GODIŠNJIIZVJEŠTAJ CENTRA ZAMIROVNESTUDIJE ZA2018. GODINU

SADRŽAJ

C M S - O V I P R O G R A M I IA K T I V N O S T I U 2 0 1 8 .G O D I N I

03

P L A N Z A 2 0 1 9 .G O D I N U

48

U P R A V L J A N J E IR A Z V O J C M S - A U2 0 1 8 . G O D I N I

34

F I N A N C I J S K II Z V J E Š T A J40

3

CMS-ovi programi i aktivnosti u 2018. godini

Centar za mirovne studije je udruga građana i građanki koja se zalaže za društvenu

promjenu na načelima nenasilja, izgradnje mira tj. mirotvorstva, poštovanja ljudskih prava,

povezujući obrazovanje, istraživanje, rad na javnim politikama i aktivizam.

Centar za mirovne studije usredotočen je na identificiranje i otklanjanje strukturalnih

nejednakosti kao uzroka nasilja te posljedično na povećanje kapaciteta za nenasilno djelovanje

i društvenu promjenu, usporedo na nju potičući institucije, građane i građanke. Strategije su

Centra za mirovne studije raznovrsne i diverzificirane dok se primarno oslanjaju na stvaranje

čvrstih poveznica između istraživanja, obrazovanja, aktivizma i javnih politika.

Ključni su principi rada Centra za mirovne studije obuhvaćeni u četiri strateške smjernice koje

su definirane Strateškim planom CMS-a 2016. - 2020. Radi se o sljedećim ciljevima:

• povećati otvorenost društva prema različitostima,

• podizati senzibilitet i kompetencije društva za nenasilje,

• afirmirati ljudska prava u sferi ekonomije,

• promicati princip društvene solidarnosti, međunarodne razvojne suradnje i ljudske

sigurnosti.

Rad CMS-a organiziran je u tri programske cjeline: Mirovno obrazovanje i afirmacija

nenasilja, Azil, integracija i ljudska sigurnost te Borba protiv nejednakosti. U nastavku su

stoga izložene najvažnije aktivnosti i programi CMS-a u svakoj od ove tri programske cjeline

te na kraju podaci o javnoj vidljivosti CMS-a.

4

Program Mirovno obrazovanje i afirmacija nenasilja

Program Mirovno obrazovanje i afirmacija nenasilja svojim je radom u 2018. godini najviše doprinosio

strateškoj smjernici br. 2 Strateškog plana Centra za mirovne studije 2016. – 2020., koja se fokusira na

povećanje senzibiliteta i kompetencija društva za nenasilje. Godina nam je na neki način bila podijeljena

na dva poprilično različita dijela – u prvoj polovici godine dio tima intenzivno je radio na istraživanju

“Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: istraživanje baznih podataka”, dok je dio tima radio na

treninzima i mentoriranju nastavnika građanskog odgoja i obrazovanja, osobito onih koji GOO

provode prema tzv. 'riječkom modelu' u Rijeci, Sisku, Osijeku, Istarskoj i Primorsko-goranskoj

županiji. Zbog takve svakodnevice u prvoj polovici godine tim često nije bio u mogućnosti

sastajati se, razmjenjivati informacije i međusobno se podržavati u radu te zajednički planirati

i razvijati ideje.

Druga je polovica godine donijela programski nešto mirniji period i konsolidaciju, ali i period

bavljenja brojnim obavezama preuzetima na organizacijskoj razini. 2018. godinu iz tog aspekta

možemo okarakterizirati kao godinu u kojoj smo mnogo toga novog naučile i isprobale, osobito

u okviru spomenutog istraživanja (pomoć u postavljanju metodologije istraživanja;

koordinacija terenskog dijela istraživanja; vođenje fokus grupa; učenje metoda analize

kvalitativnih i kvantitativnih podataka i sl.), godinu u kojoj smo pokrenule i završile neke

komplicirane procese poput reforme Mirovnih studija, godinu u kojoj smo se počele baviti

novim temama (obrazovanje Roma, ulaganje u obrazovanje, održivi razvoj i sl.), ali i godinu

koju je na društveno-političkoj sceni iz perspektive obrazovanog sektora obilježilo praćenje

procesa kurikularne reforme te naš aktivan doprinos radu GOOD inicijative u tom aspektu.

Izazovi i vanjski utjecaji

Kroz nekoliko posljednjih godina svjedočimo kontinuiranim političkim pritiscima u području

obrazovanja, sužavanju prostora suradnje civilnog društva i relevantnih institucija, posebice

Ministarstva znanosti i obrazovanja i Agencije za odgoj i obrazovanje te još uvijek slabom

funkcioniranju sustava podrške integraciji djece izbjeglica u obrazovni sustav.

Građanski odgoj i obrazovanje u planu kurikularne reforme i dalje je konceptom daleko od

onoga što CMS i GOOD inicijativa zagovaraju te su razgovori u javnosti o tom

programu/području i dalje ispolitizirani, odnosno GOO se koristi za politička nadmetanja i

5

prepucavanja umjesto razgovora o ciljevima i željenim ishodima, tj. potrebi uvođenja u škole

sadržaja koji razvija građanske kompetencije učenika i nastavnika.

Sadržaj kurikuluma GOO-a, koji je zamišljen kao jedna od sedam međupredmetnih tema, u

reformskim je nastojanjima sužen na tri domene koje nisu adekvatno povezane, a sam

dokument je nedosljedan i vrlo konzervativan. Dodatno, ova međupredmetna tema nije

povezana sa predmetnim kurikulumima te nije jasno kako će se uopće provoditi. Unatoč

izazovima na nacionalnoj razini, i u 2018. godini smo nastavili širiti mrežu suradnika te smo

kroz uporan i temeljit rad na usavršavanju nastavnika i profesora prepoznati kao iznimna

podrška lokalnim razinama koje su se same odlučile uvoditi građanski odgoj i obrazovanje, što

je proces koji se stabilno kapilarno širi po Hrvatskoj.

Drugi problem vezan za kurikulume, odnosno tzv. reformu obrazovanja, je nepostojanje jasnog

okvira iz kojeg kurikulumi proizlaze, odnosno nepostojanje temeljnog dokumenta - Okvirnog

nacionalnog kurikuluma. “Škola za život”, projekt ministrice obrazovanja koji je zamijenio

cjelovitu kurikularnu reformu, nije dosljedan Strategiji znanosti, obrazovanja i tehnologije te

je nedovoljno kvalitetno pripremljen i ubrzan proces čiji su mnogi aspekti kritizirani u javnosti

cijelo vrijeme trajanja eksperimentalne provedbe.

Ključne aktivnosti i rezultati

Kroz program Mirovno obrazovanje i afirmacija nenasilja, u 2018. godini dominantno smo se

bavile sljedećim područjima: građanski odgoj i obrazovanje, interkulturno i mirovno

obrazovanje, globalno obrazovanje, praćenje obrazovnih politika i procesa kurikularne reforme

te integracija djece izbjeglica u obrazovni sustav. Tijekom godine provodile smo sedam

projekata kroz koje smo direktno radile sa školama na temama građanskog odgoja i

obrazovanja (“Razmišljaj filmom”, „Interkulturno obrazovanje u praksi – uključiva škola za

uključivo društvo“, “Let’s play the Fraternity card in Europe”), podržavale i stručno

osposobljavale nastavnike te zagovarali kvalitetno uvođenje GOO-a (“Time for GOOD

education?”), provodile Mirovne studije (“Young Human Rights advocates”) i svojim

iskustvom i ekspertizom podržavale interkulturno obrazovanje u Makedoniji (“Support of the

Process of Integrated Education in Schools”). Velik doprinos dale smo projektu “Prikupljanje

i praćenje baznih podataka za učinkovitu provedbu Nacionalne strategije za uključivanje

Roma” opisanom kasnije u tekstu.

6

Kroz suradnju s kustoskim kolektivom WHW i “Oni su bili kakvo-takvo rješenje” istraživali

smo različite povijesne i suvremene migracije, od fenomena gastarbeitera do recentnih

migracija.

Rad na javnim politikama

CMS je, kao i prijašnjih godina, aktivno radio na vidljivosti i održavanju teme obrazovanja u

interesu javnosti (kao npr. suorganizacija prosvjeda 2016. i 2017., javni i ekspertni skupovi,

javne reakcije i dr.). U sklopu svog rada u koordinaciji inicijative GOOD, bile smo aktivne u

praćenju tzv. reforme obrazovanja - putem prikupljanja informacija o eksperimentalnoj

provedbi; analize dokumenata i kurikuluma; izradi komentara i prijedloga za e-savjetovanja

(kurikulumi međupredmetnih tema GOO i Poduzetništvo; Pravilnik o napredovanju i

nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgojitelja, stručnih učitelja i ravnatelja

u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima); javnih reakcija i preporuka;

organizaciji i sudjelovanju u javnim događanjima i ekspertnim forumima te izradi i objavi

policy analiza i brief-ova kroz Obrazovnu zviždaljku (“Preporuke školama i jedinicama

lokalne i područne samouprave za uključivanje djece tražitelja azila i djece izbjeglica u

odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske”; “Globalno obrazovanje u Hrvatskoj: pojam,

perspektive i dobre prakse u odgoju i obrazovanju”; “Novi prijedlog kurikuluma povijesti je

veliki korak unatrag”). Nezadovoljne programom i provedbom Programa međupredmetnih i

interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za OŠ i SŠ kao i novim

kurikulumom GOO-a koji je u pripremi, bile smo aktivne u zagovaranju širenja tzv. riječkog

modela provedbe GOO-a kao izvannastavne aktivnosti. Ti napori, u suradnji sa drugim

organizacijama, urodili su prihvaćanjem tog programa u Primorsko-goranskoj i Istarskoj i

županiji te gradovima Sisku i Osijeku, razgovori su započeti s još nekim županijama i

gradovima, a program se nastavio širiti u Rijeci. Nekoliko stranaka aktivnih u Skupštini Grada

Zagreba konzultiralo nas je u vezi tog programa u vrijeme kada je uvođenje GOO-a u

zagrebačke škole bilo tema Skupštine. Rezultati glasanja potvrdili su da Grad Zagreb za sada

ne smatra da je GOO potreban učenicima.

7

Podrška i poticaj na aktivizam

MIROVNI STUDIJI - dvadeseta generacija!

U prvoj polovini godine marljivo je radila jubilarna dvadeseta generacija Mirovnih studija!

Kroz 15 kolegija i približno 200 sati rada grupu je vodio tim od 25 voditeljica: Lovorka Bačić,

Lana Jurman (Uvod u mirovno obrazovanje), Andrijana Parić (Razumijevanje i analiza

sukoba), Ana Raffai, Otto Raffai (Nenasilno djelovanje), Jasna Račić (UMS Suvremeni

izazovi), Tatjana Vlašić, Duška Pribičević Gelb, Cvijeta Senta, Sara Lalić, Suzana Fugaj

(Vrijednosti i praksa ljudskih prava), Amir Hodžić (Spol, Rod, Seksualnost), Goran Božičević

(Osnove izgradnje mira), Vesna Teršelič (Suočavanje s prošlošću), Gordan Bosanac

(Ljudska sigurnost), Julija Kranjec (Suvremene migracije), Emina Bužinkić (Od egzila do

azila: emancipacija plurikulturnog), Dražen Šimleša (Globalno društvo i održivi razvoj),

Jelena Miloš, Iva Ivšić, Jovica Lončar (Ekonomska nejednakost i radnička prava), Paula

Zore, Sanja Kovačević (Feminističko nasljeđe i suvremena pitanja) i Iva Zenzerović Šloser

(Aktivističke prakse i društvena promjena). Posebno želimo istaknuti našu dugogodišnju

predavačicu i članicu Dušku Pribičević Gelb koja je, na naše razočaranje, ove godine zatražila

zasluženo umirovljenje iz programa. Sretni smo što je bila dio programa svih ovih godina i

ovim putem joj hvala!

Polaznici su ponudili svoj doprinos

društvenoj promjeni radom u pet

mentorskih grupa. Reproduktivnim i

seksualnim pravima bavila se grupa pod

mentorstvom Amira Hodžića,

istražujući različite elemente rodno

uvjetovanog nasilja. Grupu koja se bavila

sudjelovanjem roditelja u zagovaranju

Građanskog odgoja i obrazovanja vodila

je Lovorka Bačić. Prema ispitivanju

razmišljanja i stavova roditelja koje su proveli u grupi, 44% roditelja uopće nije bilo upoznato

s programom Građanskog odgoja i obrazovanja u školama koje polaze njihova djeca. Unutar

mentorske grupe izradili su informativni letak kako bi informirali roditelje o potrebi kvalitetnog

uvođenja građanskog odgoja. Grupu koja se bavila radnim uvjetima i radničkim pravima u

odgojno-obrazovnom sustavu mentorirale su Iva Ivšić i Jasna Račić. Istraživanje koje su

8

polaznici proveli pokazalo je kako u svakodnevnom radu zbog ograničenih sredstava kojima

raspolaže njihova škola (prostor, manjka materijala i opreme) na prepreke nailazi više od dvije

trećine anketiranih odgojno obrazovnih radnika. Temom migracija polaznici su se bavili u

suradnji s mentoricama Julijom Kranjec i Maddalenom Avon. Izradile su kratke video

priloge koji za cilj imaju razbijanje mitova o migracijama koji proizlaze iz paradigme

sekuritizacije. Grupu koja se bavila nenasiljem mentorirali su Ana i Otto Raffai. Zajedničkim

radom izradile su šest priča u formi članka, pjesme, pjesničke proze i eseja.

U drugoj polovini godine intenzivno smo se bavile reorganizacijom programa Mirovnih

studija. Provele smo nekoliko krugova konzultacija sa svim voditeljicama, uživo i online te

oformili radne grupe za rad na ishodima programa. Ovaj proces imao je dva cilja: 1. sadržajni

- bolje uvezati programske cjeline, redefinirati ishode, 2. organizacijski - skratiti program kako

bi se rasteretio rad tima i promijeniti vrijeme programa kako bi se prilagodio zaposlenim

polaznicima.

Koordinaciju programa u drugoj polovini godine preuzele su Lana Jurman i Jasna Račić te

se organizacija ovim putem zahvaljuje Ivi Zenzerović na petnaestogodišnjem vođenju,

koordiniranju i razvijanju programa i podršci koju i dalje pruža programu.

Podrška Građanskoj inicijativi Dugave

S obzirom na prijašnje zajedničke

aktivnosti i podršku u integraciji kroz

aktivnosti u zajednici, podržale smo

Građansku inicijativu Dugave za rad u

zajednici. Pripremile smo nešto fleksibilniji

format osnovnog MIRamiDA treninga za

poticanje suradnje u zajednici i okupili

petnaestak aktera i institucija (OŠ Fran

Galović GI Dugave, dječji klub Zmajo,

Centar za pružanje usluga u zajednici „Dugave“, vijećnici Mjesnog odbora i Vijeća Gradske

četvrti, SU Operacija Grad, aktivni pojedinci). Okupili smo se s ciljem mapiranja potreba,

očekivanja i postavljanja baze za suradnju u zajednici i ponudili smo osnovne vještine suradnje

i planiranja aktivnosti. Susreti su prilagođeni mogućnostima sudionika, a fluktuacija ljudi bila

je velika što je otežalo razvoj procesa i zajedničkog odlučivanja. Sudionici su odlučili dati svoj

doprinos organiziranju Dana Dugava koji se obilježio za 25. svibnja.

9

Podrška drugim inicijativama i suradnje

U 2018. smo također: predstavile rad CMS-a na Erasmus razmjeni za mlade u Đakovu,

pripremile prezentacije o Antiratnom aktivizmu za nastavnike povijesti, pokušale uspostaviti

suradnju s novom idejom Škole mira u Mrkoplju, podržale program Let’s Talk About Society

u Prihvatilištu za tražitelje azila Porin, podržale mlade volontere i tim Zagreb Pridea, na HRFF-

u sa Hulahop produkcijom organizirale projekciju filma U slučaju rata.

Građanski odgoj i obrazovanje/Globalno obrazovanje

Obrazovanje nastavnika za provedbu Građanskog odgoja i obrazovanja (GOO)

Zagovaranje širenja provedbe Građanskog odgoja i obrazovanja kao izvannastavne aktivnosti

kojim se bavila GOOD inicijativa, dovelo je do većeg interesa drugih gradova i županija te smo

kroz 2018. provodile stručna usavršavanja nastavnika Primorsko-goranske i Istarske županije

te gradova Sisak, Osijek i Rijeka. Uz ove edukacije u području ljudskih prava i metodike,

organizirale smo i mentorske susrete za te nastavnike te podržavale njihovu pripremu i rad. U

tom procesu surađivale smo i koordinirale se s lokalnim odjelima za obrazovanje. Izradili smo

info materijale o GOO-u za

nastavnike, roditelje i

zainteresirane građane,

tiskani i interaktivni web

kalendar GOO-a za škole te

promovirali priručnike i

korisne materijale za

nastavu, a posebno poticali

suradnju nastavnika s

nevladinim organizacijama

u provedbi GOO-a.

10

Globalno obrazovanje

U 2018. godini nastavile smo aktivno sudjelovati u

Global Education Week mreži koju koordinira

North-South centar Vijeća Europe te smo u suradnji

s njima i uz podršku Ministarstva znanosti i

obrazovanja u listopadu u Zagrebu organizirale

dvodnevni regionalni seminar o Globalnom

obrazovanju za sudionike iz Albanije, BiH, Crne

Gore, Makedonije i Srbije. Koncept globalnog

obrazovanja predstavile smo i raspravile sa

zainteresiranim sudionicima GOOD Inicijative, a

dodatno ga opisale u dokumentu „Globalno

obrazovanje u Hrvatskoj - preporuke i doprinos

procesu uvođenja” te opisu primjera dobrih praksi

iz europskih zemalja. Kao nacionalni koordinator Tjedna globalnog obrazovanja, po prvi smo

puta 2018. godine koordinirale Tjedan globalnog obrazovanja s motom ‘Svijet se mijenja, a

mi?’ kroz koji smo podržale aktivnosti globalnog obrazovanja različitih organizacija u

Zagrebu, Poreču, Puli, Osijeku, Opatiji i Rijeci. Teme Tjedna varirale su od klimatske pravde,

odvajanja otpada i Zero waste pokreta do ljudskih prava u kontekstu migracija i izbjeglištva.

Kroz međunarodni Erasmus+ projekt ‘p.s. Pokreni solidarnost’ slične smo teme uvele u 13

hrvatskih osnovnih škola. Pokreni

solidarnost omogućio nam je da s učenicima

tematiziramo pitanja siromaštva,

nejednakosti, opresije, diskriminacije,

nepravde, ljudskih prava te solidarnosti,

razvijajući njihove vještine kritičkog

mišljenja, diskutiranja te pokretanja dijaloga

o spomenutim temama u lokalnim

zajednicama.

11

Obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog

fakulteta

Kao vanjska suradnica, Iva Zenzerović je u akademskim godinama 2017./18. i 2018./19., u

zimskom semestru, vodila seminar na kolegiju Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i

demokratsko građanstvo. Seminar se održava na 2. godini diplomskog studija te je obavezan

za stručne suradnike pedagoge. Seminar pokriva temeljna znanja vezana za obrazovanje za

ljudska prava, aktivno građanstvo i demokraciju te osposobljava studente za promoviranje i

provedbu navedenih tema u školama.

Obrazovanje za ljudska prava – Youth for Human Rights

Početkom 2018. sudjelovale smo u međunarodnom projektu Youth for Human Rights (Riga,

2017/2018). Hrvatski partner bila je Agencija za mobilnost i programe EU, a cilj projekta bio

je osnaživati kapacitete mladih za rad na ljudskim pravima i smanjenje radikalizacije. Kao

vanjske stručnjakinje, sudjelovale smo u izradi kurikuluma i pripremi međunarodnog Treninga

za trenere na kojem je sudjelovalo nekoliko osoba iz Hrvatske koje su u sklopu projekta provele

edukaciju za 40 mladih.

Interkulturno obrazovanje i podrška integraciji

U sklopu praćenja uključivanja djece izbjeglica u obrazovni sustav izradile smo i objavile

preporuke školama i jedinicama lokalne i područne samouprave kako bismo potakle

svrsishodniji rad u ovom području. Također, nastavile smo biti aktivne u suradnji Odsjeka za

pedagogiju FFZG-a i OŠ Gustav Krklec u Travnom (škola koja uključuje izbjeglice iz

prihvatilišta “Porin”), kroz praćenje i konzultacije sa školom te sudjelovanje u pripremi i

mentorskim sastancima sa studentima koji u školi provode praksu u području interkulturnog

obrazovanja.

Za predstavnike MZO-a i AZOO-a održale smo dvije dvodnevne edukacije o interkulturnom

obrazovanju i uključivanju djece izbjeglica i migranata u obrazovanje (u sklopu projekta

„Potpora provedbi politike za integraciju migranata”, a edukacija je održana s WYG

Savjetovanjima d.o.o.).

Sudjelovale smo na dvije međunarodne konferencije u ovom području - u Krakovu (“New

Approaches to Intercultural Youth Education”) gdje smo predstavile svoj rad sa školama i

drugim dionicima u obrazovanju te u Bruxellesu (SIRIUS network annual policy conference).

12

U zadnjoj fazi partnerskog projekta sa makedonskom organizacijom Mirovna akcija, izradile

smo policy preporuke te sudjelovale u pripremi i provedbi konferencije o međuetničkoj

integraciji u školama u Makedoniji. Uz to, doprinijele smo izradi materijala za nastavnike,

odnosno škole u Makedoniji, koji provode zajedničke aktivnosti sa učenicima različitih

etničkih grupa.

Podrška obrazovanju Roma

U sklopu projekta „Prikupljanje i praćenje baznih podataka za učinkovitu provedbu

Nacionalne strategije za uključivanje Roma“, kroz provedu fokusiranih grupa, podijelile smo

svoje iskustvo i stekle značajne uvide u obrazovanje romske populacije. Upravo u segmentu

obrazovanja vidi se značajan, iako ne dovoljan napredak u integraciji Roma. 69% romske djece

u dobi između 3 i 6 godina ne pohađa vrtić ni predškolu, 95% romske djece obuhvaćeno je

osnovnom školom, a tek 31% mladih u dobi od 15 - 18 godina je obuhvaćeno srednjom školom.

U širokom rasponu potreba, one koje svojim dosadašnjim iskustvom u obrazovnom programu

možemo adresirati su potrebe vezane uz kvalitetu obrazovanja u osnovnoj školi (a kojima se

također stvaraju preduvjeti za duži ostanak u srednjoj školi). Stvaranje preduvjeta za

interkulturnu školu jedan je od mogućih pravaca djelovanja. Ono uključuje: zagovaranje

zaposlenih romskih pomagača čija je primarna uloga podrška u obrazovanju djece, medijatora

u zajednici čija je uloga posredovanja u zajednicama i po pitanjima koja nisu vezana isključivo

uz obrazovanje ali na njega također utječu (zdravstvo, status, socijalne mjere i drugi segmenti

života), osposobljavanje i senzibiliziranje nastavnika i školskog osoblja za rad s djecom i

roditeljima romske nacionalne manjine, zagovaranje boljeg statusa nastavnika koji nerijetko

rade u više škola, često u nesigurnim uvjetima, ugovorima na određeno). Za djecu je dalje

važno zagovarati dodatno učenje hrvatskog jezika, proizvoditi dvojezične didaktičke

materijale, uključivati roditelje kako bi osigurali podršku u obrazovanju djece, a formalizirani

pristup škole roditeljima zamijeniti fleksibilnijim, proaktivnim. Ove smjernice primjenjive su

i na rad s izbjegličkom populacijom te nam je i iz tog razloga zanimljivo strukturirati znanje i

kapacitirati se u tom području. Na poziv Agencije za odgoj i obrazovanje, u listopadu 2018.

vodile smo dvodnevni trening za romske pomagače i stručne suradnike.

Transformacija ustanove za obrazovanje odraslih

Kako je opisano i u Godišnjem izvještaju CMS-a za 2017. godinu, ustanovom MIRTA

suočavala se s poteškoćama, stoga su osnivači i strateški partneri su donijeli odluku da

13

Izvršnom odboru CMS-a prepuštaju odlučivanje o nastavku rada ustanove. Sredinom srpnja,

Izvršni odbor donio je odluku o likvidaciji ustanove što je rezultiralo prijedlogom dijela

članstva da se ustanova ipak transformira, da joj se promijeni vodstvo te da nastavi s radom.

Rasprava o nastavku rada ustanove prenijela se na Skupštinu te na sastanak sa zainteresiranim

članstvom nakon kojih su usvojeni sljedeći prijedlozi - CMS ostaje osnivač i vlasnik ustanove,

a u Upravno vijeće imenuje zainteresirane članove i jednu osobu iz ureda CMS-a kako bi se

adekvatan osigurao protok informacija. Dogovoreno je kako će se zajednički stvoriti hodogram

na temelju kojeg će se u sljedećoj godini pratiti ostvaruju li se ciljevi razvoja ustanove i je li

dugoročno ulaganje u ustanovu smisleno s obzirom na dosadašnja negativna iskustva CMS-a i

nove izazove u koje ulaze članovi koji su ponudili svoj angažman. U Statut ustanove dodat će

se nove djelatnosti (dominantno komercijalnog tipa), ime će se promijeniti u 'Otvorena

učionica', predložit će se novi sastav Upravnog odbora i raspisati natječaj za novog ravnatelja,

s obzirom na to da je Emina Bužinkić sredinom lipnja 2018. godine izvijestila Izvršni odbor

da više nije u mogućnosti vršiti tu ulogu.

Partneri i suradnici

U partnerstvu s North-South centrom Vijeća Europe i Global Education Week mrežom radile

smo na promoviranju koncepta globalnog obrazovanja kroz organizaciju regionalnog kongresa

i Tjedan globalnog obrazovanja. U međunarodnom projektu „Let’s play the fraternity card“

surađujemo s La ligue de l'enseignement (Francuska), Foundacion Cives (Španjolska) i

Fundacja Szkoła z Klasą (Poljska) na provođenju aktivnosti građanskog i globalnog

obrazovanja u školama. Sudjelujemo u upravnom vijeću platforme CROSOL te predstavljamo

CROSOL u međunarodnoj platformi za razvojnu suradnju - CONCORD, osobito u radu radne

grupe koja se bavi globalnim i građanskim obrazovanjem na europskoj razini.

Na nacionalnoj razini zagovaranjem se bavimo kroz GOOD inicijativu, u kojoj sudjelujemo u

koordinaciji i provedbi aktivnosti. U području interkulturnog obrazovanja i integracije djece

izbjeglica u obrazovni sustav blisko surađujemo s prof. Marijom Bartulović te povremeno i

s njenim kolegicama Anom Širanović i Barbarom Kušević s Odsjeka za pedagogiju

Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a u Makedoniji smo na razvoju modela interkulturnog

obrazovanja radili s Mirovnom akcijom iz Prilepa. Kroz format MIRamiDA-e podržale smo

rad Građanske inicijative Dugave u lokalnoj zajednici. Sa Savezom udruga Operacija Grad i

kustoskim kolektivom WHW kontinuirano radimo na osmišljavanju i uspostavi interkulturnog

14

društvenog centra. Za Agenciju za mobilnost i programe EU sudjelovale smo u razvijanju

međunarodnih programa obrazovanja za ljudska prava, a na Filozofskom fakultetu Sveučilišta

u Zagrebu Iva Zenzerović je po pozivu dr. sc. Vedrane Spajić Vrkaš vodila seminar na

spomenutu temu. Emina Bužinkić, iako na angažmanu u SAD-u, radila je s nama na podršci

razvoju modela interkulturnog obrazovanja u Makedoniji.

Tko je tko u programu

U 2018. godini u programu su radile: Lana Jurman (voditeljica programa), Jasna Račić

(suradnica u programu, koordinatorica Mirovnih studija), Iva Zenzerović (suradnica u

programu) i Lovorka Bačić (zagovaračica, suradnica u programu).

Posebno izdvajamo

Ponosne smo na uspješnu 'smjenu generacija' u vođenju Mirovnih studija i činjenicu da je ulogu

koordinacije preuzela Jasna Račić uz podršku Lane Jurman. Uz ovu promjenu, program je

doživio i sadržajnu transformaciju s ciljem osvježavanja i aktualizacije sadržaja, boljeg

uvezivanja tema te kraćeg formata koji će omogućiti pohađanje Mirovnih studija širem krugu

zainteresiranih nemirnih građana.

15

Program Azil, integracija i ljudska sigurnost

Program Azil, integracija i ljudska sigurnost se u svom radu oslanja na dvije strateške smjernice

Centra za mirovne studije: povećati otvorenost društva prema različitostima te promicati

princip društvene solidarnosti, međunarodne suradnje i

ljudske sigurnosti, a kroz postizanje sljedećih ciljeva:

poštivanja i očuvanja prava, unaprjeđenje kvalitete života

izbjeglica, strana i državljana RH u zakonima i praksi te

senzibilizaciju javnosti kroz afirmaciju inkluzije i solidarnog

društva. Tematska područja na koja je program bio fokusiran

u 2018. su: pristup sustavu azila, pristup stranaca i tražitelja

azila pravnoj pomoći i odvjetnicima, integracija te

kriminalizacija solidarnosti. Aktivnosti smo ostvarivale kroz

sljedeće metodološke pristupe u radu: interkulturna

medijacija i socijalna podrška u integraciji, pravna pomoć i

strateška litigacija, praćenje i zagovaranje promjena politika u RH i EU, javne kampanje i

senzibilizacija javnosti, kulturna produkcija, istraživanje i stručne analize, stručne edukacije te

promjena obrazovnih politika uz razvijanje interkulturnih obrazovnih sadržaja. Godinu su nam

obilježili medijski i javno-zagovarački napori za zaštitu prava izbjeglica, odnosno na

upozorenja kršenja istih, kao i za prevenciju kriminalizacije solidarnosti.

Izazovi i vanjski utjecaji

Izazovi s kojima smo se susretale nastavak su situacije iz 2017. godine. Trend porasta

negativnih stavova prema strancima i njihovom kulturnom naslijeđu pojačan je prisutnošću

senzacionalističkih i lažnih vijesti o izbjeglicama i migrantima, što je u našem radu iziskivalo

nastavak predanog rada na senzibilizaciji javnosti i rušenju uvriježenih mitova. U 2018. je

pristup sustavu azila u Hrvatskoj postao posebice ugrožen. Bez obzira na brojna svjedočenja

izbjeglica koja ukazuju na nasilno postupanje policije i nezakonito protjerivanje s teritorija bez

obzira na izražavanje namjere za traženje azila, kao i izvještaje brojnih domaćih i

međunarodnih organizacija, pa i Pučke pravobraniteljice, Ministarstvo unutarnjih poslova nije

preuzelo odgovornost niti prekinulo s nezakonitim postupanjem. Pozitivnu promjenu ipak

16

vidimo u prestanku arbitrarnih postupanja SOA-e temeljenih na tzv. sigurnosnoj zapreci u

zahtjevima za međunarodnom zaštitom, državljanstvom, stalnim ili privremenim boravkom

strancima koji borave u RH.

2018. godina je obilježena kriminalizacijom rada nevladinih organizacija, aktivista i odvjetnika

koji pružaju podršku izbjeglicama i javno progovaraju o nezakonitom protjerivanju (tzv.

pushback) te nasilju koje izbjeglice proživljavaju na hrvatskim granicama i u dubini teritorija.

Pritisci s kojima smo se u CMS-u susreli uključivali su obavijesne razgovore, nemogućnost

ulaska u detencijske i tranzitne centre, javne optužbe za protupravno djelovanje (kao npr. u

emisiji Otvoreno HRT-a 18. prosinca 2018.) te konačno i zabranu rada u prihvatilištima za

tražitelje azila nakon 15 godina aktivnog provođenja aktivnosti.

Ključne aktivnosti i rezultati

U programu Azil, integracija u ljudska sigurnost u 2018. smo se bavili prvenstveno pristupom

sustavu azila te u tom kontekstu i pristupom odvjetnicima i kriminalizacijom solidarnosti. U

području integracije fokusirali smo se na ekonomsku integraciju i obrazovanje, kao i na

kulturne i društvene aktivnosti koje imaju za cilj aktivno uključivanje izbjeglica i stranaca u

hrvatsko društvo te senzibilizaciju javnosti. Tijekom godine provodili smo ukupno trinaest

projekata, od kojih su se dva ticala pristupa azilu (Protecting non-refoulement, UUSC), jedan

detencije (Access to Justice for Victims of Violent Crime Suffered in Detention), a ostali

integracije (DRIM - Danube Region Information Platform for Economic Integration of

Migrants, PandPas - (Pre and Post – Arrival Schemes, Welcomm, Wanne, Integracija SAD!,

Oni su bili kakvo takvo rješenje, EVS- Together we stand for inclusion!, FORA, Borderline

offensive, Europe for citizens).

Pristup sustavu azila i kriminalizacija solidarnosti

Pravna pomoć i strateška litigacija

Od siječnja do rujna pružale smo pravne informacije i pravne savjete u području diskriminacije,

osobito po osnovama rasa/etnička pripadnost/boja kože, vjera i nacionalno podrijetlo te u

području statusa - državljanstvo, privremeni boravak, stalni boravak, međunarodna zaštita.

Pravnica CMS-a do rujna je pružala pravnu pomoć u prostorijama CMS-a od 14 do 16 sati

srijedom i petkom te odgovarala na pojedinačne pisane i telefonske upite. U tome nam je

17

pomogla grupa volontera koja je provodila pravno informiranje u Prihvatilištu za tražitelje azila

u Zagrebu, četvrtkom od 19 do 21 sat, prisustvovala saslušanjima u postupcima odobrenja

međunarodne zaštite te pomagala izbjeglicama pri pristupu sustavu međunarodne zaštite.

Volonterke pravnice pomagale su pripremati predmete te su pokrenule sustavne promjene

realizacije prava tražitelja azila. Zbog odlaska pravnice, u razdoblju od rujna do prosinca nismo

pružali pravnu pomoć, ali smo s volonterima i volonterkama pravnicima provodile pravno

informiranje. U prosincu smo pokrenuli suradnju s vanjskom odvjetnicom, Andreom Mardešić,

u području traženja međunarodne zaštite i drugih statusnih pitanja (različite vrste boravka i

državljanstvo) i nastavile s pružanjem pravne pomoći. Tijekom 2018. pružili smo pravnu

pomoć u ukupno 110 slučajeva.

U 2018. smo također nastavile s radom na strateškoj litigaciji. U suradnji s odvjetnicom

Sanjom Bezbradica Jelavić radili smo na dva strateška slučaja. Prvi slučaj, koji je najviše

obilježio naš rad u 2018. godini, tiče se smrti šestogodišnje Afganistanke Madine Hussiny

koja je poginula pod naletom vlaka nakon što je s obitelji nezakonito protjerana s hrvatskog

teritorija, unatoč traženju međunarodne zaštite. Nakon dvije pritužbe MUP-u i podnesene

kaznene prijave, s obzirom na nedostatak učinkovitih istraga i adekvatne reakcije hrvatskih

sudova, slučaj se vodi pred Europskim sudom za ljudska prava.

Drugi slučaj tiče se kurdskog izbjeglice Nurettina Orala kojem je, usprkos azilu koji u

Švicarskoj ima već 13 godina, prijetila mogućnost izručenja u Tursku na temelju turske

tjeralice za navodni terorizam. Nakon više od godinu dana zatvora, odlukom Ustavnog suda i

potvrdom INTERPOL-a o nevaljanosti tjeralice, gospodin Oral je oslobođen i osiguran mu je

povratak u Švicarsku.

18

Treći strateški slučaj tiče se Marokanca Abdeljalila Daraiboua koji je 2015. zadobio teške

ozljede u požaru koji je izbio u Postaji granične policije Bajakovo, u kojem su trojica ostalih

migranata koji su bili zadržani s njim poginuli. Usprkos višestrukim pokušajima traženja

međunarodne zaštite u Hrvatskoj, deportiran je u Maroko u svibnju 2018. Njegova tužba protiv

Republike Hrvatske, temeljena na povredi članka 2. Europske konvencije o ljudskim pravima,

vodi se na Europskom sudu za ljudska prava, a u navedenom slučaju surađujemo s odvjetnicom

Lidijom Horvat.

Također, na Međunarodni dan migranata 18. prosinca 2018. podnijeli smo kaznenu prijavu

protiv nepoznatih počinitelja policijskih službenika zbog sumnje na nezakonito postupanje,

nakon što je Border Violence Monitoring objavio snimke u kojima hrvatski policajci

prekoračuju svoje ovlasti i organizirano i nasilno te nezakonito protjeruju izbjeglice koje

pokušavaju ući u Hrvatsku.

Zagovarački i medijski rad

Aktivistički, zagovarački i medijski rad u 2018. je bio fokusiran na pristup azilu i

kriminalizaciju solidarnosti. Organizirale smo osam terenskih posjeta pograničnom području

(BiH i Srbija) s ciljem prikupljanja svjedočanstava i umrežavanja s organizacijama te

inicijativama na terenu. Nastavile smo upozoravati na nezakonita postupanja i zahtijevati

njihov prestanak te pozivati policijske službenike na zakonito postupanje. U suradnji s

Inicijativom Dobrodošli i Are You Syrious? u veljači 2018. predstavile smo četvrti po redu

Izvještaj o nasilnim i

nezakonitim protjerivanjima

izbjeglica iz Republike

Hrvatske. S Inicijativnom

Dobrodošli smo organizirale

više javnih akcija. Istaknut

ćemo akciju održanu na Dan

nenasilja i akciju održanu

povodom Orbanovog dolaska

u Zagreb.

19

Tijekom cijele godine pisale smo izvještaje o migracijskoj situaciji za Agenciju EU za temeljna

prava (FRA), organizirale smo nekoliko konferencija za medije i javnih tribina, objavili više

desetaka priopćenja te ostvarili brojne medijske objave i gostovanja u medijima. Sudjelovale

smo na tematskim sjednicama Odbora za ljudska prava i Odbora za unutarnju politiku i

nacionalnu sigurnost na kojima smo upozoravale na nezakonita protjerivanja, kršenja ljudskih

prava i pritiske na branitelje ljudskih prava. Sudjelovale smo i u kampanji #WelcomingEurope

za Europu dobrodošlice. U zagovaračkom radu smo se također posvetili izmjenama Zakona o

strancima te Pravilnika o boravku u Prihvatnom centru za strance.

Pritisci na branitelje ljudskih prava

U 2018. godini svjedočile smo izrazito sumnjivim i nelogičnim postupcima policije prema

našoj organizaciji i odvjetnicima s kojima surađujemo, a vezano uz gore navedeni strateški

slučaj obitelji Hussiny čija je šestogodišnja kći Madina smrtno stradala 21. studenoga 2017.

neposredno nakon nezakonitog protjerivanja obitelji iz RH, pri naletu vlaka na pruzi između

Tovarnika i Šida.

Nakon što je obitelj izrazila namjeru za azilom u RH i bila smještena u Prihvatno tranzitni

centar Tovarnik, nije nam bio dopušten posjet obitelji, kao ni njihovoj legalno izabranoj

odvjetnici Sanji Bezbradica Jelavić. Policija je informirala odvjetnicu da prema njihovom

saznanju ona nije službena odvjetnica obitelji Hussiny budući da policija dovodi u pitanje

potpis majke na punomoći za zastupanje. Policija zatim ide i korak dalje te angažira PN

USKOK da krene u izvidne radnje protiv Odvjetničkog ureda Bezbradica Jelavić u vezi

okolnosti potpisa na punomoći. Ishod i detalji ovih istražnih radnji i dalje nam nisu poznati.

Nakon što smo u travnju

najavili konferenciju za

medije u vezi pritisaka i

zastrašivanja koje provodi

policija, ista ta policija

dostavlja pozive

aktivistkinjama CMS-a i

AYS-a da se jave na

obavijesni razgovor točno u

vrijeme održavanja te

20

konferencije za medije. Takav postupak tumačimo kao direktni pokušaj ograničavanja slobode

izražavanja aktivista za ljudska prava.

Nadalje, na pitanje saborskog zastupnika Peđe Grbina koje su to nevladine organizacije kojima

je cilj protuzakonito transferirati migrante te koje zbog toga vrše neprimjereni pritisak na

policiju, Ministar unutarnjih poslova odgovara kako su to Centar za mirovne studije i Are You

Syrious?. Ovim putem odgovorno tvrdimo da niti jedna od osoba koja radi na terenu u ime

CMS-a nije dijelila karte, novac ili davala upute kako ući u Republiku Hrvatsku. CMS ima

jasne politike, protokole i prakse pružanja pomoći i podrške izbjeglicama i migrantima i nikada

nismo ovlastile ili u svoje ime dozvolile radnje koje se ovdje navode.

Isto tako, odlučno odbacujemo interpretaciju po kojoj zlonamjerno, a u cilju stvaranja

negativne slike, plasiramo neprovjerene i netočne informacije o postupanju policije. U svojim

javnim istupima koristimo se saznanjima do kojih smo došli usmenim svjedočanstvima

izbjeglica i pozivamo na provedbu istraga te na transparentno komuniciranje tih rezultata.

Jednako tako, Ministarstvo unutarnjih poslova, kako bi difamiralo rad organizacija, koristi

svjedočanstva migranata. S obzirom na to da MUP ima ovlasti, kapacitete i odgovornost za

provedbu istraga, za razliku od nevladinih organizacija koje to ne mogu samostalno činiti,

pozivamo Ministarstvo da se odgovorno odnosi prema svojim ovlastima te umjesto nepotpunih

informacija, iznese samo informacije temeljene na rezultatima zakonom provedenih postupaka

utvrđivanja odgovornosti.

Osim ovoga, u rujnu 2018. godine je CMS-u nakon 15 godina rada onemogućen pristup

prihvatilištima za tražitelje azila u Kutini i Zagrebu, a početkom studenog zaprimile smo

odgovor kako su tome dva razloga. Jedan je da druge organizacije pružaju iste usluge i

aktivnosti, a drugi da zbog renoviranja Prihvatilišta za tražitelje azila Porin nema fizičkog

prostora u kojem bi se aktivnosti mogle obavljati. Ovakvo objašnjenje smatramo nedostatnim

i neutemeljenim s obzirom na to da isto objašnjenje ne vrijedi za Prihvatilište u Kutini. Također,

Centar za mirovne studije od 16. svibnja 2007. godine s MUP-om redovito obnavlja Sporazum

o međusobnoj suradnji na području pružanja podrške tražiteljima međunarodne zaštite

smještenim u Prihvatilište za tražitelje azila te osobama kojima je odobrena međunarodna

zaštita, a od 2003. godine redovito provodi aktivnosti u prihvatilištima za tražitelje azila.

Tijekom petnaestogodišnjeg rada nismo dobili povratnu informaciju o nezadovoljstvima

pruženim uslugama i aktivnostima, kao što prisustvom tražitelja azila na našim aktivnostima

nismo primijetili da nedostaje odaziva i da su aktivnosti nepotrebne. Zbog svega navedenog,

21

ovu godinu su obilježili pritisci i ograničavanje rada naše organizacije u radu s tražiteljima

azila i izbjeglicama.

Integracija

Rad na integraciji u 2018. uključivao je istraživanje i razvoj kapaciteta lokalnih zajednica, kao

i podršku postojećim akterima i aktivnostima.

Direktan rad, edukacije i javna događanja

CMS je tijekom 2018. godine jednom tjedno održavao aktivnosti u Prihvatilištu u Kutini te

četiri puta tjedno u Porinu (informiranje o sustavu međunarodne zaštite, hrvatskoj kulturi i

povijesti, osobito o običajima, društvenim normama i sl., pružanje psihosocijalne podrške te

provođenje tečaja hrvatskog jezika). Od početka siječnja do kraja ožujka 2018. dva puta

mjesečno (svaki drugi tjedan) u Prihvatilištu za tražitelje azila u Zagrebu održavane su

radionice pod nazivom Let’s talk about society. Cilj radionica bio je razgovarati o društvu, u

društvu, za društvo: o Hrvatskoj, Europi i društvima iz kojih dolaze sudionici (tražitelji/ce azila

i azilanti/ce, volonteri/ke i predavači/ce). Teme radionica bile su Hrvatska i EU - politički

sustav, migracije, civilno društvo, umjetnost i migracije.

Bile smo prisutne u

Prihvatilištu za

tražitelje azila u

Zagrebu i Kutini do

početka rujna 2018.

godine, kada nam je

Ministarstvo

unutarnjih poslova

onemogućilo ulazak u

prihvatilišta za

tražitelje azila.

Onemogućavanje rada u prihvatilištima znanto nam je ograničilo pristup tražiteljima azila, ali

smo se trudile s volonterima nastaviti provoditi integracijske aktivnosti i pravno informiranje

izvan prihvatilišta.

22

Organizirale smo trening Budi promjena! koji je za cilj imao organizaciju društvene akcije

kojom se potiču pozitivne promjene i tolerancija (prva i druga radionica). Trening je okupio

mlade osobe iz Hrvatske, različitih

interesnih sfera, koje su aktivne u

svojoj zajednici, a koje su zajedno

provele dva vikenda učeći jedne od

drugih, družeći se, razmjenjujući

iskustva, dijeleći probleme i

pokušavajući ih zajednički definirati

i riješiti.

Peti tjedni IZBJEGLICAma održani

su od 11. do 23. lipnja u šest gradova:

Karlovcu, Novigradu, Ogulinu, Osijeku, Zadru i Zagrebu. Organizacije okupljene u

Koordinaciji za integraciju, zajedno s partnerima iz drugih gradova, organizirale su aktivnosti

koje potiču kreiranje prostora susreta i razumijevanja između

novih i starih članova društva, s ciljem zajedničkog građenja

uključivog i otvorenog društva.

U studenom 2018. održale smo predstavljanje integracijske

platforme Dunavski kompas kojoj je cilj olakšati socio-

ekonomsku integraciju stranaca i povratnika u hrvatsko društvo,

ali i integraciju hrvatskih građana u zemljama dunavske regije.

U prosincu smo Dan solidarnosti obilježile predstavljanjem

različitih inicijativa i praksi u području integracije, a s ciljem

međusobnog upoznavanja i povezivanja.

Zagovarački i medijski rad

U 2018. smo aktivno sudjelovale u radu Radne skupine za integraciju predvođene Uredom za

ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Bavile smo se problemima uključivanja djece

izbjeglica i migranata u obrazovni sustav, promicanjem migrantskog poduzetništva,

23

problemima koji se tiču nezaposlenosti izbjeglica i migranata te nedostatka sustavne i

kvalitetne provedbe tečaja hrvatskog jezika, ali i važnošću razvoja lokalnih kapaciteta za

integraciju izbjeglica.

Na Svjetski dan izbjeglica, 20.

lipnja, organizirale smo

predstavljanje grafičkog romana

'Zenobija', autora Mortena

Dürra i ilustratora Larsa

Hornemana, koji donosi priču

o sirijskoj djevojčici Amini koja

bježi od ratnih sukoba u svojoj

zemlji. Centar za mirovne

studije i zadruga Okus doma su,

uz Sandorf, suizdavači hrvatskog izdanja knjige. Također, u 2018. je objavljeno istraživanje

"The Wages of Fear: Attitudes towards Refugees and Migrants in Croatia" koje smo provodili

tijekom 2017.godine, a čiji su rezultati pokazali važne preporuke za poboljšanje preduvjeta u

kvalitetnoj integraciji izbjeglica i migranata u Hrvatskoj.

Partneri i suradnici

U području zaštite ljudskih prava izbjeglica, kao i pozicije branitelja ljudskih prava, intenzivno

smo surađivale s Inicijativnom Dobrodošli, Are You Syriousom i Kućom ljudskih prava, kao i

s Uredom pučke pravobraniteljice. Od međunarodnih i stranih aktera u istom području smo

surađivale s No Name Kitchenom, Border Violence Monitoringom, Liječnicima bez granica i

Mađarskim helsinškim odborom. U praćenju nezakonitih protjerivanja uspostavile smo i

neformalnu mrežu suradnje s makedonskim Legisom, srpskim APC-om i talijanskim ICS-om

te sudjelovali na sastancima ECRE-a i ODIHR-a.

U području integracije nastavile smo suradnju s Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih

manjina Vlade Republike Hrvatske i ostalim članicama Radne skupine za integraciju, sa

članicama Koordinacije za Integraciju i Inicijative Dobrodošli! te platformom Upgrade, ali i s

brojnim međunarodnim partnerima. Posebno bismo istaknule suradnju s Rehabilitacijskim

centrom za stres i traumu, WHW-om te nogometnim klubom Zagreb 041.

24

U 2018. CMS je ostao zadrugar Okusa doma i član kluba Zagreb 041. Također, podržavao je

zbor Domaćigosti, sudjelovalo u radu Koordinacije za azil, Koordinacije za djecu bez pratnje i

Europske migracijske mreže, članovi smo ECRE-a, IDC-a i Solidara.

Tko je tko u programu

U 2018. godini u ovom su programu radile: Julija Kranjec (zagovaračica i suradnica u

programu), Tea Vidović (na porodiljnom), Gordan Bosanac (stručnjak za ljudsku sigurnost i

suradnik u programu - do lipnja 2018.), Vanja Bakalović (pravnica - do rujna 2018.), Lea

Horvat (koordinatorica Inicijative Dobrodošli), Maddalena Avon (suradnica u programu

angažirana na integraciji izbjeglica kroz EVS program) i Sara Kekuš (voditeljica programa).

Bliske suradnice programa su Petra Gluščić Puljek koja provodi pravno informiranje i pruža

podršku u zakonodavnim analizama te Andrea Mardešić koja pruža pravnu pomoć.

Posebno izdvajamo

U 2018. posebno bismo istaknule napore koje smo ulagale u zaštitu ljudskih prava izbjeglica. Iako su

se zbog neučinkovitosti hrvatskih vlasti i sudova napori u izvještavanju o nezakonitom postupanju

policije ponekad činili uzaludnima, osnažuje nas činjenica kako sve više domaćih i međunarodnih

aktera, pa tako i sama Europska komisija, prepoznaju problem i traže prestanak trenutnih praksi. Napori

koje smo ulagale u stratešku litigaciju rezultirali su jednim sprječavanjem ekstradicije i pokretanjem

dviju tužbi protiv Republike Hrvatske na Europskom sudu za ljudska prava. Pritisci s kojima smo se

susretali, a posebice zabrana rada u prihvatilištima za tražitelje azila značajno su otežali naš rad, ali nisu

uspjeli kompromitirati našu autonomiju.

25

Program Borba protiv nejednakosti

Program Borba protiv nejednakosti svojim aktivnostima doprinosi strateškim smjernicama

“Povećati otvorenost društva prema različitostima” i “Afirmirati ljudska prava u sferi ekonomije”

iz Strateškog plana Centra za mirovne studije 2016. - 2020. Ovaj je CMS-ov program usmjeren na

smanjenje nejednakosti, kako onih socio-ekonomskih, koje pogađaju veliki dio hrvatskog društva,

tako i nejednakosti koje su rezultat diskriminacije, predrasuda i stereotipa prema određenim

manjinskim grupacijama u Hrvatskoj. Ovaj program stoga djeluje u više smjerova. U prvom redu,

to je zagovaranje i istraživanje za politike koje doprinose smanjenju nejednakosti u ekonomskoj

sferi, s naglaskom na javno zagovaranje i osvještavanje u vezi prekarnog rada i ugrožavanja

radničkih prava; opadanje institucija socijalne države i pristupa javnim dobrima te javnim

uslugama. Istodobno, ovaj je program usmjeren na suzbijanje diskriminacije, govora mržnje i

zločina iz mržnje, prvenstveno kroz istraživanja, javne kampanje i institucionalno te zakonodavno

zagovaranje, a proteklih smo godina posebnu pažnju posvećivali pravima romske nacionalne

manjine, pravima izbjeglica i migranata te suzbijanju rasizma i ksenofobije.

2018. godina je bila obilježena završetkom istraživanja o položaju Roma u Hrvatskoj koje smo

provodile u sklopu projekta “Prikupljanje i praćenje baznih podataka za učinkovitu provedbu

Nacionalne strategije za uključivanje Roma” u što su bili uloženi veliki ljudski i drugi kapaciteti,

a koji nam je omogućio zbližavanje i kvalitetne odnose s romskim aktivistima i organizacijama

diljem Hrvatske te povećao naše kapacitete za društvena istraživanja. Osim ovoga, intenzivirao se

naš rad u području suzbijanja govora mržnje, a ostvarile smo i nove suradnje u području

zagovaranja socio-ekonomskih prava i suzbijanju nejednakosti u Hrvatskoj.

Izazovi i vanjski utjecaji

Dojma smo da je u 2018. godini porastao neprihvatljiv, diskriminatorni govor i govor mržnje

u javnosti i na internetu. Istovremeno, ova je tema u 2018. godini bila vidljiva u javnosti i

prisutna u aktivnostima nekih od relevantnih aktera na domaćoj, ali i europskoj te globalnoj

razini. Zajedno s brojnim suradnicima, radile smo na smanjenju neprihvatljivog govora u

javnom prostoru i na društvenim mrežama, a izazov nam je naš ograničeni doseg i nevoljkost

dijela institucija da se ovim pitanjima bave. U području suzbijanja diskriminacije, izazov nam

je bio interni nedostatak resursa da nastavimo sve aktivnosti koje smo do sada radili u ovome

polju, no nastavile smo raditi na praćenju politika i zakona vezanih za diskriminaciju, praćenju

i reagiranju na govor mržnje u javnosti (uključujući internet) te praćenju politika i zakona

26

vezanih za govor i nasilje iz mržnje. U Hrvatskoj je i dalje prisutna diskriminacija određenih

manjinskih skupina. U smislu izazova s kojima smo se bavile u ovom programu, posebno

ističemo diskriminaciju i nejednak položaj Roma u Hrvatskoj, koji su marginalizirani u gotovo

svim područjima društvenog i političkog života.

Osim ovoga, kao važan dio izazova i konteksta vidimo nedostatke zaštite radničkih prava,

najviše u smislu prekarnog rada, koji je posebno vidljiv u Hrvatskoj i periferiji EU, ali i rastući

i kroničan izazov za cijelu EU. Osim ovoga, posljednjih godina općenito u Hrvatskoj vidimo

rastakanje institucija socijalne države i ugrožavanje socijalnih i ekonomskih prava građana.

Ključne aktivnosti i rezultati

U programu Borba protiv nejednakosti, u 2018. godini smo se bavile s nekoliko tema: govor

mržnje na internetu, suzbijanje zločina iz mržnje te suzbijanje diskriminacije i rasizma te zaštita

ljudskih prava, prvenstveno kroz istraživačke i konzultacijske aktivnosti koje se tiču pložaja

Roma u Hrvatskoj. Usto, radile smo na suzbijanju socio-ekonomskih nejednakosti,

prvenstveno u području rada. Tijekom godine, provodile smo tri projekta: Protiv mržnje,

Prikupljanje i praćenje baznih podataka za učinkovitu provedbu Nacionalne strategije za

uključivanje Roma 2016. - 2020. i Pie News: Poverty, Income, and Employment.

Borba protiv diskriminacije, govora mržnje i zločina iz mržnje

Suzbijanje govora mržnje

U 2018. godini aktivnije smo ušle u temu neprihvatljivog govora u javnosti i na društvenim

mrežama. U sklopu projekta “Protiv mržnje” kojega provodimo u suradnji s finskim

Ministarstvom pravosuđa i domaćim organizacijama Kuća ljudskih prava Zagreb i GONG,

bavile smo se sljedećim grupama aktivnosti:

27

● usmjerenim prema institucijama: organizirale smo studijsku posjetu predstavnika

institucija Republike Finske domaćim zrcalnim institucijama nadležnim za borbu protiv

zločina iz mržnje i posjetu veleposlaniku Republike Finske u lipnju 2018. Uzvratni

posjet hrvatskih institucija nadležnih za borbu protiv zločina iz mržnje / govora mržnje

finskim zrcalnim institucijama

organizirale smo u listopadu 2018.

● usmjerenim prema građanima:

objavile smo kontrolnu listu za

prepoznavanje govora mržnje, koja

nudi i osnovne preporuke kako na

njega i u kojoj situaciji reagirati te smo

bile vrlo aktivne na društvenim

mrežama.

Gostovale smo na više okruglih stolova, tribina i diskusija na ovu temu:

● na okruglom stolu o metodologiji prikupljanja podataka o zločinima iz mržnje -

suradnja s Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH (sudionici:

predstavnici institucija koje postupaju sukladno Protokolu o postupanju u slučajevima

zločina iz mržnje i organizacije civilnog društva) ,

● na okruglom stolu o posljedicama i budućim inicijativama usmjerenim na suzbijanje

govora mržnje u organizaciji Ureda pučke pravobraniteljice "Govor mržnje u

Hrvatskoj: kako naprijed?" te

● u diskusiji nakon prikazivanja filma "Cleaners" u organizaciji GONG-a u sklopu

Human Rights Film Festivala.

Na razini Europske unije, dio smo mreže organizacija koje za i u suradnji s Komisijom provode

redovite evaluacije provedbe Kodeksa postupanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje

na internetu. Više puta smo se sastale s organizacijama koje sudjeluju u evaluacijskim

postupcima, s IT kompanijama koje u tom postupku sudjeluju te predstavnicima Komisije. Cilj

spomenutih evaluacija je provjeriti responzivnost društvenih mreža - uklanjaju li zaista

prijavljeni sadržaj, označen kao kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju, u roku od

24 sata što je Kodeksom propisano vrijeme.

28

Suzbijanje kaznenih djela zločina iz mržnje

Već dugi niz godina sudjelujemo u radu Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje čija je

temeljna zadaća koordinacija među institucijama zaduženim za izradu godišnje statistike,

analizu podataka i izradu mjera za prevenciju ovog oblika kaznenih djela. Sastanci Radne

skupine su kvartalnog karaktera i ne propuštamo ih, a koristimo ih za informiranje o novitetima

u legislativnom smislu, razmjenu informacija o aktivnostima, edukacijama i mjerama koje nam

stoje na raspolaganju za prevenciju ovog tipa kaznenih djela.

Objavile smo podatke o nasilju počinjenom iz mržnje koje smo prikupljale kroz 2017. godinu.

Podaci su objavljeni kroz interaktivnu stranicu Ureda za demokratske institucije i ljudska prava

pri OESS-u (ODIHR). U ovoj godini, sudjelovale smo i u izradi izvještaja Europske mreže

protiv rasizma o rasistički motiviranom nasilju koji će biti objavljen u prvoj polovici 2019.

godine. Na izradi izvještaja radila je Lucija Mulalić.

Suzbijanje diskriminacije, rasizma i ksenofobije te zaštita ljudskih prava

Do kolovoza 2018. godine provodile smo projekt “Prikupljanje i praćenje baznih podataka za

učinkovitu provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma” čiji je naručitelj Središnja

agencija za financiranje i ugovaranje, a korisnik Ured za ljudska prava i prava nacionalnih

manjina Vlade Republike Hrvatske. U 2018. godini završile smo analizu podataka anketnog

istraživanja koje je provedeno 2017. godine u 1550 romskih kućanstava na 128 lokacija diljem

Hrvatske i kvalitativnog istraživanja koje je uključivalo sudjelovanje 281 predstavnika

institucija na lokalnoj i županijskoj razini te predstavnika romske nacionalne manjine iz 72

općine i grada te 15 županija. Rezultati istraživanja predstavljeni su u ožujku i travnju na pet

regionalnih prezentacija istraživanja (u Osijeku, Đurđevcu, Sv. Martinu na Muri, Rijeci i Sisku)

te na nacionalnoj prezentaciji u Zagrebu u svibnju. Osim ovoga, istraživanje je objavljeno u

znanstveno recenziranoj publikaciji Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: istraživanje baznih

podataka koja je, uz hrvatski jezik, objavljena i na engleskom i romskom jeziku. Iznimno smo

zadovoljne i ponosne na ovo istraživanje koje smo iznijele zajedno s više od stotinu suradnika

te odličnu suradnju s romskim predstavnicima, aktivistima i udrugama diljem Hrvatske. Ovo

je istraživanje uvršteno u zbirku dobrih praksi prikupljanja podataka o jednakosti Agencije za

temeljna prava Europske unije te vjerujemo da će doprinijeti kvalitetnim i efektivnim mjerama

za poboljšanje položaja Roma u Hrvatskoj. Osim istraživanja, 2018. godine smo u sklopu istog

projekta provele i pet regionalnih fokus grupa, odnosno konzultativnih procesa o prioritetima

29

za uključivanje Roma na lokalnoj razini u Osijeku, Đurđevcu, Sv. Martinu na Muri, Rijeci i

Sisku, u koje su bili uključeni predstavnici relevantnih institucija i romske nacionalne manjine.

Usto, za iste smo skupine provele i treninge za praćenje Nacionalne strategije za uključivanje

Roma na kojima je prisustvovalo 76 sudionika i sudionica, a objavile smo i Priručnik za

praćenje Nacionalne strategije za uključivanje Roma u Republici Hrvatskoj na hrvatskom,

engleskom i romskom jeziku.

S Uredom pučke pravobraniteljice surađujemo kroz mrežu

antidiskriminacijskih kontakt točaka. U tom svojstvu

sudjelovali smo u javnoj diskusiji u sklopu Festivala

tolerancije u organizaciji JFF-a, u travnju 2018. godine.

Osim ovoga, sudjelovale smo na dva sastanka EU skupine

visoke razine za borbu protiv rasizma, ksenofobije i

povezanih nesnošljivosti što nam omogućava dobivanje

informacija o planiranim aktivnostima unutar Komisije, a

što posljedično omogućava bolje planiranje aktivnosti na

domaćem terenu.

U 2018. godini, Europska mreža za borbu protiv rasizma ENAR proslavila je 20. rođendan u

lipnju na skupštini organizacije koja je bila organizirana u Lisabonu. ENAR-ove skupštine, pa

tako i ova slavljenička, služe nam za informiranje o rastućim trendovima i razmjeni

metodologije njihova praćenja, zagovaračkih mogućnosti i utjecaja na europske politike.

Također, prijavile smo se na otvoreni poziv za sudjelovanje u radnoj skupini za vrednovanje

provedbe Nacionalnog programa za zaštitu i promicanje ljudskih prava za razdoblje 2013. –

2016. koja s radom nastavlja i u idućoj 2019. godini. Članica Radne skupine koju je izabrao

Savjet za razvoj civilnog društva je Cvijeta Senta.

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava 10. prosinca 2018. godine, u suradnji s Kućom

ljudskih prava Zagreb te udrugama B.a.B.e., BRID i Zelena akcija održale smo konferenciju

za medije na kojoj smo upozorile na negativne trendove srozavanja ljudskih prava kojima

svjedočimo. Nadalje, zajedno s organizacijama Human Rights Watch, Inclusion Europe,

Europska mreža za samostalni život i Kućom ljudskih prava Zagreb, poslali smo otvoreno

pismo premijeru Plenkoviću sa zahtjevom za okončavanje smještaja djece i odraslih u ustanove

socijalne skrbi. Osim ovoga, oglasile smo se i o prijedlogu Zakona o zaštiti prijavitelja

nepravilnosti, u suradnji s GONG-om i Kućom ljudskih prava Zagreb.

30

Borba protiv socio-ekonomskih nejednakosti

U 2018. godini radile smo na projektu Pie News: Poverty, Income, and Employment koji

financira Europska Unija - Obzor 2020 Program za istraživanje i inovacije. Kroz ovaj

međunarodni i multi-disciplinarni projekt koji ima kao cilj razviti tehnička rješenja za probleme

prekarnog rada i socio-ekonomske isključenosti, sudjelovale smo u izradi društvene platforme

commonfare.net, preko koje smo prikupljale i promovirale primjere dobrih praksi organizacija,

inicijativa, pokreta i društvenih poduzeća usmjerenih na promociju društvene pravednosti.

Također smo sudjelovale i u istraživanju o prekarnom radu (rezultati kojega će se objaviti u

rujnu 2019.) i u nizu

radionica gdje smo

prezentirale rad CMS-a

drugim građanskih

inicijativama,

organizacijama civilnog

društva i istraživačkim

centrima u Europi - u Rimu,

Milanu, Amsterdamu,

Dundeeu i Bruxellesu.

Zagovarale smo ulogu civilnog društva i građanskih inicijativa u društvenoj promjeni na

različitim skupovima:

● na panelu o važnosti građanskih inicijativa i organizacija civilnog društva za

društvenu promjenu na Impact konferenciji

● vodile smo radionicu o društvenim platformama i građanskim inicijativama na

Fakultetu u Amsterdamu

Organizirale smo i sudjelovale na nizu događaja, panela, javnih rasprava vezanih za prekarni

rad, sa posebnim naglaskom na iskustva mladih:

31

● o pojavi i rastu prekarnog rada te iskustvu

mladih prekarnih radnika razgovarale smo

na panelu "Štite li zakoni mlade radnike i

radnice u Hrvatskoj?"

● o prekarnom radu kao europskom

fenomenu i prijedlozima za zaštitu

radnika organizirali smo konferenciju u

Ljubljani, s kolegama iz organizacije Gibanje za dostojanstveno delo

● o prekarnom radu u Hrvatskoj i regiji te povezanosti s Europskim stupom

socijalnih prava, govorile smo na SOLIDAR Training Academy

● S kolegama iz zaklade Solidarna, zagovarali smo Europski stup socijalnih prava

na panel raspravi "Nejednakosti u EU i Europski stup socijalnih prava"

U 2018. godini Maja Pleić

postala je članica upravnog

odbora SOLIDAR-a –

najveće mreže organizacija

civilnog društva u Europi

koje se bave društvenom

pravednosti, imigracijama i

obrazovanjem. Uz

promicanje rada Centra za

mirovne studije na

Europskoj razini na

dvomjesečnim sastancima i

događajima, organizirali smo studijsku posjetu za upravni odbor i članove SOLIDARA u

Zagrebu, suorganizirale SOLIDAR Training Academy, pridonijele izvještaju “Social Progress

Watch 2018” za 2018. godinu te zajedno izradile novu metodologiju za praćenje socijalnih

prava u Europe “Social Progress Watch”. Također, surađivale smo na zagovaračkom

dokumentu protiv nacionalizma u Europi.

I ove godine smo prikupljale i ažurirale podatke o nejednakostima u ekonomiji, obrazovanju,

socijalnoj zaštiti, i u zdravstvu za naš Geometar nejednakosti. Ažurirani podaci će biti

objavljeni na stranici http://nejednakost.cms.hr.

32

Osim ovoga, u 2018. godini smo sudjelovale u izradi izvješća Agencije za temeljna prava

Europske unije o ljudskim pravima i poslovanju te njihovom suodnosu. Dodatno, povodom

objavljivanja izvještaja Agencije Europske unije za temeljna prava, objavile smo podršku

njihovom apelu za razbijanje ciklusa siromaštva, počevši s tim da ulaganje u djecu mora biti

prioritet svih članica EU, i da se poštivanje prava djeteta u članku 24. Povelje o temeljnim

pravima EU, koji jamči djeci pravo na zaštitu i brigu potrebnu za njihovu dobrobit, može

ispuniti samo ako se riješi dječje siromaštvo, a 2018. godini obilježile smo i Međunarodni dan

borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti.

Partneri i suradnici

U području govora mržnje, najviše kroz projekt “Protiv mržnje”, usko smo surađivale s Kućom

ljudskih prava Zagreb i GONG-om te Ministarstvom pravosuđa Finske, a sa Zagreb Pride-om,

Inicijativom mladih za ljudska prava i Srpskim narodnim vijećem u području suzbijanja nasilja

iz mržnje te na izradi izvještaja kojega ODIHR objavljuje na godišnjoj razini (svakog 16.

studenog na Međunarodni dan tolerancije). Osim navedenog, surađivale smo i s Odjelom za

temeljna prava i politike Europske komisije, koji je koordinator aktivnosti evaluacije Kodeksa

postupanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu. S Europskom mrežom

protiv rasizma (ENAR) smo kao organizacija članica surađivale na informiranju i aktivnostima

vezanim za suzbijanje rasizma i ksenofobije. Što se tiče nacionalnih institucija, posebno smo

intenzivnu suradnju imale s Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH

(posebice kroz projekt “Prikupljanje i praćenje baznih podataka za učinkovitu provedbu NSUR

i područje suzbijanja diskriminacije i govora mržnje”) i Uredom pučke pravobraniteljice. Kroz

istraživanje o položaju Roma u Hrvatskoj, uz partnere Ecorys Hrvatska d.o.o., surađivale smo

s brojnim organizacijama civilnog društva i predstavnicima romske nacionalne manjine koji su

nam ukazali veliko povjerenje i spremnost za suradnju na čemu smo im neizmjerno zahvalne.

U području suzbijanja socio-ekonomskih nejednakosti, surađivale smo s mrežom CROSOL na

organizaciji dva panela o održivom turizmu i javnim dobrima na Fališ Festivalu u Šibeniku te

smo izabrane u projektno vijeće njihovog projekta koji se bavi predsjedanjem Republike

Hrvatske Vijećem EU. Sa Zakladom Solidarna smo organizirale panel raspravu o nejednakosti

i Europskom stupu socijalnih prava, a sa Savezom samostalnih sindikata sudjelovale smo u

raspravama o prekarnom radu. Sa slovenskom organizacijom Gibanje za dostojanstveno delo

organizirale smo konferenciju o prekarnom radu u regiji. Također, 2018. godine ušle smo u

33

upravni odbor SOLIDAR-a i blisko surađivale s tom mrežom. Također, surađivale smo i s

University of Trento, Dyne.org, Madeira Interactive Technologies Institute, Basic Income

Network Italia, Fondazione Bruno Kessler i Abertay University s kojima smo skupljale

primjere dobre prakse društveno korisnih inicijativa, poduzeća, građanskih akcija i slično.

Osim ovoga, sudjelovale smo i u radu Platforme za ženska reproduktivna prava te u akcijama

i aktivnostima kampanje #PrekinimoŠutnju udruge Roda, čitajući priče žena ispred Sabora, na

Trgu bana Jelačića i Cvjetnom trgu.

Tko je tko u programu

U ovome programu tijekom 2018. godine su radile: Maja Pleić (voditeljica programa,

voditeljica projekta, istraživačica i zagovaračica u području socio-ekonomskih nejednakosti),

Cvijeta Senta (voditeljica projekata, stručnjakinja za javne politike i zagovaračica u području

suzbijanja diskriminacije i govora mržnje) i Sara Lalić (voditeljica projekta, istraživačica u

području suzbijanja diskriminacije i zaštite ljudskih prava). Također, na aktivnostima programa

intenzivo je radilo i nekoliko vanjskih suradnika. Lucija Mulalić, članica organizacije, radila

je na istraživanju rasno motiviranog nasilja u RH za potrebe ENAR-a. Na istraživanju

“Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: istraživanje baznih podataka” intenzivno su radile

vanjske suradnice Ksenija Klasnić i Suzana Kunac koje su koautorice spomenutog

istraživanja. Uz njih, članovi užeg istraživačkog tima, uz CMS-ove radnice Jasnu Račić, Lanu

Jurman, Ivu Zenzerović i Saru Lalić, bili su i Izvor Rukavina, Petra Rodik, Danijela Lucić

i Branko Ančić, koji su značajno doprinijeli kvaliteti ovog istraživanja.

Posebno izdvajamo

U području rada na temi javnog poticanja na nasilje i mržnju, a posebice u online svijetu , istaknule

bismo veću prisutnost CMS-a na razini Europske unije, u formalnim i neformalnim tijelima i mrežama

organizacija koje prate i bore se protiv ove negativne društvene pojave. Otvorile smo dijalog prema

najvećim društvenim mrežama - Google, Facebook i Twitter u kontekstu historijskog revizionizma

sadržanog u nekim frazama, pozdravima, simbolima i sloganima, a kojega te društvene mreže nisu u

tolikoj mjeri primjećivale radi marginalnosti našeg jezika i tržišta. Također, posebno nas veseli uspješan

rad na istraživanju Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: istraživanje baznih podataka, kojim smo

doznale mnogo o položaju romske nacionalne manjine u Hrvatskoj i stekle nove suradnike diljem

Hrvatske.

34

CMS u javnosti

Centar za mirovne studije je u 2018. godini nastavio koristiti različite komunikacijske alate

kako bi javnost dobila informacije o našim saznanjima, bila upoznata s našim stavovima,

aktivnostima koje provodimo, zaključcima istraživanja i sl.

U studenom smo otvorili i Instagram profil Centra za mirovne studije, koji je u mjesec i pol

dana, do kraja 2018. godine prikupio gotovo 500 pratitelja. I dalje koristimo i društvene mreže

poput Facebooka, na kojem smo dosegli 9 414 osoba kojima se sviđa profil CMS-a, Twittera

na kojem smo premašili 2 000 pratitelja, što je porast broja praćenja od više od 10% na oba

kanala. Kanale poput Youtube-a i Soundcluouda, CMS koristi kako bi osigurao dostupnost

video snimaka i radijskih reklama koje su nastali u sklopu našeg rada.

Također, službena internetska stranica Centra za mirovne studije u 2018. godini posjećena je

više od 88 000 puta. Centar za mirovne studije imao je 116 objava na svojoj internetskoj

stranici, a samostalno te s mrežama i suradničkim organizacijama javno je reagirao

priopćenjima 41 put u 2018. godini.

35

Upravljanje i razvoj CMS-a u 2018. godini

Upravljanje radom CMS-a

Tijekom 2018. godine, održane su dvije sjednice Skupštine Centra za mirovne studije, kao

najvišeg tijela koje upravlja radom organizacije – 16. ožujka i 22. rujna 2018. godine. Time se

nastavila praksa održavanja sjednica Skupštine dva puta godišnje.

Izvršni odbor Centra za mirovne studije u 2018. godini je dva puta mijenjao dio sastava: prvi

put na redovnoj skupštini CMS-a u ožujku 2018. godine kada je u rad IO-a uključena Zrnka

Kušen te drugi put na izvanrednoj skupštini organizacije u rujnu 2019. godine kada je u sastav

Izvršnog odbora uključena Sara Lalić kao programska voditeljica organizacije, a dužnosti rada

u Izvršnom odboru razriješene su Zrnka Kušen - zbog odlaska iz radnog odnosa i Maja Pleić

- zbog prestanka mandata voditeljice programa Borba protiv nejednakosti. Kontinuitet

upravljanja organizacijom između Skupština činile su: Gordana Borić (voditeljica financija),

Lana Jurman (Program Mirovno obrazovanje i afirmacija nenasilja), Sara Kekuš (Program

Azil, integracija i ljudska sigurnost) i Cvijeta Senta (organizacijska voditeljica). Izvršni odbor

se u 2018. godini sastao 23 puta što je u prosjeku dva puta mjesečno.

Policy - programska koordinacija ima zadatak osiguravati sustavan i prepoznatljiv rad

organizacije, pratiti i nadzirati programski rad organizacije, strateški se određuje prema

aktualnim događajima te je odgovorna za stvaranje strateških partnerstava s drugim

Sastav Izvršnog odbora od

1. siječnja do 16. ožujka 2018. godine

Gordana Borić (voditeljica financija), Lana Jurman (Mirovno obrazovanje i afirmacija nenasilja), Sara Kekuš (Azil, integracija i ljudska sigurnost), Maja Pleić (Borba protiv nejednakosti) i Cvijeta Senta (organizacijska voditeljica).

Sastav Izvršnog odbora od 16. ožujka 2018. godine do

22. rujna 2018. godine

Gordana Borić (voditeljica financija), Lana Jurman (Mirovno obrazovanje i afirmacija nenasilja), Sara Kekuš (Azil, integracija i ljudska sigurnost), Zrnka Kušen (projektna voditeljica), Maja Pleić (Borba protiv nejednakosti) i Cvijeta Senta (organizacijska voditeljica).

Sastav Izvršnog odbora od 22. rujna 2018. godine do 31. prosinca 2018. godine

Gordana Borić (voditeljica financija), Lana Jurman (Mirovno obrazovanje i afirmacija nenasilja), Sara Kekuš (Azil, integracija i ljudska sigurnost), Sara Lalić (programska voditeljica) i Cvijeta Senta (organizacijska voditeljica).

36

organizacijama. Koordinacija je i ove godine nastavila s radom. Svrha ovog tijela je da se

osigura ne samo dodatna sinergija programa unutar CMS-a, već i jači zagovarački utjecaj. U

2018. godini sastajala se u prosjeku jednom mjesečno u raznim formatima, uključujući

radnike/ce prema temama od interesa.

Savjet Izvršnom odboru se nije sastajao u 2018. godini u svom punom sastavu. Na redovnoj

sjednici Skupštine u ožujku 2018. godine, mandat Savjetu je izmijenjen te je Savjet postao

savjetodavno tijelo Izvršnom odboru (do tada je bio savjetodavno tijelo Centru za mirovne

studije). Članove Savjeta je Izvršni odbor kontaktirao po potrebi, a vezano za razvoj programa

ili pojedinih aktivnosti unutar programa. Savjet čine: Marija Bartulović, Vesna Kesić, Ivana

Radačić, Dražen Šimleša i Drago Župarić-Iljić.

SOKNO grupa je u 2018. godini bila aktivna te se sastala dva put na nastavku samoprocjena u

područjima rada. U zadnjem kvartalu se SOKNO grupa nije sastajala zbog angažmana dijela

članica u drugim radnim grupama. SOKNO grupu čine: Lovorka Bačić, Zrnka Kušen, Josipa

Lulić, Cvijeta Senta i Danela Žagar.

Stalno radno tijelo Skupštine (SRTS) jedno je od tri statutarna tijela Centra za mirovne

studije (uz Izvršni odbor i Skupštinu). U mandatu ovog tijela je primanje neanonimnih žalbi ili

prigovora na odluke Izvršnog odbora i rad Centra za mirovne studije te žalbi u skladu s

Protokolom za zaštitu radnika od mobbinga. Do 22. rujna 2018. članovi SRTS-a su bili Vanja

Bakalović, Goran Božićević, Mladen Majetić, Radoslav Marjanović i Danela Žagar. Od

22. rujna 2018. SRTS čine Goran Božičević, Radoslav Marjanović, Andrijana Parić, Jasna

Račić i Drago Župarić-Iljić. Stalno radno tijelo Skupštine izvještaj o svome radu odvojeno

podnosi Skupštini.

Uredski sastanci se i dalje održavaju svakog petka te služe za informiranje o najznačajnijim

događajima prošlog i narednog tjedna, o čemu bilješku šaljemo na mailing listu zaposlenih.

Dnevni red sastanaka Izvršnog odbora i Policy - programske koordinacije unaprijed se šalje na

uredsku mailing listu na koju se šalju i bilješke sa sastanaka ovih tijela. Bilješka sa sastanaka

Izvršnog odbora šalje se i na mailing listu redovnog članstva Centra za mirovne studije.

37

Ljudi CMS-a

U 2018. godinu ušli smo s 18 zaposlenih na puno radno vrijeme, jednom osobom na stručnom

osposobljavanju te jednom osobom u programu pripravništva. Tijekom 2018. godine, u CMS-

u su svakodnevno radili:

● Maddalena Avon, EURES program pripravništva i EVS u programu Azil, integracija i

ljudska sigurnost,

● Lovorka Bačić, suradnica u programu Mirovno obrazovanje i afirmacija nenasilja,

● Vanja Bakalović, suradnica u programu Azil, integracije i ljudska sigurnost,

● Gordana Borić, voditeljica financija,

● Gordan Bosanac, suradnik u programu Azil, integracije i ljudska sigurnost,

● Josip Brković, financijsko-administrativni asistent,

● Antonio Čelan, voditelj ureda,

● Lea Horvat, suradnica u programu Azil, integracije i ljudska sigurnost,

● Lana Jurman, voditeljica programa Mirovno obrazovanje i afirmacija nenasilja,

● Sara Kekuš, voditeljica programa Azil, integracije i ljudska sigurnost,

● Julija Kranjec, suradnica u programu Azil, integracije i ljudska sigurnost,

● Zrnka Kušen, projektna voditeljica,

● Sara Lalić, suradnica u programu Borba protiv nejednakosti,

● Maja Pleić, voditeljica programa Borba protiv nejednakosti,

● Jasna Račić, suradnica u programu Mirovno obrazovanje i afirmacija nenasilja,

● Martina Savić, voditeljica ureda,

● Cvijeta Senta, organizacijska voditeljica,

● Lovorka Šošić, voditeljica odnosa s javnošću,

● Tea Vidović, u 2018. godini na porodiljnom dopustu,

● Iva Zenzerović Šloser, suradnica u programu Mirovno obrazovanje i afirmacija

nenasilja.

Tijekom 2018. godine, radni odnos u Centru za mirovne studije završili su Vanja Bakalović,

Gordan Bosanac, Lea Horvat, Zrnka Kušen i Martina Savić. Veliko im hvala na

dosadašnjem predanom radu u CMS-u!

Nastavljena je dobra praksa provedbe godišnje evaluacije rada zaposlenih čija je svrha

unapređenje rada i bolje funkcioniranje unutar programa te jačanje povjerenja, kao i bolje

38

planiranje radnih mjesta. Početkom 2018. godine, provedena je evaluacija za 2017. godinu, a

godišnju evaluaciju za 2018. godinu održali smo kroz šest sastanaka tijekom veljače i ožujka

2019. godine - uloženo je otprilike 40 radnih sati organizacijske voditeljice, uz dodatno vrijeme

koje je svaka zaposlena osoba uložila da ispuni svoj evaluacijski upitnik, promisli o feedbacku

kolegama i prisustvuje evaluacijskom sastanku. Izrađene su i preporuke za programe, tijela

upravljanja kao i individualne preporuke za zaposlene, a sumarni rezultati evaluacije

predstavljeni su svim zaposlenima na sastanku u travnju 2019. godine.

Organizacijski razvoj

Kao što je ranije navedeno, u organizacijskom smislu su 2018. godinu obilježile promjene u

smislu odlazaka dijela zaposlenih u uredu CMS-a na druga radna mjesta. Osim ovoga, 2018.

godinu obilježile su promjene i u tijelima upravljanja organizacijom. Cvijeta Senta je krajem

2017. godine preuzela organizacijsko vođenje CMS-a, a Sara Kekuš, Lana Jurman i Maja

Pleić su istovremeno postale članice Izvršnog odbora. Dodatno, Sara Lalić je krajem 2018.

preuzela programsko vođenje, što kao funkcija nije postojalo od 2015. godine. U smislu

upravljanja organizacijom, prednost je Centra za mirovne studije prilagodljivost i spremnost

na promjene u organizaciji rada, uvažavajući potrebe društveno-političkog konteksta u kojem

radimo, ali i ljudi koji čine organizaciju. Usto, iako je u posljednjem periodu nekoliko ljudi

koji su godinama doprinosili radu organizacije i njenom razdoblju prestalo na svakodnevnoj

razini raditi u CMS-u, te promjene nisu utjecale na kvalitetu rada organizacije. To je rezultat

upravo predanog rada niza ljudi koji su zadnjih 20-ak godina gradili Centar za mirovne studije

kao organizaciju u kojoj se nove generacije osnažuju za preuzimanje odgovornosti i samostalan

rad. Svim našim članovima, veliko hvala na tome!

Novi sastav Izvršnog odbora tijekom 2018. godine se prilagođavao novim uvjetima te je ove

promjene shvatio kao priliku za osvježavanje dijela dokumenata i internih procedura CMS-a.

Krajem godine se stoga prionulo radu na usklađivanju dijela internih dokumenata, što bi trebalo

biti završeno sjednicom Skupštine u svibnju 2019. godine.

Osim ovoga, krajem godine Skupština je prepoznala potrebu rada na poboljšanju

organizacijske klime i radnih uvjeta u Centru za mirovne studije. U tu svrhu, članica CMS-a

Andrijana Parić je provela upitnik zadovoljstva radnika svakodnevnim radom u CMS-u te se

na osnovu njega stvorio plan razvoja organizacijskih procesa i aktivnosti koji uključuje tri

39

tematska područja: organizacijski razvoj, CMS kao podržavajući poslodavac i podržavanje

kulture otvaranja i transformacije sukoba te komunikacija. Na ovim će se procesima intenzivno

raditi u 2019. godini.

U 2018. godini koristili smo institucionalnu potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga

društva koju nastavljamo koristiti i u 2019. i u 2020. godini. Krajem 2018. godine, Izvršni

odbor je donio odluku o potrebi osiguravanja dijela sredstava za institucionalne pozicije nakon

isteka potpore Nacionalne zaklade, kako bi se na vrijeme namaknula sredstva potrebna za rad.

40

Financijski izvještaj CMS-a za 2018. godinu

CMS PRIHODI U 2018.

Prihode Centra za mirovne studije sačinjavaju prihodi od donacija, prihodi od članarina i

članskih doprinosa, prihodi od imovine, prihodi od prodaje roba i usluga te ostali prihodi u

koje ubrajamo prihode od refundacija za troškove sudjelovanja na istraživačkim projektima

za drugim organizacijama, troškove putovanja i sl.

Ukupni prihodi Centra za mirovne studije u 2018. godini su iznosili 4.599.474,00 kuna.

VRSTA PRIHODA IZNOS %

a) Prihodi od prodaje robe i pružanja usluga 72,469.00 kn 1.58%

b) Prihodi od članarina i članskih doprinosa 20,180.00 kn 0.44%

c) Prihodi od imovine 35,875.00 kn 0.78%

d) Prihodi od donacija 3,025,213.00 kn 65.77%

e) Ostali prihodi - sudjelovanje u istraživačkim

projektima i refundacije 1,445,737.00 kn 31.43%

UKUPNO 4,599,474.00 kn 100.00%

41

STRUKTURA PRIHODA OD DONACIJA I OSTALIH

PRIHODA

Donacije iz državnog proračun i proračuna lokalne samouprave čine 6,92% ukupnih prihoda od

donacija i odnose se većim dijelom na sufinanciranje provedbe europskih projekata.

Prihodi od donacija inozemnih vlada i međunarodnih organizacija čine udio od 13,32% (OSIFE,

DRC, SOLIDAR, Unitarian Universalist Services).

Udio prihoda od institucija i tijela EU (direktno ugovaranje nositeljskih projekata) čini 4,8% i

odnosi se na završnu isplatu na projektu DG Justice kao i isplatu sredstava za provedbu projekta

Europske volonterske službe (EVS). Najveći udio čine prihodi od donacija za provedbu EU

projekata koje provodimo u partnerstvu sa međunarodnim i domaćim organizacijama kroz

partnerske projekte (AMIF, INTERREG, REC, HORIZON, EACEA, DG JUST) sa 34,15%.

Ostatak prihoda od donacija se odnose na prihode za provedbu Institucionalne podrške

(Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva) s 5,85%, dok se manji dio prihoda odnosi na

prihode od donacija drugih domaćih neprofitnih organizacija i ostalih pravnih osoba za provedbu

projekata, kao i prihodu od donacija građana i kućanstava u ukupnom postotku od 2.64%.

a) Prihodi od prodaje robe i

pružanja usluga2%

b) Prihodi od članarina i članskih doprinosa 0,44%

c) Prihodi od imovine

1%

d) Prihodi od donacija

66%

e) Ostali prihodi -sudjelovanje u istraživačkim projektima i refundacije

31%

PRIHODI 2018.

42

U 2018. godini Centra za mirovne studije je sudjelovao u provedbi istraživačkog projekata u

sklopu programa IPA 2012 : “Prikupljanje i praćenje baznih podataka za učinkovitu provedbu

Nacionalne strategije za uključivanje Roma”, kao i u redovitom izvještavanju o stanju ljudskih

prava za Fundamental Right Agency (FRA) i Europen Network Against Racism (ENAR). Ostali

prihodi, zajedno sa drugim refundacijama za troškove na projektima, čine 32.34% ukupnih

prihoda od donacija i ostalih prihoda.

VRSTA PRIHODA IZNOS %

a) Prihodi od donacija iz državnog proračun i proračuna lok.

Samouprave 309,266.00 kn 6.92%

b) Prihodi od donacija inozemnih vlada i međunarodnih

organizacija 595,456.95 kn 13.32%

c) Prihodi od institucija i tijela EU 214,803.00 kn 4.80%

d) Prihodi od drugih organizacija (međunarodnih i domaćih) za

provedbu EU projekata 1,526,229.51 kn 34.14%

e) Prihodi od ostalih pravnih osoba - Nacionalna zaklada za razvoj

civilnog društva 261,344.00 kn 5.85%

f) Prihodi od drugih domaćih neprofitnih organizacija i ostalih

pravnih osoba za provedbu projekata 58,511.40 kn 1.31%

g) Prihodi od donacija građana i kućanstava 59,602.13 kn 1.33%

h) Ostali prihodi - sudjelovanje u istraživačkim projektima i

refundacije 1,445,737.54 kn 32.34%

UKUPNO 4,470,950.53 kn 100.00%

43

CMS RASHODI U 2018.

Ukupni rashodi CMS-a u 2018. godini iznose 4.345.584.00 kune.

Rashodi za radnike (plaće) čine 48.26% ukupnih rashoda. U 2018. godini prosječan broj

zaposlenih (na osnovi sati rada) bio je 15, dok je prosječna isplaćena neto plaća iznosila 6.570,00

kuna. Materijalni rashodi sudjeluju sa 48.9% u ukupnim rashodima, dok rashodi za amortizaciju

čine 0.45% ukupnih rashoda. Financijski rashodi se odnose na rashode za bankarske usluge i

usluge platnog prometa kao i na negativne tečajne razlike te čine 0.82% ukupnih rashoda. Isplate

tekućih donacija partnerskim organizacijama za provedbu projekata iznose 1.53%, dok ostali

rashodi za porezna davanja i ostala nespomenuta davanja sudjeluju sa 0.04% u ukupnim

rashodima.

a) Prihodi od donacija iz državnog proračun i proračuna

lok. samouprave6.92%

b) Prihodi od donacija inozemnih

vlada i međunarodnih organizacija

13.32%

c) Prihodi od institucija i tijela

EU4.80%

d) Prihodi od drugih organizacija

(međunarodnih i domaćih) za provedbu EU

projekata34.14%

e) Prihodi od ostalih pravnih osoba -

Nacionalna Zaklada za razvoj civilnog

društva 5.85%

f) Prihodi od drugih domaćih

neprofitnih organizacija i

ostalih pravnih osoba za provedbu

projekata 1.31%

g) Prihodi od donacija građana i

kućanstava1.33%

h) Ostali prihodi -sudjelovanje u istraživačkim projektima i refundacije

32.34%

STRUKTURA PRIHODA OD DONACIJA I OSTALIH PRIHODA

44

STRUKTURA RASHODA u 2018. godini Iznos Postotak u

ukupnim

rashodima

I RASHODI ZA RADNIKE 2,097,280.00 48.26%

II MATERIJALNI RASHODI 2,124,844.00 48.90%

III RASHODI AMORTIZACIJE 19,386.00 0.45%

IV FINANCIJSKI RASHODI 35,625.00 0.82%

V TEKUĆE DONACIJE PARTNERSKIM

ORGANIZACIJAMA 66,622.00 1.53%

VI OSTALI RASHODI 1,827.00 0.04%

UKUPNO 4,345,584.00 100.00%

I RASHODI ZA RADNIKE48.26%

II MATERIJALNI RASHODI 48.90%

III RASHODI AMORTIZACIJE

0.45%

IV FINANCIJSKI RASHODI0.82%

V TEKUĆE DONACIJE PARTNERSKIM

ORGANIZACIJAMA1.53%

VI OSTALI RASHODI0.04%

RASHODI U 2018.

45

STRUKTURA MATERIJALNIH RASHODA U

2018.

II MATERIJALNI RASHODI Iznos Postotak u

ukupnim

rashodima

Naknade troškova radnicima (službena putovanja i naknada

za prijevoz) 260,977.00 12.28%

Naknade volonterima (EVS) 49,089.00 2.31%

Naknade ostalim osobama izvan radnog odnosa 758,431.00 35.69%

Rashodi za usluge 935,449.00 44.02%

Rashodi za materijal i energiju 56,646.00 2.67%

Ostali nespomenuti rashodi 64,252.00 3.02%

UKUPNO

2,124,844.00 100.00%

Naknade troškova radnicima (službena putovanja i naknada

za prijevoz)12.28%

Naknade volonterima (EVS)

2.31%

Naknade ostalim osobama izvan radnog odnosa

35.69%

Rashodi za usluge 44.02%

Rashodi za materijal i energiju

2.67%

Ostali nespomenuti rashodi 3.02%

MATERIJALNI RASHODI

46

Udruga je u 2018. godini provodila ukupno 25 projekata. Tijekom godine nismo imali problema

u likvidnosti i nismo se zaduživali kod banaka. Odobrena je i isplaćena jedna kratkoročna

pozajmica udruzi Slobodni Filozofski u iznosu od 10.000,00 kuna i rokom povrata do 30.travnja

2019. godine, a radi osiguranja likvidnosti tijekom provedbe projekta. S obzirom na visinu

prihoda Centar za mirovne studije je obveznik redovitog Uvida u financijske izvještaje koji je

za 2018. godinu obavila ovlaštena revizijska kuća Veritas d.o.o. i čije je izvješće zajedno sa

cjelovitim financijskim izvještajem za 2018. godinu (bilanca i izvještaj o prihodima i rashodima,

kao i bilješkom uz financijske izvještaje) objavljeno na mrežnim stranicama udruge te je

dostupno na poveznici https://www.cms.hr/hr/godisnji-izvjestaji/revizijsko-izvjesce-za-2018-

godinu.

Udruga je na kraju 2018. godine ostvarila višak prihoda u odnosu na rashode u tekućoj godini

u iznosu od 300.325,00 kuna. Dio ostvarenog viška se odnosi na namaknuta sredstava u fond za

organizacijsku rezervu u iznosu od 75.000,00 kuna koja je ostvarena od prihoda od usluga, kao

i ostvarenih prihoda na istraživačkom projektu „Prikupljanje i praćenje baznih podataka za

učinkovitu provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma“. Sredstva u fondu za

organizacijsku rezervu se prenose u narednu fiskalnu godinu. Ostatak viška prihoda odnosi na

podmirenje projektnih obaveza za preuzete projekte čije dospijeće nastupa u 2019. godini.

PROVEDBA PROJEKATA PO PROGRAMIMA U 2018.

Institucionalna podrška 6.08%

Mirovno obrazovanje i afirmacija nenasilja 11.04%

Borba protiv nejednakosti 19.71%

Azil, integracija i ljudska sigurnost 27.32%

Koordinacija Inicijative Dobrodošli 3.59%

Ostali istraživački projekti (NSUR, ENAR, FRA) 32.26%

47

Institucionalna podrška, 6.08%

Mirovno obrazovanje i

afirmacija nenasilja, 11.04%

Borba protiv nejednakosti ,

19.71%

Azil, integracija i ljudska sigurnost,

27.32%

Koordinacija Inicijative

Dobrodošli, 3.59%

Ostali istraživački projekti (NSUR,

ENAR, FRA), 32.26%

48

CMS-ov plan za 2019. godinu

Operativnim planiranjem održanim krajem 2018. godine definirane su aktivnosti CMS-a u

2019. godini, a koje se revidiraju na kvartalnoj razini, ovisno o novim potrebama i prilikama.

U okviru obrazovnih i grassroot aktivnosti, u 2019. godini ćemo kroz program Mirovno

obrazovanje i afirmacija nenasilja, proširiti tematska područja kojima se bavimo, osobito u

području obrazovanja za održivi razvoj kroz partnerstva sa Zelenom Istrom, Eko Krkom i

Forumom za slobodu odgoja, razvijat ćemo programe osposobljavanja nastavnika u području

govora mržnje te sa širom mrežom suradnika raditi na razvijanju materijala za ekonomsku

dimenziju građanskog odgoja i obrazovanja. Nadalje, razvijamo i nastavit ćemo razvijati plan

osnaživanja, edukacije i praćenja volontera KVOC-a. Radujemo se radu na Horizon 2020

projektu - MiCreate - koji kroz zanimljiv istraživački pristup iz perspektive djece izbjeglica

želi istražiti što im je potrebno za kvalitetnu integraciju. Restrukturirani Mirovni studiji upisali

su svoju 21. generaciju te se nadamo da će kroz novo umrežavanje tema i sadržaja ponuditi još

i više polaznicima kroz nešto kraći i intenzivniji program. Program koji će se provoditi u 2019.

godini od siječnja do lipnja sastoji se od sljedećih cjelina: I. Vještine suradnje; II.

Pristupi/analize (Globalizacija i ekonomska pravda, Ljudska sigurnost i migracije, Ljudska

prava, Feminizam, spol, rod, seksualnost te Ratno i antiratno nasljeđe); III. Prakse za

društvenu promjenu. Osim ovoga, radit ćemo i na podršci i aktivnom sudjelovanju u razvoju

Interkulturnog društvenog Centra u sklopu projekta Korak dalje - prema uključivoj kulturi te

ćemo pružati podršku osnivanju programa obrazovanja odraslih Studiji mira i konflikta

Sveučilišta u Rijeci. Što se tiče zagovaračkih prioriteta i ciljeva, u suradnji s GOOD

Inicijativom kroz prizmu demokratizacije škole radit ćemo na podržavanju građanskog odgoja

i obrazovanja na lokalnim te regionalnim razinama, ali i na pitanjima pristupa obrazovanju,

praćenju kurikularne reforme te ulaganja u obrazovanje.

U 2019. godini program Azil, integracija i ljudska sigurnost planira nastaviti zagovarati i pratiti

pravo na pristup sustavu azila i odvjetnicima, kriminalizaciju solidarnosti te se baviti

zapošljavanjem i obrazovanjem kao osnovnim preduvjetima integracije. Planiramo i dalje s

volonterima pružati direktnu podršku izbjeglicama i strancima u integraciji, kao i pravnu

pomoć u statusnim pitanjima. Kroz terensko praćenje pristupa sustavu azila, istraživat ćemo i

izvještavati o svim nepravilnostima i kršenjima ljudskih prava s kojima se izbjeglice susreću,

pružat ćemo podršku osobama u potencijalnim slučajevima kršenja načela non-refoulementa,

49

zagovarat ćemo promjenu postojećih praksi i zakonodavstva te se baviti strateškom litigacijom.

Kroz projektnu suradnju s Fair Trialsom, nastavit ćemo rad na području detencije i zagovarati

alternative detenciji. U području ekonomske integracije izbjeglica i drugih stranaca, u lipnju će

završiti dvoipogodišnji DRIM projekt, a od ožujka nas očekuje aktivno bavljenje razvojem

migrantskog poduzetništva kroz AMIF-ov projekt BEST. U 2019. ćemo raditi i na razvoju i

podršci migrantskim i izbjegličkim inicijativama. Tijekom prve polovice godine, u suradnji s

Rehabilitacijskim centrom za stres i traumu, pilotirat ćemo edukaciju Interkulturalnih

kompetencija u radu s izbjeglicama s trima grupama - volonterima, zaposlenicima organizacija

civilnog društva te zaposlenima u javnim službama te javno ponuditi kurikulum kako bi ga

mogli koristiti svi koji imaju potrebu. Osim toga, plan je zainteresiranu grupu ljudi educirati o

zagovaranju, a kako bi osnažili izbjeglice da same ili u suradnji s drugima aktivno participiraju

u identificiranju i javnom iskazivanju problema s kojima se suočavaju te nude rješenja koja

smatraju održivim i odgovarajućim. Također, očekujemo zanimljive rezultate istraživanja

provedenih u Hrvatskoj, Italiji, Portugalu, Sloveniji i na Cipru, kojima smo ispitivali potrebe

izbjeglica u integraciji i rješenja koja vide. Bit će to vrijedan materijal za zagovaračke

aktivnosti, kao i planiranje i osmišljavanje novih aktivnosti zajedno s izbjeglicama. U 2019.

ćemo nastaviti okupljati Koordinaciju za integraciju i Inicijativu Dobrodošli te sudjelovati u

radu Radne skupine za integraciju.

Program Borba protiv nejednakosti u 2019. godini nastavlja s intenzivnim radom na suzbijanju

govora mržnje. Većina aktivnosti na projektu “Protiv mržnje” odvijat će se upravo u 2019.

godini - u suradnji s Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH i

Pravosudne akademije organizirat ćemo pet edukacija za suce, državne odvjetnike, policijske

službenike, odvjetnike i predstavnike organizacija civilnog društva, što je aktivnost koja je

predviđena i u okviru provedbe Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje

od 2017. do 2022. godine. Teme ovih edukacija su kaznena djela zločina iz mržnje i javnog

poticanja na nasilje i mržnju (govor mržnje). Za studente novinarstva, novinare i urednike

organiziramo dvije radionice o medijskom izvještavanju o diskriminaciji i govoru mržnje u

travnju 2019. godine, uz izradu pratećih materijala za lakše prepoznavanje i snalaženje u

situacijama rada s osjetljivim društvenim skupinama i/ili potencijalno problematičnim

sugovornicima. Planirano je istraživanje dobrih praksi u području borbe protiv zločina iz

mržnje koje će, uz druge aktivnosti, biti i prezentirano na međunarodnoj konferenciji u

listopadu 2019. godine. U 2020. i 2021. godini nastavit ćemo suradnju s finskim Ministarstvom

pravosuđa na provedbi sličnih aktivnosti kroz novoodobreni projekt “Činjenice protiv mržnje”.

50

U najavi je izrada zakona o sprječavanju neprihvatljivog ponašanja na društvenim mrežama te

ćemo se angažirati u proces izrade sa stečenim znanjima i vještinama u ovom području.

Nastavit ćemo biti aktivne u neformalnim i formalnim tijelima i inicijativama koje se bave

područjem govora mržnje na Internetu na razini Europske unije. Usto, na jesen ćemo početi

provedbu projekta koji provodimo s Romskom organizacijom mladih Slavonski Brod i

Arterarijem, a koji se bavi poboljšanjem položaja Roma kroz organizaciju pripravništva mladih

romskih aktivista u udrugama, javnu kampanju i brojne kulturne aktivnosti. Osim ovoga, u

2019. godini kroz projekt PIE News ćemo organizirati nekoliko javnih događaja u vezi tema

društvene pravednosti i prekarnog rada u Osijeku i Rijeci u RH, kao i u Češkoj, Slovačkoj, i

Mađarskoj. Konačna verzije društvene platforme commonfare.net će se završiti s namjerom da

platforma pruža korisne informacije i povezuje građane te građanske inicijative diljem Europe.

Publikacija o kvalitativnom istraživanju o okolnosti prekarnog rada za mlade u Hrvatskoj će

biti objavljena ove godine. Održat ćemo radionicu na godišnjoj školi Socialists & Democrats

u Europskom parlamentu na temu civilnog društva kao pokretača društvene promjene te

sudjelovati u raznim okruglim stolovima o prekarnom radu u RH. U 2019. godini će se ažurirati

glavni indikatori Geometra nejednakosti.

Tijekom 2019. nastavit ćemo njegovati postojeće i graditi nove suradnje s drugim

organizacijama civilnog društva, medijima, akademskom zajednicom, institucijama i

pojedincima koji rade na društvenoj promjeni u Hrvatskoj i šire u svim našim tematskim

područjima.

U smislu upravljanja i organizacijskog razvoja, u 2019. godini planiran je nastavak rada na

započetom procesu usklađivanja dokumenata potrebnih za rad organizacije. Redovna godišnja

skupština organizacije planirana je za početak svibnja 2019. godine na kojoj će članstvo

razmotriti predložene intervencije i usvojiti dokumente. Također, radit će se na procesu

poboljšanja organizacijske klime i radnih uvjeta. Izvršni odbor tražit će produžetak mandata na

skupštini u svibnju 2019. godine u istom sastavu. Na jesen 2019. godine planirana je još jedna

sjednica skupštine CMS-a.

Na ljeto 2019. održat će se strateško planiranje CMS-a za period od 2020. do 2025. godine.

Strateškim planiranjem analizirat će se društveni, ekonomski i politički kontekst djelovanja

CMS-a te dosadašnji utjecaj CMS-ovih aktivnosti u važnim strateškim područjima. Dodatno,

definirat će se strateške smjernice te ciljevi i prioriteti rada CMS-a s sljedećem razdoblju te

osnovni pristupi i metode rada. Uz ovo, definirat će se i ciljevi organizacijskog razvoja za

naredno razdoblje. U strateško će planiranje biti uključeni radnici i radnice CMS-a, ali i članovi

51

i članice te bliski suradnici i suradnice, kako bi plan koji donosimo uključivao što je više

moguće različitih perspektiva i time bio kvalitetniji i održiviji.

Također, planirano je zapošljavanje nove osobe na poziciji pravnice u organizaciji. Proces

zapošljavanja provest ćemo u prvoj polovici godine. Godišnje evaluacije svih zaposlenih

planirane su za prvi kvartal 2019. godine, prema ustaljenom obrascu. Iz godišnjih evaluacija

napravit će se i plan edukacija zaposlenih - prvenstveno onih koji za to iskažu potrebu. Osim

ovoga, planirani su manji radovi i intervencije u uredski prostor u ljetnom periodu.

CENTAR ZA MIROVNE STUDIJESELSKA CESTA 112A10 000 ZAGREB

www.cms.hr