi u vozilu ili na vozilu
4. Koliko kolovoznih traka ima put s jednosmjernim saobraćajem?
a) dvije kolovozne trake
b) jednu kolovoznu traku
c) više od dvije kolovozne trake
5. Šta se podrazumijeva pod pojmom „vozilo“?
a) svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po putu, osim pokretnih stolica bez
motora za nemoćna lica i djeĉijih prijevoznih sredstava
b) svako motorno vozilo koje je namijenjeno za prijevoz lica
6. Dio površine puta namijenjen prvenstveno za saobraćaj vozila naziva se:
a) kolovozna traka
b) kolovoz
c) saobraćajna traka
7. Pod pojamom „saobraćajna traka“ podrazumijeva se:
a) uzduţni dio kolovoza namijenjen za saobraćaj motornih vozila
b) obiljeţeni ili neobiljeţeni uzduţni dio kolovoza ĉija je širina dovoljna za nesmetan
saobraćaj jednog reda vozila
8. Koja je osnovna boja znakova opasnosti?
a) ţuta, a ivice trougla su crvene
b) plava, a simboli i natpisi su bijele boje
c) bijela, a ivice trougla su crvene
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 62
9. Da li oznake na kolovozu spadaju u saobraćajne znakove?
a) ne
b) da
10. Lice koje upravlja zapreţnim vozilom je?
a) vozaĉ vozila koje vuĉe upregnuta ţivotinja
b) vozaĉ motornog vozila
11. Znakovi po kojima su duţni postupati svi uĉesnici u saobraćaju moraju se ponovo
postaviti nakon svakog ukrštanja puteva, odnosno spajanja sa drugim putem, a to su:
a) znakovi opasnosti
b) znakovi izriĉitih naredbi, ako izriĉita naredba vaţi i poslije takvog ukrštanja
12. Da li se na znakovima turistiĉke signalizacije mogu koristiti simboli koji se
upotrebljavaju na saobraćajnim znakovima iz grupe znakova obavještenja?
a) da
b) ne
13. Oprema, znakovi i oznake za oznaĉavanje radova, prepreka i oštećenja kolovoza
spadaju u:
a) saobraćajnu opremu puta
b) svjetlosnu saobraćajnu signalizaciju i svjetlosne oznake
c) horizontalnu saobraćajnu signalizaciju na kolovozu i drugim površinama
14. Šta se podrazumijeva pod pojmom „kolovoz“?
a) dio površine puta namijenjen prvenstveno za saobraćaj vozila
b) dio boĉne strane puta
c) dio puta namijenjen za kretanje pješaka
15. Saobraćajna traka za spora vozila je:
a) dio kolovoza namijenjen za iskljuĉivanje vozila iz saobraćaja na putu
b) uzduţni dio kolovoza namijenjen za vozila koja sporom voţnjom smanjuju odvijanje
saobraćaja
c) obiljeţeni ili neobiljeţeni uzduţni dio kolovoza namijenjen za kretanje vozila u
jednom smjeru
16. Mreţu javnih puteva, zavisno od njihovog društvenog i privrednog znaĉaja, ĉine:
a) magistralni i regionalni putevi
b) šumski i zemljani putevi na neureĊenim površinama
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 63
17. Za šta sluţi zeleno trepćuće svjetlo?
a) upozorava uĉesnike u saobraćaju na skori prestanak zabrane prolaska i na pojavu
zelenog svjetla
b) upozorava uĉesnika u saobraćaju na prestanak slobodnog prolaska i na pojavu ţutog,
odnosno crvenog svjetla
18. Kako treba postupiti nailaskom na ovaj saobraćajni znak?
a) pripremiti se za savladavanje više uzastopnih krivina od kojih je prva udesno
b) uĉesnike u saobraćaju iza sebe upozoriti desnim pokazivaĉem pravca
19. Na koju opasnost upozorava ovaj saobraćajni znak?
a) na blizinu dijela puta gdje je uz kolovoz neutvrĊena bankina
b) na blizinu dijela puta gdje je zaleĊen kolovoz
20. Koji je taĉan naziv ovog saobraćajnog znaka?
a) zabrana saobraćaja za sva motorna vozila koja vuku prikljuĉno vozilo
b) zabrana saobraćaja za sva motorna vozila koja vuku lahku prikolicu
21. Koji je taĉan naziv ovog saobraćajnog znaka?
a) elektronska naplata putarine
b) zabrana korištenja radioaparata u vozilu
22. Koji je taĉan naziv ovog saobraćajnog znaka?
a) traka za zaustavljanje vozila u sluĉaju opasnosti
b) prostor rezervisan za zaustavljanje vozila javnog gradskog prijevoza
23. Koji je taĉan naziv ovog saobraćajnog znaka?
a) radionica za popravku guma
b) mjesto gdje moţete kontrolisati pritisak u gumama
24. Kojim vozilima je zabranjeno kretanje putem oznaĉenim ovim
saobraćajnim znakom?
a) biciklima;
b) autobusima i teretnim vozilima
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 64
25. Kojim vozilima je dozvoljeno kretanje putem oznaĉenim ovim
saobraćajnim znakom?
a) biciklima, mopedima i lahkim motociklima
b) motociklima
26. Šta oznaĉava ovaj saobraćajni znak?
a) zabranu saobraćaja za vozila koja prevoze opasne materije
iznad odreĊene koliĉine
b) zabranu saobraćaja za vozila
27. Koji je taĉan naziv ovog saobraćajnog znaka?
a) teren ureĊen za kampovanje u vozilima
b) zabranjeno kampovanje u vozilima
28. Koji je taĉan naziv ovog saobraćajnog znaka?
a) blizina mjesta na kojem se nalazi autopraonica
b) blizina mjesta gdje je zabranjeno pranje vozila
29. Koji je taĉan naziv ovog saobraćajnog znaka?
a) ukrštanje puteva istog znaĉaja
b) ukrštanje sporednih puteva pod oštrim uglom
30. Koji je taĉan naziv ovog saobraćajnog znaka?
a) pokretni most
b) blizina obale
31. Šta oznaĉava ovaj saobraćajni znak?
a) zabranu saobraćaja u oba smjera
b) zabranu saobraćaja u smjeru kretanja vozila
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 65
32. Šta oznaĉava ovaj saobraćajni znak?
a) produţetak puta sa prvenstvom prolaza
b) završetak puta ili dijela puta sa prvenstvom prolaza
33. Šta oznaĉava ovaj saobraćajni znak?
a) opasnost za koju nije predviĊen poseban znak
b) opasnost kad se krećemo klizavim kolovozom
34. Kojim vozilima nije dozvoljeno kretanje putem oznaĉenim
ovim saobraćajnim znakom?
a) vozilima ĉije je osovinsko opterećenje veće od odreĊenog na znaku
b) vozilima ĉije je osovinsko opterećenje manje od odreĊenog na znaku
35. Koji je taĉan naziv ovog saobraćajnog znaka?
a) zabrana saobraćaja za sva motorna vozila, osim motocikla
bez prikolice i mopeda
b) zabrana saobraćaja za sva motorna vozila, osim motocikla bez
prikolice
36. Koji je taĉan naziv ovog saobraćajnog znaka?
a) zabrana saobraćaja za bicikle
b) zabrana saobraćaja za bicikle i mopede
37. Šta oznaĉava ovaj saobraćajni znak?
a) obavezno obilaţenje s lijeve strane
b) obavezan smjer
38. Šta zabranjuje ovaj saobraćajni znak?
a) zaustavljanje vozila
b) parkiranje vozila
39. Koji je taĉan naziv ovog saobraćajnog znaka?
a) prvenstvo prolaza za vozila iz suprotnog smjera
b) dozvoljeni smjer
c) saobraćaj u oba smjera
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 66
40. Šta oznaĉava ovaj saobraćajni znak?
a) moguće neravnine i izboĉine na putu
b) opasnost od kamenja koje se obrušava na put
41. Šta oznaĉava ovaj saobraćajni znak?
a) blizinu prijelaza puta preko ţeljezniĉke pruge u nivou koja nije
obezbijeĊena branicima ili polubranicima
b) blizinu prijelaza puta preko ţeljezniĉke pruge u nivou koja je
obezbijeĊena branicima ili polubranicima
c) nailazak na drveni most
42. Koji je taĉan naziv ovog saobraćajnog znaka?
a) zabrana saobraćaja za vozila koja prevoze opasne materije
b) zabrana saobraćaja za teretna vozila koja prevoze opasne materije
43. Koji je taĉan naziv ovog saobraćajnog znaka?
a) zabrana saobraćaja za vozila koja prekoraĉuju odreĊeno
dvoosovinsko opterećenje
b) zabrana saobraćaja za vozila ĉije opterećenje po jednostrukoj
osovini prelazi opterećenje oznaĉeno na znaku
44. Koji je taĉan naziv ovog saobraćajnog znaka?
a) pješaĉka staza
b) zona smirenog saobraćaja
45. Koji je taĉan naziv ovog saobraćajnog znaka?
a) put sa jednosmjernim saobraćajem
b) obavezan smjer
46. Koji je taĉan naziv ovog saobraćajnog znaka?
a) pokretni most
b) blizina obale
47. Koji je taĉan naziv ovog saobraćajnog znaka?
a) ţivotinje na putu
b) divljaĉ na putu
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 67
48. Koji je taĉan naziv ovog saobraćajnog znaka?
a) zabrana pretjecanja svih motornih vozila, osim motocikla bez
prikolice i mopeda
b) zabrana pretjecanja svih motornih vozila, osim mopeda
49. Kojim vozilima nije dozvoljeno kretanje putem oznaĉenim
ovim saobraćajnim znakom?
a) vozilima ĉija ukupna visina premašuje visinu oznaĉenu na znaku
b) vozilima ĉija ukupna visina ne premašuje visinu oznaĉenu na znaku
50. Šta oznaĉava ovaj saobraćajni znak?
a) obavezne smjerove
b) dozvoljene smjerove
51. Šta oznaĉava ovaj saobraćajni znak?
a) najmanju dozvoljenu brzinu
b) najveću dozvoljenu brzinu
c) brzinu koja se preporuĉuje na odreĊenom dijelu puta
52. Šta oznaĉava ovaj saobraćajni znak?
a) poĉetak autoputa
b) poĉetak brzog puta
c) poĉetak puta rezervisanog za saobraćaj motornih vozila
53. Šta oznaĉava ovaj saobraćajni znak?
a) obavezno zaustavljanje vozila
b) nailazak na raskrsnicu regulisanu svjetlosnom saobraćajnom
signalizacijom
c) nastavljanje kretanja vozilom bez smanjenja brzine kretanja
54. Koji je taĉan naziv ovog saobraćajnog znaka?
a) zabrana polukruţnog okretanja
b) obavezno polukruţno okretanje
55. Koji je taĉan naziv ovog saobraćajnog znaka?
a) zabrana saobraćaja za vozila koja prevoze opasne materije
b) zabrana saobraćaja za vozila cisterne
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 68
56. Koji je taĉan naziv ovog saobraćajnog znaka?
a) zabrana saobraćaja za sva motorna vozila koja vuku prikljuĉno vozilo
b) zabrana saobraćaja za teretno vozilo koje vuĉe prikljuĉno vozilo
57. Šta oznaĉava ovaj saobraćajni znak?
a) obavezan smjer
b) obavezno polukruţno okretanje
58. Koji je taĉan naziv ovog saobraćajnog znaka?
a) zabrana odrţavanja sportskih priredbi na putu
b) prevrtanje ili iskliznuće vozila sa kolovoza
59. Koji je taĉan naziv ovog saobraćajnog znaka?
a) obavezno zaustavljanje
b) nailazak na put s prvenstvom prolaza
60. Šta oznaĉava ovaj saobraćajni znak?
a) najveće dozvoljeno odstojanje izmeĊu vozila
b) najmanje dozvoljeno odstojanje izmeĊu vozila
61. Koji je taĉan naziv ovog saobraćajnog znaka?
a) zabrana saobraćaja za sva motorna vozila
b) zabrana saobraćaja za sva motorna vozila, osim mopeda
62. Šta oznaĉava ovaj saobraćajni znak?
a) brzinu koja je preporuĉena
b) najmanju dopuštenu brzinu kretanja vozila
c) ograniĉenje brzine
63. Šta oznaĉava ovaj saobraćajni znak?
a) zabranu saobraćaja za vozila koja na toĉkovima koriste lance
b) poĉetak dijela puta na kojem motorna vozila, osim motocikla,
moraju imati propisanu zimsku opremu u zimskim uslovima
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 69
64. Šta oznaĉava ovaj saobraćajni znak?
a) prestanak ograniĉenja brzine od 80 km/h
b) dio puta gdje prestaje preporuĉena brzina od 80 km/h
c) dio puta gdje je preporuĉena brzina 80 km/h
65. Šta oznaĉava ovaj saobraćajni znak?
a) mjesto gdje prestaju sve zabrane
b) put ili dio puta na kojem vozila imaju prednost prolaza u odnosu
na vozila koja se kreću putevima koji se ukrštaju, odnosno
spajaju sa tim putem ili dijelom puta
c) prelazak puta preko ţeljezniĉke pruge
66. Šta oznaĉava ovaj saobraćajni znak?
a) dozvoljeni smjer
b) prvenstvo prolaza u odnosu na vozila koja dolaze iz suprotnog
smjera
c) put sa jednosmjernim saobraćajem
67. Koji je taĉan naziv ovog saobraćajnog znaka?
a) prestanak najmanje dopuštene brzine
b) prestanak preporuĉene brzine
c) prestanak ograniĉenja brzine
68. Šta oznaĉava ovaj saobraćajni znak?
a) zabranu kretanja za bicikliste i pješake
b) razdvojenu stazu za pješake i bicikliste kojom je zabranjeno
kretanje drugim uĉesnicima u saobraćaju
c) stazu za kretanje pješaka, bicikla i motocikla
69. Šta oznaĉava ovaj saobraćajni znak?
a) mjesto na putu gdje je postavljeno preventivno ulegnuće kao
objekat koji se koristi za smirivanje saobraćaja
b) mjesto na putu gdje je postavljena preventivna izboĉina kao
objekat koji se koristi za smirivanje saobraćaja
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 70
70. Šta oznaĉava ovaj saobraćajni znak?
a) blizinu mjesta na kojem se izvode radovi ili na kojem je prepreka na
putu
b) pribliţavanje mjestu na kojem je saobraćaj regulisan svjetlosnim
saobraćajnim znakovima
71. Šta oznaĉava ovaj saobraćajni znak?
a) blizinu dijela puta na kojem se ĉesto dogaĊaju saobraćajne
nezgode
b) blizinu dijela puta na kojem se dogodila saobraćajna nezgoda
72. Šta oznaĉava ovaj sobraćajni znak?
a) poĉetak autoputa
b) poĉetak puta rezervisanog za saobraćaj motornih vozila
73. Šta oznaĉava ovaj saobraćajni znak?
a) poloţaj puta sa pravom prvenstva prolaza
b) obavezno skretanje ulijevo
c) prvenstvo prolaza u svim smjerovima
74. Šta oznaĉava ovaj saobraćajni znak?
a) mjesto u naselju na kojem se ulazi u podruĉje u kojem se ne smije
upravljati vozilom brţe od brzine hoda pješaka budući da je
djeĉija igra dopuštena
b) mjesto u naselju na kojem se ulazi u podruĉje u kojem je dozvoljeno
upravljati vozilom brţe od brzine hoda pješaka
75. Šta oznaĉava ovaj saobraćajni znak?
a) blizinu i poloţaj puta koji nema izlaza (slijepi put)
b) zabranu skretanja ulijevo.
76. Šta zabranjuje ovaj saobraćajni znak?
a) parkiranje vozila
b) samo zaustavljanje vozila
c) zaustavljanje i parkiranje vozila
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 71
77. Šta oznaĉava ovaj saobraćajni znak?
a) blizinu raskrsnice na kojoj se saobraćaj odvija kruţno
b) kruţni tok saobraćaja
78. Šta oznaĉava ovaj saobraćajni znak?
a) vremensko ograniĉenje parkiranja
b) zonu u kojoj je ograniĉeno trajanje parkiranja
c) parkiralište
79. Šta oznaĉava ovaj saobraćajni znak?
a) zabranu prelaska za bicikl
b) obiljeţeni prijelaz biciklistiĉke staze
80. Šta oznaĉava ovaj saobraćajni znak?
a) mjesto gdje se nailazi na oštru krivinu
b) mjesto gdje se nailazi na blagu krivinu
c) mjesto gdje se izvode radovi na putu
ODGOVORI:
1.b); 2.a); 3.a); 4.c); 5.a); 6.b); 7.b); 8.c); 9.b); 10.a); 11.b); 12.a); 13.a); 14.a); 15.b); 16.a);
17.b); 18.a); 19.a); 20.a); 21.a); 22.a); 23.a); 24.b); 25.b); 26.b); 27.a); 28.a); 29.a); 30.a);
31.b); 32.b); 33.b); 34.a); 35.a); 36.a); 37.a); 38.b); 39.c); 40.b); 41.b); 42.a); 43.a); 44.a);
45.b); 46.b); 47.a); 48.a); 49.a); 50.b); 51.c); 52.a); 53.b); 54.a); 55.b); 56.b); 57.a); 58.b);
59.b); 60.b); 61.a); 62.b); 63.b); 64.b); 65.b); 66.b); 67.a); 68.b); 69b); 70.a) 71.b); 72.b);
73.a); 74.a); 75.a); 76.c); 77.a); 78.c); 79.b); 80.a).
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 72
SVJETLOSNI SAOBRAĆAJNI ZNAKOVI – SEMAFORI
UreĊaji za davanje svjetlosnih signala – semafori, dio su saobraćajne signalizacije.
Koriste se za regulisanje saobraćaja i oznaĉavanje radova i prepreka na putu.
Semafore moţemo podijeliti u nekoliko grupa:
semafori za regulisanje kretanja vozila;
semafori za regulisanje kretanja bicikala i mopeda na biciklistiĉkim stazama;
semafori za regulisanje pristupa;
semafori za regulisanje saobraćaja po saobraćajnim trakama;
semafori za regulisanje kretanja pješaka;
semafori za regulisanje kretanja tramvaja;
semafori za regulisanje kretanja odreĊenom brzinom;
semafori kojima se najavljuje pribliţavanje voza prijelazu puta preko ţeljezniĉke
pruge.
Semaforima se emituju svjetlosni signali, odnosno svjetla crvene, ţute, zelene i bijele
boje. Svjetlo moţe biti neprekidno ili trepćuće.
Svjetlosni saobraćajni znakovi mogu biti i sa grafiĉkim prikazom koji dodatno objašnjava
njegovo znaĉenje.
Slika 53. Svjetlosni saobraćajni znak – semafor
Semafori za regulisanje kretanja vozila
Postavljaju se na prilazu raskrsnici, na vertikalnom stubu. Svjetla su postavljena
vertikalno jedno ispod drugog. Na najvišem mjestu je postavljeno crveno, ispod njega
slijede ţuto i zeleno svjetlo.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 73
Semafor moţe biti postavljen i iznad saobraćajne trake, po horizontali. Svje tla su tada
poredana horizontalno. Najprije slijeva je crveno, a zatim slijede ţuto i zeleno.
Preĉnik kruga svjetla moţe biti 21cm ili 30cm.
Semafori za regulisanje kretanja vozila po saobraćajnim trakama
Koriste se za regulisanje kretanja vozila po saobraćajnim trakama, mijenjajući dozvoljeni
smjer kretanja vozila u traci, u odreĊenim periodima. Npr. u prijepodnevnim satima
saobraćajna traka je otvorena u smjeru od periferije ka centru grada, a u popodnevnim
satima je otvorena od centra ka periferiji grada.
Ovaj tip semafora postavlja se iznad saobraćajne trake na koju se odnosi (u kojoj će se
vršiti promjena smjera kretanja vozila) i to za svaku traku posebno.
Semafori za regulisanje kretanja pješaka
Za regulisanje kretanja pješaka uporebljavaju se semafori koji daju svjetlosne signale
crvene i zelene boje. Njima moţe biti pridodat ureĊaj za davanje zvuĉnog signala ili
ureĊaj za odbrojavanje preostalog vremena ĉekanja na promjenu crvenog signala.
Semafori za regulisanje kretanja tramvaja
Za regulisanje kretanja tramvaja upotrebljavaju se semafori koji daju svjetlosni signal u
vidu trake bijele boje na tamnoj pozadini. Svjetlosna traka moţe biti u horizontalnom,
vertikalnom ili kosom poloţaju ili kombinacija navedenih poloţaja.
Semafori za regulisanje kretanja odreĊenom brzinom
Semafori za regulisanje kretanja odreĊenom brzinom brojĉanom oznakom preporuĉuju
brzinu kojom se vozila trebaju kretati da bi na narednom semaforu imala slobodan prolaz.
Broj, koji oznaĉava preporuĉenu brzinu kretanja, predstavljen je bijelom bojom na
tamnoj pozadini.
Semafori na prijelazu puta preko ţeljezniĉke pruge u istom nivou
Svjetlosnim saobraćajnim znakovima na prijelazu puta preko ţeljezniĉke pruge u istom
nivou najavljuje se pribliţavanje voza, spuštanje branika ili polubranika ili se oznaĉava
da je branik ili polubranik u spuštenom poloţaju.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 74
Slika 54. Svjetlosni saobraćajni znak na pruţnim prijelazima
Svjetlosni saobraćajni znakovi daju se naizmjeniĉnim paljenjem dva okrugla crvena
svjetla i mogu im biti pridodati i zvuĉni ureĊaji. Svjetla koja se naizmeniĉno pale i gase
nalaze se u horizontalnom poloţaju na tabli, koja ima oblik jednakostraniĉnog trougla sa
vrhom okrenutim naviše, ĉije boje i mjere odgovaraju onima na znakovima opasnosti.
Ovaj znak se postavlja na mjestu neposredno ispred prijelaza puta preko ţeljezniĉke
pruge u nivou, sa ili bez branika, odnosno polubranika.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 75
Kemal Jaganjac, diplomirani inţinjer saobraćaja
Omer Begović, profesor tehniĉke kulture
Dţenita Demir, magistar odgojnih nauka
3. PRAVILA SAOBRAĆAJA
3.1. Uĉesnici u saobraćaju i saobraćajna pravila
Svaki uĉesnik u saobraćaju duţan je poštovati saobraćajna pravila i postupati u skladu sa
njima. Pravila saobraćaja ureĊena su Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
Saobraćajna pravila predstavljaju niz propisa – jedinstvenih pravila kojima se reguliše
ponašanje uĉesnika u saobraćaju kako bi se saobraćaj sigurno i nesmetano odvijao.
Pravila saobraćaja, izmeĊu ostalog, rješavaju razne moguće konfliktne situacije u
saobraćaju na putevima, koje mogu nastati meĊu uĉesnicima u saobraćaju, npr. u situaciji
gdje se rješava prvenstvo prolaza uĉesnika u saobraćaju na raskrsnici.
Bez pravila saobraćaja i bez centralizovanog upravljanja i regulisanja drumskog saobraćaja,
kojeg karakteriše masovnost uĉesnika, saobraćaj se ne bi mogao sigurno odvijati.
Organizacija kretanja uĉesnika u saobraćaju pomoću saobraćajnih pravila obuhvata sve uslove
i situacije kretanja.
Ovdje ćemo prezentovati samo dio saobraćajnih pravila. Više infomacija o pravilima
saobraćaja moţete pronaći u Zakonu o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u
Bosni i Hercegovini.
OPĆA PRAVILA: Svi uĉesnici u saobraćaju duţni su postupati u skladu s propisima o
pravilima saobraćaja, saobraćajnim znakovima postavljenim na putu i znakovima i naredbama
koje daju ovlaštena lica. TakoĊer, uĉesnici u saobraćaju duţni su postupati u skladu sa
saobraćajnim znakovima postavljenim na putu i kad se time odstupa od propisa o saobraćaju,
duţni su postupati prema svjetlosnom saobraćajnom znaku i kad se taj znak razlikuje od
pravila o prvenstvu prolaza izraţenom na istom mjestu drugim saobraćajnim znakom.
TakoĊer, duţni su postupati prema zahtjevima izraţenim pomoću znakova ili po naredbama
koje daju ovlaštena lica i kad se time odstupa od propisanih pravila saobraćaja ili znaĉenja
saobraćajnih znakova postavljenih na putu.
Kretanje vozila po putu: Vozaĉ mora za kretanje vozila koristiti iskljuĉivo put, odnosno
kolovoz ili saobraćajnu traku, odnosno stazu namijenjenu za saobraćaj one vrste vozila kojoj
pripada, osim u sluĉaju opasnosti. Vozaĉ je duţan kretati se vozilom desnom stranom
kolovoza u smjeru kretanja.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 76
Brzina kretanja: Vozaĉ je duţan brzinu kretanja vozila prilagoditi karakteristikama i stanju
puta, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, gustini
saobraćaja, saobraćajnim znakovima i drugim saobraćajnim uslovima, tako da vozilo moţe
pravovremeno zaustaviti pred svakom preprekom koju pod navedenim uslovima moţe
predvidjeti.
Prvenstvo prolaza: Na raskrsnici ili u susretu s drugim vozilom vozaĉ je duţan propustiti
vozilo koje dolazi s njegove desne strane, osim ako saobraćajnim znakom na putu nije
drugaĉije odreĊeno. Vozaĉ vozila, koje na raskrsnici skreće ulijevo, duţan je propustiti vozilo
koje, dolazeći iz suprotnog smjera, na raskrsnici zadrţava pravac svog kretanja ili skreće
udesno, osim ako postavljenim saobraćajnim znakom nije drugaĉije odreĊeno.
Zaustavljanje vozila je svaki prekid kretanja vozila na putu u trajanju do pet minuta, pri
ĉemu vozaĉ ne napušta vozilo, osim prekida radi postupanja po znaku ili pravilu kojim se
reguliše saobraćaj.
Slika 55. Zaustavljanje vozila
Parkiranje vozila je svaki prekid kretanja vozila, osim prekida radi postupanja po znaku
ili pravilu kojim se reguliše saobraćaj, koje se ne smatra zaustavljanjem (prekid kretanja
duţi od pet minuta).
Mimoilaţenje je prolaţenje uĉesnika u saobraćaju pored drugog uĉesnika u saobraćaju
koji dolazi iz suprotnog smjera.
Slika 56. Mimoilaţenje
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 77
Pretjecanje je prolaţenje uĉesnika u saobraćaju pored drugog uĉesnika u saobraćaju koji
se kreće kolovozom u istom smjeru.
Slika 57. Pretjecanje
Obilaţenje je prolaţenje uĉesnika u saobraćaju pored drugog uĉesnika u saobraćaju koji
se ne pomjera, pored objekta ili prepreke na kolovozu.
Slika 58. Obilaţenje
Propuštanje je radnja koju uĉesnik u saobraćaju preduzima kako bi omogućio kretanje
drugog uĉesnika u saobraćaju koji ima prvenstvo prolaza, tako da ne doĊe do promjene
dotadašnjeg naĉina kretanja uĉesnika u saobraćaju koji ima prvenstvo prolaza, odnosno
da ne doĊe do njihovog kontakta.
Slika 59. Propuštanje
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 78
Kolona vozila je niz od najmanje tri vozila koja su zaustavljena ili se kreću jedno iza
drugog istom saobraćajnom trakom u istom smjeru, ĉiji je naĉin kretanja meĊusobno
uslovljen i izmeĊu kojih bez ometanja ne moţe ući drugo vozilo.
Slika 60. Kolona vozila
Zvuĉni i svjetlosni znakovi upozorenja:
Vozaĉ je duţan upotrijebiti zvuĉni znak upozorenja kad god je u pitanju sigurnost
saobraćaja, a naroĉito:
1. na putu van naselja radi upozorenja drugog uĉesnika u saobraćaju kada ga ţeli preteći
ili obići ako bi nedavanjem tog znaka postojala opasnost od saobraćajne nesreće;
2. ako se pored kolovoza nalaze djeca koja ne obraćaju paţnju na kretanje vozila;
3. na putu van naselja prije ulaska u nepreglednu krivinu ili prije dolaska na prijevoj na
kojem je oteţano mimoilaţenje.
Od prvog sumraka do potpunog svanuća vozaĉ, prema pravilu, umjesto zvuĉnog znaka
upozorenja, upotrebljava svjetlosni znak upozorenja. Taj znak vozaĉ moţe upotrijebiti i u
naselju prilikom pretjecanja drugog vozila.
Presijecanje kolone pješaka: Vozaĉ ne smije vozilom presijecati kolonu djece, vojnika,
pogrebnu povorku i svaku drugu organiziranu kolonu pješaka koja se kreće po kolovozu.
Upotreba svjetala u saobraćaju: U vremenu od prvog sumraka do potpunog svanuća
(noću), kao i danju u sluĉaju smanjene vidljivosti, na vozilu u saobraćaju na putu, za
vrijeme upravljanja motornim vozilom moraju biti upaljena kratka svjetla.
Saobraćaj bicikala, mopeda, lahkih motocikala i motocikala: Biciklom na javnom
putu smije upravljati lice koje je navršilo 12 godina, a mopedom na javnom putu smije
upravljati lice koje je navršilo 14 godina i posjeduje odgovarajući dokument o
poznavanju propisa o sigurnosti saobraćaja. Vozaĉ bicikla i vozaĉ mopeda , ukoliko je
pokretan snagom vozaĉa, duţni su kretati se što bliţe desnoj ivici kolovoza, a ako postoji
biciklistiĉka staza, po biciklistiĉkoj stazi, odnosno traci. Ako se dva ili više vozaĉa
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 79
bicikala ili mopeda kreću u grupi, duţni su kretati se jedan za drugim. Ako na putu
postoji posebno ureĊena biciklistiĉka staza, vozaĉ mopeda , ukoliko je pokretan snagom
vozaĉa, i vozaĉ bicikla moraju se kretati desnom biciklistiĉkom stazom u odnosu na
smjer kretanja saobraćaja. Na biciklistiĉkim stazama ureĊenim i obiljeţenim za saobraćaj
bicikla i mopeda u oba smjera, vozila se moraju kretati desnom stranom u smjeru kretanja
vozila. Vozaĉ bicikla i vozaĉ mopeda smiju se kretati samo po onim saobraćajn im
površinama po kojima je kretanje takvim vozilima dozvoljeno. Vozaĉ bicikla, mopeda,
lahkog motocikla i motocikla treba upravljati vozilom na naĉin kojim se ne umanjuje
stabilnost vozila i ne ometaju drugi uĉesnici u saobraćaju, a naroĉito ne smije skida ti
ruke s upravljaĉa, pridrţavati se za drugo vozilo, prevoziti, vući ili gurati predmete koji
ga mogu ometati u upravljanju vozilom, ili ugroţavati druge uĉesnike u saobraćaju.
Vozaĉ bicikla, mopeda, lahkog motocikla i motocikla moţe prevoziti druga lica samo ako
na vozilu postoje posebna sjedišta i oslonci za noge, a vozaĉ motocikla moţe to ĉiniti i u
boĉnoj prikolici. Vozaĉ bicikla, mopeda, lahkog motocikla, motocikla, tricikla, lahkog
ĉetverocikla ili ĉetverocikla i lica koja se prevoze tim vozilima moraju pravilno koristiti
zaštitnu kacigu za vrijeme voţnje, a u periodu od prvog sumraka do potpunog svanuća,
kao i danju u sluĉaju smanjene vidljivosti, vozaĉ bicikla mora pravilno koristiti i
svjetloodbojni prsluk.
Kretanje pješaka po kolovozu:
Opća pravila za kretanje pješaka: Pješak se ne smije, po pravilu, kretati i zadrţavati na
kolovozu. Ako se pješak kreće po kolovozu, on se mora kretati što bliţe ivici kolovoza i
to veoma paţljivo i na naĉin kojim ne ometa ili ne spreĉava saobraćaj vozila. Na putu
koji ima trotoar ili drugu površinu odreĊenu za kretanje pješaka, odnosno površinu pored
kolovoza pogodnu za kretanje pješaka, pješak je duţan kretati se tim površinama. Na
putu na kojem ne postoji trotoar ili druga površina odreĊena za kretanje pješaka, odnosno
pogodna za kretanje pješaka, a koju pješaci ne mogu koristiti iz bilo kojeg razloga,
pješaci se mogu kretati kolovozom. Na kolovozu je zabranjeno igranje, voţnja djeĉijim
biciklom, romobilom, koturaljkama i sliĉno, kao i sankanje, skijanje i drugo, osim ako je
to posebno dozvoljeno. Pješak, koji namjerava prijeći kolovoz na mjestu na kojem ne
postoji obiljeţen pješaĉki prijelaz, ne smije stupiti na kolovoz ako time ometa saobraćaj
vozila.
Strana kretanja pješaka: Kad se pješak kreće kolovozom na javnom putu van naselja,
duţan je kretati se uz lijevu ivicu kolovoza u smjeru kretanja, a noću i danju u uvjetima
smanjene vidljivosti, mora biti osvijetljen ili oznaĉen svjetloodbojnim prslukom, a
kretanje u grupi izvoditi krećući se jedan iza drugog. Pješak se moţe kretati uz desnu
ivicu kolovoza samo kad je takvo kretanje za njega sigurnije (nepregledna krivina,
provalija, usjek, zasjek, odron i sl.). Pješak koji gura ruĉna kolica, bicikl, lahki motocikl
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 80
ili motocikl, lica koja se kreću pomoću pokretnih stolica za nemoćna lica, kao i
organizirana kolona pješaka, moraju se kretati uz desnu ivicu kolovoza u smjeru kretanja.
Prelazak pješaka preko kolovoza: Pješak je duţan prelaziti preko kolovoza i
biciklistiĉke staze paţljivo i najkraćim putem nakon što se, prije stupanja na kolovoz,
uvjeri da to moţe uĉiniti na siguran naĉin. Na putu, koji ima obiljeţene pješaĉke prijelaze
ili posebno izgraĊene prijelaze, odnosno prolaze za pješake, pri prelaţenju puta , pješak je
duţan kretati se tim prijelazima, odnosno prolazima, ako oni nisu od njega udaljeni više
od 100 m.
Prelazak pješaka preko kolovoza na obiljeţenom pješaĉkom prijelazu: Na
obiljeţenom pješaĉkom prijelazu, na kojem je saobraćaj pješaka regulisan svjetlosnim
saobraćajnim znakovima za pješake, pješak je duţan postupati prema tim znakovima. Na
obiljeţenom pješaĉkom prijelazu na kojem saobraćaj pješaka nije regulisan posebnim
svjetlosnim saobraćajnim znakovima za pješake, ali je saobraćaj vozila regulisan
svjetlosnim saobraćajim znakovima za vozila ili znakovima koje daju ovlaštena lica,
pješaci mogu prelaziti kolovoz samo dok im je datim znakom dozvoljen prijelaz
kolovoza. Na obiljeţenom pješaĉkom prijelazu na kojem saobraćaj nije regulisan
svjetlosnim saobraćajnim znakovima, ni znakovima koje daje ovlašteno lice, prije
stupanja na pješaĉki prijelaz, pješak je duţan obratiti paţnju na udaljenost i brzinu vozila
koja mu se pribliţavaju.
Obaveze vozaĉa prema pješacima: Ako je saobraćaj na obiljeţenom pješaĉkom prijelazu
regulisan svjetlosnim saobraćajnim znakovima ili znakovima ovlaštenog lica, vozaĉ je
duţan zaustaviti vozilo ispred pješaĉkog prijelaza kad mu je datim znakom zabranjen
prolaz, a ako mu je na takvom prijelazu datim znakom dozvoljen prolaz, vozaĉ ne smije
ometati prolaz pješaka koji su već stupili na pješaĉki prijelaz.
Ako se obiljeţeni pješaĉki prijelaz nalazi na ulazu na boĉni put, vozaĉ koji skreće na taj
put duţan je skretanje vršiti smanjenom brzinom i propustiti pješake koji su već stupili ili
stupaju na pješaĉki prijelaz i, po potrebi, zaustaviti vozilo kojim upravlja da bi propustio
pješake.
Ako na obiljeţenom pješaĉkom prijelazu saobraćaj nije regulisan ureĊajima za davanje
svjetlosnih saobraćajnih znakova ni znakovima ovlaštenog lica, vozaĉ je duţan zaustaviti
vozilo pred takvim pješaĉkim prijelazom kako bi propustio pješake koji prelaze pješaĉki
prijelaz ili stupaju na isti ili nedvosmisleno pokazuju namjeru da preĊu preko pješaĉkog
prijelaza.
Na kolovozu s dvije ili više saobraćajnih traka za saobraćaj u istom smjeru zabranjeno je
prolaţenje pored vozila koje je zaustavljeno ili koje usporava ispred pješaĉkog prijelaza
da bi propustilo pješake.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 81
Vozaĉ koji skreće na boĉni put, na ĉijem ulazu ne postoji obiljeţen pješaĉki prijelaz ,
duţan je skretanje izvršiti smanjenom brzinom i ne smije ugroziti pješake koji su već
stupili na kolovoz.
Vozaĉ koji se kreće po mokrom kolovozu u naseljenom mjestu duţan je prilagoditi
brzinu kretanja vozila tako da izbjegne prskanje pješaka koji se kreću ivicom kolovoza ili
trotoara.
Vozila pod pratnjom: Vozilima pod pratnjom podrazumijevaju se vozila kojima je
dodijeljena pratnja policije ili vojne policije, s posebnim motornim vozilima opremljenim
ureĊajima za davanje posebnih zvuĉnih i svjetlosnih znakova crvene i plave boje, i to za
vrijeme dok se ti znakovi daju.
Vozaĉ koji na putu susretne vozilo ili kolonu vozila pod pratnjom i vozaĉ kojeg sustigne
vozilo ili kolona vozila pod pratnjom duţni su ustupiti prvenstvo prolaza, omogućiti
nesmetan prolaz, a, po potrebi, zaustaviti vozilo, umjesto dugih svje tala noću upotrijebiti
kratka svjetla za osvjetljavanje puta, strogo se pridrţavati naredbi koje im daju lica iz
pratnje i kretanje nastaviti tek nakon što proĊu sva vozila pod pratnjom.
Vozila pod pratnjom imaju pravo prvenstva prolaza u odnosu na sva druga vozila, osim u
odnosu na vozila koja se kreću raskrsnicom na kojoj je saobraćaj regulisan svjetlosnim
saobraćajnim znakovima ili znakovima ovlaštenog lica. Na njih se ne primjenjuju
odredbe o ograniĉenju brzine, zabrani pretjecanja i obilaţenja kolone vozila i zabrani
presijecanja kolone pješaka, pod uslovom da ne ugroţavaju sigurnost drugih uĉesnika u
saobraćaju.
Da bi omogućili nesmetan prolaz vozilima, pješaci su se duţni skloniti s kolovoza dok ta
vozila proĊu.
Vozila s pravom prvenstva prolaza: Na vozila sluţbe hitne pomoći, vatrogasna vozila i
vozila policije i sudske policije, vojna vozila i vozila Graniĉne policije Bosne i
Hercegovine, kad posebnim ureĊajima daju svjetlosne i zvuĉne znakove, ne primjenjuju
se odredbe o ograniĉenju brzine, zabrani pretjecanja i obilaţenja kolone vozila i zabrani
presijecanja kolone pješaka. Ta vozila imaju pravo prvenstva prolaza u odnosu na sva
druga vozila, osim u odnosu na vozila pod pratnjom i vozila koja se kreću raskrsnicom na
kojoj je saobraćaj regulisan svjetlosnim saobraćajnim znakovima ili znakovima
ovlaštenog lica, pod uslovom da ne ugroţavaju sigurnost drugih uĉesnika u saobraćaju.
Kako bi omogućili prolaz vozilima s pravom prvenstva prolaza, pješaci su se duţni
skloniti s kolovoza, a ostala vozila propustiti i, prema potrebi, zaustaviti se dok ta vozila
proĊu.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 82
Kad vozilo policije ili vojno vozilo upotrebom plavih svjetala osigurava prolaz jednom
vozilu ili koloni vozila koja se kreću iza njega, vozaĉi su duţni obratiti paţnju i na vozila
kojima se osigurava prolaz, propustiti ih i, prema potrebi, zaustaviti svoja vozila dok ta
vozila proĊu.
U pogledu meĊusobnog prava prvenstva prolaza, za vozila s pravom prvenstva prolaza
vaţe odredbe o prvenstvu prolaza.
Prijevoz lica vozilima: U motornom vozilu, odnosno na vozilu i prikljuĉnom vozilu u
saobraćaju na putu, osim u teretnom vozilu policije i oruţanih snaga, dozvoljeno je
prevoziti onoliko lica koliko je oznaĉeno u potvrdi o registraciji na mjestima koja su za
to predviĊena.
Na teretnom vozilu u prostoru za smještaj tereta i prikljuĉnom vozilu koje vuĉe traktor
moţe se prevoziti najviše pet lica, a u tovarnom prostoru motokultivatora mogu se
prevoziti najviše tri lica koja utovaraju ili istovaraju teret ili obavljaju poljoprivredne ili
druge radnje.
Lica koje se prevoze u tovarnom prostoru ne smiju stajati ili sjediti na stranicama
karoserije, na nestabilnom teretu ili teretu koji prelazi visinu tovarnog sanduka.
U zatvorenom prostoru vozila koje se ne moţe iznutra otvoriti ne smiju se prevoziti lica.
Vozilima organa za izvršenje kriviĉnih i prekršajnih sankcija smiju se prevoziti lica i to
samo za sluţbene potrebe. U prikljuĉnom vozilu za stanovanje (kamp-prikolica) ne smiju
se prevoziti lica.
Vozaĉ ne smije pokrenuti vozilo dok putnici sigurno ne uĊu, odnosno izaĊu iz vozila i
dok vrata ne budu zatvorena. Za vrijeme kretanja vozila, ne smije se uskakati u vozilo,
iskakati iz vozila ili se naginjati van vozila, ne smiju se otvarati vrata, isturati dijelovi
tijela iz vozila te se ne smije voziti na vanjskim dijelovima vozila ili na traktorskim
prikolicama.
Na vanjskim dijelovima vozila i prikljuĉnog vozila mogu se voziti lica koja obavljaju
poslove svog radnog mjesta, a u vezi s namjenom vozila (npr. na vozilima vatrogasne
sluţbe, komunalne sluţbe, elektrodistribucije i drugih djelatnosti) dok su na duţnosti ako
je na tim vozilima ugraĊena platforma za stajanje i drţaĉi.
Vozaĉ bicikla stariji od 18 godina moţe na biciklu prevoziti dijete do osam godina
starosti ako je na biciklu ugraĊeno posebno sjedište prilagoĊeno veliĉini djeteta i ĉvrsto
spojeno s biciklom. Dijete mlaĊe od 12 godina ne smije se prevoziti na mopedu, triciklu,
motociklu i ĉetvorociklu. U prostoru za smještaj tereta vozila zabranjeno je prevoziti lica
mlaĊa od 15 godina.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 83
PITANJA I ZADACI:
1. Zaustavljanje vozila je:
a) svaki prekid kretanja vozila do 15 minuta, osim prekida kretanja koje se pravi da bi se
postupilo po znaku ili pravilu saobraćaja
b) svaki prekid kretanja vozila na putu u trajanju do 5 minuta, osim prekida koje se pravi
da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se reguliše saobraćaj
2. Da li je vozaĉu zabranjeno pretjecati vozilo koje se pribliţava obiljeţenom
pješaĉkom prijelazu ili koje prelazi pješaĉki prijelaz ili koje je stalo radi
propuštanja pješaka na tom prijelazu?
a) nije ukoliko postoje dvije saobraćajne trake u jednom smjeru
b) nije ukoliko ga pješaci propuštaju
c) zabranjeno je
3. U kojoj situaciji za vrijeme upravljanja vozilom vozaĉ nije duţan da postupi na
naĉin odreĊen saobraćajnim znakovima?
a) ako upravlja putniĉkim automobilom
b) ako znak nije blagovremeno uoĉio
c) ukoliko postupa po naredbi ovlaštenog lica
4. Za osvjetljenje puta vozaĉ motornog vozila u pravilu koristi:
a) kratka svjetla
b) duga svjetla
5. Na raskrsnici i na drugom mjestu na kojem je saobraćaj regulisan ureĊajima za
davanje svjetlosnih saobraćajnih znakova, nakon gašenja zelenog svjetla, upaljeno
ţuto svjetlo ima sljedeće znaĉenje:
a) obavezu za sve uĉesnike u saobraćaju da se kreću naroĉito oprezno
b) zabranu prolaza za sva vozila
c) zabranu prolaza, osim za vozila koja se, u ĉasu kad se ţuto svjetlo pojavi, nalaze na
tolikoj udaljenosti od svjetlosnog saobraćajnog znaka da se ne mogu bezbjedno
zaustaviti, a da ne proĊu taj svjetlosni znak, a za ostale uĉesnike zabranu prolaza
6. Koliko vozila u nizu ĉini kolonu?
a) najmanje 3 vozila
b) najmanje 5 vozila
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 84
7. Svjetlosni saobraćajni znak „ţuto trepćuće svjetlo“ upozorava sve uĉesnike u
saobraćaju:
a) na najavu crvenog svjetla
b) na najavu zelenog svjetla
c) na kretanje sa povećanom opreznošću te da ureĊaj za davanje svjetlosnih znakova nije
u funkciji regulisanja saobraćaja
8. Prolaţenje vozilom pored drugog vozila koje se po istom kolovozu kreće iz suprotnog
smjera je:
a) pretjecanje
b) mimoilaţenje
9. Radnja pretjecanja i obilaţenja se, po pravilu, obavlja:
a) sa obje strane vozilom kojim se pretjeĉe ili obilazi
b) sa lijeve strane vozila koje se pretjeĉe ili obilazi
c) sa desne strane vozila koje se pretjeĉe ili obilazi
10. Organizovana kolona pješaka, kada se kreće po kolovozu, mora se kretati:
a) uz desnu ivicu kolovoza u smjeru kretanja
b) uz lijevu ivicu kolovoza u smjeru kretanja
11. Pješak koji gura bicikl po kolovozu mora se kretati:
a) uz lijevu ivicu kolovoza u smjeru kretanja
b) uz desnu ivicu kolovoza u smjeru kretanja
12. Kako su duţni postupati pješaci ako im u susret dolazi vozilo sa pravom prvenstva
prolaza?
a) duţni su omogućiti vozilu nesmetan prolaz
b) duţni su nastaviti kretanje jer pješak ima prednost
13. Vozila sa pravom prvenstva prolaza su:
a) vozila sluţbe hitne pomoći, vatrogasna vozila i vojna vozila
b) vozila inspekcijskih sluţbi
14. Koja svjetla moraju biti upaljena na vozilu za vrijeme upravljanja motornim
vozilom danju?
a) duga svjetla
b) svjetla za oznaĉavanje puta
c) kratka svjetla
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 85
15. Vozaĉ koji na putu susretne vozilo ili kolonu vozila pod pratnjom i vozaĉ kojeg
sustigne vozilo ili kolona vozila pod pratnjom duţan je:
a) obavezno zaustaviti svoje vozilo i propustiti vozila pod pratnjom
b) ustupiti prvenstvo prolaza, omogućiti nesmetan prolaz vozilima pod pratnjom, a po
potrebi i zaustaviti svoje vozilo
16. Da li vozaĉ moţe danju upotrijebiti svjetlosni znak upozorenja?
a) da, ako takav naĉin upozorenja drugim uĉesnicima u saobraćaju više odgovara u
uslovima na putu
b) ne, svjetlosni znak upozorenja se upotrebljava iskljuĉivo noću
17. Vozaĉ vozila kojem je dat znak za pretjecanje s njegove lijeve strane ne smije:
a) smanjivati brzinu kretanja svog vozila
b) povećavati brzinu kretanja vozila dok se drugim vozilom vrši radnja pretjecanja
c) ukljuĉiti desni pokazivaĉ smjera radi iskljuĉivanja vozilom iz saobraćaja
18. Šta je parkiranje?
a) prekid kretanja vozila u trajanju duţem od pet minuta, osim prekida koji se ĉine da bi
se postupilo po znaku ili pravilu kojim se reguliše saobraćaj
b) prekid kretanja vozila u trajanju do pet minuta, osim prekida koji se ĉine da bi se
postupilo po znaku ili pravilu kojim se reguliše saobraćaj
c) prekid kretanja vozila u trajanju duţem od tri minute, ukljuĉujući i prekide koji se ĉine
da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se reguliše saobraćaj
19. Kad na raskrsnici vozila dolaze iz suprotnih smjerova i skreću ulijevo, vozaĉi se
mimoilaze:
a) sa svoje lijeve strane
b) sa svoje desne strane
20. U saobraćajnoj situaciji kao na slici, plavi putniĉki automobil:
a) ne ĉini prekršaj jer je prijelaz preko pruge regulisan svjetlosnim
saobraćajnim znakom
b) ĉini prekršaj
ODGOVORI:
1.b); 2.c); 3.c); 4.b); 5.c); 6.a); 7.c); 8.b); 9.b); 10.a); 11.b); 12.a); 13.a); 14.c); 15.b); 16.a);
17.b); 18.a); 19.b); 20.b);
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 86
Kemal Jaganjac, diplomirani inţinjer saobraćaja
Omer Begović, profesor tehniĉke kulture
Hasan Dupovac, diplomirani kriminalista
Melisa Mizdrak, diplomirana psihologinja
4. BEZBJEDNOST SAOBRAĆAJA
4.1. Osnovni ĉinioci bezbjednosti, negativne pojave u saobraćaju i
njihovo suzbijanje
ĈOVJEK KAO FAKTOR BEZBJEDNOSTI U SAOBRAĆAJU
Istraţivanja pokazuju da za sigurno uĉešće u saobraćaju više nisu primarna znanja i
steĉene vještine, već upravo ponašanje i nivo saobraćajne kulture uĉesnika. Znamo da niti
jedan predavaĉ u autoškoli neće reći kandidatu da vozi prebrzo, niti jedan kandidat neće
poloţiti test iz poznavanja saobraćajnih propisa ako pogrešno odgovori na pitanja, a ipak se
dešavaju saobraćajne nesreće sa velikom smrtnošću. Zašto je to tako?
Moţemo zakljuĉiti da nije rijeĉ o nepostojanju znanja i vještinja, nego je rijeĉ o
neprimjerenom ponašanju, agresivnosti, nedostatku odgoja i saobraćajne kulture te o
precjenjivanju svojih sposobnosti i podcjenjivanju opasnosnosti i rizika. Budući da je ĉovjek
vrlo vaţan faktor efikasnosti saobraćaja i bezbjednosti ljudi, potrebno je steći što više znanja o
ĉovjeku i njegovim karakteristikama u saobraćaju.
Ljudski faktor u saobraćaju Tim Herberry je definisao kao skup više faktora, a to su: iskustvo,
uzrast, spol, ĉula, liĉnost, ponašanje vozaĉa te reakciono vrijeme.
STAROSNA DOB VOZAĈA
Starosna dob vozaĉa jedan je od bitnih faktora prilikom nastanka saobraćajnih nezgoda.
Neovisno od populacije vozaĉa koja se posmatra, istiĉu se dvije posebne grupe koje su više
zastupljene u uĉestalosti nezgoda:
1. mlaĊe dobne grupe, do 24 godine starosti i
2. starije dobne grupe, od 60 godina pa na više
Poseban problem u bezbjednosti saobraćaja u svim zemljama ĉine mlaĊi vozaĉi. Mladost je
period nemira, traţenje senzacija, a ponašanje mladih na putu dio je njihovog općeg stila
ponašanje. Kaţemo da vozaĉi voze onako kako ţive. Na drugoj strani, kod starijih dobnih
skupina, psihofiziološke funkcije opadaju i dolazi do povećanja individualnih razlika.
Istraţivanja provedena na razliĉitim dobnim skupinama pokazala su prednost mlaĊih i
osrednjih vozaĉa u odnosu na starije vozaĉe.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 87
ISKUSTVO
Iskustvo u saobraćaju nije potpuno definisano, ali se u statistiĉkim razmatranjima uzima kao
duţina vozaĉkog staţa. Broj saobraćajnih nesreća opada sa godinama voţnje. Utjecaj iskustva
je najizraţeniji na poĉetku, u prvoj godini voţnje, a kasnije efekti opadaju. Kod mladih
vozaĉa se vidi kako sazrijevanje sa godinama voţnje dovodi do opadanja nezgoda
povećanjem iskustva. Na uzorku vozaĉa od 16 do 19 godina ustanovljeno je blago opadanje
nezgoda u voţnji nakon dvije godine voţnje. Nije precizno odreĊeno šta je to što ĉini iskustvo
i dovodi do opadanja nezgoda sa godinama voţnje,. Pretpostavka da se radi o vještini voţnje
nije dovoljno prihvatljiva jer vozaĉi koji voze trkaća vozila imaju nesrazmjerno bolju tehniku
voţnje i ĉine vrlo riziĉne manevre. Prihvatljivije je reći da vozaĉi vremenom steknu odreĊenu
zrelost u saobraćaju koja se ispoljava u shvatanju i prilagoĊavanju saobraćajnoj situaciji.
SPOL
Kada se posmatra poštivanje saobraćajnih pravila, ţene se više pridrţavaju saobraćajnh
pravila od muškaraca. Muškarci ĉešće uĉestvuju u saobraćajnim nezgodama nego ţene i to u
nezgodama koje su najĉešće fatalnog karaktera. Generalno, polne razlike u sklonosti ka
uzrokovanju saobraćajnih nezgoda dolaze na osnovu razlika u osobinama liĉnosti i ponašanja.
U simuliranoj voţnji pokazano je da muškarci voze bliţe središnjoj liniji, voze brţe i sa
većom uĉestalošću koriste pedale gasa. Ţene su više oprezne, kritiĉki prilaze problemu
saobraćaja i mnogo sporije voze. Ţene više poštuju saobraćajna pravila, one manje piju, imaju
više saosjećanja i manje su ekstravertirane.
PONAŠANJE VOZAĈA
Tokom voţnje, vozaĉi moraju obraditi veliki broj informacija. Najveći dio informacija
predstavljaju vizuelni elementi kao što su: sam put, druga vozila, pješaci, saobraćajni znakovi,
pejzaţ i sl. Ponašanje vozaĉa ovisi od brzine donošenja odluka, prepoznavanja objekata,
detekcije saobraćajnih znakova i reakcije na njih.
LIĈNOST
Uloga osobina liĉnosti u ponašanju vozaĉa je problem koji je već privukao paţnju brojnih
istraţivaĉa, naroĉito zbog toga što se ljudski faktor pokazuje kao najznaĉajniji uzrok
saobraćajnih nesreća. Iz odnosa ĉovjek – vozilo – put proizilazi da svaka od ovih komponenti
moţe biti faktor koji dovodi do pojave saobraćajnog traumatizma. Na osnovu istraţivanja
Treata i saradnika, u 57% sluĉajeva ljudski faktor je jedini uzroĉnik nezgoda, a zajedno sa
drugim faktorima prisutan je u 90% saobraćajnih nezgoda. Svaki vozaĉ je liĉnost sa svim
općim i individualnim karakteristikama koje uslovljavaju njegovu aktivnost. Kada govorimo o
liĉnosti, neophodno je spomenuti sposobnosti, temperament, karakter, emocionalnu zrelost,
reakciju na frustracije i sl.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 88
Za sigurno uĉešće u saobraćaju, sposobnosti predstavljaju vaţan faktor bezbjednosti.
Primarne sposobnosti za vozaĉa i druge uĉesnike u saobraćaju su:
tjelesne, zdravstvene i fiziĉke (optimalna fiziĉka konstitucija, optimalan zdravstveni
status)
mentalno-intelektualne (inteligencija)
psihomotorne (sposobnost izvoĊenja spretnih, brzih i meĊusobno povezanih pokreta)
ĉulne (vid, sluh, osjeti kretanja i ravnoteţe)
PUT KAO ĈINILAC BEZBJEDNOSTI SAOBRAĆAJA
Vrsta puta
Sa gledišta bezbjednosti saobraćaja, putevi se mogu klasifikovati u tri kategorije:
– brzi putevi (autoputevi, brzi putevi i putevi rezervisani za saobraćaj motornih
vozila),
– ostali otvoreni (ruralni) putevi i
– gradske ulice.
Navedene tri kategorije puteva razlikuju se po reţimu saobraćaja, strukturi uĉesnika u
saobraćaju, brzini kretanja, tehniĉko-tehnološkim karakteristikama, strukturi i uĉestalosti
konflikata u saobraćaju i sl. Na osnovu istraţivanja u najrazvijenim zemljama, odreĊeni su
rizici uĉešća u nezgodama na razliĉitim putevima.
Autoputevi su najbezbjedniji putevi. Na ostalim otvorenim putevima za mješoviti saobraćaj
(ruralni putevi) rizik nezgode je tri, a na gradskim ulicama šest puta veći.
Trasa puta
Na rizik nastanka saobraćajne nezgode znaĉajno utjeĉu promjene radijusa krivina i nagiba
kolovoza. Ako se na putu smjenjuju duge prave dionice i dionice sa oštrim krivinama ili se
smjenjuju ravne dionice sa strmim dionicama, prosjeĉan broj nezgoda raste, u odnosu na
puteve sa ujednaĉenim uslovima voţnje.
Nagibi i oštri radijusi krivina utjeĉu na bezbjednost saobraćaja i na ostalim (pravim i ravnim)
dionicama. Naime, nepovoljni radijusi i nagibi dodatno zamaraju vozaĉe, doprinose napetosti,
nestrpljivosti i agresivnosti, što dolazi do izraţaja i poslije ovih dionica. Neki tipovi nezgoda
(npr. nezgode pri pretjecanju) koncentrišu se na pravcima poslije serije oštrih krivina i na
ravnim dionicama poslije duţih uspona.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 89
Prosjeĉan broj prikljuĉnih puteva (raskrsnica)
Broj nezgoda raste sa porastom broja raskrsnica po kilometru puta.
Ovo je logiĉno jer svaka raskrsnica predstavlja veći broj konflikata i opasnih situacija koje se
mogu realizovati u nezgodu. Rizik nezgode je veći u raskrsnicma sa više prilaza, sa
intenzivnijim saobraćajem (a posebno sa više vozila iz sporednih puteva) i većim brzinama
ispred raskrsnica.
S druge strane, raskrsnice zamaraju vozaĉe, stvaraju uslove za agresivnost i druge negativne
pojave koje povećavaju rizik nezgode i izmeĊu raskrsnica.
Stanje kolovoza
Na mokrom i prljavom kolovozu oteţano je upravljanje i koĉenja vozila. Posebno su opasne
promjene stanja kolovoza. Najviše nezgoda dogaĊa se u vrijeme prvih kiša poslije duţeg
suhog perioda. Poslije duţeg perioda sa lošom podlogom, vozaĉi prilagoĊavaju svoje
ponašanje i rizik nezgode opada pa je zato u zimskim mjesecima manji broj saobraćajnih
nezgoda. S druge strane, vozaĉi voze sporije pa je i teţina ovih nezgoda manja.
Prepreke pored puta
Pored puta se ĉesto nalaze razliĉite prepreke (stablo drveta, betonski i drugi stubovi, ĉvrsti
objekti, vegetacija i sl.) koji utjeĉu na aktivnu i pasivnu bezbjednost saobraćaja. Ako ometaju
preglednost, ove prepreke mogu doprinijeti nastanku nezgode.
Na bezbjednost saobraćaja utjeĉu brojni elementi koji se ne odnose ni na ĉovjeka, niti na
vozilo, niti na put. Ove elemente pripisujemo okolini. Najznaĉajnije utjecaje na bezbjednost
saobraćaja imaju: standard (pojedinca i društva), drţavno ureĊenje, organizacija i kvalitet rada
institucija, bezbjednosti saobraćaja, sistem obrazovanja i odgoja, zakoni i drugi propisi,
dosljednost kaţnjavanja, rad policije i sudstva, stanje zdravstvene zaštite, stavovi o
bezbjednosti saobraćaja, koordinacija i kooperacija svih subjekata bezbjednosti saobraćaja,
porodica, meteorološke prilike, saobraćajni i drugi uslovi, urbanistiĉko planiranje prostora i sl.
Nepovoljni vremenski uslovi
U vrijeme padavina (grad, kiša ili snijeg) raste rizik od nezgode. Skandinavska istraţivanja su
pokazala da neoĉekivane snijeţne padavine, prvi jesenji snijeg i padavine poslije duţih
perioda bez padavina znaĉajno povećavaju rizik nezgoda, a posebno nezgoda sa nastradalim
uĉesnicima. Uĉesnici u saobraćaju se vremenom privikavaju na loše vremenske uslove i ovaj
negativan utjecaj slabi.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 90
VOZILO KAO ĈINILAC BEZBJEDNOSTI SAOBRAĆAJA
Djelimiĉan razlog za relativno malo uĉešće vozila u nastanku saobraćajnih nezgoda leţi u
ĉinjenici da je ponekad veoma teško utvrditi da li je nedostatak na vozilu izazvao nezgodu ili
je posljedica nezgode.
Elementi bezbjednosti vozila su:
- elementi aktivne bezbjednosti,
- elementi pasivne bezbjednosti,
- katalitiĉki elementi bezbjednosti.
Elementi pasivne bezbjednosti vozila su:
- karoserija vozila,
- sigurnosni pojasevi,
- vazdušni jastuci,
- nasloni za glavu,
- unutrašnjost vozila (oblikovanje prostora),
- vanjski dijelovi na vozilu,
- kacige za lica na vozilima sa dva toĉka,
- ostali pasivni elementi.
KAROSERIJA VOZILA
Jednu od najvaţnijih mjera pasivne bezbjednosti, odnosno zaštite vozaĉa i putnika, kod
putniĉkih automobila predstavlja sigurnosna konstrukcija karoserije.
Karoserija putniĉkog vozila sastoji se iz tri osnovna dijela:
- dio za smještaj pogonskog agregata,
- dio za smještaj putnika i
- dio za smještaj prtljaga.
Prednji i zadnji dio karoserije trebaju biti deformabilni kako bi svojom deformacijom pri
sudaru prigušili cjelokupnu kinetiĉku energiju i na taj naĉin zaštitili srednji dio. Dio za
smještaj putnika treba predstavljati krutu kutiju koja ima znatno veću otpornost od ostala dva
dijela automobila.
SIGURNOSNI POJASEVI
Sigurnosni pojasevi su najvaţniji meĊu elementima pasivne bezbjednosti. Da bi se ljudsko
tijelo zadrţalo u sjedištu pri sudaru, konstruisani su sigurnosni pojasevi koji imaju zadatak da
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 91
ljudskom tijelu ne dopuste da se svojevoljno odvoji od sjedišta, odnosno, imaju zadatak da
sprijeĉe relativno kretanje tijela u odnosu na vozilo, kao i izbacivanje tijela iz vozila.
Ugradnjom i korištenjem sigurnosnih pojaseva spreĉava se, pri sudaru vozila, udar glave u
vjetrobransko staklo, grudnog koša u toĉak upravljaĉa ili instrument tablu i koljena u donji dio
instrument table.
VAZDUŠNI JASTUCI
Pri sudaru, vazdušni jastuk uz pomoć jednog senzora, u roku od 30 do 50 milisekundi,
impulsno biva izbaĉen iz glavĉine upravljaĉa ili prednjeg dijela i naglo se puni plinom,
najĉešće vazduhom. Da bi se osiguralo aktiviranje punjenja vazdušnog jastuka, u vozilu se
uglavnom ugraĊuju dva senzora, u braniku i u pregradi izmeĊu motornog dijela i prostora za
putnike.
Da bi sigurno doĉekao i zaštitio putnike, vazdušni jastuk ostaje potpuno napunjen oko 0,5
sekundi, a nakon toga se prazni.
Nedostatak vazdušnih jastuka je to što se nakon jedne upotrebe više ne mogu koristiti. Znaĉi,
mora se ponovno ugraditi jastuk sa svim elementima. Vazdušni jastuci ne mogu se ugraĊivati
u vozila koja su u eksploataciji, odnosno u već registrovana vozila, dok je njihovo ugraĊivanje
u nova vozila skupo.
NASLONI ZA GLAVU
Pri ĉeonim sudarima vozila, tijelo i glava vozaĉa i putnika bivaju odbaĉeni prema naprijed, a
zatim unazad. Zamah glave unazad, u povratnom hodu, moţe kod vozaĉa i putnika izazvati
opasne povrede vrata i vratnih pršljenova.
Kada na zadnju stranu vozila naleti drugo vozilo, dolazi do obrnutog procesa. Sjedište vozaĉa
zadrţava tijelo, glava biva odbaĉena prema nazad pri ĉemu dolazi do povrede vratnih
pršljenova i vrata. Upravo u takvim situacijama dolazi do izraţaja naslon za glavu koji moţe
sprijeĉiti zamah glave unazad i apsorbovati kinetiĉku energiju glave.
VANJSKA BEZBJEDNOST AUTOMOBILA
Zahvaljujući konstantnom unapreĊivanju standarda bezbjednosti, posljedice sudara dva
automobila su uveliko ublaţene. I pješaci su „profitirali“ jer su neki proizvoĊaĉi instalirali
vjetrobranska stakla koje „iskaĉu“ kada senzori registruju eventualni kontakt, tako da ne
dolazi do udarca u vjetrobransko staklo.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 92
ELEMENTI AKTIVNE BEZBJEDNOSTI VOZILA
Elemente aktivne bezbjednosti vozila ĉine oni ureĊaji i sistemi na vozilu zbog ĉijeg loma,
neispravnosti ili otkazivanja moţe nastati saobraćajna nezgoda. U ovu grupu elemenata
spadaju:
- stabilnost i upraviljovost vozila,
- ureĊaj za upravljanje,
- ureĊaj za koĉenje,
- pneumatici,
- ureĊaji koji obezbjeĊuju vidljivost,
- ergonomske karakteristike vozila,
- vješanje (amortizeri i gibnjevi),
- transmisija,
- elektriĉna instalacija,
- ostali aktivni elementi vozila.
UREĐAJ ZA UPRAVLJANJE
Osnovni zadatak ureĊaja za upravljanje je obezbjeĊivanje stabilne i postojane veze sa
upravljaĉkim toĉkovima. Pored toga, zadatak ovog ureĊaja je:
- odrţavanje pravca,
- manevrisanje vozilom,
- lahko upravljanje,
- spontano vraćanje upravljaĉkih toĉkova u pravolinijski poloţaj,
- amortizacija udara.
UREĐAJ ZA ZAUSTAVLJANJE
Osnovne karakteristike ureĊaja za zaustavljanje, koje su od znaĉaja za bezbjednost saobraćaja,
odnose se prije svega na:
- efikasnost,
- pouzdanost i
- stabilnost pri koĉenju.
Pod efikasnošću se podrazumijeva mogućnost izvršenja osnovnog zadatka ovog sistema koji
podrazumijeva:
- zaustavljanje vozila na odreĊenom rastojanju,
- trajno koĉenje u mjestu,
- dugotrajno koĉenje na putevima sa duţim nagibom.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 93
Osnovno mjerilo efikasnosti ureĊaja za koĉenje je duţina zaustavnog puta vozila pri koĉenju
koja zavisi od:
- brzine kretanja vozila,
- vrste i stanja kolovoza,
- vrste i stanja pneumatika,
- reakcionih sposobnosti vozaĉa,
- vrste prenosnog mehanizma.
Da bi ostvario svoju osnovnu funkciju, sistem za koĉenje treba obezbijediti:
- pouzdan rad,
- odvojeno dejstvo na prednje i zadnje toĉkove,
- brzo aktiviranje,
- ravnomjerne sile koĉenja na svim toĉkovima,
- stabilnost vozila pri koĉenju,
- maksimalno koĉenje bez blokiranja toĉkova.
PNEUMATICI
Posmatrano sa aspekta bezbjednosti saobraćaja, pneumatici trebaju obezbijediti:
- prenošenje pogonskih i koĉionih sila na kolovoznu površinu,
- stabilnost vozila u svim situacijama,
- bezbjedno upravljanje vozilom,
- udobnost pri voţnji,
- veliku pouzdanost pri kretanju.
Najĉešći nedostaci pneumatika, koji dovode do saobraćajnih nezgoda, ogledaju se u
sljedećem:
- nedovoljan pritisak,
- oštećenja nastala kao posljedica udara u oštre ivice,
- probijanje ili eksplozija,
- istrošenost pneumatika.
UREĐAJI KOJI OBEZBJEĐUJU VIDLJIVOST
Preko 95 % informacija bitnih za bezbjedno upravljanje vozilom vozaĉ prima putem ĉula
vida. U ureĊaje koji obezbjeĊuju vidljivost ubrajaju se:
- ureĊaji koji omogućavaju normalnu vidljivost (kabina, stakla, ogledala, peraĉi, brisaĉi
i sl.),
- ureĊaji za osvjetljavanje puta (glavna svjetla, svjetla za voţnju unazad),
- ureĊaji za oznaĉavanje vozila (poziciona, gabaritna, parkirna, rotaciona svjetla),
- ureĊaji za davanje svjetlosnih znakova (stop svjetla i pokazivaĉi pravca).
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 94
ERGONOMSKE KARAKTERISTIKE VOZILA
Pod ergonomijom vozila podrazumijeva se mogućnost prilagoĊavanja unutrašnjosti vozila
individualnim karakteristikam vozaĉa. Konstrukcija vozila treba biti prilagoĊena najvećem
broju vozaĉa i omogućavati individualno podešavanje s obzirom na dimenzije vozaĉa, a sve s
ciljem:
- bolje vidljivosti i preglednosti iz vozila,
- većeg komfora,
- udobnog sjedenja,
- lakšeg upravljanja,
- boljeg prilaza i korištenja komandi i ureĊaja,
- veće zvuĉne i toplotne izolacije,
- smanjenog utjecaja vibracija,
- manjeg zamora vozaĉa.
Najvaţniju ulogu u obezbjeĊenju ergonomije vozila ima sjedište vozila.
KATALITIĈKI ELEMENTI VOZILA
U katalitiĉke elemente vozila ubrajaju se:
- buka,
- vibracije,
- gasovi, grijanje i dr.
4.2. Sluţba kontrole i regulisanja saobraćaja
Policijski sluţbenici pruţaju pomoć uĉesnicima u saobraćaju kojom se postiţe veća
bezbjednost saobraćaja ili njegovo neometano odvijanje, kao i drugu pomoć u granicama
svojih mogućnosti i ovlaštenja. U vršenju poslova kontrole i neposrednog regulisanja
saobraćaja na putevima, policijski sluţbenici obraćaju se uĉesnicima u saobraćaju pristojno i
ozbiljnim tonom i na jasan i razumljiv naĉin saopštavaju razloge zbog kojih im se obraćaju.
Policijski sluţbenici kontrolu saobraćaja na putevima, kontrolu nad vozaĉima i vozilima na
putevima i neposredno regulisanje saobraćaja na putevima, vrše u uniformi i, po pravilu, u
svjetloodbojnom (reflektujućem) prsluku sa natpisom "POLICIJA".
Po uoĉenom saobraćajnom prekršaju, odnosno drugom deliktu, policijski sluţbenik preduzima
aktivnosti na dokumentovanju i procesuiranju ĉinilaca tog prekršaja, odnosno delikta.
U vršenju poslova kontrole saobraćaja, policijski sluţbenici nastoje u što manjoj mjeri ometati
uĉesnike u saobraćaju, ne prouzrokovati poremećaj saobraćaja i kontrolu vršiti na bezbjedan
naĉin po sebe, lica nad kojima se vrši kontrola i druge uĉesnike u saobraćaju.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 95
Kontrola saobraćaja na putevima
Prilikom obavljanja poslova kontrole saobraćaja, policijski sluţbenik uĉesnika u saobraćaju
pozdravlja rukom i rijeĉima, nakon ĉega mu saopštava da se radi o kontroli. Po pravilu,
policijski sluţbenik saopštava razlog zaustavljanja, odnosno predoĉava uĉinjeni prekršaj i
vozaĉu i putnicima predoĉava da ne smiju napuštati vozilo, te da se vozaĉ moţe ukljuĉiti u
saobraćaj tek kad mu policijski sluţbenik to odobri.
Policijski sluţbenik od vozaĉa traţi da pokaţe i da mu na uvid dokumenta kojima dokazuje da
ispunjava uslove za upravljanje vozilom i da vozilo kojim upravlja ispunjava uslove za uĉešće
u saobraćaju.
Policijski sluţbenik prilikom kontrole uĉesnika u saobraćaju, preduzet će mjere sa duţnom
paţnjom i poštovanjem liĉnosti i duţan je starati se o poštovanju liĉnosti, dostojanstvu
kontrolisanog lica, da isto ne bude u neprimjerenom poloţaju i izloţeno nepovoljnim
atmosferskim prilikama.
Kontrola saobraćaja na putevima vrši se stalno ili povremeno. Pod stalnom kontrolom
saobraćaja podrazumijeva se pokrivenost puta, odnosno dijela puta, odnosno mjesta na putu
ili naseljenog mjesta policijskim patrolama i snimanjem saobraćaja neprekidno tokom 24
sata. Povremena kontrola saobraćaja vrši se patrolama i snimanjem saobraćaja odreĊenog
dana u sedmici ili u odreĊeno vrijeme tokom dana.
Kontrola vozaĉa
Kontrola vozaĉa se vrši da bi se utvrdilo da li imaju odgovarajuću vozaĉku dozvolu i da li
ispunjavaju druge zakonom propisane uslove za upravljanje vozilom, a naroĉito da li su u
stanju bezbjedno upravljati vozilom.
Kontrolom vozaĉa utvrĊuje se:
1) da li vozaĉ posjeduje vozaĉku dozvolu koja mu daje pravo na upravljanje tim
vozilom;
2) da li je vozaĉkoj dozvoli istekao rok vaţenja i da li ima zabrana ili ograniĉenja;
3) da li je vozaĉka dozvola vjerodostojna (autentiĉna);
4) da li je vozaĉ umoran, bolestan, ili je pod dejstvom alkohola, psihoaktivnih
supstanci i sl., tako da nije sposoban bezjbedno upravljati vozilom.
Prilikom obavljanja kontrole, policijski sluţbenik moţe traţiti od lica koje u saobraćaju na
putu upravlja vozilom da pokaţe i da mu na uvid vozaĉku dozvolu, liĉnu kartu ili drugu
ispravu koja moţe posluţiti za utvrĊivanje identiteta, tahografski uloţak, uvjerenje o
ispravnosti prepravljenog vozila, odnosno potvrdu o ispravnosti prepravljenog vozila na
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 96
pogon na gas, moţe vršiti provjere njegovih podataka kroz evidencije i prema vozaĉima
preduzimati propisane radnje i mjere.
Ukoliko vozaĉ oĉigledno pokazuje znakove umora, bolesti, povrede, odnosno
neuravnoteţenog duševnog stanja i ukoliko je oĉigledno smanjena njegova sposobnost za
upravljanje vozilom, policijski sluţbenik će ga dovesti u zdravstvenu ustanovu radi
podvrgavanja struĉnom pregledu.
Smatrat će se da je vozaĉ u tolikoj mjeri umoran i da nije sposoban bezbjedno upravljati
vozilom ako se uvidom u kontrolne isprave ili ureĊaje (tahograf) utvrdi da je prekoraĉio
najveće dozvoljeno trajanje upravljanja vozilom u toku od 24 sata.
Radi utvrĊivanja da li je vozaĉ pod dejstvom alkohola, odnosno psihoaktivnih supstanci,
policijski sluţbenik će ga podvrgnuti ispitivanju odgovarajućim sredstvima (alkometar, droga
test i dr.).
Ukoliko vozaĉa, iz oĉigledno opravdanih razloga, nije moguće podvrgnuti ispitivanju
odgovarajućim sredstvima, policijski sluţbenik će ga dovesti u najbliţu odgovarajuću
zdravstvenu ustanovu radi podvrgavanja struĉnom pregledu. Ukoliko vozaĉ osporava koliĉinu
alkohola izmjerenu odgovarajućim sredstvima, policijski sluţbenik će mu omogućiti da na
licu mjesta podnese zahtjev i da na sopstveni trošak bude podvrgnut analizi krvi, krvi i urina
ili drugih tjelesnih materija.
Kontrola vozila
Kontrola vozila u saobraćaju na putu vrši se da bi se utvrdilo da li je vozilo upisano u
jedinstveni registar vozila i da li postoji registarska naljepnica, odnosno stiker naljepnica, da li
je ono tehniĉki ispravno i da li u pogledu tereta odgovara uslovima propisanim za vozila u
saobraćaju.
Kontrolom vozila utvrĊuje se:
1. da li je upisano u jedinstveni registar vozila i da li ima ispravu o vozilu (saobraćajna
dozvola, potvrda o privremenoj registraciji, registarske tablice, registarska naljepnica)
i da li joj je istekao rok vaţenja;
2. da li ima propisane ureĊaje i opremu i da li su ispravni;
3. da li ispunjava propisane uslove u pogledu dimenzija, sa ili bez tereta, ukupne mase,
najveće dozvoljene ukupne mase i osovinskog opterećenja, kao i druge posebne uslove
ako se oni traţe za dato vozilo.
Policijski sluţbenik prilikom vršenja kontrole ispravnosti vozila i tereta treba što kraće
zadrţavati vozilo i vozaĉa, na njegov zahtjev, izdati potvrdu o vremenu za koje je vozilo bilo
zadrţano – ukoliko je zadrţavanje trajalo duţe od 30 minuta.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 97
Policijski sluţbenik poslije izvršene kontrole ispravnosti tahografa u vozilu, vozaĉu, na
njegov zahtjev, izdaje propisanu potvrdu o tome.
Prema strancima koji uĉestvuju u saobraćaju i prema licima koja uţivaju diplomatski
imunitet, primjenjuju se posebne mjere kontrole vozaĉa i vozila.
Osim gore navedenih kontrola vozaĉa i vozila, prema propisanim postupcima vrše se i
kontrole:
- obavljanja vanrednog prijevoza,
- transporta opasnog tereta.
Neposredno regulisanje saobraćaja
Neposredno regulisanje saobraćaja, koje vrši policijski sluţbenik, sastoji se u izdavanju
nareĊenja o naĉinu na koji uĉesnici u saobraćaju moraju postupati i ponašati se u saobraćaju
na raskrsnici ili drugom mjestu na putu. Neposredno regulisanje saobraćaja vrše policijski
sluţbenici u uniformi sa propisanom dodatnom opremom. Izuzetno, u sluĉaju kada policijski
sluţbenici vrše interventno regulisanje saobraćaja, to ĉine i bez propisane dodatne opreme.
U sluĉaju da ne vrši regulisanje saobraćaja, policijski sluţbenik se ponaša u skladu sa
pravilima saobraćaja. Izuzetno od ovog pravila, policijski sluţbenik moţe odstupiti samo u
sluĉaju hitne primjene zakonom propisanih ovlaštenja.
Neposredno regulisanje saobraćaja policijski sluţbenici vrše na raskrsnici ili drugom mjestu
na putu unakrsnim, naizmjeniĉnim ili mješovitim (kombinovanim) propuštanjem saobraćajnih
tokova, odnosno zabranom odvijanja saobraćaja.
Unakrsno regulisanje saobraćaja sprovodi se, po pravilu, na raskrsnicama na kojima nisu
postavljeni ureĊaji za davanje svjetlosnih saobraćajnih znakova u vrijeme intenzivnih
saobraćajnih tokova vozila i pješaka.
Naizmeniĉno propuštanje saobraćajnih tokova sprovodi se na dijelu puta ili ulice, gdje je iz
razliĉitih razloga (saobraćajna nezgoda, radovi na putu, oštećenje kolovoza, odron ili druga
prepreka na putu) došlo do suţenja ili zauzimanja dijela kolovoza, tako da se ne moţe
istovremeno odvijati saobraćaj u oba smjera.
Mješovito (kombinovano) regulisanje saobraćaja sprovodi se na raskrsnici sa semaforima
kada u vrijeme povećanog saobraćajnog opterećenja, uspostavljeni reţim rada semafora ne
zadovoljava potreban nivo protoĉnosti saobraćaja, odnosno u uslovima zastoja, ili zagušenja
saobraćaja na raskrsnici.
Prelazak na neposredno regulisanje saobraćaja policijski sluţbenik će uĉiniti u vrijeme i na
naĉin koji je najpovoljniji sa aspekta bezbjednosti saobraćaja i liĉne bezbjednosti.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 98
Regulisanje saobraćajnih tokova na putu vrše policijski sluţbenici zadrţavanjem na pogodnim
mjestima ili iz policijskog vozila u pokretu, dajući odgovarajuće znakove kojima se nareĊuje
smanjenje brzine kretanja, ubrzanje kretanja i zaustavljanje odreĊenih vozila, na dionicama
puteva na kojima dolazi do zastoja i stvaranja kolona zbog sporih vozila, saobraćajnih
nezgoda i kvara na vozilima, kao i prilikom obezbjeĊenja i pratnji vanrednih prijevoza,
prijevoza opasnih materija, odnosno obezbjeĊenja i pratnji odreĊenih liĉnosti i sl.
Ukoliko više policijskih sluţbenika neposredno regulišu saobraćaj, znakovi koje daju moraju
biti meĊusobno usklaĊeni.
Ako se u jednoj raskrsnici nalazi više policijskih sluţbenika, koji neposredno regulišu
saobraćaj, jedan policijski sluţbenik, po pravilu, treba se nalaziti u središtu raskrsnice, a ostali
policijski sluţbenici, koji vrše neposredno regulisanje saobraćaja, nalaze se na pogodnom
mjestu na kolovozu u zoni raskrsnice.
Na raskrsnici i na drugom mjestu na putu gdje je saobraćaj regulisan semaforima ili drugim
ureĊajima, u sluĉaju zastoja ili neravnomjernog opterećenja saobraćajnih tokova, policijski
sluţbenici mogu upravljati saobraćajnim tokovima (neposredno regulisati saobraćaj)
davanjem propisanih znakova rukama, poloţajem tijela i dr.
Kada je potrebno izvršiti regulisanje saobraćaja, policijski sluţbenik, prije ulaska u
raskrsnicu, daje rukom znak – desna ruka podignuta vertikalno sa dlanom otvorene šake
usmjerenim prema lijevo (koji znaĉi zabranu prolaza za sve vozaĉe, osim za one vozaĉe ĉija
se vozila, u ĉasu kada policijski sluţbenik podigne ruku, ne mogu na bezbjedan naĉin
zaustaviti, a za pješake znaĉi zabranu prelaska kolovoza) i istovremeno daje zvuĉni znak –
jedan duţi zviţduk (koji znaĉi poziv uĉesnicima u saobraćaju koji ga ĉuju da obrate paţnju na
policijskog sluţbenika koji će dati odgovarajući znak) tako da ga mogu uoĉiti svi uĉesnici u
saobraćaju i zaustaviti se. Nako toga, ulazi najkraćim putem do središta raskrsnice ili
pogodnog mjesta gdje ga mogu jasno uoĉiti uĉesnici u saobraćaju, a zatim nastavlja sa
regulisanjem saobraćaja davanjem odgovarajućih znakova.
Znakove, kojima se nareĊuje smanjenje brzine kretanja, ubrzanje kretanja i zaustavljanje
odreĊenih vozila, policijski sluţbenici mogu davati i iz vozila, odnosno sa motocikla.
Kategorije neposrednog regulisanja saobraćaja
Neposredno regulisanje saobraćaja na putevima obavlja se na osnovu svakodnevnog praćenja
stanja, uoĉavanja poremećaja u odvijanju saobraćaja i pokazatelja o stanju bezbjednosti
saobraćaja, a vrši se stalno ili povremeno, na raskrsnicama ili drugim mjestima na putu, radi
ostvarivanja veće protoĉnosti saobraćaja i bezbjednosti uĉesnika u saobraćaju.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 99
Neposredno regulisanja saobraćaja obavlja se kao:
1. stalno regulisanja saobraćaja – svakodnevno, u odreĊeno doba dana;
2. povremeno regulisanje saobraćaja – na mjestima i u vrijeme oĉekivanog ili vanrednog
povećanja saobraćaja na putevima i njegovog oteţanog odvijanja (dani vikenda,
sportske ili druge priredbe ili aktivnosti na putu, saobraćajne nezgode i sl.);
3. interventno regulisanje saobraćaja – neposredno regulisanje koje vrše policijski
sluţbenici na raskrsnicama ili drugim mjestima na putu.
Stalno regulisanje saobraćaja utvrĊuje se planom podruĉne policijske uprave, odnosno
saobraćajne policijske ispostave, odnosno policijske stanice.
Povremeno regulisanje saobraćaja utvrĊuje se nalogom za izvršenje sluţbenog zadatka ili
upućivanjem policijskog sluţbenika u odreĊenom vremenskom intervalu na konkretnu
raskrsnicu ili dionicu puta.
Interventno regulisanje saobraćaja policijski sluţbenik preduzima neizostavno u sluĉaju:
1. kada je neophodno da uĉesnici u saobraćaju neizostavno i bez odlaganja odstupe od
propisanih pravila saobraćaja ili znaĉenja saobraćajnih znakova;
2. hitnog spreĉavanja ili otklanjanja prekida, zastoja ili usporenja saobraćaja
(saobraćajnog toka);
3. vršenja uviĊaja u skladu sa odredbama zakona, na mjestu – dionici puta gdje se
dogodila saobraćajna nezgoda na putu;
4. ostalih situacija koje zahtijevaju hitno i vanredno neposredno regulisanje radi
obezbjeĊivanja veće protoĉnosti i bezbjednog odvijanja saobraćaja.
Mjere koje mogu poduzeti policijski sluţbenici prilikom kontrole saobraćaja, a po uoĉenim
nedostacima i nepravilnostima, mogu biti sljedeće:
- iskljuĉenje vozaĉa iz saobraćaja;
- zadrţavanje vozaĉa;
- upućivanje na kontrolni ljekarski pregled;
- utvrĊivanje prisustva alkohola i/ili psihoaktivnih supstanci kod uĉesnika u saobraćaju;
- zaustavljanje, odnosno upućivanje radi zaustavljanja vozila na bezbjednom mjestu ili
ukljuĉivanja na put za tu vrstu ili kategoriju vozila;
- iskljuĉenje vozila iz saobraćaja;
- nalaganje mjera za otklanjanje, odnosno spreĉavanje nastanka opasnosti na putu;
- snimanje saobraćaja i uĉesnika u saobraćaju korištenjem odgovarajućih sredstava kao i
dokumentovanje prekršaja i drugih delikta u saobraćaju;
- oduzimanje predmeta prekršaja;
- oduzimanje obrasca strane vozaĉke dozvole kada vozaĉ poseduje više od jedne
vozaĉke dozvole;
- upućivanje vozila na kontrolni tehniĉki pregled;
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 100
- uklanjanje, odnosno premještanje vozila, kao i postavljanje ureĊaja kojima se spreĉava
odvoţenje vozila;
Sve gore navedene mjere poduzimaju se prema utvrĊenim postupcima i procedurama.
Mjerenje osovinskog opterećenja, odnosno ukupne mase vozila
Mjerenja osovinskog opterećenja ili ukupne mase vozila vrši se mjernim ureĊajima
postavljenim na zato odreĊenim mjestima, odnosno u privrednim društvima, odnosno kod
poduzetnika koji posjeduju odgovarajuće mjerne ureĊaje.
Policijski sluţbenik naloţit će vozaĉu da, pod njegovim nadzorom, vozilo odveze do mjesta
gdje će se izvršiti mjerenja.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 101
PITANJA I ZADACI:
1. Koji su osnovni faktori bezbjednosti saobraćaja?
a) iskljuĉivo ĉovjek
b) ĉovjek, put i vozilo
c) iskljuĉivo put i vozilo
2. Da li starosna dob vozaĉa utjeĉe na nastanak saobraćajne nezgode?
a) ne
b) da
3. Da li vozaĉko iskustvo i spol vozaĉa ima utjecaja na bezbjenost saobraćaja?
a) da
b) ne
4. Koji faktor bezbjednosti saobraćaja najviše doprinosi nastanku saobraćjanih
nezgoda?
a) vozilo
b) ĉovjek
c) put
5. Koji su putevi najbezbjedniji za odvijanje saobraćaja?
a) ruralni putevi
b) autoputevi
c) gradske ulice
6. Da li broj saobraćajnih nezgoda raste sa porastom broja raskrsnica po kilometru
puta?
a) ne
b) da
7. Na kakvom kolovozu je oteţeno upravljanje i koĉenje vozilom?
a) na mokrom i prljavom
b) na suhom i ĉistom
8. Koliki je udio vozila kao uzroĉnika saobraćajne nezgode?
a) veći od udjela ĉovjeka
b) manji od udjela ĉovjeka
9. Koji je najvaţniji element pasivne bezbjednosti saobraćaja?
a) vazdušni jastuci
b) nasloni za glavu
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 102
c) sigurnosni pojasevi
d) unutrašnjost vozila (oblikovanje prostora)
10. Aktivne elemente bezbjednosti vozila ĉine oni ureĊaji i sistemi na vozilu zbog ĉijeg
loma, neispravnosti ili otkazivanja moţe nastati saobraćajna nezgoda:
a) da
b) ne
11. Pod stalnom kontrolom saobraćaja podrazumijeva se pokrivenost puta, odnosno
dijela puta, odnosno mjesta na putu ili naseljenog mjesta policijskim patrolama i
snimanjem saobraćaja neprekidno u toku:
a) 12 sati
b) 18 sati
c) 24 sata
12. Ukoliko vozaĉ oĉigledno pokazuje znakove umora, bolesti, povrede, odnosno
neuravnoteţenog duševnog stanja i ukoliko je oĉigledno smanjena njegova
sposobnost za upravljanje vozilom, policijski sluţbenik će ga dovesti:
a) u zdravstvenu ustanovu radi podvrgavanja struĉnom pregledu
b) u policijsku stanicu radi uzimanja izjave
13. Ukoliko vozaĉa, iz oĉigledno opravdanih razloga, nije moguće podvrgnuti
ispitivanju odgovarajućim sredstvima, policijski sluţbenik će ga dovesti u:
a) najbliţu odgovarajuću zdravstvenu ustanovu radi podvrgavanja struĉnom pregledu
b) u policijsku stanicu radi uzimanja izjave
14. Kontrolom vozila utvrĊuje se da li vozilo ima propisane ureĊaje i opremu i njihova
ispravnost?
a) da
b) ne
15. Neposredno regulisanje saobraćaja policijski sluţbenici vrše na raskrsnici ili
drugom mjestu na putu unakrsnim, naizmjeniĉnim ili mješovitim (kombinovanim)
propuštanjem saobraćajnih tokova, odnosno zabranom odvijanja saobraćaja?
a) da
b) ne
16. Unakrsno regulisanje saobraćaja, sprovodi se, po pravilu, na raskrsnicama na
kojima nisu postavljeni ureĊaji za davanje svjetlosnih saobraćajnih znakova u
vrijeme intenzivnih saobraćajnih tokova vozila i pješaka?
a) da
b) ne
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 103
17. Naizmeniĉno propuštanje saobraćajnih tokova sprovodi se na dijelu puta ili ulice,
gdje je iz razliĉitih razloga (saobraćajna nezgoda, radovi na putu, oštećenje
kolovoza, odron ili druga prepreka na putu i sl.) došlo do suţenja ili zauzimanja
dijela kolovoza, tako da se ne moţe istovremeno odvijati saobraćaj u oba smjera?
a) ne
b) da
18. Mješovito (kombinovano) regulisanje saobraćaja sprovodi se na raskrsnici sa
semaforima, kada u vrijeme povećanog saobraćajnog opterećenja, uspostavljeni
reţim rada semafora ne zadovoljava potreban nivo protoĉnosti saobraćaja, odnosno
u uslovima zastoja ili zagušenja saobraćaja na raskrsnici?
a) ne
b) da
19. Ukoliko više policijskih sluţbenika neposredno regulišu saobraćaj, znakovi koje
daju:
a) ne moraju biti meĊusobno usklaĊeni, već su odvojeni za svakog policijskog sluţbenika
b) moraju biti meĊusobno usklaĊeni
20. Policijski sluţbenik naloţit će vozaĉu da pod njegovim nadzorom:
a) izvrši mjerenje osovinskog opterećenja ili ukupne mase na licu mjesta
b) vozilo odveze do mjesta gdje će se izvršiti mjerenje osovinskog opterećenja ili ukupne
mase
ODGOVORI:
1.b); 2.b); 3.a); 4.b); 5.b); 6.b); 7.a); 8.b); 9.c); 10.a); 11.c); 12.a); 13.a); 14.a); 15.a);
16.a); 17.b); 18.b); 19.b); 20.b).
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 104
Kemal Jaganjac, diplomirani inţinjer saobraćaja
Omer Begović, profesor tehniĉke kulture
Hasan Dupovac, diplomirani kriminalista
5. ZNAKOVI KOJE UĈESNICIMA U SOBRAĆAJU NA CESTAMA DAJU
OVLAŠTENE OSOBE
5. 1. Znaĉenje znakova koje uĉesnicima u sobraćaju daju ovlaštene osobe rukama,
poloţajem tijela, upotrebom tablice, pištaljke i svjetiljke
Uĉesnici u saobraćaju na putevima moraju postupati po znakovima koje im daju
policijski sluţbenici kada regulišu saobraćaj. Oni te znakove mogu davati rukama,
poloţajem tijela, tablicom za kontrolu i regulisanje saobraćaja („STOP tablica“),
posebnim ureĊajima za emitovanje zvuĉnih, odnosno svjetlosnih znakova.
Znakovi koje daju policijski sluţbenici rukama i poloţajem tijela za uĉesnike u
saobraćaju imaju sljedeća znaĉenja:
Desna ruka podignuta vertikalno sa dlanom otvorene šake usmjerenim prema lijevo
znaĉi zabranu prolaza za sve vozaĉe, osim za one vozaĉe ĉija se vozila, u ĉasu kad
policajac podigne ruku, ne mogu na bezbjedan naĉin zaustaviti (kao ţuto svjetlo na
semaforu), a za pješake znaĉi zabranu prelaska kolovoza. Koristi se samo na raskrsnici.
Slika 61. Desna ruka podignuta vertikalno sa dlanom otvorene šake usmjerenim
prema lijevo
Desna ruka podignuta vertikalno sa dlanom otvorene šake usmjerenim prema naprijed
znaĉi obavezno zaustavljanje za sve vozaĉe prema kojima su okrenuti dlan i prsa
policajca. Prilikom davanja ovog znaka, policajac moţe dodatnim znakom rukom
pokazati odreĊenom vozaĉu gdje da pomjeri i zaustavi svoje vozilo radi bezbjedne
kontrole. Koristi se van raskrsnice.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 105
Slika 62. Desna ruka podignuta vertikalno sa dlanom otvorene šake usmjerenim
prema naprijed
Desna ruka horizontalno predruĉena sa dlanom otvorene šake usmjerenim prema lijevo
znaĉi zabranu prolaza za sve uĉesnike u saobraćaju ĉiji smjer kretanja sijeĉe smjer
predruĉene ruke.
Slika 63. Desna ruka horizontalno predruĉena sa dlanom otvorene šake usmjerenim
prema lijevo
Lagano mahanje horizontalno odruĉenom rukom gore-dolje, sa dlanom otvorene šake
okrenutim nadolje znaĉi da vozaĉ, u ĉijem smjeru se daje taj znak, treba smanjiti brzinu
kretanja vozila.
Slika 64. Lagano mahanje horizontalno odruĉenom rukom gore-dolje, sa dlanom
otvorene šake okrenutim nadolje
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 106
Horizontalno predruĉena ruka savijena u laktu, sa otvorenom šakom, i kruţno k retanje
podlaktice i šake (u smjeru okretanja toĉkova vozila na koje se znak odnosi) znaĉi da
vozaĉ, u ĉijem smjeru se daje ovaj znak, treba ubrzati kretanje vozila.
Slika 65. Horizontalno predruĉena ruka savijena u laktu, sa otvorenom šakom, i
kruţno kretanje podlaktice i šake (u smjeru okretanja toĉkova vozila na koje se
znak odnosi)
Horizontalno odruĉena ruka sa dlanom otvorene šake usmjerenim prema odreĊenom
vozilu znaĉi da je vozaĉ tog vozila obavezan zaustaviti vozilo.
Slika 66. Horizontalno odruĉena ruka sa dlanom otvorene šake usmjerenim prema
odreĊenom vozilu
Horizontalno odruĉena ruka sa dlanom otvorene šake okrenutim nagore i lagano mahanje
podlaktice i šake savijanjem u laktu znaĉi da vozaĉ, u ĉijem smjeru se daje znak, treba
pomjeriti svoje vozilo bliţe raskrsnici, odnosno ovlaštenom licu koje daje znak.
Slika 67. Horizontalno odruĉena ruka sa dlanom otvorene šake okrenutim nagore i
lagano mahanje podlaktice i šake savijanjem u laktu
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 107
Tijelo u normalnom stojećem stavu ili tijelo u istom stavu sa rukama horizontalno
odruĉenim znaĉi da vozaĉi, koji vozilima dolaze iz pravca u kojem su okrenuta leĊa,
odnosno prsa policajca, moraju zaustaviti svoja vozila, a da vozaĉi , koji vozilima dolaze
sa njegovih boĉnih strana, imaju pravo prolaza.
Slika 68. Tijelo u normalnom stojećem stavu ili tijelo u istom stavu sa rukama
horizontalno odruĉenim
Znak iz taĉke 1. koristi se samo pri regulisanju saobraćaja na raskrsnici, a iz taĉke 2.
samo pri regulisanju saobraćaja na otvorenom putu (van raskrsnice), dok se ostali
znakovi mogu davati i na raskrsnici i na otvorenom putu.
Propisane znakove, kojima se nareĊuje smanjenje brzine kretanja, ubrzanje kretanja i
zaustavljanje vozila, policajci mogu davati i iz vozila, odnosno sa motocikla.
Slika 69. Saobraćajna situacija na raskrsnici koju reguliše
ovlašteno lice – policajac
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 108
Slika 70. Saobraćajna situacija na raskrsnici koju reguliše
ovlašteno lice – policajac
Slika 71. Saobraćajac sa desnom rukom podignutom vertikalno sa dlanom otvorene
šake usmjerenim prema lijevo znaĉi zabranu prolaza za sve vozaĉe.
Slika 72. Saobraćajac sa desnom rukom horizontalno predruĉenom sa dlanom
otvorene šake usmjerenim prema lijevo
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 109
Znakovi i naredbe se mogu davati i usmeno ili pomoću tehniĉkih sredstava za pojaĉanje
zvuka, odnosno pisanim naredbama na odgovarajućem displeju.
Za davanje znakova, kojima se nareĊuje zaustavljanje, zabrana prolaza i smanjenje ,
odnosno ubrzanje kretanja vozila, policajac, koji reguliše saobraćaj, moţe upotrijebiti
STOP tablicu.
Slika 73. STOP tablica
STOP tablica je presvuĉena reflektujućom folijom, ima oblik kruga preĉnika najmanje 12
cm i priĉvršćena je na odgovarajuću dršku. Osnova tablice je ţute boje, sa crvenom
ivicom širine najmanje 2 cm. Postoje i STOP tablice sa sopstvenim izvorom sv jetlosti,
postojanim ili trepćućim svjetlom crvene boje. Na osnovi STOP tablice ispisan je tekst
„STOP POLICIJA“.
Slika 74. Pištaljka za davanje zvuĉnih signala
Zvuĉni znakovi daju se pištaljkom, odnosno posebnim ureĊajem za davanje zvuĉnih
znakova na motornom vozilu (sirena).
Zvuĉni znakovi pištaljkom daju se samo u kombinaciji sa znakovima koji se daju rukama
i to samo kada se policajac nalazi van vozila. Zvuĉni znakovi koji se daju pištaljkom
imaju sljedeća znaĉenja:
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 110
- Jedan duţi zviţduk znaĉi poziv uĉesnicima u saobraćaju koji ga ĉuju da obrate paţnju
na policijskog sluţbenika koji će dati odgovarajući znak (daje se samo pri regulisanju
saobraćaja na raskrsnici i to kada saobraćajac daje znak vertikalno podignutom rukom –
zabrana prolaza za sve uĉesnike u saobraćaju);
- Više uzastopnih zviţduka znaĉi da je neko od uĉesnika u saobraćaju postupio protivno
datom znaku, pravilima saobraćaja ili postavljenim saobraćajnim znakovima. Zato su svi
uĉesnici u saobraćaju duţni, na ovaj znak, pogledati u saobraćajca i na taj naĉin se
informisati da li se taj zviţduk odnosi na njih. Uporedo sa davanjem ovog znaka,
saobraćajac je duţan pokazati rukom uĉesnika u saobraćaju na koga se taj znak odnosi i
šta je on obavezan uĉiniti.
Zvuĉni znak koji se daje sirenom je zvuĉni znak promjenjive frekvencije. Upotrebljava se
samo u kombinaciji sa svjetlosnim znakovima i ima znaĉenje odgovarajućeg svjetlosnog
znaka koji se daje.
Svjetlosni znakovi na motornom vozilu imaju sljedeća znaĉenja:
crveno i plavo trepćuće svjetlo na vozilima pod pratnjom znaĉe obavezu za vozaĉa,
koji susretne takva vozila, da ih propusti i, po potrebi, zaustavi vozilo ili ga ukloni
sa kolovoza, da se pridrţava naredbi koje mu daju lica iz pratnje i da kretanje
nastavi tek nakon što sva vozila pod pratnjom proĊu, a za pješake znaĉe obavezu da
se sklone sa kolovoza.
dva trepćuća ili rotaciona svjetla plave boje na vozilu sa prvenstvom prolaza, koje
obezbjeĊuje prolaz jednom vozilu ili koloni vozila koja se kreću iza njega , znaĉe
obavezu za vozaĉa, koji susretne takva vozila, da ih propusti i po potrebi zaustavi
vozilo ili ga ukloni sa kolovoza, da se pridrţava naredbi koje mu daju lica iz pratnje
i da kretanje nastavi tek nakon što sva vozila pod pratnjom proĊu, a za pješake
znaĉe obavezu da se sklone sa kolovoza.
jedno trepćuće ili rotaciono svjetlo plave boje na vozilu s prvenstvom prolaza znaĉi
obavezu za vozaĉa, koji susretne takva vozila, da ih propusti i, po potrebi, zaustavi
vozilo ili ga ukloni sa kolovoza, da se pridrţava naredbi koje mu daju lica iz pratnje
i da kretanje nastavi tek nakon što sva vozila pod pratnjom proĊu, a za pješake
znaĉi obavezu da se sklone sa kolovoza.
svjetlosni znak na vozilu policije koje predstavlja vozilo s prvenstvom prolaza,
ispisan na displeju u vidu promjenjivih poruka koje su u funkciji kontrole i
regulisanja saobraćaja, tipa: STOP POLICIJA, PRATITE NAS, SMANJITE
BRZINU, STANITE DESNO, STANITE ISPRED i sl. znaĉi obavezu za vozaĉa
vozila, koje se nalazi neposredno iza policijskog vozila koje daje ovaj svjetlosni
znak, da postupi po znaku ispisanom u vidu poruke na displeju.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 111
Kada se svjetlosni znak iz taĉke 2. i 3. daje na vozilu koje stoji na kolovozu , on znaĉi
obavezu za vozaĉe koji ga vide da smanje brzinu kretanja vozila, a , po potrebi, i da ga
zaustave i da postupaju po naredbi policajca.
Slika 75. Policija zaustavlja vozilo iza
Kada vozilo pod pratnjom, odnosno vozilo sa prvenstvom prolaza, daje istovremeno i
svjetlosni znak upozorenja (naizmjeniĉno paljenje i gašenje dugog svjetla), znaĉi da
vozaĉ vozila, koje se kreće neposredno ispred policijskog vozila koje daje te znakove,
treba odmah bezbjedno zaustaviti svoje vozilo uz desnu ivicu kolovoza, a po mogućnosti
van kolovoza.
Slika 76. Policija zaustavlja vozilo ispred
Svjetlosni znak koji se daje baterijskom lampom koja emituje postojano crveno svjetlo i
kojom policajac maše normalno na uzduţnu osu puta znaĉi obavezu za vozaĉa vozila,
koje se kreće na dijelu puta gdje se taj svjetlosni znak daje i na koga se znak odnosi, da
bezbjedno zaustavi svoje vozilo na kolovozu, a po mogućnosti van kolovoza, neposredno
ispred policajca koji daje taj znak. Za ostale uĉesnike u saobraćaju ovaj znak oznaĉava
obavezu da smanje brzinu kretanja svog vozila, odnosno da se kreću sa povećanom
opreznošću.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 112
PITANJA I ZADACI:
1. Koje znaĉenje ima znak koji daje ovlašteno lice na raskrsnici?
a) dozvoljen prolaz vozilima koja dolaze sa boĉnih strana
ovlaštenog lica
b) obavezno zaustavljanje za sva vozila ispred raskrsnice
2. Kako treba postupiti prilikom nailaska vozilom na ovlašteno
lice koje u vašem smjeru kretanja daje znak kao na slici?
a) povećati brzinu kretanja vozila
b) smanjiti brzinu kretanja vozila
c) zaustaviti vozilo
3. Kako ćete postupiti prilikom nailaska vozilom na ovlašteno lice
koje u vašem smjeru kretanja daje znak kao na slici?
a) povećati brzinu kretanja vozila
b) zaustaviti vozilo
c) smanjiti brzinu kretanja vozila
4. Kako treba postupiti prilikom nailaska vozilom na ovlašteno
lice koje u vašem smjeru kretanja daje znak kao na slici?
a) izvršiti radnju skretanja udesno
b) izvršiti radnju skretanja ulijevo
c) obavezno se zaustaviti
5. Kojom vrstom boje je presvuĉena STOP tablica?
a) obiĉnom bojom
b) reflektujućom folijom
6. Koliki je najmanji preĉnik STOP tablice?
a) 10 cm
b) 12 cm
c) 15 cm
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 113
7. Koje su boje na STOP tablici?
a) osnova tablice je bijele boje sa crvenom ivicom
b) osnova tablice je ţuta sa crvenom ivicom
c) osnova tablice je bijela sa ţutom ivicom
8. Gdje se moţe davati jedan duţi zviţduk pištaljkom?
a) u svim saobrćajnim situacijama
b) samo pri regulisanju saobraćaja na raskrsnici i to kada saobraćajac daje znak
vertikalno podignutom rukom – zabrana prolaza za sve uĉesnike u saobraćaju
9. Koje znaĉenje ima jedan duţi zviţduk dat pištaljkom?
a) poziv uĉesnicima u saobraćaju koji ga ĉuju da obrate paţnju na policijskog
sluţbenika koji će dati odgovarajući znak
b) da je neko od uĉesnika u saobraćaju postupio protivno datom znaku, pravilima
saobraćaja ili postavljenim saobraćajnim znakovima
10. Koje znaĉenje ima više uzastopnih zviţduka datih pištaljkom?
a) poziv uĉesnicima u saobraćaju koji ga ĉuju da obrate paţnju na policijskog
sluţbenika koji će dati odgovarajući znak
b) da je neko od uĉesnika u saobraćaju postupio protivno datom znaku, pravilima
saobraćaja ili postavljenim saobraćajnim znakovima
11. Koju boju emituje svjetlosni znak koju daje policijski sluţbenik baterijskom
lampom;
a) postojano bijelo svjetlo
b) postojano crveno svjetlo
12. Školske saobraćajne patrole (ŠSP) vrše:
a) preventivno regulisanje saobraćaja u blizini škole, uz prisustvo ovlaštenog lica MUP-a KS
b) stalno regulisanje saobraćaja u blizini škole, uz prisustvo ovlaštenog lica MUP-a KS
13. Da li su ĉlanovi ŠSP, kada vrše obezbjeĊenje prelaska školske djece preko kolovoza,
ovlašteni da, na propisan naĉin i u skladu sa zakonom i podzakonskim propisima,
izdaju potrebna nareĊenja drugim uĉesnicima u saobraćaju?
a) da
b) ne
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 114
14. Da li su uĉesnici u saobraćaju duţni postupiti po zahtjevima i nareĊenjima ĉlanova
ŠSP?
a) ne
b) da
15. Kada ĉlanovi ŠSP vrše svoje poslove?
a) kada im se za to ukaţe potreba
b) iskljuĉivo kada ih za duţnost odredi nastavnik koji vrši neposredan nadzor nad radom
ŠSP
16. Koje boje treba da bude uniforma ĉlanova ŠSP?
a) bijele
b) plave
c) sivo-maslinaste
17. Koji oblik ima tablica za regulisanje saobraćaja ĉlanova ŠSP?
a) pravougaonika
b) kvadrata
c) kruga
18. Koja je osnovna boja tablice ĉlanova ŠSP?
a) bijela sa crvenom ivicom
b) ţuta sa crvenom ivicom
c) bijela sa ţutom ivicom
ODGOVORI:
1.b); 2.a); 3.c); 4.c); 5.a); 6.b); 7.b); 8.b); 9.a); 10.b); 11.b); 12.a); 13.a); 14.b); 15.b); 16.b);
17.c); 18.a).
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 115
5. 3. Ponašanje i rad ĉlanova ŠSP u prisustvu ovlaštene osobe
Školske saobraćajne patrole (ŠSP) vrše preventivno regulisanje saobraćaja u blizini škole, uz
prisustvo ovlaštenog lica MUP-a KS, na naĉin da se staraju o organizovanom i što
bezbjednijem prelasku školske djece preko kolovoza pri dolasku u školu i izlasku iz škole i s
tim ciljem, preko svojih ĉlanova, obezbjeĊuju njihov prelazak preko kolovoza.
Ĉlanovi ŠSP u saradnji sa nastavnicima imaju obavezu jednom godišnje da odrţe predavanje
za uĉenike, roditelje i nastavnike, na kojem će prisutne informisati o trenutnom stanju i
saobraćajnoj bezbjednosti, kao i o svojim iskustvima i rezultatima rada.
Ĉlanovi ŠSP, kada vrše obezbjeĊenje prelaska školske djece preko kolovoza, ovlašteni su da,
na propisan naĉin i u skladu sa zakonom i podzakonskim propisima, izdaju potrebna
nareĊenja drugim uĉesnicima u saobraćaju.
Ĉlanovi ŠSP moraju biti struĉno osposobljeni za regulisanje saobraćaja i jednoobrazno
obiljeţeni.
Uĉesnici u saobraćaju duţni su postupiti po zahtjevima i nareĊenjima ŠSP. U sluĉaju da
uĉesnici u saobraćaju ne postupe po zahtjevima izraţenim pomoću znakova ili prema naredbi
ŠSP, ĉlanovi ŠSP su obavezni istima ukazati na greške i nepravilnosti, te dati upute na
moguće posljedice nepoštivanja saobraćajnih pravila i saobraćajne kulture u konkretnoj
situaciji.
Mjesto sa kojeg ĉlanovi ŠSP vrše obezbjeĊenje prelaska uĉenika preko kolovoza treba biti
bezbjedno i lahko uoĉljivo svim uĉesnicima u saobraćaju, što na licu mjesta procjenjuje i
odreĊuje ovlašteno lice MUP-a KS.
Ĉlanovi ŠSP svoje poslove vrše iskljuĉivo kada ih za duţnost odredi nastavnik koji vrši
neposredan nadzor nad radom ŠSP.
Ĉlan ŠSP, kada vrši obezbjeĊenje prelaska uĉenika preko kolovoza, nosi uniformu plave boje
sa propisanim oznakama, kaĉket i reflektujući prsluk na kojima je istaknut logo ŠSP, kao i
bijelo narukavlje, a kao opremu nosi tablicu za regulisanje saobraćaja.
Tablica za regulisanje saobraćaja ima obik kruga preĉnika najmanje 12 cm. Osnova tablice je
bijele boje sa crvenom ivicom širine najmanje 2 cm. Na bijeloj podlozi je napisan štampanim
slovima crne boje „STOP“ a ispod tog kratica „ŠSP“. Tablica za regulisanje saobraćaja mora
biti prevuĉena retoreflektujućom materijom, a moţe biti podešena i tako da se moţe osvijetliti
vlastitim izvorom svjetlosti.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 116
Dţevad Vrabac, doktor medicine
Hasan Dupovac, diplomirani kriminlista
Kemal Jaganjac, diplomirani inţinjer saobraćaja
6. OSNOVNI POSTUPCI U SLUĈAJU SOBRAĆAJNE NEZGODE
6.1. Vrste saobraćajnih nezgoda i postupci u sluĉaju saobraćajnih
nezgoda
Saobraćajne nezgode prema njihovim karakteristikama svrstavamo u sljedeće tipove (vrste):
nezgode u kojima uĉestvuje više vozila na putu,
sudar vozila koja se kreću iz suprotnog smjera (ĉeoni sudar),
boĉni sudar vozila,
nalijetanje na vozilo koje se kreće u istom smjeru (odzada),
sudar sa vozilom na šinama.
Prema vrsti povrede, koja nastupi usljed saobraćajne nezgode, one mogu biti: sa lakšim
povredama, sa teţim povredama, sa smrtnim ishodom.
TakoĊer, veoma ĉesto, usljed naleta vozila na pješaka na cesti, pješaĉkom prijelazu , parkingu
i sl., dolazi i do povreda pješaka sa istim tipom povreda.
OSNOVNI POSTUPCI U SLUĈAJU SABRAĆAJNE NEZGODE
Osoba koja je sudjelovala u saobraćajnoj nezgodi, u kojoj je neko povrijeĊen ili je izgubio
ţivot, duţna je ponašati se na sljedeći naĉin:
Osoba, koja je uĉesnik ili oĉevidac saobraćajne nezgode, obavezna je zaustaviti se na
mjestu saobraćajne nezgode, s tim što se moţe privremeno udaljiti samo radi pruţanja
pomoći osobama povrijeĊenim u saobraćajnoj nezgodi, ili ako joj je samoj potrebna
ljekarska pomoć.
Upoznati se sa uslovima nezgode (broj i lokacija vozila i povrijeĊenih osoba).
Iskljuĉiti motor (ako je došlo do poţara, pristupiti gašenju aparatom za gašenje poţara,
pijeskom, dekom) i eventualno, iskopĉati akumulator skidanjem kleme. Osoba mora
preduzeti sve što je u njenoj moći da se otklone nove opasnosti koje mogu nastati na
mjestu saobraćajne nezgode.
Angaţovati sve prisutne na obezbjeĊenju mjesta nezgode (znakovima upozorenja s
obje strane puta). Osoba koja se zatekne ili naiĊe na mjesto saobraćajne nezgode u
kojoj ima povrijeĊenih duţna je ukazati pomoć povrijeĊenim licima u saobraćajnoj
nezgodi. Vozaĉ koji se zatekne ili naiĊe na mjesto saobraćajne nezgode duţan je da na
zahtjev policajca preveze povrijeĊene osobe do najbliţe zdravstvene ustanove.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 117
Obavijestiti policiju na broj telefona 122, hitnu pomoć na broj telefona 124, po
potrebi, i vatrogasce na broj 123.
Ne pomjerati ništa sa mjesta udesa (ako to nije neophodno) radi oĉuvanja tragova
potrebnih za uvid struĉnih organa. Ovim postupcima se obezbjeĊuje slobodan pristup
povrijeĊenima, a da se pri tome ne gubi mnogo vremena, kao i utvrĊivanje njihovog
stanja u samom vozilu.
6.2. PRVA POMOĆ
Pod prvom pomoći podrazumijeva se pomoć koju unesrećenima na mjestu nezgode pruţaju
osobe koje se tu zateknu.
Najĉešće to nisu zdravstveni radnici jer se vrijeme i mjesto potrebe pruţanja prve pomoći ne
moţe predvidjeti. Nesreće, ranjavanja i druga stanja, u kojima je neophodno ukazivanje prve
pomoći unesrećenima, javljaju se neoĉekivano i u raznim okolnostima: na cesti, na planini, u
kući, u radionici, ĉesto na udaljenim i teško pristupaĉnim mjestima, te u lošim vremenskim
uslovima, kao i na mjestima gdje u blizini nema zdravstvenog radnika niti bilo kakve
zdravstvene ustanove, a nije ni moguće brzo obavijestiti struĉno zdravstveno osoblje o nesreći
i hitnosti njihovog dolaska na mjesto udesa.
Pruţanje prve pomoći djelo je ljudske solidarnosti i humanosti, ali prije svega je to i moralna
obaveza svakog ĉlana našeg društva. Ova obaveza je utvrĊena i zakonskim propisom kojim je
svaki graĊanin duţan ukazati, prema svojoj mogućnosti, drugome prvu pomoć, a ako je
drugoj osobi ţivot u opasnosti, duţan je o tome obavijestiti najbliţu zdravstvenu ustanovu ili
zdravstvenog radnika.
Veliki broj unesrećenih ostao bi ţiv i zdrav da im je pravovremeno i pravilno ukazana prva
pomoć. Mnogi unesrećeni, koji su bili u besvjesnom stanju, izgubili su ţivot u transportu jer
nisu bili postavljeni u boĉni poloţaj.
U nastojanju da svaki pojedinac stekne bar osnovna znanja iz prve pomoći, tj. da svojim
postupcima spasi ţivot unesrećenome i da mu ukazivanjem prve pomoći ne naškodi, navest
ćemo osnovne postulate vezane za pruţanje prve pomoći, kao i pravila ponašanja u
sluĉaju saobraćajne nezgode.
Pruţanje prve pomoći poĉinje samim dolaskom na mjesto udesa i mora biti organizovano po
odreĊenom redu hitnosti i to:
orijentacioni pregled u vozilu;
postupak s povrijeĊenima u gradu i izvan naselja;
izvlaĉenje povrijeĊenih osoba iz vozila;
pregled povrijeĊenih osoba nakon izvlaĉenja iz vozila;
stanje prividne smrti i sigurna smrt;
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 118
postupak s odjećom povrijeĊenoga.
POSTUPAK SA POVRIJEĐENIMA
Orijentacioni pregled u vozilu
Na mjestu saobraćajne nesreće neophodno je što prije obaviti orijentacioni pregled povrijeĊe-
nih. Prvo provjeravamo da li je osoba pri svijesti kako bismo od nje dobili podatke o
eventualnoj povredi.
Ako se tokom pregleda kod povrijeĊene osobe uoĉi jako krvarenje, neophodno ga je odmah
zaustaviti.
Ako je povrijeĊeni bez svijesti, potrebno mu je odmah osigurati prohodnost disajnih puteva i
poloţiti ga u boĉni poloţaj.
Ako povrijeĊeni ne diše i ne radi mu srce, mora se odmah pristupiti oţivljavanju. Ovi
postupci predstavljaju NEODGODIVU PRVU POMOĆ tj. skup postupaka koji se moraju
ODMAH primijeniti jer njihov izostanak predstavlja direktnu opasnost po ţivot.
Pregledom osoba u vozilu mogu se otkriti prijelomi kostiju te druge povrede. Najznaĉajnije je
pravovremeno otkriti povrede kiĉme jer nakon paţljivog i ispravnog izvlaĉenja iz vozila,
ukoliko je to potrebno bez struĉne medicinske pomoći, smanjujemo mogućnost teţih
posljedica. Višestruke povrede mogu oteţati uoĉavanje povrede kiĉme. Ako je vozilo u
plamenu ili postoji neposredna opasnost od poţara, utapanja, pada u provaliju, ili
sliĉnih nezgoda, ozlijeĊene osobe izvlaĉimo iz vozila bez prethodnog pregleda.
ZAPAMTITE:
Obilna krvarenja vrlo brzo dovode do smrti!
Osoba koja je bez svijesti vrlo lahko i brzo se moţe ugušiti!
Mozak bez kisika moţe preţivjeti u prosjeku samo 3 do 5 minuta!
Postupak sa povrijeĊenima u gradu i izvan naselja
Ukoliko se saobraćajna nezgoda dogodila u naseljenom mjestu, odnosno ako je moguć brz
dolazak struĉne medicinske pomoći, treba uĉiniti samo ono što je prijeko potrebno, dakle
pruţiti povrijeĊenima neodgodivu prvu pomoć (zaustavljanje krvarenja, boĉni poloţaj,
oţivljavanje).
Ukoliko se nezgoda dogodila izvan naseljenog mjesta, odnosno tamo gdje nije moguć brz
dolazak struĉne medicinske pomoći, potrebno je obaviti orijentacioni pregled osoba u vozilu,
pruţiti im neodgodivu prvu pomoć te ih izvući iz vozila. Nakon toga je neophodno obaviti
detaljan pregled, ukazati povrijeĊenima odgovarajuću prvu pomoć te organizovati prijevoz do
najbliţe zdravstvene ustanove.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 119
Izvlaĉenje povrijeĊenih osoba iz vozila
Izvlaĉenje povrijeĊenog iz vozila je vrlo vaţan postupak, a redoslijed radnji u postupku
izvlaĉenja direktno zavisi od povrede, odnosno sumnje o postojanju povrede kiĉme. Ako je
moguće, povrijeĊenog je najbolje izvući iz vozila zajedno sa sjedalom na kojem se nalazio u
trenutku udesa i u poloţaju u kojem je zateĉen. Ako smo kod povrijeĊenoga ustanovili
postojanje prijeloma ruke ili noge, onda se taj dio tijela mora posebno pridrţavati i to za dva
susjedna zgloba, lagano povlaĉeći u suprotnim smjerovima i pridrţavajući rukom neposredno
ispod mjesta prijeloma. Ukoliko sumnjamo na povredu kiĉme, neophodno je paţljivo
isplanirati svaki postupak. Za izvlaĉenje povrijeĊenog iz vozila potrebne su najmanje tri
osobe koje moraju raditi uz najveći mogući oprez jer nestruĉno i nepaţljivo izvlaĉenje za
posljedicu moţe imati direktnu trajnu invalidnost ili smrt povrijeĊenoga. Redoslijed
postupaka mora biti takav da se osigura posebno pridrţavanje glave, karlice i nogu
povrijeĊenoga, te tijela povrijeĊenoga koje moramo prihvatiti na naĉin kao što je prikazano na
slici 77 .
Slika 77. Izvlačenje povrijeđene osobe iz vozila
Slika 78. Izvlačenje povrijeđene osobe kod sumnje na povredu kičme
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 120
Pregled povrijeĊenih osoba nakon izvlaĉenja iz vozila
Pregled povrijeĊenoga, te pruţanje prve pomoći, obavlja se nakon orijentacionog pregleda u
vozilu i izvlaĉenja povrijeĊenoga iz vozila. Cilj detaljnog pregleda je otkrivanje svih
postojećih povreda i poremećaja, te uvid u opće stanje organizma. Nakon što je orijentacionim
pregledom iskljuĉeno eventualno krvarenje, gubitak svijesti ili prestanak disanja i rada srca,
pregled se neophodno nastavlja bez hitnosti. Najprije treba pronaći povrede na površini tijela,
zatim pokušati saznati postoje li unutrašnje povrede i ocijeniti opće stanje. Pregled moţe biti
olakšan ako je povrijeĊeni pri svijesti, pa nam moţe pomoći i reći gdje je povreda, odnosno
moţe nam ukazati na eventualne bolove kao znakove unutrašnjih poveda. Iskašljavanje i
povraćanje krvavog sadrţaja, krvarenje ili sukrvica iz nosa i uha, takoĊer, mogu biti znakovi
unutrašnjih povreda. Ukoliko je povrijeĊeni bez svijesti, pregled je oteţan i valja paţljivo pre-
gledati cijelo tijelo.
U cilju ocjene općeg stanja organizma, neophodno je utvrditi, odnosno poduzeti sljedeće:
pokušati komunicirati s osobom postavljanjem jednostavnih pitanja i istvremeno je
lagano štipati za koţu na ruci ĉime ćemo utvrditi prisutnost ili odsutnost svijesti;
provjeriti rad srca pipanjem ţile kucavice na vratu, jagodicama prstiju, u udubini
izmeĊu grkljana i velikog vratnog mišića, u visini Adamove jabuĉice (normalan ritam
rada srca je oko 60 do 80 puta u minuti) kao na slici;
disanje provjeravamo stavljanjem obraza ispred usta i nosa unesrećenoga, te
promatranjem grudnog koša (normalan ritam disanja je 12 do 16 puta u minuti);
promjena boje koţe takoĊer moţe govoriti o općem stanju organizma
Slika 79. Provjera rada srca pipanjem na vratnoj žili kucavici (od "Adamove jabučice" )
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 121
Stanje prividne smrti i sigurna smrt
Osoba, koja obavlja pregled povrijeĊenoga, u toku pregleda mora ustanoviti je li povrijeĊena
osoba mrtva ili nije. Prestanak disanja i rada srca predstavljaju PRIVIDNU SMRT, odnosno
to su NESIGURNI ZNAKOVI SMRTI jer se pravovremenim i primjerenim postupcima prve
pomoći mogu vratiti te izgubljene funkcije.
Znakovi koji nam pokazuju da je kod povrijeĊenoga nastupila sigurna smrt, poĉinju se javljati
tek nakon nekog vremena od prestanka rada srca i prestanka disanja.
SIGURNI ZNAKOVI SMRTI javljaju se nakon pola sata, i duţe, i to su:
1. maĉije oko
2. mrtvaĉke pjege i
3. mrtvaĉka ukoĉenost tijela.
MAĈIJE OKO ćemo opaziti kada oĉnu jabuĉicu stisnemo s obje strane i time izduţimo
zjenicu koja je kod mrtve osobe jako proširena. Kad popustimo pritisak, kod prividno mrtve
osobe, zjenica će se vratiti u prvobitni oblik (postat će ponovo okrugla). Kod mrtvog ĉovjeka
će, nakon popuštanja pritiska prstima, zjenica ostati izduţena, u obliku maĉijeg oka (oko je
izgubilo elastiĉnost) .
MRTVAĈKE PJEGE su tamnoljubiĉaste boje i nastaju slijevanjem krvi u donje dijelove
tijela usljed prestanka rada srca, tj. cirkulacije krvi. Javljaju se oko pola sata nakon prestanka
rada srca i s vremenom se stapaju i povećavaju.
UKOĈENOST TIJELA se javlja nakon opuštenosti mišića, tako da se tijelo potpuno ukoĉi
u zglobovima za oko 6 do 8 sati.
Postupak sa odjećom povrijeĊenoga
Da bismo mogli detaljno pregledati povrijeĊenoga i nakon toga mu pruţiti prvu pomoć,
moramo ga osloboditi odjeće i obuće, naroĉito sa onih dijelova tijela gdje se nalaze povrede.
Pri tome je neophodna posebna paţnja jer nepaţljivo skidanje odjeće moţe dovesti do jaĉeg
povreĊivanja te se moţe izazvati ili pojaĉati bol.
Odjeća i obuća se zbog toga otklanjaju najĉešće paranjem po šavovima. Odjeća se skida prvo
sa zdravog dijela tijela, a zatim sa povrijeĊenoga dijela. Oblaĉenje se obavlja obrnutim
redoslijedom. Nagorjela i za tijelo zalijepljena odjeća se ne smije uklanjati.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 122
SREDSTVA ZA PRUŢANJE PRVE POMOĆI
STANDARDNA: KUTIJA PRVE POMOĆI I MATERIJAL ZA PRUŢANJE PRVE
POMOĆI
Kutija prve pomoći je obavezni dio opreme svakog vozila na putu. Oblik, veliĉina te sadrţaj
kutije prve pomoći odreĊeni su Standardom, a sadrţaj je koncipiran tako da omogućava
pruţanje osnovne prve pomoći na mjestu gdje je došlo do ozljeĊivanja.
Pojedinaĉna namjena navedenoga materijala je sljedeća:
• Prvi zavoj je sterilni zavoj koji na poĉetku ima ugraĊeni jastuĉić sterilne gaze. Koristi se
za pokrivanje svih rana, ozljeda i pri zaustavljanju krvarenja. Prvi zavoj se otvara
neposredno prije postavljanja na ranu i postupa se tako da se prvo postavi jastuĉić koji se
potom priĉvrsti zavojem. Prvi zavoj se ne smije dodirivati prstima, a jastuĉić se ne smije
pomicati nakon postavljanja na ranu.
• Kaliko zavoj nije sterilan te se ne smije stavljati direktno na ranu. Sluţi za priĉvršćivanje
komprese sterilne gaze na ranu, za postavljanje kompresivnog zavoja, za priĉvršćavanje
povrijeĊenog dijela tijela, za imobilizaciju i sliĉno.
• Sterilna gaza se koristi za neposredno pokrivanje rane veće površine (razderotine,
otvorene povrede trbuha), za prekrivanje opekotina, kod postavljanja kompresivnog zavoja i
sl. Uĉvršćuje se drugim zavojem, trakom flastera ili na drugi naĉin
• Komprese sterilne gaze su manji komadi gaze pripremljeni za direktno postavljanje na
otvorenu povredu koja je manje površine, a uĉvršćuju se, takoĊer, zavojem ili flasterom.
• Aluplast povoj za opekotine je metalizirana tkanina koja je sterilna i sluţi za prekrivanje ili
omotavanje opeĉenih mjesta na tijelu.
• Hansaplast je šira traka flastera na ĉijoj je sredini postavljena traka sterilne gaze.
Rezanjem potrebne veliĉine prekrivaju se manje površinske povrede koje jako ne krvare.
• Flaster je ljepljiva traka koja sluţi za priĉvršćivanje gaze, komprese, zavoja, a koristi se i
prilikom imobilizacije i sliĉno.
• Trougaona marama je višenamjensko sredstvo koje moţe zamijeniti zavoj, a koristi se za
imobilizaciju, za zaustavljanje krvarenja podvezivanjem, te u drugim sluĉajevima.
• Igle sigurnice koriste se za uĉvršćivanje krajeva zavoja, trokutnih marama ili odjeće kod
previjanja ili imobilizacije.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 123
• Makaze, koje imaju zatupljeni vrh, koriste se za rezanje zavojnog materijala, ali i za
paranje odjeće i obuće.
PRIRUĈNA SREDSTVA
Osim kutije prve pomoći, koja ima ograniĉen sadrţaj, treba imati na umu kako u sluĉaju
potrebe ukazivanja prve pomoći na mjestu udesa treba koristiti svako sredstvo koje nam je pri
ruci da bismo pomogli povrijeĊenome. Sredstva koja nam se naĊu pri ruci, a sluţe za pruţanje
prve pomoći, zovu se PRIRUĈNA SREDSTVA. Kao priruĉna sredstva za imobilizaciju
(stavljanje u nepokretni poloţaj) mogu posluţiti: trokut, kišobran, dizalica, pumpa, dašĉice i
drugo. Za zaustavljanje krvarenja podvezivanjem moţe se koristiti: kravata, remen, marama,
šal i sliĉno.
PRVA POMOĆ KOD SAOBRAĆAJNIH NEZGODA
NEODGODIVA PRVA POMOĆ JE STANJE U KOJEM JE ŢIVOT U OPASNOSTI
Imajte na umu da od pravovremene i pravilno pružene prve pomoći zavisi život i uspješnost
daljnjeg liječenja unesrećenog.
Prva pomoć je najhitnija svrsishodna pomoć unesrećenome. Prvu pomoć treba pruţiti pra-
vilno i u najkraćem roku, ali treba imati na umu da meĊu povrijeĊenima treba izvršiti
trijaţu, tj. da prvu pomoć treba ukazivati po redu hitnosti s obzirom na povrede i na stanja u
kojima se nalaze povrijeĊeni. U svemu tome ne smijemo zaboraviti da nam je osnovni
zadatak spasiti ţivot i sprijeĉiti pogoršanje stanja povrijeĊenih.
Kad se pristupi povrijeĊenom, radi pruţanja prve pomoći, treba :
1. utvrditi vrste povreda,
2. pruţiti neodgodivu prvu pomoć,
3. u svim teţim sluĉajevima obavijestiti sluţbu hitne pomoći i policiju.
Najhitnija stanja u prvoj pomoći kad je neophodno pruţiti tzv. neodgodivu prvu pomoć su
stanja u kojima je ţivot unesrećenog u opasnosti, a to je onda kad nastupi:
• krvarenje,
• besvjesno stanje,
• stanje prividne smrti.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 124
KRVARENJE
Pod krvarenjem podrazumijevamo svaki gubitak krvi istjecanjem iz oštećenih krvnih ţila ili
ozlijeĊenih organa. U prvoj pomoći je bitno što prije zaustaviti krvarenje. Razlikujemo
dvije vrste krvarenja: VANJSKO i UNUTRAŠNJE krvarenje. Vanjsko krvarenje je odmah
uoĉljivo jer prati većinu otvorenih ozljeda. Unutrašnje krvarenje prouzroĉeno je istjecanjem
krvi u tjelesne šupljine (trbuh, grudni koš).
Krvarenje zaustavljamo na sljedeća ĉetiri naĉina:
1. pritiskom prsta,
2. kompresivnim zavojem,
3. podvezivanjem i
4. pritiskom prsta ili šake u samu ranu.
Zaustavljanje krvarenja pritiskom prsta je privremeni naĉin. Metoda zaustavljanja
krvarenja pritiskom prsta je privremena metoda. Koristi se dok ne postavimo kompresivni
zavoj ili dok ne napravimo podvezivanje, zavisno od vrste povrede, što predstavlja trajnije
metode zaustavljanja krvarenja.
Postupak se svodi na to da se prstima pritisne odreĊeno mjesto gdje se krvna ţila nalazi iznad
kosti (tvrda podloga) ĉime se prekida dotok krvi do mjesta rane pa time i samo krvarenje.
Treba dobro znati gdje su ta mjesta na tijelu i kako se pritiskom prsta zaustavlja krvarenje.
Razumije se da će to mjesto, gdje treba pritisnuti, biti izmeĊu srca i rane.
Krvarenje na glavi zaustavlja se pritiskom prstiju na vratnu krvnu ţilu s one strane gdje se
nalazi rana.
Nikada ne smijemo pritisnuti vratne krvne ţile s obje strane jer time zaustavljamo cjelokupni
dotok krvi u glavu (mozak) i time moţemo ubiti ĉovjeka. Ako postoji rana sa obje strane,
uvijek zaustavljamo samo s jedne i to s one strane gdje je krvarenje veće.
Kod rana na nadlaktici krvarenje zaustavljamo pritiskom oba palca u pazušnu jamu (pazuh)
time da prstima obuhvatimo rame.
Kod svih krvarenja na ruci, ruku diţemo uvis i time pridonosimo smanjenju krvarenja (ruku
unesrećenoga stavljamo sebi na rame).
Kod rane na ruci koja krvari, a nalazi se na podlaktici ili šaci, pritisak se vrši u ţlijebu ispod
tzv. dvoglavog mišića nadlaktice (to je onaj mišić koji pipaju djeca da vide kako imaju jake
mišiće). Krvnu ţilu pritišćemo uz nadlaktiĉnu kost.
Ako krvare prsti ruke, prste jednostavno isprepletemo i stisnemo.
Ako krvari noga, krvarenje zaustavljamo pritiskom krvne ţile u preponi s oba palca (kao kod
zaustavljanja krvarenja u pazuhu) ili pritiskom šake.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 125
Zaustavljanje krvarenja kompresivnim zavojem ima zadatak da pritiskom u podruĉje rane
(samo ime kaţe: kompresija – pritisak) sprijeĉi daljnje krvarenje. Kompresivni zavoj se
sastoji od sljedećih dijelova:
1. sterilne gaze (koja se stavlja na ranu),
2. tijela koje vrši pritisak (kompresiju) i
3. zavoja
U normalnim uslovima za "tijelo koje vrši pritisak" koristimo smotuljak zavoja, a u nestašici
zavoja moţe nam za to posluţiti neko priruĉno sredstvo kao što je kutija šibica, upaljaĉ, smo-
tuljak papira, neki obli predmet iz okoline npr. kamenĉić i sl. Preko tako postavljenog
predmeta na sterilnu gazu, kruţno postavimo zavoj. Tek kada smo kompresivni zavoj
postavili, smijemo popustiti pritisak prsta kojim smo do tada zaustavljali krvarenje. Treba
dobro paziti da kompresivni zavoj ne bude prejako stegnut (ako vrhovi prstiju iza zavoja
poplave ili utrnu, tada zavoj treba malo popustiti). MeĊutim, ne smije biti niti prelabav jer
tada ne obavlja svoju zadaću, odnosno ne zaustavlja krvarenje. To ćemo vidjeti ako krv
probije uz kompresivni zavoj. U tom sluĉaju postojeći zavoj NE skidamo, nego na njega
stavljamo drugi (novi) predmet koji vrši pritisak te ga zavojem ponovo zavijemo. Skidanje
postojećeg zavoja dovelo bi do jaĉeg gubitka krvi.
Svaku teţu povredu imobiliziramo pa ćemo, prema tome, imobilizirati i dio tijela na kome je
postavljen kompresivni zavoj.
Zaustavljanje krvarenja podvezivanjem primjenjuje se kada je dio ruke odrezan
(amputiran). Podvezujemo ODMAH iznad mjesta gdje je ruka ili noga odrezana.
Treba uvijek imati na umu da hirurg reţe ruku ili nogu na onom mjestu gdje je podvezana (jer
tkivo dalje od tog mjesta odumire). Ako su odrezani samo prsti, nikada ne smijemo podvezati
ruku u ruĉnom zglobu (to je ĉesta greška) . Podvezivanje obavljamo trouglastom maramom, a
ako je nemamo, onda nekim priruĉnim sredstvom kao što je šal, kravata ili sl. Nakon
postavljanja poveske, ranu moramo zbrinuti (sterilna gaza, zavoj), a preostali dio ruke,
odnosno noge, moramo imobilizirati.
Zaustavljanje krvarenja pritiskom prsta ili šake na samu ranu primjenjujemo rijetko tj.
kada ni na koji drugi naĉin ne moţemo zaustaviti krvarenje (rana na vratu ili na debelom
mesu).
UNUTRAŠNJE KRVARENJE
Pod pojmom unutrašnjeg krvarenja podrazumijeva se krvarenje u grudnom košu ili trbuhu
(oštećenje unutrašnjih organa: jetre, slezene, krvnih ţila). Znakovi unutrašnjeg krvarenja
javljaju se onda kad doĊe do većeg gubitka krvi. To je bitno na vrijeme uoĉiti, budući da unu-
trašnje krvarenje prepoznajemo po znakovima iskrvarenja.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 126
Iskrvarenje: Svaki veći gubitak krvi ugroţava ţivot unesrećenoga pa je zato bitno prepoznati
znakove većeg gubitka krvi odnosno iskrvarenja. To su sljedeći znakovi: povrijeđeni je
blijed, orošen je hladnim znojem, puls mu je ubrzan, ali slab i često jedva opipljiv, disanje
mu je poput pulsa ubrzano, ali plitko i jedva primjetno.
Prva pomoć kod iskrvarenja: vanjsko krvarenje treba ODMAH zaustaviti i sprijeĉiti dalji
gubitak krvi. Nakon zaustavljenog krvarenja, povrijeĊenog treba postaviti u tzv. poloţaj
autotransfuzije tj. glavom naniţe, ukoso, s povišenim nogama ili barem sa uzdignutim rukama
i nogama kako bi se preostala krv preraspodijelila da mozak ne ostane bez krvi (odnosno
kisika) i tako ga transporovati, naravno, ako je povrijeĊeni pri svijesti.
Kod unutrašnjeg krvarenja (krvarenje u grudnom košu i trbuhu) povrijeĊenog ne smijemo
stavljati u poloţaj autotransfuzije, nego ga moramo poleći ravno i tako transportovati.
Svaki veći gubitak krvi odnosno iskrvarenje moţe dovesti do šoka. Pravovremeno zaustav-
ljanje krvarenja, kao i postavljanje povrijeĊenog u poloţaj autotransfuzije nakon zaustav-
ljenog krvarenja ili u ravno leţeći poloţaj kad se krvarenje ne moţe zaustaviti, upravo spre-
ĉava šok odnosno, ublaţuje ga ako se već poĉeo razvijati.
ŠOK
Šok je poremećaj općeg stanja povrijeĊenog koji je izgubio puno krvi (pri krvarenju) ili puno
tjelesne tekućine (pri velikim opekotinama) ili koji trpi velike bolove (pri prijelomima velikih
kostiju istovremeno, npr. obje podlaktice ili potkoljenice). Šok se lahko prepoznaje jer je
povrijeĊeni blijed, orošen hladnim znojem, usporeno i nezainteresovano odgovara na
postavljena pitanja. Sa povrijeĊenim se moţe uspostaviti odgovarajuća komunikacija, što je
znak njegova svjesnog stanja. PovrijeĊeni u šoku ne zove u pomoć i ne zapomaţe. Disanje mu
je površno i ubrzano, rad srca je ubrzan, a puls je na vratu jedva opipljiv.
Prva pomoć se pruţa prema uzroku šoka:
1. Ako je uzrok krvarenje, potrebno ga je što prije zaustaviti i povrijeĊenog postaviti u
poloţaj autotransfuzije, odnosno u ravno leţeći poloţaj ako se krvarenje ne moţe
zaustaviti.
2. Ako su uzrok opekotine, onda se one moraju što prije zbrinuti (previti i imobilizirati).
3. Ako su uzrok prijelomi, potrebno ih je što prije imobilizirati.
PovrijeĊenog u šoku treba vrlo paţljivo transportovati. U toplim ljetnim mjesecima potrebno
ga je rashlaĊivati, a kada je hladno, onda ga je potrebno utopliti, tj. davati mu hladne odnosno
tople napitke (osim pri sumnji na ozljedu trbušnih organa), kao i kontrolisati postavljenu
imobilizaciju.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 127
BESVJESNO STANJE
Besvjesno stanje je jedno od najopasnijih stanja sa kojim se susrećemo pri pruţanju prve
pomoći jer ga ĉesto ne prepoznajemo. Imajte na umu da besvjesno stanje morate sami
ustanoviti jer povrijeĊeni koji je bez svijesti to vam ne moţe reći. Besvjesno stanje je stanje
u kojem unesrećeni ne reaguje na vanjske podraţaje, ali diše i srce mu radi. Ţivot mu je u
opasnosti dok leţi na leĊima. U besvjesnom stanju dolazi do opuštanja i mlitavostii svih
mišića pa tako i mišića jezika. Dok povrijeĊeni leţi na leĊima, jezik mu pada i zatvara
ţdrijelo i time onemogućava prolaz zraku u dušnik i dalje u pluća. Ovome doprinosi još i
gubitak refleksa kašlja i gutanja te skupljena slina i drugi sadrţaji koji se tu zateknu (krv,
povraćeni sadrţaj). Takav unesrećeni se, ako leţi na leĊima, poĉinje gušiti: krklja, hrĉe,
neravnomjerno diše, srce mu poĉinje ubrzano raditi, lice poplavi. Ako mu u najkraćem
vremenu ne pomognemo, on će umrijeti!
Prva pomoć: PovrijeĊenog odmah treba postaviti u boĉni poloţaj, a ako u ustima postoji
strani sadrţaj (povraćeni sadrţaj, pijesak kod utopljenika i sl.) treba ga odstraniti maramicom
ili gazom omotanom oko prsta. Postavljanjem povrijeĊenog u boĉni poloţaj omogućeno je da
se sav tekući sadrţaj iz usta (slina, krv) ocijedi i time se ne zatvara prolaz zraka, a jezik ne
upada u ţdrijelo. Da ne bi došlo do gušenja, povrijeĊenog odmah treba postaviti u boĉni
poloţaj i stalno paziti na njega jer je on u besvjesnom stanju.
Redoslijed postupaka kod postavljanja u boĉni poloţaj:
1. savijemo mu nogu u kuku i koljenu s one strane na koju ga okrećemo,
2. ruku mu na istoj strani podvlaĉimo pod debelo meso,
3. hvatajući ga za rame i kuk (odjeću) okrećemo ga na bok,
4. popravljamo donju ruku povlaĉeći je unatrag, a gornju ruku (šaku) mu stavljamo pod lice,
ako treba, popravimo mu poloţaj nogu i to tako da donja bude skvrĉena, a gornja ispruţena.
Kod povrijeĊenog u besvjesnom stanju prva pomoć je obvezno postavljanje u boĉni poloţaj,
bez obzira na uzrok koji je doveo do besvjesnog stanja.
STANJE PRIVIDNE SMRTI
Prividna smrt je stanje kada povrijeĊeni ne diše i kad mu srce ne radi, ali nema sigurnih
znakova smrti. Prva pomoć u prividnoj smrti je OŢIVLJAVANJE koje ĉini:
• vještaĉko disanje i
• masaţa srca.
Oţivljavanje treba zapoĉeti odmah, na licu mjesta, ĉim se ustanovi da je unesrećeni u stanju
prividne smrti (da ne diše i da mu srce ne radi, a nema sigurnih znakova smrti). Vještaĉko
disanje moţe se obaviti na dva naĉina:
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 128
• usta na nos i
• usta na usta.
Prije nego se pristupi upuhivanju zraka, moramo osigurati prolaz zraku kroz disajne puteve.
Najprije treba provjeriti ima li u disajnim putevima stranog sadrţaja (slina, krv i sl.).
Vještaĉko disanje usta na nos izvodi se na sljedeći naĉin:
1. kleknite pored povrijeĊenoga,
2. zabacite mu glavu i oslobodite mu disajne puteve,
3. zatvorite usta povrijeĊenoga,
4. prstima jedne ruke podiţite mu bradu i gurajte je naprijed zatvarajući mu usta, a dru-
gom rukom na ĉelu pomozite zabaciti glavu,
5. udahnite zrak,
6. svojim usnama obuhvatite nos povrijeĊenog i upušite zrak u njega i pri tome
posmatrajte da li se diţe grudni koš, dignite svoju glavu i udahnite svjeţi zrak iz
okoline, a za to vrijeme pustite da povrijeĊenome upuhani zrak slobodno moţe izaći,
ponavljajte postupak u ritmu normalnog disanja.
Slika 80. Umjetno disanje usta na nos
Umjetno disanje usta na usta izvodi se ovako :
1. kleknite pored povrijeĊenog,
2. zabacite mu glavu i oslobodite disajne puteve,
3. jednom rukom potiskujte mu ĉelo prema dolje i ujedno mu prstima zatvorite nos,
4. drugu ruku stavite pod vrat povrijeĊenog i podizanjem vrata pomozite zabacivanju
glave,
5. udahnite zrak iz okoline,
6. svoja usta prislonite uz usne povrijeĊenog (SADA POSTOJE JEDNOKRATNE
MASKE) i upušite zrak u njega i pri tome promatrajte da li se diţe grudni koš
unesrećenog,
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 129
7. dignite glavu i udahnite svjeţi zrak iz okoline, a za to vrijeme pustite da povrijeĊenome
upuhnuti zrak slobodno moţe izaći,
8. ponavljajte postupak u ritmu normalnog disanja
Umjetno disanje obiĉno poĉinjemo sa nekoliko brţih upuhivanja zraka i nastavljamo u ritmu
30:2 (30 pritisaka na grudnu kost naspram 2 upuhavnja zraka).
Masaţa srca
Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovu odsutnosti pulsa na vratnoj ţili kucavici (nikako
ne pipanjem pulsa na ruci). Masaţa srca obavlja se na prsnoj kosti, u sredini (ne lijevo) dva
do tri prsta iznad "ţliĉice" (mjesta gdje se spajaju rebrani lukovi). Unesrećeni mora leţati
na leĊima na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji).
Masaţa srca u biti je pritiskanje srca izmeĊu prsne kosti i kiĉme, ĉime istjerujemo krv iz
šupljine srca. Kada popustimo pritisak, srce "usiše" svjeţu krv. Ponavljajući tako ovu radnju,
pritiskom i popuštanjem pritiska, podrţavamo umjetno kolanje krvi (cirkulaciju) krvnim
ţilama.
Masaţa srca izvodi se na sljedeći naĉin:
1. kleknite pored povrijeĊenoga,
2. odredite "ţliĉicu" pipajući prstima (spajanje rebara),
3. odmjerite 2 do 3 popreĉna prsta iznad ţliĉice na prsnoj kosti, u sredini, postavite
korijen desnog dlana na prsnu kost, a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima
(ljevaci dolje stavljaju lijevi dlan, a gore desni),
4. odmjerenim pritiscima, barem 100 puta u minuti, izvodite masaţu srca prenoseći pri
tome teţinu gornje polovine tijela i ne diţući šaku s grudnog koša pri popuštanju
pritiska (ne masirati iz lakta jer je zamorno) .
Ako se kod povrijeĊenog naĊu dva spasioca, svaki izvodi svoju radnju u svom ritmu, jedan
nezavisno o drugom.
Radnje za oţivljavanje izvodimo sve dotle dok:
1. povrijeĊeni ne poĉne disati i dok mu ne proradi srce (budući da je u besvjesnom stanju,
moramo ga nakon toga postaviti u boĉni poloţaj),
2. povrijeĊenog ne predamo u struĉne ruke zdravstvenih radnika, bilo da ekipa hitne pomoći
doĊe na mjesto nesreće ili ga oţivljavajući dovezemo u zdravstvenu ustanovu i tamo
predamo,
3. se u toku oţivljavanja ne pojave sigurni znakovi smrti.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 130
Slika 81. Masaţa srca
Slika 82. Masaţa srca
POVREDE
Pod pojmom povrede podrazumijevaju se razliĉita oštećenja ljudskog organizma uzrokovana
štetnim faktorima mehaniĉke, hemijske, toplinske i druge naravi.
Sve povrede moţemo podijeliti na:
mehaniĉke povrede (rane, nagnjeĉenja, prijelomi, išĉašenja zglobova i drugo);
toplotne povrede (opekotine, smrzotine, sunĉanice);
hemijske povrede (djelovanje jakih kiselina i luţina);
povrede elektriĉnom strujom i gromom;
druge vrste ozljeda.
Djelovanjem sile najĉešće dolazi do vidljivog oštećenja koţe i tkiva ispod koţe pa govorimo
o OTVORENOJ POVREDI. Kad koţa ostaje naizgled neoštećena, onda se radi o
ZATVORENOJ POVREDI.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 131
RANE
Rane su otvorene povrede, odnosno vidljiva oštećenja ljudskog organizma, kod kojih je prije
svega povrijeĊena koţa. Rane su praćene pojavom većeg ili manjeg bola na mjestu
povreĊivanja. Tkiva ispod koţe (mišići, krvne ţile, kosti, ţivci i dr.) mogu biti povrijeĊeni u
većoj ili manjoj mjeri, zavisno od vrste sile, duţine djelovanja sile, mjesta na tijelu i drugim
faktorima. Sve rane sa svojom pojavom nose nekoliko opasnosti koje se tokom ukazivanja
prve pomoći moraju odmah zamijetiti i sprijeĉiti.
KRVARENJE ĉesto prati otvorene povrede uzrokovane mehaniĉkom silom. Ono moţe biti
vrlo jako i moţe neposredno ugroziti ţivot.
INFEKCIJA je posljedica ulaska i razmnoţavanja razliĉitih klica u rani. Svaka rana moţe biti
u manjoj ili većoj mjeri zagaĊena klicama. Nastanak infekcije spreĉava se tako da se na ranu
obavezno stavi prvo sterilna gaza ili kompresa ili jastuĉić prvog zavoja, a potom se rana
povije. Kada su u pitanju manje rane koje ne krvare jako ili su male površine, na sterilnu gazu
moţe se staviti flaster ili već prireĊeni flaster koji na sredini ima komadić sterilne gaze.
ŠOK je teţak poremećaj općeg stanja organizma koji moţe biti posljedica teţeg ranjavanja,
naroĉito ako je praćeno obilnijim krvarenjem i jakom boli.
OPEKOTINE
Opekotine su povrede uzrokovane najĉešće toplotom, odnosno visokom temperaturom tvari
koja dolazi u dodir sa ljudskim organizmom (vreli zrak, vrele tekućine ili ĉvrsta tijela, otvo-
reni plamen i sl.). Opekotine, takoĊer, mogu biti uzrokovane i jakim kiselinama i luţinama,
djelovanjem elektriĉne struje i dr. U saobraćajnim nesrećama opekotine su najĉešće izazvane
zapaljenim gorivom ili samim vozilom koje gori te vrelom tekućinom iz rashladnog sistema.
Prilikom oštećenja akumulatora, odnosno nespretnog rukovanja istim, koţa moţe doći u
dodir sa sumpornom kiselinom, što opet izaziva povrede poput opekotina. Općenito govoreći,
opekotine spadaju meĊu najĉešće povrede kako u svakodnevnom ţivotu (u kući, na rad-
nom mjestu, u slobodno vrijeme) tako i u saobraćaju.
ZNAKOVI I POSLJEDICE OPEKOTINE su:
• povrijeĊena koţa i/ili sluznica,
• jaka bol,
• pojava otoka i mjehura,
• gubitak tekućine.
Što je opeĉena površina veća, brţe i lakše dolazi do pojave znakova ŠOKA. Oštećenje koţe
omogućava ulazak klica i pojavu INFEKCIJE.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 132
Prva pomoć kod opekotina toplotom izvodi se sljedećim postupcima:
- Opeĉeno mjesto treba ohladiti da se sprijeĉi prodiranje toplote u dubinu tkiva, što bi
moglo prouzrokovati teţa oštećenja. Opeĉeni dio tijela 10 do 20 minuta stavlja se pod
tekuću hladnu vodu. Ako nema tekuće vode, opeĉeni se dio tijela uranja u hladnu
vodu.
- Istovremeno treba brzo skinuti, odnosno odstraniti sve predmete koji okruţuju
povrijeĊene dijelove tijela (prsten, narukvicu, sat, uske dijelove odjeće) i to prije nego
što poĉnu oticati.
- Zalijepljeni dijelovi odjeće NE SMIJU se skidati.
- Mjehuri se NE SMIJU dirati niti bušiti.
- Nakon ohlaĊivanja opeĉenog mjesta treba staviti sterilnu ALUPLAST foliju ili
sterilnu gazu. Sterilna gaza ili aluplast folija moraju potpuno prekriti ozljedu.
- Na opeĉena mjesta NE SMIJE se stavljati nikakva tekućina, ulje, mast, krema ili bilo
koji drugi preparat, flaster, vata ili nešto drugo.
POVREDE GLAVE
Povrede glave mogu biti otvorene i zatvorene. Ĉesto su praćene krvarenjima iz nosa i uha, a
one teţe skoro uvijek gubitkom svijesti, pa ozlijeĊenog, u tom sluĉaju, treba staviti u boĉni
poloţaj.
POVREDE GRUDNOG KOŠA
Ove su povrede veoma ĉeste u saobraćajnim nesrećama, naroĉito kod osoba koje su u
trenutku nesreće upravljale vozilom i koje nisu bile vezane sigurnosnim pojasom. Mehaniĉka
sila djeluje na veću površinu tijela pa se energija prenosi na unutrašnje organe (pluća, srce i
dr.) te ih oštećuje. Disanje kod osoba s ovakvim ozljedama je oteţano i bolno pa je takvu
osobu potrebno postaviti u polusjedeći poloţaj. Ponekad dolazi i do otvorenih povreda
grudnog koša. Tada zrak ulazi u grudni koš i potiskuje pluća. Ako postoji otvorena povreda,
koja se prepoznaje po pjenušavoj krvi i šištanju iz rane, neophodno je ranu previti tako da se
na ranu prvo stavlja sterilna gaza, potom preko nje komad polivinilske folije koja se za koţu
zalijepi flasterom, a nakon toga se sve skupa ĉvrsto previje zavojem oko prsa. Ovako
ozlijeĊenu osobu treba postaviti u polusjedeći poloţaj.
POVREDE TRBUHA
Mehaniĉka sila moţe djelovati na ljudski organizam i u predjelu trbuha. Pri tome se najĉešće
dešavaju unutrašnje povrede (puknuća unutrašnjih organa, jetre, slezene i velikih krvnih ţila)
koje su praćene unutrašnjim krvarenjima. Ako nema znakova iskrvarenja, takvog
povrijeĊenog potrebno je staviti u vodoravni leţeći poloţaj (na leĊima) sa polusavijenim
nogama. Ako su prisutni znakovi iskrvarenja, unesrećeni je u leţećem poloţaju, a noge mu
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 133
moraju biti ispruţene. Ukoliko je povreda trbuha s otvorenom ranom i ispadom organa
(crijeva), onda se ti organi NE SMIJU dirati niti vraćati u utrobu, a rana se mora prekriti
većom sterilnom gazom. PovrijeĊeni se stavlja u vodoravni poloţaj na leĊa, s nogama
savijenim u kukovima i koljenima i s uzglavljem (ako nema znakova iskrvarenja). Kad je
povrijeĊeni pri svijesti i kad osjeća jaku ţeĊ, NE SMIJE mu se davati tekućina (ili hrana).
Mogu mu se ovlaţiti usne mokrom gazom ili rupĉićem.
PRIJELOMI KOSTIJU I IŠĈAŠENJA ZGLOBOVA
Prijelomi kostiju mogu biti zatvoreni i otvoreni. Postoje nesigurni i sigurni znakovi za
otkrivanje prijeloma kostiju i išĉašenja zglobova. Nesigurni znakovi su: bol, otok i modrilo
koţe, dok su izobliĉenje (deformacija) i nemogućnost pokreta povrijeĊenog dijela tijela
sigurni znakovi. Deformacija se najlakše uoĉava ako se povrijeĊeni dio tijela uporeĊuje s
istim zdravim dijelom. Otvoreni prijelomi kostiju lahko se prepoznaju jer uz deformaciju
povrijeĊenog dijela tijela postoji i rana iz koje vire slomljeni ulomci kosti.
PRVA POMOĆ KOD PRIJELOMA KOSTIJU I IŠĈAŠENJA ZGLOBOVA
Smisao pruţanja prve pomoći kod prijeloma kostiju ili išĉašenja zgloba jeste da se povrijeĊeni
dio tijela uĉini nepokretnim, tj. da se imobilizira. Time se smanjuje bolnost takvih ozljeda
koje mogu biti uzrok nastanka šoka, što se ĉesto dogaĊa kod prijeloma veće kosti, npr. butne
kosti ili kod prijeloma više manjih kostiju npr. obiju potkoljenica. Zbog toga je potrebno
paţljivo postupati sa povrijeĊenim dijelom tijela prilikom premještanja i pripreme za
imobilizaciju. To se postiţe obaveznim prihvatanjem za dva susjedna zgloba, bez namjere
ispravljanja deformacije, lagano povlaĉeći u suprotnim smjerovima pridrţavajući rukom ispod
mjesta prijeloma.
Da bismo imobilizaciju izveli ispravno, potrebno je poznavati nekoliko osnovnih pravila:
1. Sredstvo za imobilizaciju mora obuhvatiti najmanje dva susjedna zgloba.
2. Uvijek se imobilizira u prirodnom poloţaju – to je poloţaj u kojem su mišići i tetive
najopušteniji.
3. Ako je sredstvo kojim se imobilizira tvrd predmet, npr. daska, potrebno ga je obloţiti
tkaninom ili zavojem.
4. Uvijek imobiliziramo preko odjeće.
5. Vrhove prstiju nikada ne pokrivamo jer se po boji koţe moţe vidjeti jesmo li negdje
sredstvo za imoboilizaciju previše zategnuli i tako poremetili cirkulaciju krvi.
Za imobilizaciju koristimo priruĉna sredstva koja nam se naĊu na dohvat ruke: saobraćajni
trokut iz automobila, trougaonu maramu i zavoje iz kutije prve pomoći, daske, grane, koru
drveta, novine, kišobran i sliĉne predmete koje naĊemo u okolini.
Kod otvorenih prijeloma kostiju, prije imobilizacije, potrebno je na ranu postaviti sterilnu
gazu i zavoj.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 134
PRIJELOM KIĈME:
Kiĉma je glavna nositeljica cijelog ĉovjeka za koju se direktno ili indirektno veţu sve kosti.
Ona je i zaštitnik kiĉmene moţdine koja je nastavak mozga i prelazi u ţivce u ekstremitetima.
Iz navedenog je jasno da će prijelomi ovih kostiju izazvati dvostruke posljedice za pov-
rijeĊenoga: nemogućnost kretanja u cjelini i nemogućnost osjećanja pojedinih dijelova tijela
ili tijela u cjelini. Zbog toga, povrede kiĉme mogu dovesti do teških materijalnih, socijalnih,
emocionalnih i drugih poremećaja kako kod povrijeĊenog tako i kod njegove najbliţe
okoline, ali i društva u cjelini. Oštećenja kiĉme mogu biti praćena oštećenjima kiĉmene
moţdine s prolaznim ili trajnim posljedicama kao što je oduzetost i paraliza.
Pregled povrijeĊenog pri sumnji na povredu kiĉme
Prije poduzimanja bilo kakvih pomicanja povrijeĊenog, pri sumnji na povredu kiĉme,
obavezni smo povrijeĊenog upitati ima li bolove u vratu ili leĊima, te osjeća li mrtvilo i da li
postoji neosjetljivost u nekom dijelu tijela. Dobijemo li potvrdan odgovor, makar na jedno
od ovih pitanja, postavljamo sumnju na povredu kiĉme. Ako povrijeĊeni, na naš zahtjev, ne
moţe stisnuti ili opustiti šaku ili pokrenuti bilo koji od udova, sigurno je u pitanju vrlo
ozbiljna ozljeda kiĉme.
Mogućnost pregleda podruĉja kiĉme zavisi od poloţaja tijela ozlijeĊenog. Pregled je oteţan
ako ozlijeĊeni leţi na leĊima pa se teško mogu uoĉiti znakovi povrede kiĉme, kao što je
krvni podliv i deformacija. MeĊutim, kad našem oku nije dostupan predio leĊa povrijeĊenog,
a laganim pritiskom na tom podruĉju ustanovimo bol, onda opravdano postavljamo sumnju
na ozljedu kiĉme. To zahtijeva krajnji oprez u svim našim posupcima sa ozlijeĊenim, kao da
je ozljeda kiĉme dokazana.
Postupak kod sumnje na povredu vratne kiĉme
Povrede vratne kiĉme vrlo ĉesto su smrtonosne povrede, ali su isto tako i prateće povrede
glave. Svaki deseti povrijeĊeni sa povredama glave ima i povredu vratne kiĉme. Ĉesto je
teško ustanoviti bilo kakav vanjski znak povrede vratne kiĉme jer ne moţemo oĉekivati
deformaciju tog podruĉja kao siguran znak. I pri najmanjoj sumnji na povredu vratne kiĉme,
povrijeĊenom, još u vozilu, stavljamo na vrat ovratnik. Namjena mu je da onemogući
pokrete glave lijevo – desno ili gore – dolje jer takvi pokreti mogu biti uzrok trenutne smrti
povrijeĊenog. Ovratnik moţemo napraviti odmah na mjestu povreĊivanja, a pravimo ga od
novina ili kartona koji obloţimo tkaninom.
Unutrašnja strana ovratnika i rubovi moraju se dobro obloţiti vatom ili kakvom mekanom
tkaninom, pa se sve omota trokutnom maramom ili mreţastim zavojem i zaveţe na prednjoj
strani vrata. MeĊutim, kod izvoĊenja ove radnje treba biti oprezan i pripaziti da se ovratnik ne
stegne previše, što bi ozlijeĊenome poremetilo krvotok prema glavi. Tek nakon stavljanja
ovratnika, pristupamo izvlaĉenju ozlijeĊenoga iz vozila. Za to su potrebne najmanje tri osobe.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 135
PITANJA I ODGOVORI:
(zaokruţite taĉne odgovore)
1. U sluĉaju saobraćajne nesreće, osoba koja se zadesi na mjestu nezgode:
a) duţna je udaljiti se i otići kući
b) duţna je ostati na mjestu saobraćajne nezgode
c) moţe se privremeno udaljiti samo radi pruţanja pomoći osobama povrijeĊenim u
saobraćajnoj nesreći
(taĉan odgovor B,C)
2. Postupak kod saobraćajne nesreće je sljedeći:
a) upoznati se sa uslovima nesreće
b) obavijestiti policiju na broj telefona 122, hitnu pomoć na broj telefona 124, po potrebi,
i vatrogasce 123
c) nastaviti dalje put svojim vozilom
(taĉan odgovor A, B)
3. Neodgodiva prva pomoć je:
a) ona pomoć koja se obavlja 20 minuta nakon nesreće
b) pomoć kod koje se vrši masaţa srca, vještaĉko disanje i imobilizacija
c) skup postupaka koji se moraju ODMAH primijeniti jer predstavljaju direktnu opasnost
po ţivot
(taĉan odgovor C)
4. Obilna krvarenja vrlo brzo dovode do:
a) stanja šoka
b) smrti
c) iskrvarenja
(taĉan odgovor B)
5. Mozak bez kisika moţe da ţivi:
a) 3 – 7 minuta
b) 5 – 7 minuta
c) 7 – 9 minuta
(taĉan odgovor A)
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 136
6. Koji je postupak sa povrijeĊenim licima u gradu i izvan naselja?
a) pruţiti povrijeĊenima neodgodivu prvu pomoć
b) izvršiti orijentacioni pregled u vozilu
c) odmah izvlaĉiti povrijeĊenog iz vozila
(taĉan odgovor A,B)
7. Za izvlaĉanje povrijeĊene osobe iz vozila:
a) najbolje je povrijeĊenog izvući skupa sa sjedalom
b) najbolje je izvući povrijeĊenog iz vozila bez pregleda
c) poţeljne su najmanje 3 osobe za izvlaĉenje
(taĉan odgovor A,C)
8. Nakon izlaĉenja povrijeĊene osobe iz vozila, neohodno je:
a) pokušati komunicirati sa povrijeĊenom osobom
b) provjeriti rad srca i disanje
c) stati sa strane i ĉekati vozilo hitne medicinske pomoći i policiju
(taĉan odgovor A,B)
9. Nesigurni znakovi smrti su:
a) maĉije oko
b) prestanak rada srca i disanja
c) mrtvaĉke pjege
(taĉan odgovor B)
10. Sigurni znakovi smrti su:
a) maĉije oko i mrtvaĉke pjege
b) mrtvaĉka ukoĉenost
c) prestanak rada srca i disanja
(taĉan odgovor A,B)
11. Odjeća sa povrijeĊene osobe:
a) skida se rezanjem po šavovima
b) skida se bez rezanja
c) nije bitno kako se odjeća skida
(taĉan odgovor A)
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 137
12. Sredstva za pruţanje prve pomoći mogu biti:
a) standardna
b) priruĉna
c) bolniĉka
(taĉan odgovor A,B)
13. Kutija prve pomoći sadrţi:
a) baterijsku lampu, noţ, zavoj, injekcije, lijekove
b) prvi zavoj, kaliko zavoj, sterilnu gazu
c) komprese, gaze, aluplast, hansaplast, flastere, makaze
(taĉan odgovor B,C)
14. Neodgodiva prva pomoć je:
a) stanje u kojem je ţivot u opasnosti
b) prva pomoć kao i svaka druga
c) pomoć koja se pruţa nakon dolaska kola hitne medicinske pomoći
(taĉan odgovor A)
15. Šta je vaţno u pruţanju prve pomoći?
a) Treba je pruţiti pravilno i u najkraćem roku.
b) Treba saĉekati 10 minuta pa zapoĉeti pruţanje prve pomoći.
c) Osnovno je spasiti ţivot i sprijeĉiti pogoršanje stanja povrijeĊene osobe.
(taĉan odgovor A,C)
16. Prilikom pruţanja prve pomoći potrebno je :
a) utvrditi vrste povreda
b) zapoĉeti masaţu srca i vještaĉko disanje
c) pruţiti neodgodivu prvu pomoć i pozvati hitnu medicinsku pomoć i policiju
(taĉan odgovor A,C)
17. Najhitnija stanja u prvoj pomoći su stanja u koijima je ţivot u opasnosti, a to je
onda kada nastupi:
a) krvarenje
b) stanje prividne smrti
c) lom kiĉme, ruku i nogu
(taĉan odgovor A,B)
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 138
18. Krvarenje zaustavljamo:
a) pritiskom prsta, kompresivnim zavojem
b) podvezivanjem, pritiskom šake na ranu
c) šivanjem rane na licu mjesta
(taĉan odgovor A, B)
19. Kod krvarenja na glavi radimo sljedeće:
a) pritišćemo krvnu ţilu prstima sa one strane gdje se rana nalazi
b) pritisnemo vratne krvne ţile s obje strane vrata
c) postavljamo prvi zavoj
(taĉan odgovor A)
20. Krvarenje moţe biti:
a) vanjsko
b) unutrašnje
c) gornje i donje
(taĉan odgovor A, B)
21. Unutrašnje krvarenje je:
a) krvarenje u šupljini grudnog koša i trbuha
b) krvarenje iz ruku i nogu
c) krvarenje iz oka i uha
(taĉan odgovor A, B)
22. ŠOK je:
a) stanje velikog straha povrijeĊene osobe
b) stanje kod kojeg je pacijent izgubio puno krvi, tjelesne tekućine, trpi velike bolove
c) ŠOK je hitno stanje
(taĉan odgovor B, C)
23. Kod besvjesnog stanja povrijeĊena osoba:
a) ne reaguje na vanjske podraţaje
b) reaguje na štipanje i razgovara
c) diše i srce mu radi
(taĉan odgovor A, C)
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 139
24. Kod besjevsnog stanja povrijeĊenu osobu potrebno je:
a) postaviti na leĊa
b) postaviti u boĉni poloţaj
c) postaviti u sjedeći poloţaj
(taĉan odgovor B)
25. Prvu pomoć kod prividne smrti zapoĉinjemo:
a) oţivljavanjem
b) tako što radimo EKG
c) tako što ĉekamo da stigne ekipa hitne pomoći
(taĉan odgovor A)
26. Oţivljavanje se radi:
a) vještaĉkim disanjem
b) masaţom srca
c) ne radimo ni jedno ni drugo
(taĉan odgovor A,B)
27. Vještaĉko disanje moţe biti:
a) usta na usta
b) usta na nos
c) nos na nos
(taĉan odgovor A, B)
28. Masaţa srca se izvodi:
a) 2-3 prsta iznad ţliĉice (mjesta gdje se spajaju rebarni lukovi)
b) na lijevoj strani grudnog koša
c) tako da povrijeĊeni mora leţati na leĊima i tvrdoj podlozi
(taĉan odgovor A, C)
29. Povrede su:
a) oštećenja organizma nastala djelovanjem mehaniĉke, hemijske, toplotne sile
b) oštećenja samo kostiju i mišića
c) oštećenja mozga i nerava
(taĉan odgovor A)
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 140
30. Rane su:
a) otvorene povrede kod kojih je povrijeĊena koţa
b) povrede sa krvarenjem
c) povrede bez krvarenja
(taĉan odgovor A, B)
31. Znakovi opekotine su:
a) krvarenje
b) povrijeĊena koţa, jaka bol
c) pojava otoka, mjehura, gubitak tekućine
(taĉan odgovor B, C)
32. Prijelomi mogu biti:
a) otvoreni
b) hitni i neodloţivi
c) zatvoreni
(taĉan odgovor taĉan odgovor A, C)
33. Kod loma, prva pomoć se pruţa tako što se:
a) imobilizira povrijeĊeni dio
b) ne smije nikako dirati do dolaska u bolnicu
c) ĉekaju ambulantna kola
(taĉan odgovor A)
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 141
Melisa Mizdrak, diplomirana psihologinja
Hasan Dupovac, diplomirani kriminalista
Dţenita Demir, magistar odgojnih nauka
7. SARADNJA ŠSP SA ORGANIMA I ORGANIZACIJAMA KOJE SE
BAVE SAOBRAĆAJEM I BEZBJEDNOSTI SAOBRAĆAJA
Za realizaciju ove teme predviĊen je jedan nastavni sat. Preporuĉujemo da prilikom realizacije
ovog nastavnog sata koordinirate sa predloţenim institucijama, s ciljem ukljuĉivanja svih
relevantnih ĉinilaca u rješenje kompleksne problematike saobraćajne edukacije i prevencije.
Insitucije sa kojima je poţeljno ostvariti saradnju za vrijeme pripreme spomenutog nastavnog
sata su:
MUP
MINISTARSTVO SAOBRAĆAJA I KOMUNIKACIJA
FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE
SREDNJA SAOBRAĆAJNA ŠKOLA
SLUŢBA HITNE POMOĆI
VATROGASNA SLUŢBA
BIHAMK
ŠKOLSKA SEKCIJA PRVE POMOĆI
ŠSP DUGIH ŠKOLA
AUTOŠKOLE
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 142
Melisa Mizdrak, diplomirana psihologinja
Dţenita Demir, magistar odgojnih nauka
8. SAOBRAĆAJNA KULTURA
Saobraćajna kultura je dio opće kulture i stepena civilizacije društva. Ona obuhvata opću
kulturu pojedinca, mentalitet (kolektivne osobine i sklonost jednog naroda) kao i civilizacijski
nivo društvene zajednice.
Kultura u saobraćaju je u znaĉajnoj korelaciji sa stilom ţivljenja jer se ĉovjek ponaša u
saobraćaju onako kako i ţivi.
MeĊusobno ophoĊenje uĉesnika u saobraćaju definisano je zakonom i moralnim
normama ponašanja.
Osnovni cilj prilikom osposobljavanja za cjeloţivotno aktivno uĉešće u saobraćaju je
usvajanje znanja, vještina i kulturnih navika koje su neophodne za adekvatno uĉešće u
saobraćaju.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 143
U radu na saobraćajnoj edukaciji djece neophodno je stvaranje pozitivnih stavova prema
liĉnoj i tuĊoj sigurnosti, kao i poznavanje uzroka saobraćajnih nesreća.
Pretpostavka, od koje polaze odrasli, da djeca trebaju usvojiti odreĊenu koliĉinu znanja o
saobraćaju i da će to smanjiti broj saobraćajnih nesreća, u svakom sluĉaju je pogrešna osnova
za izradu programa saobraćajne edukacije. Didaktiĉki pristup „stani, pogledaj, slušaj, misli“
pokazao se neprikladnim jer su saobraćajne situacije kompleksne i nepredvidive. Ne moţemo
oĉekivati da djeca sjede u školskim klupama u „poznatom, sigurnom“ okruţenju, pasivno
slušaju izlaganje nastavnika, uĉe napamet saobraćajna pravila i znakove i da se samo na
osnovu toga uspješno snaĊu u „nesigurnom“ vanjskom okrtuţenju, tj. na ulici. Dakle, djeca
trebaju doţivjeti odreĊene saobraćajne situacije, uvidjeti realne odnose u saobraćaju i trenirati
kako da se snaĊu u njima. Istraţivanja su pokazala da neka djeca ĉak i ne razumiju verbalne
upute o saobraćaju koje im daju roditelji ili nastavnici, npr. “pazi se“, „budi oprezan“, „gledaj
više“, „moramo oprezno preći ulicu“, „moraš razmisliti i gledati kad si na ulici“, „u mnogim
saobraćajnim nesrećama stradaju djeca“ itd. Sve ove upute su uopćene i postavlja se pitanje
da li ih djeca doţivljavaju i razumiju u kontekstu ponašanja u saobraćaju na naĉin na koji
odrasli misle da su upute prenijeli djetetu. Mnoga djeca, naroĉito mlaĊa, nemaju predstavu o
pojmovima kao što su: trotoar, pješak i sl.
ZLOUPOTREBA AUTORITETA RODITELJA/ODRASLIH U SAOBRAĆAJU
KAKO IZGRADITI SAOBRAĆAJNU KULTURU SA NEODGOVORNIM
RODITELJIMA
Pripremanje liĉnosti za ponašanje u saobraćaju neophodno je poĉeti od najranijeg ţivotnog
doba. Za uĉešće u saobraćaju nisu neophodna samo znanja o saobraćajnin propisima, već je
neophodno imati razvijene navike, stavove i saobraćajnu kulturu. Porodica, kao prva
društvena sredina, ima veliki znaĉaj. Djeca se uĉe ponašati u saobraćaju vješto imitirajući
roditelje. Uĉeći po modelu, oni će praktikovati one vještine ili ponašanja koja su percipirala
kod svojih roditelja. Nuţno je edukovati roditelje o znaĉaju njihovih vjerovanja i pozitivnih
stavova o saobraćaju, koji se, itekako, odraţavaju na ponašanje njihove djece u istim ili
sliĉnim saobraćajnim situacijama.
Nezanemariv je utjecaj nastavnika na razvoj saobraćajne kulture, a saradnja roditelja i uĉitelja
mora biti kompaktibilna. Neophodno je da obje strane posjeduju što više sliĉnih stavova i
modela ponašanja u saobraćaju.
Djeca uĉe saobraćajnu kulturu i ponašanje u saobraćaju kao i sve druge nastavne sadrţaje. Oni
su, zbog svoje psihofiziĉke nedozrelosti, upućeni na odrasle i ovise o njima. Od najranijeg
djetinjstva djeca se kreću u pratnji roditelja ili drugih odraslih osoba i na taj naĉin usvajaju
osnovne norme ponašanja u saobraćaju. Ukoliko odrasle osobe sa kojima se dijete kreće imaju
razvijenu saobraćajnu kulturu, te norme će usvojiti i dijete. Stoga je potrebo da roditelji što
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 144
ĉešće budu sa djetetom u saobraćaju kako bi ono steklo neophodno iskustvo. Kada govorimo
o neodgovorinim odraslim osobama, vaţno pitanje je kako će dijete sa takvim roditeljem
izgraditi pozitivne saobraćajne stavove i kulturu. Ako djeca nauĉe saobraćajna pravila i
elemente saobraćajne kulture, a njihovi roditelji to vidno krše te dovode djecu u riziĉne
situacije, to nuţno moţe dovesti do njihove zbunjenosti i oteţanog usvajanja elemenata
saobraćajne kulture. Na jednoj strani dijete zna šta je ispravno i kako se treba ponašati, a na
drugoj strani, zbog svoje prirodne konstitucije i relacije roditelj – dijete, ono nije u stanju da
sprijeĉi takva neadekvatna ponašanja. Imajuću u vidu gore navedeno, nameće se zakljuĉak da
je poţeljno jaĉati liĉnost djeteta i motivirati dijete da izrazi svoj stav o odreĊenoj situaciji u
saobraćaju, kao i da iskaţe svoje emocije straha ili neke druge emocije.
Trebamo nauĉiti djecu da prepoznaju situacije u kojima odrasli krše saobraćajne
propise, kao i situacije u kojima se ponašaju nekulturno u saobraćaju, te poticati djecu
da im jasno daju do znanja da takva ponašanja nisu primjerena i da na taj naĉin
ugroţavaju ţivot svih sudionika u saobraćaju.
U odnosu sa neodgovornom odraslom osobom u saobraćaju, neophodno je da djeca:
- jasno skrenu paţnju na greške koje uoĉe kod odraslih uĉesnika u saobraćaju;
- upoznaju odrasle sa posljedicama kršenja saobraćajnih pravila;
- pokaţu strah ili ljutnju zbog neadekvatnog ponašanja odraslih;
- znaju za pravo djece na sigurno odrastanje i niko, pa ni roditelji, nemaju pravo
ugroţavati njihove ţivote;
- iskaţu kako se osjećaju ako roditelji/odrasli krše saobraćajne propise;
- budu motivisana da svoja loša iskustva sa odraslima u saobraćaju podijele sa
nastavnicima ili nekim drugim odraslim osobama u koje djeca imaju povjerenje.
Ponašanja „neodgovornih“ odraslih osoba, sa kojima su djeca uĉesnici u saobraćaju, a koja
imaju negativne posljedice za zdravlje i ţivot djece su:
• prijevoz djece na prednjem sjedištu automobila;
• kada roditelji dozvoljavaju maloj djeci da „probaju“ upravljati automobilom;
• kada se ne veţu sigurnosnim pojasevima (odrasli i djeca);
• kada se djeca smještaju u neadekvatne sjedalice u automobilu;
• kada odrasli na poštuju saobraćajne znakove i propise, a prevoze djecu u automobili ili se
kreću sa njima na ulici;
• kada odrasli konzumiraju alkohol i voze djecu;
• kada odrasli nemaju razvijenu saobraćajnu kulturu jer loše navike odraslih utjeĉu na njihovo
ponašanje u saobraćaju
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 145
• agresivna i brza voţnja
• upotreba mobitela u voţnji
• prelazak ulice na mjestima na kojima to nije dozvoljeno
NAJĈEŠĆE SITUACIJE U KOJIMA STRADAJU DJECA UĈESNICI U
SAOBRAĆAJU
Djeca spadaju u najugroţeniju kategoriju uĉesnika u saobraćaju, pa su samim tim ĉesto
uĉesnici saobraćajnih nesreća. Pomoću dolje navedenih ciljeva nastojimo ukazati uĉenicima
na potencijalno opasne situacije sa kojima se djeca susreću.
1. PRELAŢENJE KOLOVOZA BEZ SEMAFORA ILI PJEŠAĈKOG PRIJELAZA
2. NEPROMIŠLJENO I NAGLO KORAĈANJE PREKO KOLOVOZA
3. PRELAŢENJE ULICE IZMEĐU AUTOMOBILA KOJI STOJE NA SEMAFORU
4. IGRANJE U BLIZINI KOLOVOZA
5. PRELAZAK PREKO KOLOVOZA BEZ PRETHODNOG „OSMATRANJA“-
(NEOPHODNO JE DA DIJETE BUDE DUŢE NA TROTOARU PRIJE PRELASKA
KAKO BI VOZAĈI IMALI VREMENA NA UOĈE DIJETE).
6. NEOPREZNA VOŢNJA BICIKLA
7. VOŢNJA ROLERA NA ASFALTU, A NE NA ODREĐENIM POVRŠINAMA ZA
TAKVU VRSTU AKTIVNOSTI,
8. PRETRĈAVANJE ISPRED ILI IZA ZAUSTAVLJENOG AUTOBUSA
PRAVILNA VOŢNJA BICIKLA
Voţnja bicikla je vrlo sloţena aktivnost, stoga je u radu na saobraćajnoj edukaciji neophodno
posvetiti joj posebnu paţnju. Za većinu djece voţnja bicikla je izazov i poţeljna aktivnost.
Djeca nisu svjesna rizika pri voţnji bicikla, ali zato je odgovornost na odraslima da ih nauĉe
pravilno voziti bicikl i da ih upozore na sve moguće posljedice. Nesreće u kojima stradaju
djeca na biciklu najĉešće su posljedica nepoznavanja saobraćajnih pravila i neuviĊanja
opasnosti po ţivot. Uĉesnik u saobraćaju koji gura bicikl je pješak, a ne vozaĉ bicikla. Na
javnom putu biciklom smije upravljati lice koje je navršilo 12 godina. Najsigurnije mjesto za
voţnju bicikla su biciklistiĉke staze.
Sigurnost djece koja voze bicikl ovisi o:
• kvaliteti i konstrukciji bicikla za djecu
• posebnoj reflektirajućoj opremi za voţnju bicikla
• upotrebi kacige za bicikliste
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 146
• upotrebi rukavica, štitnika za koljena i laktove
• upotrebi traka, svjetiljki i druge neophodne opreme na biciklu
• edukaciji o pravilnoj voţnji bicikla i znaĉaju upotrebe kacige i druge opreme u
prevenciji teških nezgoda
• poznavanju pravilnog sjedenja na biciklu, poloţaju stopala u voţnji bicikla itd
NAJĈEŠĆE GREŠKE KOJE DJECA ĈINE PRI VOŢNJI BICIKLA SU:
• prijevoz drugog lica – djeteta na biciklu,
• sjedenje na nepropisnom dijelu, nepredviĊenom za voţnju,
• prijevoz tereta na biciklu
• upravljanje biciklom na jednom toĉku
• voţnja dvaju ili više biciklista jednog iza drugog bez odreĊenog rastojanja
• voţnja na neodgovarajućem dijelu puta; ako za voţnju bicikla ne postoji biciklistiĉka
staza ili traka, biciklisti voze desnom ivicom kolovoza
• voţnja bicikla jednom rukom
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 147
PITANJA I ODGOVORI:
1. Saobraćajna kultura obuhvata:
a) opću kulturu pojedinca
b) ponašanje u saobraćaju
c) opću kulturu pojedinca, mentalitet i civilizacijski nivo društvene zajednice
(odgovor: C)
2. Osnovni cilj prilikom osposobljavanja liĉnosti za aktivno uĉešće u saobraćaju je
_________________________________________________________ , neophodnih
za adekvatno uĉešće u saobraćaju.
(odgovor: USVAJANJE ZNANJA, VJEŠTINA I KULTURNIH NAVIKA)
3. U radu na saobraćajnoj edukaciji djece zalaţemo se za
____________________________________________________________________.
(odgovor: STVARANJE POZITIVNIH STAVOVA PREMA LIĈNOJ I TUĐOJ
SIGURNOSTI, KAO I POZNAVANJE UZROKA SAOBRAĆAJNIH NESREĆA)
4. Uĉesnik u saobraćaju koji gura bicikl je:
a) pješak
b) vozaĉ bicikla
(odgovor: A)
5. Ako za voţnju bicikla ne postoji biciklistiĉka staza ili traka, biciklisti mogu voziti
uz
a) desnu ivicu kolovza
b) lijevu ivicu kolovoza
(odgovor: A)
6. Da li je opasan prelazak ulice izmeĊu automobila koji stoje na semafaru?
a) Da, jer neki vozaĉi mogu da ne primijete djecu i pokrenu vozilo.
b) Ne, jer su vozaĉi motornih vozila uvijek na oprezu i posebnu paţnju obraćaju
na djecu uĉesnike u saobraćaju.
(odgovor: A)
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 148
7. Da li je dozvoljena igra na kolovozu?
a) Naravno, odrasli moraju brinuti o djeci.
b) Ne, to je vrlo opasno.
c) Da, igra je dozvoljena uz poseban oprez djece
(odgovor: B)
8. Da li je vozaĉ bicikla duţan nositi zaštitnu kacigu za vrijeme voţnje bicikla?
a) ne
b) da
c) ovisno o tome gdje vozi bicikl
(odgovor: B)
9. Da li se vozaĉ bicikla smije pridrţavati za neko drugo vozilo?
a) da
b) ne
(odgovor: B)
10. Biciklom na javnom putu moţe upravljati lice sa navršenih:
a) 10 godina
b) 18 godina
c) 14 godina
d) 12 godina
(odgovor: D)
11. Da li je ispred ili iza zaustavljenog autobusa potrebno stati na trotoar ili ivicu
kolovoza, te osmotriti mogućnost prelaska ulice?
a) da
b) ne
c) vozaĉi brinu o djeci
(odgovor: A)
12. Kulturno ophoĊenje prema svim uĉesnicima u saobraćaju ureĊeno je:
a) zakonom
b) moralnim normama
c) zakonskim i moralnim normama
(odgovor: C)
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 149
13. Odrasloj osobi koja krši saobraćajne propise i ponaša se neprimjereno u
saobraćaju:
a) treba jasno dati do znanja da djeca imaju pravo na sigurnost u saobraćaju i
niko, pa niti roditelji, ne smiju je ugroţavati.
b) treba dozvoliti da se i dalje ponaša kako ţeli.
c) ne treba sumnjati u odluke i autoritet odraslih
(odgovor: A)
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 150
9. PRILOZI
9.1. PRAVILNIK O ŠSP
Na osnovu ĉlana 66. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i
Hercegovine („Sluţbene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, broj: 35/05) i ĉlana 252a.
stav (2), a u vezi sa ĉlanom 2. stav (4) Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na
putevima u Bosni i Hercegovini („Sluţbeni glasnik Bosne i Hercegovine", broj 6/06, 75/06,
44/07, 84/09 i 48/10) ministar za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo donosi
P R A V I L N I K
O FORMIRANJU I RADU ŠKOLSKIH SAOBRAĆAJNIH PATROLA
Ĉlan 1.
(Opće odredbe)
Ovim pravilnikom propisuje se nadleţnost i naĉin formiranja školskih saobraćajnih
patrola (u daljem tekstu: ŠSP), plan i program obuke i polaganja ispita, ovlaštenja i aktivnosti
ĉlanova ŠSP, izgled uniforme, oznaka, i akreditacije, kontrola i nadzor nad radom ŠSP, kao i
druga pitanja u vezi sa radom ŠSP.
Ĉlan 2.
(Nadleţnost)
Organiziranje obuke i polaganje ispita za ĉlana ŠSP obavljaju osnovne škole (u daljem
tekstu: Škole), u saradnji sa Ministarstvom za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo
(u daljem tekstu: Ministarstvo) i Ministarstvom unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (u
daljem tekstu: MUP KS), u skladu sa planom i programom, koji je prilog broj 1., i ĉini
sastavni dio ovog Pravilnika.
Ĉlan 4.
(Pristup obuci)
Pravo na obuku za ŠSP stiĉe uĉenik šestog razreda osnovne škole ako ispunjava
sljedeće uvjete:
- da se istiĉe u uĉenju i vladanju u petom razredu osnovne škole,
- da ima pismeni pristanak roditelja, odnosno staratelja za rad u ŠSP.
Ĉlan 5.
(Obuka)
Obuku za rad u ŠSP obavljaju Škole u saradnji sa Ministarstvom po planu i programu
iz ĉlana 2. i ista obuhvata teorestki i praktiĉni dio i to:
- 15 ĉasova teorestkog dijela,
- 11 ĉasova praktiĉnog dijela.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 151
Ĉlan 6.
(Vrijeme odrţavanja obuke)
Škole su obavezne zapoĉeti obuku za rad u ŠSP u prvoj sedmici oktobra, na osnovu
spiska prijavljenih uĉenika.
Obuka se odvija kao vannastavna aktivnost i traje do posljednje sedmice aprila.
Ĉlan 7.
(Predavaĉi)
Osobe koje vrše obuku uĉenika za rad u ŠSP su: nastavnici društvenog i tehniĉkog
smjera, poloţenog vozaĉkog ispita B1 potkategorije i B kategorije kojeg bira škola, uz
konsultacije sa pedagogom-psihologom škole, predstavnik Ministarstva, kao i druga ovlaštena
lica iz organa i organizacija koje se bave poslovima bezbjednosti saobraćaja.
Ĉlan 8.
(Komisija za polaganja ispita)
Nakon završene obuke, škola obrazuje Komisiju i organizovano polaganje ispita za
ĉlanove ŠSP.
U Komisiju za polaganje ispita za ĉlanove ŠSP ulazi i po jedan predstavnik Ministarstva i
MUP-a KS.
Ispit se organizira najkasnije 15 dana nakon završene obuke.
Ĉlan 9.
(Ispit)
Ispit za ĉlanove ŠSP sastoji se iz teoretskog i praktiĉnog dijela. Teoretski dio ispita
obuhvata provjeru poznavanja saobraćajnih propisa i saobraćajnih znakova kao i elemente
saobraćajne kulture, a vrši se putem testa i razgovora.
Na ispitu za ĉlanove ŠSP vodi se zapisnik koji potpisuju predsjednik i ĉlanovi ispitne
komisije.
Vrijeme za rješavanje testa je 60 minuta.
Ĉlan 10.
(Izdavanje akreditacije „Školska saobraćajna patrola”)
Kandidatu koji poloţi ispit škola izdaje akreditaciju ĉlana ŠSP.
Akreditacija iz prethodnog stava je ţute boje, veliĉine 85 x 55 mm.
Izgled akreditacije dat je na obrascu koji je u prilogu broj 2. i ĉini sastavni dio ovoga
Pravilnika.
Na prednjoj strani je:
- utisnut grb ŠSP,
- naziv škole,
- prezime i ime, JMB i fotografija uĉenika,
- redni broj.
Na poleĊini je:
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 152
- tekst ĉlana 11. ovoga Pravilnika,
- datum izdavanja,
- peĉat i potpis direktora škola.
Ĉlan 11.
(Uloga ŠSP)
ŠSP vrše preventivno regulisanje saobraćaja u blizini škole, uz prisustvo ovlaštenog
lica MUP-a KS, na naĉin da se staraju o organizovanom i što bezbjednijem prelasku školske
djece preko kolovoza pri dolasku u školu i izlasku iz škole, i s tim ciljem, preko svojih
ĉlanova, obezbjeĊuje njihov prelazak preko kolovoza u blizini škole.
Ĉlanovi ŠSP u saradnji sa nastavnicima duţni su jednom godišnje odrţati predavanje
za uĉenike iz škole, roditelje i nastavnike, na kojem će informirati sve prisutne o trenutnom
stanju i saobraćajnoj bezbjednosti, kao i o svojim iskustvima i rezultatima rada.
Ĉlan 12.
(Ovlaštenja ĉlanova ŠSP)
Ĉlanovi ŠSP, kad vrše obezbjeĊenje prelaska školske djece preko kolovoza, po
odredbi stava 1. prethodnog ĉlana, ovlašteni su da, na propisan naĉin i u skladu sa zakonom i
podzakonskim propisima, izdaju potrebna nareĊenja drugim uĉesnicima u saobraćaju.
Ĉlanovi ŠSP moraju biti struĉno osposobljeni za regulisanje saobraćaja i jednoobrazno
obiljeţeni.
Uĉesnici u saobraćaju duţni su postupati po zahtjevima i nareĊenjima ŠSP.
U sluĉaju da uĉesnici u saobaraćaju ne postupe po zahtjevima izraţenim pomoću
znakova ili prema naredbi ŠSP, ĉlanovi ŠSP su obavezni istima ukazati na greške i
nepravilnosti, te dati upute na moguće posljedice nepoštivanja saobraćajnih pravila i
saobraćajne kulture u konkretnoj situaciji.
Ĉlan 13.
(Mjesto sa kojeg se vrši obezbjeĊenje prijelaza uĉenika)
Mjesto sa kojeg ĉlanovi ŠSP vrše obezbjeĊenje prijelaza uĉenika treba da bude
bezbjedno i lahko uoĉljivo svim uĉesnicima u saobraćaju, što na licu mjesta procjenjuje i
odreĊuje ovlašteno lice iz MUP-a KS.
Ĉlan 14.
(Aktivnost ĉlanova ŠSP)
Ĉlanovi ŠSP poslove iz ĉlana 11. ovoga Pravilnika vrše iskljuĉivo kad ih na duţnost
odredi nastavnik koji vrši neposredan nadzor nad radom ŠSP.
Ĉlan 15.
(Izgled uniforme)
Ĉlan ŠSP, kad vrši poslove iz ovog Pravilnika, nosi uniformu sa propisanim
oznakama, a kao opremu nosi tablicu za regulisanje saobraćaja.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 153
Prilikom obavljanja poslova iz ĉlana 12. ovoga Pravilnika, ĉlan ŠSP nosi kaĉket i
uniformu plave boje, reflektirajući prsluk i bijelo narukavlje.
Na kaĉketu i prsluku je istaknut logo ŠSP.
Ĉlan 16.
(Tablica za regulisanje saobraćaja)
Tablica za regulisanje saobraćaja ima oblik kruga preĉnika najmanje 12 cm. Osnova
tablice je bijele boje sa crvenom ivicom širine najmanje 2 cm. Na bijeloj površini je natpis
štampanim slovima crne boje “STOP”, a ispod toga kratica “ŠSP”. Tablica za regulisanje
saobraćaja mora biti presvuĉena reflektujućom materijom, a moţe biti podešena i tako da se
moţe osvijetliti i sopstvenim izvorom svjetlosti.
Ĉlan 17.
(Prestanak rada u ŠSP)
Uĉenik koji ne izvršava povjerene zadatke ili ih ne izvršava na zadovoljavajući naĉin,
kao i uĉenik koji završi sedmi razred osnovne škole, prestaje biti ĉlan ŠSP.
Ĉlan ŠSP koji ne postiţe zadovoljavajući uspjeh u uĉenju i vladanju neće se
angaţovati na poslove patrole.
Ĉlan 18.
(Nadzor nad radom ŠSP)
Nadzor nad radom ŠSP vrše organi upravljanja škole koja je osnovala ŠSP, a
neposredni nadzor vrši nastavnik kojeg za to odredi škola. Školska saobraćajna patrola ima
komandira i zamjenika komandira, koje biraju ĉlanovi ŠSP.
Struĉnu pomoć u radu ŠSP, posebno u pogledu zaštite i bezbjednosti djece u
saobraćaju, pruţaju nadleţne policijske uprave.
Ĉlan 19.
(Dokumentacija)
Dokumentacija o ispitima i o izdanim akreditacijama za ĉlanove ŠSP ĉuva se u školi,
u skladu s Pravilnikom o sadrţaju i naĉinu voĊenja dokumentacije evidencije u osnovnoj
školi.
Spisak uĉenika koji su poloţili ispit za ĉlanove ŠSP škola dostavlja Ministarstvu i
nadleţnoj policijskoj upravi.
Ĉlan 20.
(Prijelazne i završne odredbe)
Za potrebe provedbe ovoga Pravilnika, Ministarstvo će obezbijediti potrebna nastavna
pomagala, uniforme, te druga materijalno-tehniĉka sredstva.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objavljivanja u Sluţbenim novinama Kantona
Sarajevo, a njegova primjena poĉinje 1. septembra 2014. godine.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 154
Ĉlan 21.
(Prestanak primjene propisa)
Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika, prestaju vaţiti svi pravilnici koji ureĊuju oblast
formiranja i rada ŠSP na podruĉju Kantona Sarajevo.
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 155
Prilog br.1
PROGRAM OBUKE ŠKOLSKE SAOBRAĆAJNE PATROLE
TEMA T P
PONAVLJANJE ZNANJA 3 2
Razvoj i znaĉaj saobraćaja, saobraćajna sredstva 1
Putevi (podjela puteva, dijelovi puta, oprema puta, objekti na putevima) 1 1
Vrste i podjela saobraćajnih znakova 1 1
PRAVILA SAOBRAĆAJA 1 2
Uĉesnici u saobraćaju i saobraćajna pravila 1 2
BEZBJEDNOST SAOBRAĆAJA 2 1
Osnovni ĉinioci bezbjednosti saobraćaja i negativne pojave u saobraćaju i
njihovo suzbijanje 1
Sluţba kontrole i regulisanje saobraćaja 1 1
ZNAĈAJ KOJI UĆESNICIMA U SAOBRAĆAJU DAJU
OVLAŠTENA LICA/ ĈLANOVI ŠSP 4 4
Znaĉenje znakova koje ovlašteno lice daje tijelom, tablicom, pištaljkom 2 2
Ponašanje i rad ĉlanova ŠSP u prisustvu saobraćajnog policajca 1 1
Znaĉenje znakova koje ĉlanovi ŠSP daju uĉesnicima u saobraćaju 1 1
OSNOVNI POSTUPCI U SLUĈAJU SAOBRAĆAJNE NEZGODE 2 2
Vrste saobraćajnih nezgoda i postupci u sluĉaju saobraćajnih nezgoda 1 1
Prva pomoć 1 1
SARADNJA ŠSP SA ORGANIMA I ORGANIZACIJAMA KOJE
SE BAVE SAOBRAĆAJEM I BEZBJEDNOSTI U SAOBRAĆAJU 1
SAOBRAĆAJNA KULTURA 2
15 11
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 156
9.2. SAGLASNOST RODITELJA
SAGLASNOST RODITELJA
Ja,_______________________________________________________, roditelj/staratelj
______________________________________________ uĉenika/ce _______ odjeljenja,
nakon što sam upoznat/a sa Pravilnikom i programom obuke ŠSP, izjavljujem da
sam saglasan/na da moje dijete bude ĉlan školske saobraćajne patrole.
Sarajevo, ______________________
Potpis: _________________
Školska saobraćajna patrola, priručnik za nastavnike
2014. 157
Prilog 3.
AKREDITACIJA