31. 07. HRVATSKO-MAĐARSKI RAT I PORAZ REVOLUCIJE

hrvatsko-mađarski odnosi

- mađarski hegemonizam i mađarizacija uzrok su neuspjehu pregovora;

- hrvatska trobojnica:crven+bijeli+plavi;

Jelačić objavio rat ugarskoj vladi, pripojio Međimurje i krenuo na Budim

-bitka kod Pakozda

nova revolucija u Beču, Jelačić pomaže habsburgovcima;

Franjo Josip novi vladar Habsburške Monarhije, nastavak rata protiv Ugarske

- ožujak 1849. godine – Oktroirani ustav nezadovoljstvo hrvata i mađara

- Kossuth proglasio Ugarsku državu

- ljeto 1849. slom revolucije u Ugarskoj

- bečki centralizam i apsolutizam

32. O7. ZNAČENJE REVOLUCIJE 1848.

Gradovi – žarišta revolucija

- barikade, za ili protiv revolucije,

neuspjele revolucije 1848. početak su demokratizacije europskih država

- početak postupne demokratizacije europskih država (širenje prava glasa, smanjivanje

povlastica plemstva, bogataša)

- ukidanje kmetstva

33. 07. PONAVLJANJE = 30€

REVOLUCIJA 1848. U EUROPI I HRVATSKOJ

[1] Objasni slijedeće pojmove (10€):

Anarhizam, barikada, demonstracija, hegemonija, konzervatizam, marksizam, oktroirati,

reforma, revolucija, socijalizam;

[2] Navedi jedan cilj anarhizma, liberalizma, konzervatizma, socijalizma (4€)

[3] Prepiši i dopuni slijedeću rečenicu: (1€)

novi hrvatski ban Josip Jelačić prekida što-s kim i ukida što

[4] Navedi prema tvom mišljenju dvije najvažniie točke Zahtijevanja naroda / obavezno

objasniti svoj izbor (2€)

[5] Navedi jedan prijedlog i jedan zahtjev Hrvatskog sabora 1848. godine (2€)

[6] Opiši hrvatsko-mađarski rat: (5€)

- Uzroci, početak, tijek, ishod i posljedice

[7] Napiši kratak sastavak o banu Josipu Jelačiću, minimalno pet rečenica! (5€)

[8] Navedi u čemu je značenje revolucije 1848. godine? (1€)

[9]U međusobnoj suradnji dovrši zadatke iz RBDZ:

17. 07. DZU: Političke ideje sredinom XIX. stoljeća (3?=$}

18. 07. DZU: Revolucije 1848. u Francuskoj, Italiji i Njemačkoj (11?=$)

19. 07. DZU: Revolucija 1848.u Habsburškoj Monarhiji (i Hrvatskoj) (25?=$}

20. 07. DZU: Hrvatsko-mađarski rat i poraz revolucije (16=$)

21. 07. DZU: Značenje revolucije 1848. (2?=$}

34.07. DRUŠTVENE OKOLNOSTI I SVAKIDAŠNJI ŽIVOT U PRVOJ POLOVICI

XIX. STOLJEĆA

- francuska revolucija je u Francuskoj ukinula feudalno društvo;

- plemstvo u europi slabi / jača bogato građanstvo [poduzetnici],

doba revolucije (1789-1848)

- u zapadnoj Europi bivši kmetovi postaju siromašni seljaci koji se pretvaraju u potplaćene

tvorničke radnike

- razvoj prometa olakšava masovna iseljavanja europljana u ameriku

- buržoazija

- primjena parnog stroja potiče izumitelje / tvornički radnici I mehaničari

- udruženja ludita

Industrijska revolucija:

Potiče razvoj tvornica – povećan broj stanovnika (razvoj medicine, bolji životni uvjeti,

rađanje više djece)

- dječji rad

- tvornički radnici – siromašni sloj stanovništva

- sve više žena se zapošljava u industriji

čartisti – borba za radnička prava

HRVATSKA:

Nakon 1848. Plemstvo je u Hrvatskoj i dalje najutjecajniji sloj

Vojna Krajina – kućne zadruge

35. 07. UMJETNOST U PRVOJ POLOVICI XIX. STOLJEĆA

doba romantizma – prva polovica 19. stoljeća

- književnost, likovna i glazbena umjetnost

- romantičari: slave ljubav i osjećaje, slobodu (političku i osobnu), stavljaju pojedinca

iznad države i društva, veličaju prirodu, zanimaju se za fantastično i natprirodno,

zanimaju ih neobične i udaljene zemlje te slavna i zanimljiva prošlost

- romantizam povezan s nacionalnim pokretima

- Petar Preradović, Stanko Vraz (Hrvatska)

- Sandor Petoefi (Mađarska), France Prešern (Slovenija)

- hrvatski nacionalni književnici:

Ljudevit Gaj, Ivan Kukuljević Sakcinski, Petar Preradović, Andrija Kačić Miošić

Glazbena umjetnost

- Ludwig van Beethoven, Franz Schubert, Robert Schumann, Franz Liszt i Frederic

Chopin = ideje revolucije i slobode.

- buđenje nacionalne svijesti: [opere]

- Nabucco (Giuseppe Verdi)

Hrvatska

- Javno izražavanje nacionalnih osjećaja početkom ilirskog preporoda

- romantizam je važan dio hrvatskog narodnog pokreta (Ilirskog preporoda)

- budnice (Ljudevit Gaj, Antun Mihanović);

- dnevnik pjesnikinje Dragojle Jarnević

- Ivan Mažuranić – Smrt Smail-age Čengića

- Ivan Kukuljević Sakcinski – Juran i Sofija; 1840. godine izvedena kao prva kazališna

predstava na hrvatskome jeziku

- Dimitrija Demeter – drama Teuta

- Vatroslav Lisinski – Ljubav i zloba (prva opera na hrvatskom jeziku), Porin

- Ferdo Livadić je začetnik tzv. Narodnog stila u hrvatskoj glazbi

- Arhitektura – klasicizam (antički uzori)

Vjekoslav Karas (najznačajniji slikar hrvatskog klasicizma)

36. 07. PONAVLJANJE = 50€

1. Objasni slijedeću tvrdnju: Feudalno društvo na zalasku (kada, zašto i posljedice) [3€]

2. Objasni pojam buržoazija i kako je nastao? [2€]

3. Objasni slijedeću tvrdnju: Život u doba pare (kada, zašto i posljedice) [3€]

4. Opiši uspon građanstva(kada, zašto i posljedice) [3€]

5. Opiši pojavu i položaj radnika(kada, zašto i posljedice) [3€]

6. Iznesi svoje mišljenje: O radu djece u tvornicama! [2€]

7. Koje su osnovne značajke romantizma i u kojim se sve umjetnostima romantizam iskazivao? [2€]

8. KPSR: napiši šest (6) pojmova s objašnjenima iz ove cjeline, pojmovi se moraju nalaziti u ”čušpajzu”! [6€]

9. Osobe: Petar Preradović, Stanko Vraz, Ivan Kukuljević Sakcinski, Andrija Kačić Miošić,

Vatroslav Lisinski, Vjekoslav Karas, Ljudevit Gaj, Ferdo Livadić, Antun Mihanović, Franjo

Kuhač, Ivan Mažuranić, Dragutin Erdody, Dimitrije Demetar (za svaku osobu napiši dvije

rečenice) [26€]

10. RB, DZ

37. 07. UJEDINJENJE ITALIJE, UJEDINJENJE NJEMAČKE

Italija

- (Camillo Cavour)

- Cilj – ujedinjenje - vodeća uloga Kraljevine Sardinije i Pijemonta

- Pijemont i Francuska porazili vojsku Habsburške Monarhije kod Solferina (1859.)

Lombardija pripala Pijemontu

- ustanci u sjevernoj Italiji (države sjeverne Italije priključuju se Pijemontu)

- Garibaldi – pobuna na jugu Italije (1860.) rušenje dinastije Bourbon jug Italije

priključen Pijemontu

- Kraljevina Italija (Torino, 1861.) Vittorio Emmanuele kralj Italije

- Venecija priključena 1866.

- Papinska Država priključena 1870.

Njemačka

- (Otto von Bismarck)

- Cilj – ujedinjenje

- Sukob Pruske i Habsburške Monarhije oko prevlasti u budućoj Njemačkoj

- Pobjeda Pruske vodeća uloga u procesu ujedinjenja

- Francusko-pruski rat (1870) – težak poraz Francuske ujedinjenje njemačkih država

u Njemačko Carstvo (siječanj 1871., Versailles)

- Francuska gubi Alsace i Lorraine

38. 07. FRANCUSKA, HABSBURŠKA MONARHIJA,RUSIJA, UJEDINJENO KRALJEVSTVO

Francuska

- (Napoleon III)

- političko i vojno uplitanje u zbivanjima u drugim državama: Krimski rat, ujedinjenje

Italije i Njemačke sukob s Pruskom - Francuska poražena – Napoleon III odstupa s

prijestolja Treća francuska republika

Habsbur š ka Monarhija

– višenacionalna država narodi traže nacionalna prava (kriza Monarhije)

– neuspješni ratovi u Italiji i rat protiv Pruske

– Mađari izborili bolji položaj:

– centralistička monarhija postaje dvojna monarhija – Austro-Ugarska

Rusija

– apsolutistička vlast dinastije Romanov

– neuspješno širenje na zapad (Krimski rat)

– uspješno širenje na istok (Sibir) – gradnja transsibirske željeznice

– Rusko-japanski rat, poraz Rusije

– kmetstvo ukinuto 1861.

Ujedinjeno Kraljevstvo

– viktorijansko doba (druga polovica 19. stoljeća)

– vladavina parlamenta

– imperijalizam (kolonije, britanski imperij =1/5 površine Zemlje i 400 milijuna

ljudi)

– Kanada i Australija (kolonije sa samoupravom)

– snažan gospodarski razvoj Engleske

– Viktorijanski stil

– demokratizacija političkog života

– položaj žene se u drugoj polovici XIX. stoljeća mijenja

39.07. PONAVLJANJE[31€]

HABSBURŠKA MONARHIJA, UJEDINJENO KRALJEVSTVO,

RUSIJA, FRANCUSKA, UJEDINJENJE ITALIJE, UJEDINJENJE NJEMAČKE

ODGOVARAJ POTPUNOM REČENICOM!!!

1. Za slijedeće osobe napiši dvije natuknice: Camillo Cavour, Giuseppe Garibaldi, Vilim I.,

Henry Dunant, Otto von Bismarck, Vittorio Emanuele II., Florance Nightingale. [7€]

2. Kada je i gdje proglašena Kraljevina Italija? [2€]

3. Kada je i gdje proglašeno ujedinjenje njemačkih država u Njemačko Carstvo? [2€]

4. Koja je dinastija u Rusiji imala apsolutističku vlast? [1€]

5. Koja je država porazila Rusiju u njenom širenju na istok? [1€]

6. Koje je dvije pokrajine izgubila Francuska nakon poraza od Pruske 1871. godine? [2€]

7. Koje su dvije britanske kolonije imale vlastitu samoupravu? [2€]

8. Koji je narod u višenacionalnoj Habsburškoj Monarhiji uspio izboriti bolji položaj od

ostalih? [1€]

9. Koji je novi naziv centralističke Habsburške Monarhije nakon što je postala dvojna

monarhija? [1€]

10. Na koje se područje Rusija neuspješno pokušala proširiti na zapad? [1€]

11. Na koje se područje Rusija uspješno proširila na istok? [1€]

12. Navedi dva neuspješna rata koje je vodila Habsburška Monarhija? [2€]

13. Navedi kraljevinu presudnu za ujedinjenje Italije? [1€]

14. Navedi površinu i broj stanovnika Britanskog imperija? [2€]

15. Navedi stoljeće koje se u Ujedinjenom Kraljevstvu naziva viktorijansko doba! [1€]

16. Navedi tri međunarodna sukoba u koja je Napoleon III. Upleo Francusku? [3€]

17. S kojom se državom Pruska sukobila oko prevlasti u budućoj Njemačkoj? [1€]

39. 07. PONAVLJANJE II- dio [31€]

HABSBURŠKA MONARHIJA, UJEDINJENO KRALJEVSTVO,

RUSIJA, FRANCUSKA, UJEDINJENJE ITALIJE, UJEDINJENJE NJEMAČKE

18. Za slijedeće osobe napiši dvije natuknice: Camillo Cavour, Giuseppe Garibaldi, Vilim I.,

Henry Dunant, Otto von Bismarck, Vittorio Emanuele II., Florance Nightingale. [7€]

19. Kada je i gdje proglašena Kraljevina Italija? [2€] (Torino, 1861.)

20. Kada je i gdje proglašeno ujedinjenje njemačkih država u Njemačko Carstvo? [2€]

(1871., Versailles)

21. Koja je dinastija u Rusiji imala apsolutističku vlast? [1€] (Romanov)

22. Koja je država porazila Rusiju u njenom širenju na istok? [1€] (Japan)

23. Koje je dvije pokrajine izgubila Francuska nakon poraza od Pruske 1871. godine? [2€]

(Alsace i Lorraine)

24. Koje su dvije britanske kolonije imale vlastitu samoupravu? [2€] (Kanada i Australija)

25. Koji je narod u višenacionalnoj Habsburškoj Monarhiji uspio izboriti bolji položaj od

ostalih? [1€] (Mađari)

26. Koji je novi naziv centralističke Habsburške Monarhije nakon što je postala dvojna

monarhija? [1€] (Austro-Ugarska)

27. Na koje se područje Rusija neuspješno pokušala proširiti na zapad? [1€] (Krim/Krimski

rat)

28. Na koje se područje Rusija uspješno proširila na istok? [1€] (Sibir)

29. Navedi dva neuspješna rata koje je vodila Habsburška Monarhija? [2€] (rat u Italiji i rat

protiv Pruske)

30. Navedi kraljevinu presudnu za ujedinjenje Italije? [1€] (Kraljevina Sardinija i Pijemont)

31. Navedi površinu i broj stanovnika Britanskog imperija? [2€] (1/5 površine Zemlje i 400

milijuna ljudi)

32. Navedi stoljeće koje se u Ujedinjenom Kraljevstvu naziva viktorijansko doba! [1€]

(druga polovica 19. stoljeća)

33. Navedi tri međunarodna sukoba u koja je Napoleon III. Upleo Francusku? [3€] (Krimski

rat, sukob s Habsburškom Monarhijom,sukob s Pruskom)

34. S kojom se državom Pruska sukobila oko prevlasti u budućoj Njemačkoj? [1€]

(Habsburškom Monarhijom)

40 .07. VELIKA ISTOČNA KRIZA, BOSNA I HERCEGOVINA POD VLAŠĆU AUSTR – UGARSKE

Velika istočna kriza

– Slabljenje Osmanskog Carstva u XVIII. i XIX. stoljeću: slaba centralna vlast, propadanje trgovine, Osmansko Carstvo gospodarski zaostaje za Europom, pobune naroda

– istočno pitanje (nasljeđivanje teritorija zainteresirane Austro-Ugarska i Rusija, ali i balkanski narodi pod vlašću Osmanlija)

– 1875. – ustanak seljaka u BiH – Srbija i Crna Gora ulaze u rat protiv Osmanskog Carstva, uključuje se i Rusija (Bospor i

Dardaneli!)– 1878. Mir u San Stefanu:– Velika Bugarska– Rusija širi svoj utjecajBerlinski kongres:

– izmjene mirovnog ugovora u San Stefanu– onemogućiti prevlast Rusije u jugoistočnoj Europi– neovisnost Srbije, Crne Gore i Rumunjske– Austro-Ugarska okupacija Bosne i Hercegovine koja je formalno i dalje pod vlašću

Osmanlijskog Carstva

BOSNA I HERCEGOVINA– Prema odluci Berlinskog kongresa Austro-Ugarska zaposjela Bosnu i Hercegovinu koja je

i dalje formalno pod vlašću Osmanlijskog Carstva

– Odbijen zahtjev Hrvatskog sabora za ujedinjenje BiH s Hrvatskom

– BiH – zajednički posjed ugarskog i austrijskog dijela monarhije (u početku vojna vlast)

– civilni upravitelj Benjamin Kallay

– nacionalna, vjerska i staleška podjela stanovništva

– stapanje (unitarizam) Hrvata, Srba i Muslimana u novu naciju = Bošnjaci

– Modernizacija uprave i gospodarstva na području BiH (moderno sudstvo, porezni sustav,

izgradnja željeznice, razvoj industrije i rudarstva)

– BiH – slabije razvijena zemlja unutar Austro-Ugarske

– težak položaj seljaka – nije provedena agrarna reforma

– 1908. godine Austro-Ugarska izvršila aneksiju (pripojenje) BiH

– pokrajina Austro-Ugarske, bosanski sabor / bosanska vlada

– krajem XIX. stoljeća Hrvati čine 20% posto stanovništva;

– većina obrazovanih Hrvata su redovnici i svećenici;

– neslaganje franjevaca i redovnog svećenstva

41. 07. PONAVLJANJE I PROVJERAVANJE ZNANJA 38 €

EUROPA NA VRHUNCU MOĆIZadatak: Prema navedenim natuknicama napiši sastavke/natuknica-rečenica)

1. Francuska: Krimski rat, odnos prema ujedinjenju Italije, odnos prema ujedinjenju

Njemačke, sukob s Pruskom [4€]

2. Italija: Kraljevina Sardinija i Pijemont, Bitka kod Solferina, 1861. godina, Papinska

Država [4€]

3. Njemačka: odnos Pruske i Habsburške Monarhije, odnos Pruske i Francuske, Njemačko

Carstvo, Alsace i Lorraine. [4€]

4. Habsburška Monarhija: višenacionalna država, rat u Italiji, odnos Habsburške Monarhije

i Pruske, dvojna monarhija. [4€]

5. Osmansko Carstvo: Velika istočna kriza, istočno pitanje, 1875. g.-Srbija i Crna Gora, Mir

u San Stefanu. [4€]

6. Berlinski kongres:razlog sazivanja, neovisnost balkanskih država, Bosna i Hercegovina,

hrvatski sabor i aneksija. [4€]

7. Bosna i Hercegovina: nacionalna podjela stanovništva, vjerska podjela stanovništva,

aneksija BiH, Benjamin Kallay - bošnjaci [4€]

8. Hrvati u Bosni i Hercegovini: 20%, redovnici i svećenici [2€]

9. Rusija:dinastija Romanov, Krimski rat, Bospor i Dardaneli, rusko-japanski rat.

[4€]

10. Engleska: viktorijansko doba, parlament, imperijalizam, kolonije. [4€]

42. 07. RAZDOBLJE NOVOG APSOLUTIZMA

Nova revolucija u Beču i nastavak ugarskog rata

Oslonci apsolutizma: vojska, policija, upravni aparat (činovništvo)

Neoapsolutizam: nastupa dokidanjem u međuvremenu ostvarenih političkih prava i

ustanova, tzv. Bachov apsolutizam, ukinut politički život, stranke, državni sabori,

nacionalni simboli, sloboda tiska i dr. Uz uvođenje žandarmerije i jedinstvenog

birokratskog sustava.

nakon mađarizacije započeo proces germanizacije hrvatske

Josip Jelačić ostaje na banskoj poziciji – bez stvarne vlasti kulturno djelovanje (potiče

razvoj kulturnih i povijesnih društava)

1852. g. zagrebačka biskupija uzdignuta na rang nadbiskupije (crkvena organizacija

izuzeta od nadležnosti Crkve u Ugarskoj)

Juraj Haulik, nadbiskup i kardinal

Josip Juraj Strossmayer, biskup, političar i mecena

1851.g. ujedinjenje Griča, Kaptola i Nove Vesi u jedinstveni grad Zagreb (Carski patent

1850. godine).

Gospodarstvo

- seljaci postaju vlasnici zemlje koju obrađuju

- ukidanje unutarnjih carina (razvoj trgovine); spora industrijalizacija hrvatskih zemalja

Stanovništvo:

- u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji 8% stanovništva živi u gradu

Slom neoapsolutizma – poraz Monarhije u ratu protiv Sardinije i Francuske

Listopadska diploma

43. 07. HRVATSKI SABOR 1861.

Listopadska diploma

Hrvatski sabor – 1861. godine

pitanje odnosa s Ugarskom i Austrijom (najvažnije pitanje)

razlike u gledištima pojave političkih stranaka

Narodna stranka

povezivanje s Ugarskom uz uvjete, (Ivan Mažuranić, Josip Juraj Strossmayer, Franjo

Rački, Matija Mrazović)

Unionistička stranka

bezuvjetno povezivanje s Ugarskom, (Julije Janković, Levin Rauch)

Stranka prava

samostalna Hrvatska povezana s Monarhijom jedino kao personalna unija (Eugen

Kvaternik, Ante Starčević)

Raspuštanje Sabora zbog odbijanja Sabora da izabere predstavnike u Carevinsko vijeće

car potvrdio jedino članak kojim je Hrvatska izrazila spremnost za obnovu unije s

Ugarskom ako joj prizna ravnopravnost i teritorijalnu cjelovitost

44. 07. PONAVLJANJE

NEOAPSOLUTIZAM // SABOR 1861. (17€)

(1) Opiši dva obilježja neoapsolutizma, svaki po dvije rečenice {2€}! Objasni značenje

pojma neoapsolutizam {1€}!

(2) Opiši djelovanje J. Jelačića, J. Haulika i JJ Strosmayera tijekom neoapsolutizma, za

svakog dvije rečenice {3€}!

(3) Opiši gospodarske prilike u Hrvatskoj tijekom neoapsolutizma {1€}!

(4) U bilježnicu precrtaj i dopuni tablicu {6€}}!

Stranka Političko stajalište Predstavnici

Narodna stranka

Bezuvjetno povezivanje s

Ugarskom

Eugen Kvaternik, Ante

Starčević

(5) Zamisli da si nezavisni zastupnik/zastupnica u Hrvatskom saboru 1861..

Odlučio/Odlučilasi prikloniti se jednoj od tri stranke.

5/A Koju si stranku izabrao/izabrala i zašto {1€}?

5/B Koje dvije stranke nisi izabrao/izabrala i zašto{1€}?

(6) Navedi glavni razlog zbog kojeg je sabor 1861. sazvan i zbog čega je raspušten {2€}!

(7) Dovrši zadatke u RB (66.-71.)

(8) Napiši ili dovrši DZ:

45. 07. HRVATSKO – UGARSKA NAGODBA

Austro-ugarska nagodba – 1867.

Uzroci:

- porazi Austrije u ratovima, brojnost Mađara,

Uređenje A-U Monarhije:

- dvojni (dualistički sustav) Monarhije

- zajednički poslovi: vanjska politika, vojska i financije

- vladar: car Austrije, a ujedno i kralj Ugarske i Hrvatske

- Podjela hrvatskih zemalja:

a) Dalmacija i Istra – austrijski dio,

b) Hrvatska i Slavonija ugarski dio

- Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija = Trojednica

1102, 1301, 1527, 1671, 1712.

Hrvatsko-ugarska nagodba - 1868:

- poseban položaj unutar ugarskog dijela Monarhije

- samostalno odlučivanje na području sudstva, školstva, bogoštovlja i unutarnje uprave

- Ugarska kontrolira trgovinu, željeznicu, banke, pošte i tvornice (dobit!)

- 55 % ukupnih prihoda Hrvatska daje Ugarskoj za zajedničke poslove

- Hrvatska ima svoj Sabor i vladu na čelu s banom

- Hrvatska ima predstavnike u zajedničkom parlamentu i vladi u Pešti

- ”Riječka krpica” – Rijeka pripala Ugarskoj

Eugen Kvaternik – ustanak u Rakovici

PRILOG 1. – listić sa zadatcima za grupni rad

Hrvatsko–ugarska nagodba

I. S pomoću tekstova u udžbeniku na str. 144 –148. dopunite sljedeće rečenice:

1. Bečke vlasti bile su prisiljene dogovoriti se s _________ o budućem _________ Monarhije zbog poraza u ratu protiv __________ . Nagodba je sklopljena _______ godine.

2. Habsburška Monarhija podijeljena je na _________ i __________ dio pa se država otad zove ____________ - _____________. Kažemo da je uveden dvojni (___________) sustav. Zajednički poslovi za čitavu Monarhiju bili su ____________, ___________ i ____________. Također ih je povezivala osoba ___________, koji je u austrijskom dijelu bio _______, a u Ugarskoj i Hrvatskoj _________. U cijeloj drugoj polovici 19. st. car i kralj je ____________________ (ime).

3. Hrvatska i Slavonija su se našle u ___________ dijelu, a _________ i _____________ u austrijskom dijelu Monarhije (karta!). Tako su hrvatske zemlje još više __________________.

4. Hrvatski je ban 1867. postao ________ ________ koji je svojoj ____________ stranci osigurao pobjedu na _________ i većinu u Hrvatskom ___________.

5. Godine _______ skopljena je __________ - __________ nagodba prema kojoj je Hrvatska zadržala ___________ položaj, no mogla je samostalno odlučivati samo o ______________, ________________, ________________ i ______________, dok se u Mađarskoj odlučivalo o __________, ____________, _____________, __________ i ___________.

6. „Riječka __________“ naknadno zalijepljen je papirić na Nagodbi. Njime je grad __________ zbog svoje _________ na prijevaru pripao ______________.

7. Eugen _____________ podigao je _______________ bunu na području Vojne _____________. Buna nije uspjela, a _________________ je poginuo.

II. Ponovo promotrite shemu na 145. str. u udžbeniku. Razmislite: koje su odredbe Nagodbe za Hrvatsku bile dobre? Koje su bile loše? Izdvojite dvije dobre i dvije loše odredbe. Svoj izbor ukratko obrazložite.

46. 07. BANOVANJE IVANA MAŽURANIĆA

- Ivan Mažuranić – ban pučanin (1873-1880)

- književnik i političar

- uveo reforme prema uzoru na razvijene europske zemlje:

sudstvo odvojeno od uprave, ban odgovoran pred zakonom

sloboda sastajanja, sloboda tiska

školstvo: 1874. – Zagrebačko sveučilište (filozofski, pravni i teološki

fakultet), obvezno četverogodišnje školovanje; škole stavljene pod nadzor

države (umjesto crkve)

- odstupio s banske časti

Vojna krajina

- obrambeni sustav protiv Osmanlija utemeljen u XVI. stoljeću

- XIX. stoljeće – nema opasnosti

- austrougarska okupacija BiH 1878.

- ukinuće Vojne krajine 1881. godine (sjedinjena s Banskom Hrvatskom)

IVAN MAŽURANIĆIvan Mažuranić, hrvatski ban i književnik rođen je 18. srpnja 1814. U Novom

Vinodolskom. Srednju školu pohađao je u Rijeci, Zagrebu i Szombathelyu (Mađarska). Nakon završenog pravnog fakulteta u Zagrebu radi kao profesor na zagrebačkoj gimnaziji, a kasnije kao odvjetnik u Karlovcu. Tijekom 70-tih godina 19. stoljeća Mažuranić je u Beču obavljao dužnost dvorskog kancelara za hrvatske poslove.

Aktivno sudjeluje u Narodnoj stranci u saboru 1861. godine, ali ubrzo potom osniva Samostalnu Narodnu Stranku. Jedno vrijeme predsjedava Hrvatskim saborom, a godine 1873. imenovan je hrvatskim banom. Kako je bio prvi hrvatski ban koji nije bio plemićkog podrijetla narod ga je prozvao banom pučaninom.

Kao hrvatski ban, Mažuranić je proveo niz reformi: upravna je vlast odvojena od sudske, ban je postao odgovoran pred zakonom, donesen je zakon o slobodi tiska i pravu okupljanja i udruživanja građana, uvedeno je obvezatno četverogodišnje školovanje nad kojim je brigu preuzela država, godine 1874. uspostavljeno je i prvo sveučilište – Sveučilište u Zagrebu.

Ivan Mažuranić bio je i uspješan književnik, a njegovo djelo “Smrt Smail –age Čengića” najznačajniji je ep u hrvatskoj književnosti.

1880. godine odstupa sa banskog položaja, napušta politiku i živi povučeno baveći se matematikom i astronomijom.

Ivan Mažuranić je preminuo 4. kolovoza 1890. U Zagrebu.

47. 07. PONAVLJANJE = 32€

HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA/BANOVANJE IVANA MAŽURANIĆA

1. ZA SLIJEDEĆE GODINE NAPIŠI DVIJE REČENICE [5€]:

1102, 1301, 1527, 1671, 1712.

3. Austro-ugarska nagodba [5€]:

a) kada, b) 2 uzroka, c) uređenje A-U Monarhije, d) zajednički poslovi,

e) Podjela hrvatskih zemalja.

4. Hrvatsko-ugarska nagodba [7€]:

a) kada, b) samostalni poslovi, c) zajednički poslovi, d) koje poslove kontrolira Ugarska,

e) 55 % ukupnih prihoda, f) Sabor, vlada i ban, g) Riječka krpica.

5. ustanak u Rakovici [4€]:

Kada, vođa, cilj, ishod.

6. Ivan Mažuranić [9€]:

ban pučanin , književnik, sudstvo, odgovornost bana, sloboda sastajanja, sloboda tiska,

Zagrebačko sveučilište, četverogodišnje školovanje, škole/država/crkva.

7. Vojna krajina [2€]:

objasni pojam Vojna krajina, poveži Vojnu krajinu i ostavku bana Mažuranića

Tko stigne

2. Napravi tri crte vremena [12€]:

1850.-1860.; 1861.-1870.; 1871.-1881.!

Omjer je 1 godina = 1 centimetar. Na svaku crtu unesi četiri (4) događaja.

48. 07. BANOVANJE KAROLA KHUENA HEDERVARYJA

Grof Karoly Khuen Hedervary - hrvatski ban (1883.-1903.)

- mađarizacija željeznice = dvojezični grbovi = prosvjedi = nijemi grbovi

Obilježja Khuenovog banovanja:

- osiguranje potpore Hrvatskog sabora (pritisci, podmićivanje zastupnika Narodne

stranke i srpskih zastupnika)

- cenzura tiska i sustavna mađarizacija

- privilegije srpskim zastupnicima (”podijeli pa vladaj”)

- protusrpske demonstracije u Zagrebu zbog članka u časopisu Srbobran (1902.) –

negiranje Hrvata kao naroda

- oporba u Saboru – pravaši i neovisni narodnjaci

- tajno prebacivanje povijesnih spisa iz Zagrebačkog arhiva u Budimpeštu

- dobri rezultati na područu kulture – Izidor Kršnjavi gradnja brojnih javnih zgrada

- Stjepan Radić - borba protiv mađarizacije na željeznicama; prosvjed u Zagrebu 1895.

(otvorenje HNK)

Odlazak bana Hedervarya (1903.) :

Povod: demonstracije zbog mađarskog natpisa na zgradi željezničke uprave

Uzrok: dvadeset godina provođenja mađarizacije

49. 07. NOVE POLITIČKE STRANKE POTKRAJ XIX. STOLJEĆA I POČETKOM

XX. STOLJEĆA

Hrvatska pučka seljačka stranka (HPSS) - 1904. godina – braća Radić

- borba za opće pravo glasa kako bi i seljaci mogli sudjelovati u izborima zastupnika za

Hrvatski sabor

- gospodarsko i kulturno prosvjećivanje seljaka,

- novine Dom

Novi kurs

- Dalmacija

- Stranka prava (Ante Trumbić i Frano Supilo)

- cilj: ujedinjenje s Banskom Hrvatskom, trijalizam

- početak XX. stoljeća politika Novog kursa

- Riječka rezolucija - hrvatske oporbene stranke (bez HPSS-a) podržavaju

mađarsku oporbu u borbi za državnu samostalnost Mađarske pod uvjetom

sjedinjenja Dalmacije s Banskom Hrvatskom, ukinućem mađarizacije i uvođenjem

političkih i građanskih sloboda.

- Stjepan Radić je trvdio da je suradnja s Mađarima nemoguća.

- Zadarska rezolucija– srpski poslanici iz Hrvatske i Dalmacije podržavaju

politiku Novog kursa

- Hrvatsko-srpska koalicija – nova politička snaga

- slom politike Novog kursa – sporazum mađarskih političara s Bečkim dvorom

50. 07. DRUŠTVENE I GOSPODARSKE OKOLNOSTI U DRUGOJ POLOVICI XIX.

I POČETKOM XX. STOLJEĆA

Prometnice

- Pruga Zidani Most-Zagreb-Sisak 1862. godine (interesi Austrije)

- Pruga Budimpešta-Zagreb-Karlovac-Rijeka (1873.g) – interesi Ugarske

GOSPODARSTVO:

- prevladava poljoprivreda, povećana porezna opterećenja

- spora industrijalizacija

- iseljavanje u prekomorske zemlje

- prometna nepovezanost Hrvatske i Dalmacije

- razvoj istarskog turizma - Opatija

- strateška važnost Istre - Pula

51. 07. PONAVLJANJE = 31€

1) Napiši sastav o obilježjima banovanja Khuena Hedervarya {17€}: Grof, hrvatski

ban,20 godina, mađarizacija,dvojezični grbovi, prosvjedi ,nijemi grbovi, osiguranje potpore

Hrvatskog sabora, cenzura tiska, privilegije srpskim zastupnicima (”podijeli pa vladaj”),

protusrpske demonstracije, oporba u Saboru, tajno prebacivanje povijesnih spisa iz

Zagrebačkog arhiva u Budimpeštu, dobri rezultati na područu gradnje javnih zgrada i

kulture, HNK, Izidor Kršnjavi

2) Napiši sastav o Hrvatskoj pučkoj seljačkoj stranci: osnivači, kada, časopis, ciljevi

stranke, članstvo {5€}!

3) Objasni u čemu je nova politika novog kursa?{1€}

4) Odlazak bana Hedervarya:Povod// Uzrok{2€}

[5] Tko je, kada i s kojim ciljem donio riječku i zadarsku deklaraciju?{6€}

[6] Prema slijedećim natuknicama opiši gospodarske prilike:

- prevladava poljoprivreda, povećana porezna opterećenja

- spora industrijalizacija

- iseljavanje u prekomorske zemlje

- prometna nepovezanost Hrvatske i Dalmacije

- razvoj istarskog turizma – Opatija

- strateška važnost Istre - Pula

52.07.

PFP Z PPZ

HRVATSKA U HABSBURŠKOJ MONARHIJI

Oslonci apsolutizma su _____________ , ________________ i upravni aparat

(činovništvo).

1. Godine _________ zagrebačka biskupija je uzdignuta na položaj nadbiskupije, a prvi

nadbiskup je bio__________ _______________.

2. 1851godine Nova Ves, ____________ i _____________ ujedinili su se u jedinstveni grad

Zagreb.

3. Josip Juraj Strossmayer bio je __________________ biskup.

4. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti počinje djelovati _____________godine.

5. Popuni tablicu:

Na saboru 1861. godine razlikuju se tri stranke:

STRANKA PROGRAM PRVACI

Narodna stranka

Unija s Ugarskom

Eugen Kvaternik i

Ante Starčević

6. Zbog koje odluke je Car raspustio Hrvatski sabor?

7. Austro-Ugarska nagodba sklopljena je _____________ godine . Zajednički poslovi bili su

_____________ _________, vojska i _____________.

8. Pristaše bana _______________ kao izaslanici Hrvatskog sabora potpisali su

______________ godine Hrvatsko-ugarsku nagodbu.

9. Po odlukama Hrvatsko-ugarske nagodbe bana imenuje ______________ na prijedlog

____________________ ___________________ __________________

10. Organizator ustanka kod sela Rakovice bio je _________________ _____________.

11. Ban Ivan Mažuranić prozvan ban ______________ autor je spjeva ______________

____________________ _____________________.

12. Godine ___________ u Zagrebu otvoreno je sveučilište s tri fakulteta _____________,

pravnim i ___________________.

13. Ban Ivan Mažuranić odstupio je s mjesta bana 1880. godine zbog neispunjenja

zahttjeva da se ___________________________________________________________.

14. Vojna krajina ukinuta je ____________ godine.

15. Prva izgrađena pruga na tlu Hrvatske bila je ___________ ____________- Zagreb-

______________.

16. Ban Khuen Hedervary vladao je od _______________ do _______________ godine.

17. Nakon postavljanja dvojezičnih grbova, da bi se primirili nemiri postavljeni su

__________ _____________.

18. Oporbu Khuenu u saboru čine __________ i _____________ narodnjaci.

19. Gdje se najviše osječala mađarizacija?__________________________

20. Zgrada HNK u Zagrebu otvorena je _____________godine a ključnu ulogu za njenu

izgradnju imao je ____________________ __________________.

21. Stranka braće Radić zvala se _____________________________________________.

22. Potkraj 19. stoljeća na scenu u Dalmaciji stupa nova stranka - _____________

____________. Njezini najistaknutiji članovi su ___________ ____________ i

________________ _____________.

23. Na temeljima Riječke i Zadarske rezolucije stvorena je ______________ godine

__________________________________________________.

24. ____________ se razvila u glavnu ratnu luku monarhije.

25. ___________ postaje prvo turističko središte.

26. Poredaj kronološki:

Sjedinjenje Vojne krajine s Hrvatskom ____________

Listopadska diploma ____________

Osnivanje HPSS ________________

Hrvatsko-ugarska nagodba ____________

Označi točnost odnosno netočnost odgovora:

a) U Zadru je krajem 19. st. otvorena tvornica žigica. T N

b) Jelačić je zaslužan za podizanje Zagrebačke biskupije na čast nadbiskupije T N

c) Franjo Josip I. vladao je od 1848. do 1916. godine. T N

d) Ban Ivan Mažuranić pokrenuo je važne reforme. T N

e) Najjača oporba Khuenovoj vladavini bili su Unionisti. T N

f) U jesen 1898. spaljena je mađarska zastava prilikom otvorenja zgrade HNK u Zagrebu

T N

HRVATSKA KRONOLOGIJA

7. RAZRED – VIII. CJELINA

Hrvatski jezik službeni – 1847.

Godine 1843. Ivan Kukuljević održao je prvi zastupnički govor na hrvatskome jeziku, kada je

zatražio da se naš jezik proglasi službenim.

Hrvatski je sabor donio jednu od najvažnijih odluka – hrvatski je jezik proglašen službenim.

Time je završena misija preporoditelja s velikim uspjehom.

Ban Josip Jelačić – 1848.

Ban Josip Jelačić počeo je svoje banovanje te je ukinuo kmetstvo.

Sazvana je velika narodna skupština i napisane su Želje naroda. Prvotni naziv Želja bio je

Zahtijevanje narod, no zbog strateški razloga pri predaji kralju promijenjen je u Želje. Bilo je

trideset zahtijeva. No, kralj je na njih dao nejasan odgovor, nije ih ni odbio ni prihvatio.

Između njih, pojavljuje se zahtjev da Jelačić bude imenovan banom, da se ukine kmetstvo, da

se ukine veza s Ugarskom.

Ban Jelačić je Ugarskoj vladi (a ne narodu) navijestio rat 7. rujna 1848. Već četiri dana

kasnije prešao je Dravu i Međimurje i proglasio to područje sastavnim dijelom Hrvatske.

Krajem rujna došlo je do prve bitke koja je završena trodnevnim primirjem. U listopadu su

izbile snažne revolucije u Beču i Ugarskoj, te je kralj imenovano Jelačića vrhovnim

zapovjednikom oružanih snaga u Ugarskoj. No, kralj Ferdinand II. ipak se nije smatrao

doraslim ovom teškom stanju, te se odrekao prijestolja. Novi je kralj postao Franjo Josip I.

Rat je završen tek u ljeto 1849.

Ban Jelačić

Oktroirani ustav – 1849.

Nakon što mu je hrvatska vojska na čelu s banom Jelačićem pomogla da uguši mađarsku

revoluciju, Franjo Josip I. sastavio je sasvim sam novi ustav, oktroirani ustav (nametnuti

ustav). Time je Habsburška Monarhija postala centralistička država. Ovim ustavom hrvatski

je sabor izgubio pravo odlučivanja, kao i ugarski. Ustav je u Hrvatskoj izazvao veliko

nezadovoljstvo.

Franjo Josip I.

Nastanak Zagreba – 1851.

Ujedinili su se Kaptol, Grič i Nova Ves u grad Zagreb, a prvi je gradonačelnik postao Janko

Kamauf. Zagrebačka se biskupija uzdigla na čast nadbiskupije čime je postala neovisna od

Ugarske.

Grb Zagreba

Listopadska diploma – 1860.

Franjo Josip je, nakon oktroiranog ustava, proglasio novi (također nametnuti) ustav koji je

zagarantirana sloboda vjeroispovijesti, jednakost pred zakonom, ukinuće tlake, a obećano je i

sazivanje zemaljskih sabora. Uvedeno je ustavno stanje.

Listopadska diploma

Sjednica hrvatskog sabora – 1861.

Nakon punih 13 godina ponovno se sastao hrvatski sabor. Hrvatskim je banom postao Josip

Šokčević. Saboru je zadatak bio izabrati predstavnike za Carevinsko vijeće (zajedničko vijeće

Habsburške monarhije) i odlučiti u kakvim će odnosima biti Hrvatska i Ugarska odnosno

Hrvatska i Austrija. S obzirom na razlike u stajalištima, pojavile su se 3 stranke: Narodna

stranka, Stranka prava i Unionistička stranka. U narodnoj stranci, koja se zalagala za obnovu

odnosa s Ugarskom, ali uz uvjet da se Hrvatskoj prizna neovisnost, samostalnost i teritorijalna

cjelovitost (članak 42 – kasnije jednini priznati od vladara), bili su Ivan Mažuranić, Josip

Juraj Strossmayer, Franjo Rački i Matija Mrazović i ta je stranka imala najviše pristaša.

Unionistička se stranka zalagala za bezuvjetnu uniju s Ugarskom, a na čelu joj je bio Levin

Rauch uz Julija Jankovića. Stranka prava zalagala se za samostalnost Hrvatske, no imala je

najmanje pristaša, jer su znali da je to neostvarivo. Ipak, Eugen Kvaternik bio im je vođa, a

podržao ga je Ante Starčević.$prefolmulirati rečenicu o pravašima$

Ivan Mažuranić

Austro – Ugarska nagodba – 1867.

Austrija je u ratu protiv Pruske 1866. godine veoma oslabila. Zato je morala potpisati

nagodbu s Ugarima, drugim narodom po brojnosti u Monarhiji. Time je Habsburška

monarhija postala Austro – Ugarska, dakle dualistička monarhija. Svaki je dio imao svoju

vladu, a zajdenički su poslovi postali vanjska politika, vojska i financije.

Hrvatsko – Ugarska nagodba – 1868.

Levin Rauch, koji je prevarama došao na mjesto bana, potpisao je nagodbu s Ugarskom,

kojom je Hrvatska zadržala poseban položaj unutar ugarskog dijela monarhija, ali su hrvatski

sabor i vlada mogli odlučivati samo na području školstva, sudstva, bogoštovlja i unutarnje

uprave. Ugarska je odlučivala o ostalome i dobivala je 55% prihod Hrvatske. Osim toga,

Mađari su na prevaru dobili i Rijeku (Riječka krpica – na orginalni dokument samo je

prilijepljen dio i tako je predano vladaru) na potpis.

Hrvatsko – ugarska nagodba

Rakovička buna – 1871.

Dio političara smatrao je da bi se položaj Hrvatske mogao poboljšati oružanom akcijom protiv

Austro-Ugarske Monarhije, pa su, na čelu s Eugenom Kvaternikom organizirali bunu kraj sela

Rakovica. Zbog loše organiziranosti i izdaje, buna je ubrzo ugašena, a Kvaternik ubijen.

Kvaternik

Sveučilište u Zagrebu – 1874.

Ivan Mažuranić postao je 1873. prvi ban neplemićkog podrijetla. Učinio je mnogo za

modernizaciju Hrvatske. Za svoga je banovanja uveo kao obvezno 4 – godišnje školovanje,

što je veoma važno jer je tada bilo samo 13% pismenih u Hrvatskoj i Slavoniji, i otvorio je

sveučilište sa 3 fakulteta (teološki, pravni i filozofski). Također su otvorene umobolnica,

zemaljski statistički ured i liječničko društvo.

Dovjezični grbovi – 1883.

Hrvatsko – Ugarskom nagodbom hrvatski je jezik postao službeni u Hrvatskoj. No, Mađari na

sve moguće načine pokušavaju nametnuti mađarski Hrvatima, pa ga tako postupno počinju

nametati na željeznice. Službenici su uskoro počeli biti otpuštani ako ne znaju mađarski, a

najviše prosvjeda su izazvali tzv. dvojezični grbovi, s mađarskim i hrvatskim natpisima. To je

izazvalo demonstracije i grbovi su skidani i razbijani. Kao odgovori, napravljeni su nijemi

grbovi, bez ikakvih natpisa, a na vlast je došao ban Khuen Héderváry.

Ban Hedervary

Protumađarske demonstracije – 1903.

Khuen se držao politike ,,podijeli pa vladaj'', pa je tako pokušavao posvađati Hrvate i Srbe.

Kada je 1902. godine u časopisu Srbobranu izašao članak koji negira postojanje Hrvata, izbile

su protusrpske demonstracije. No, one su bile tek uvod u one još gore – protumađarske

demonstracije. Zbile su se zbog mađarskog natpisa na zgradi željezničke uprave. Khuen je

nakon njih morao otići, ali na još bolji položaj – mjesto predsjednika zajedničke vlade.

Hrvatska pučka seljačka stranka – 1904.

Kako bi se i seljaci počeli organizirati, Stjepan i Antun Radić osnovali su HPSS. Glavni je cilj

bila borba za opće pravo glasa, a također su se borili za obrazovanje sela, u čemu je važnu

ulogu imao list ,,Dom'', kojeg je HPSS izdavala sve do I. svjetskog rata.

Stjepan Radić

Politika Novog kursa – 1905.

Početkom 20. stoljeća neki su političari promijenili mišljenje. Naime, prije je smatrano da je

Mađarska opasnija za Hrvatsku od Austrije, a sada je zaključeno obratno. Dakle, trebalo je

podržati Mađare u borbi protiv Beča. To se zove politika novog kursa, jer se mijenja smjer

razmišljanja.

Toj su se politici pridružili i Ante Trumbić i Frano Supilo. Na njihov je poticaj održan

sastanak političara u Rijeci, gdje je potpisana Riječka rezolucija (u kojoj je pozdravljena,

dakle, borba mađarske oporbe za preoblikovanje Monarhije u personalnu uniju).

Ubrzo su se politici novog kursa pridružili i Srbi, a njihovo pridruženje potvrđeno je

Zadarskom rezolucijom.

S obzirom na to da su se i srpski političari složili s politikom novog kursa i na temelju dvaju

rezolucija, osnovana je Hrvatsko – srpska koalicija. U nju je ušla većina hrvatskih i srpskih

političara i to Hrvatska stranka prava, Hrvatska pučka seljačka stranka, Srpska narodna

samostalna stranka, Srpska narodna radikalna stranka i Socijaldemokratska stranka.

S vremenom je u njoj sve više jačao utjecaj srpskog političara Svetozara Pribičevića

53. 07. PISANA PROVJERA ZNANJA

Učenicima dajem upute:

- čitljivo se potpisati, navesti razred

- prije odgovaranja dva puta pročitati pisanu provjeru znanja

- prvo odgovarati na ono što se 100% zna, potom ostala pitanja

- pred kraj odgovoriti na pitanja za koja niste znali odgovor „loto“ sistemom

54. 07. KOLONIJALIZAM

Istraživači – znanstvena istraživanja ali i istraživanja koja prethode kolonizaciji

- Henry M. Stanley

- Dragutin Lerman

- Mirko i Stevo Seljan

Kolonijalizam – politika otkrivanja novih teritorija, prisvajanja i vladanja njima te ih

pretvarati u svoje kolonije.

- borbe za osvajanje novih područja

- želja za novom kolonijalnom podjelom svijeta - Njemačka i Italija

TROJNI SAVEZ – Italija, Njemačka, Austro - Ugarska

ANTANTA – Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Rusija.

55. 07. JUŽNA I SJEVERNA AMERIKA U XIX. STOLJEĆU

DEKOLONIZACIJA JUŽNE AMERIKE

- proces oslobađanja od kolonijalne vlasti u XIX.st. (Južna Amerika)

- uzročno-posljedična veza Napoleonovih ratova i južnoameričke borbe za

neovisnost

- Vođa južnoameričke borbe za neovisnost je Simon Bolivar

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE

- Širenje SAD-a

- 13 britanskih kolonija – neovisnost u XVIII. st. širenje na zapad (Divlji zapad)

- potiskivanje Indijanaca (smješteni u rezervate)

- Geronimo (simbol indijanskog otpora)

- polovica XIX. st. – zlatna groznica (Kalifornija)

HRVATI – USELJENICI U SAD

- s područja Dubrovnika (prvi useljenici) – XVI. st.

- značajnije useljavanje počinje oko 1880. – Kalifornija, Lousiana, industrijski centri

(Pittsburgh, Chicago, Detroit) zapošljavanje u tvornicama i rudnicima

- Organiziranje hrvatskih iseljenika – Hrvatska bratska zajednica (Pittsburgh)

očuvanje nacionalne svijesti i identiteta

GRAĐANSKI RAT U SAD-u (1861.-1865)

- sukob između industrijskoga Sjevera i poljoprivrednog Juga

Uzroci:

- industrijski sjever: abolicionizam zasnovan na humanosti, jednakosti svih i potrebi za

radnom snagom

- poljoprivredni Jug: plantaže – žele zadržati besplatnu robovsku radnu snagu

Povod: - Izbor predsjednika Abraahama Lincona 1861. godine (protivnik ropstva)

- odcjepljenje 11 američkih država = Konfederacija

- Napad Konfederacije na države Unije

- gospodarski snažniji Sjever (Unija) pobjeđuje 1865. godine – ukidanje ropstva

- nagli američki gospodarski razvoj razvoj nove velesile

- Abolicionizam je povoljno djelovao na borbu za ženska prava.

56. 07. PONAVLJANJE = 47€

[1] Objasni vezu između industrijskog napretka razvijenih europskih država i njihovog osvajanja kolonija! {2€}

[2] Zašto su se europske sile svrstale u dva vojno-politička saveza? {1€} Navedi nazive dva saveza i šest (3/3) država članica! {4€}

[3] Objasni vezu između zbivanja u Španjolskoj početkom XIX. Stoljeća s borbom za neovisnost južnoameričkih kolonija! {2€}

[4] Zašto, po tvom mišljenju, nije došlo do stvaranja jedinstvene južnoameričke nacije? {1€}

[5] Zašto, po tvom mišljenju, nije došlo do mirnog razdruživanja Španjolske i njenih južnoameričkih kolonija? {1€}

[6] Zašto, po tvom mišljenju, nije došlo do miroljubivog suživota američkih Indijanaca i novopridlošlih europskih naseljenika? {1€}

[7] Objasni kako je ”zlatna groznica” utjecala na nastanak i nestanak američkih gradova? {2€}

[8] Opiši građanski rat u SAD-u: uzroci, povod, trajanje, sukobljene strane, tijek, ishod i posljedice! {7€}

[9] Hrvati u SAD-u: uzroci iseljavanja iz Hrvatske, vrijeme doseljavanja, područja naseljavanja, gradovi sa većim brojem Hrvata, zapošljavanje. Organiziranje hrvatskih iseljenika! {6$}

[10] Objasni pojmove: abolicionizam, Antanta, dominacija, Divlji zapad, emigracija, imigracija, kauboj, kolonijalizam, konfederacija, rezervat, Trojni savez, unija, zlatna groznica! {12$}

[11] Za svaku od navedenih osoba napiši tri (3) rečenice: Abraham Lincoln, Henry M. Stanley, Dragutin Lerman, Cecil John Rhodes, Mirko Seljan, Stevo Seljan, Geronimo, Simón Bolivar {8€}

57. 07. INDUSTRIJSKO DOBA

Druga polovica XIX. st. – napredak gospodarstva Europe i Sjeverne Amerike

Europa razvoj tvornica, jeftin pristup sirovinama i poljoprivrednim proizvodima

(kolonije)

industrijalizacija – smanjivanje broja seljaka (odlazak u gradove)

GRADOVI

širenje gradova za vrijeme industrijalizacije – priljev ljudi sa sela u gradove,

opći porast stanovništva, porast siromaštva, gradska željeznica, plinifikacija

javne rasvjete, kanalizacija, robne kuće...

stvaranje sloja dobrostojećeg građanstva

radnici – borba za bolje radne uvjete i plaće

iz Amerike se na druge kontinente širi masovna gradnja nebodera

PROMET

- napredak željezničkog prometa

- Sueski kanal (1859.-1869.)

- skraćena plovidba iz Europe u Indijski ocean

58. 07. DRUŠTVENE PROMJENE U DRUGOJ POLOVICI XIX. I NA POČETKU XX.

STOLJEĆA

Muškarci i žene – borba za pravo glasa žena umjetnost

- obitelj kao temeljna ljudska zajednica nudi ženama jedino uloge supruge i majke,

- bračnog partnera ženi biraju njeni roditelji

- niži društveni položaj žene

- zakonsko podcjenjivanje žene u odnosu na muškarca

- U drugoj polovici XIX. stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj

Britaniji pojavio se pokret sufražetkinja, koje su se borile za žensko pravo glasa.

- Žene su ostvarile opće pravo glasa u većini zemalja tek poslije Prvoga svjetskog rata

DJECA

- život djece ovisi o rođenju tj. o društvenom položaju njihovih roditelja (najbolje

privatne škole, omogućena karijera - djeca imućnih obitelji)

- poboljšanje položaja radničke djece – javne škole, još uvijek žive u lošim uvjetima

Sport – omiljeni način zabave (kraći radni dan - višak slobodnog vremena)

Europa: nogomet i ragbi

moderne Olimpijske igre (Atena 1896. g.)

Hrvatska

- gimnastika obavezan predmet u školama (1874.)

- 1909. – Hrvatski športski savez

- dr. fFranjo Bučar

Glazba i film

- Thomas Alva Edison – fonograf

- Emile Berliner – gramofon

- Braća Lumiere – izumitelji filma (kratki, crno-bijeli, bez zvuka)

- Hollywood – 20.st. ”tvornica filmova”

SLAVOLJUB PENKALA – hrvatski izumitelj

59. 07. UMJETNOST U DRUGOJ POLOVICI XIX. I NA POČETKU XX. STOLJEĆA

Književnost:

Realizam,[stvarnost] prva polovica 19. stoljeća (

Nikolaj Gogolj, Lav Tolstoj, Fjodor Dostojevski

Ante Kovačić, Eugen Kumičić, Ksaver Šandor Gjalski, August Šenoa

Slikarstvo

– impresionizam [dojam]

Edgar Degas, Claude Monet,

modernizam [novo viđenje stvarnosti] (potkraj 19. st)

– apstraktno slikarstvo: Kazimir Maljevič Vasilij Kandinsky,

– Modernizam u Hrvatskoj

Književnost: Antun Gustav Matoš, Vladimir Vidrić i Janko Polić Kamov

Slikarstvo: Celestin Medović, Vlaho Bukovac,

secesija [odvajanje]

Slava Raškaj, Ivan Meštrović)

60. 07 . PONAVLJANJE (40€)

DRUŠTVO, KULTURA I PROMJENE U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU U DRUGOJ POLOVICI XIX. I NA POČETKU XX. STOLJEĆA

1. Opiši promjene u gradovima/jedna natuknica = jedna rečenica: opći porast

stanovništva, porast siromaštva, gradska željeznica, plinifikacija javne rasvjete,

kanalizacija, robne kuće. (7€)

2. Kako je izgradnja Sueskog kanala utjecala na pomorski promet/trgovinu? (2€)

3. U pet (5) rečenica opiši položaj žena u društvu do prve polovice XIX. Stoljeća: pravo

glasa/obiteljska uloga/bračni partner/ društveni položaj /zakonsko potcjenjivanje. (5€)

4. Opiši položaj djece iz siromašnijih slojeva društva (1€) i iz bogatijih slojeva društva!

(1€)

5. Navedi u čemu je značenje Franje Bučara za razvoj sporta u Hrvatskoj! (1€)

6. Navedi nekoliko izuma Slavoljuba Penkale! (1€)

7. Navedi po dva umjetnika za svaki umjetnički pravac: realizam, modernizam,

impresionizam, secesija. (4€)

8. Navedi jedno djelo za svakog od slijedećih hrvatskih književnika: Ante Kovačić,

Eugen Kumičić, Ksaver Šandor Gjalski, August Šenoa, Antun Gustav Matoš,

Vladimir Vidrić i Janko Polić Kamov. (7€)

9. Objasnipojmove: Gospodarstvo(166), gramofon(174), film(174), fonograf(174

impresionizam(176), kompanija(174), modernizam(176), promet(170), realizam(175),

secesija(177), sport(172), sufražetkinja(171). (12€)

61. 07. UZROCI, POVOD I IZBIJANJE PROVOGA SVJETSKOG RATA

- nepomirljivost interesa velikih sila

- novostvorene države (Njemačka i Italija) žele preraspodjelu kolonija

- Francuska i Velika Britanija žele zadržati kolonije udružuju se sa Rusijom u Antantu

- Njemačka, Austro-Ugarska i Italija Trojni savez

- utrka u naoružanju; miješanje u političke krize diljem svijeta

Političke krize

PITANJA: Koje su se države sukobljavale oko Maroka? Kakva je opasnost prijetila u slučaju

ratnog sukoba tih dviju država? Objasni zašto.

- Aneksija BiH 1908.: međunarodna kriza

- Austro-ugarsku podupire Njemačka, a Srbiju Rusija

Balkanski ratovi

Prvi balkanski rat

- Balkanski savez 1912. – Grčka, Srbija, Crna Gora i Bugarska proširenje teritorija na

račun Osmanskog carstva

- poraz Osmanskog carstva (gubi gotovo sve teritorije u Europi)

Drugi balkanski rat

– Bugarska nezadovoljna podjelom osvojenih teritorija u Prvom balkanskom ratu

– Bugarska gubi rat protiv balkanskih država + Osmansko carstvo

PITANJA: Zašto je stanje na Balkanskom poluotoku bilo ”eskplozivnije nego prije tih ratova?” Kako su oni djelovali na velike sile – Austro-Ugarsku i Rusiju? Interesi velikih sila:

- Rusija– širenje na prostor Bospora i Dardanela

- Austro-Ugarska – protivnica Balkanskog saveza

- Velika Britanija – želi spriječiti širenje Rusije

- Prijestolonasljednik Franjo Ferdinand – 1914. dolazi u Sarajevo

- atentat na prijestolonasljednika i suprugu Gavrilo Princip (organizacija Mlada

Bosna/Crna ruka)

- zahtjev Austro-Ugarske Srbiji za istragu na području Srbije odbijen

- 28. srpanj 1914. - Austro-Ugarska objavila rat Srbiji početak Prvoga svjetskoga rata

- Širenje sukoba – lančana reakcija (Trojni savez i Antanta)- Njemačka objavila rat Rusiji i Francuskoj te napala neutralnu Belgiju Velika Britanija

objavila rat Njemačkoj; Austro-Ugarska Rusiji

- Trojni savez = Središnje sile62. 07. PRVE RATNE GODINE 1.

BOJIŠTA

Napad Njemačke na Francusku (preko Belgije) – Zapadno bojište poziciono

ratovanje

Istočno bojište – Njemačka i Austro-Ugarska protiv Rusije

Austro-Ugarska (uz pomoć Njemačke vojske) osvaja Srbiju (1915.) srpska i

crnogorska vojska povukla se na otok Krf

Italija – ulazak u rat na strani Antante (1915.g) – [LONDONSKI UGOVOR]

bojište u dolini rijeke Soče

Japan – ulazak u rat protiv Njemačke – osvajanje njemačkih vojnih baza na Pacifiku

širenje rata na kolonijalne posjede zaraćenih država

63. 07. PRVE RATNE GODINE II.

VELIKE BITKE I NOVI NAČINI RATOVANJA

Zapadno bojište: Bitka kod Verduna i na rijeci Sommi (1916)

Istočno bojište: napredovanje njemačke vojske

Nova oružja : strojnice, brzometni topovi, bojni otrovi (Njemci), tenkovi (Englezi),

zrakoplovi, podmornice

teški uvjeti na bojištima utječu na psiho-fizičko stanje vojnika

pomorsko ratovanje : njemačka flota više ne isplovljava na otvoreno more i ostaju joj

jedino podmornice kao napadačko oružje [podmornički rat]

64. 07. PONAVLJANJE

65.07. KRAJ RATA I.

SAD

američko javno mnijenje se ne želi uključiti u „europski rat“

ALI zbog podmorničkog rata Travanj 1917. – SAD objavile rat Njemačkoj

RUSIJA

veliki ljudski gubici i teška gospodarska situacija 1917. revolucija – car zbačen s

prijestolja

mir s Njemačkom (1918) – gubitak velikog dijela teritorija

Život u pozadini

- totalni rat: zahvatio sva područja društvenog života unutar zaraćenih država

- muškarci na bojištu manjak radne snage masovno zapošljavanje žena

- nestašice hrane (smanjena poljoprivredna proizvodnja, povećana je ratna proizvodnja

na štetu civilne, pomorske blokade obiju strana (britanska mornarica, njemačke

podmornice)

- ozračje straha i sumnje

66.07. KRAJ RATA II.

Kraj rata

- Njemačka ljetna ofenziva na Zapadnom bojištu (ljeto 1918. godine)

- dolazak američke vojske – slom posljednjeg njemačkog napada na zapadu

- Solunsko bojište kapitulacija Bugarske i Osmanskog Carstva

- kapitulacije Austro-Ugarske i Njemačke

- raspad Austro-Ugarske i Osmanskog Carstva ; Njemačka postaje republika

- više od 10 milijuna poginulih, 20 milijuna ranjenih

RJEČNIK: kapitulacija, javno mnijenje

67.07. HRVATSKA U PRVOME SVJETSKOM RATU

Odgovori na pitanja:

Kada je izbio Prvi svjetski rat? Koji su bili uzroci rata? Što je bio povod rata? Zašto je došlo

do uključenja velikih europskih sila u rat? Kada se i zašto u rat uključuju SAD a kada iz rata

izlazi Rusija? Zašto? U kojoj su se državi nalazili Hrvati? Nabroji hrvatske političare na

prijelazu 20. stoljeća? Na kojem su području Hrvatske djelovali’

Analiza književnog teksta (Bitka kod Bistrice Lesne, str .211.)

- muškarci – ratuju na različitim bojištima na strani Austro-Ugarske

- dezertiranje (zeleni kadar)

- nestašica hrane – težak položaj ostalog stanovništva, a kasnije i vojske

Hrvatski odbor

sjedište u Rimu

Najistaknutiji članovi su Frano Supilo, Ante Trumbić i Ivan Meštrović.

Borba protiv talijanskih osvajačkih težnji izraženih u Londonskom ugovoru;

- izboriti se za prava Hrvata i ostalih slavenskih naroda u Austro-Ugarskoj odnosno

oslobađanje od Austro-Ugarske vlasti),

Posebno naglasiti da su političari logično zaključivali da će ujedinjenje Hrvata, Srba i

Slovenaca sa Srbijom najviše djelovati na obuzdavanje talijanskih posezanja za istočnom

jadranskom obalom -

Jugoslavenski odbor

- sjedište iz Pariza u London

- HO proširen srpskim i slovenskim političarima iz Austro-Ugarske

Glavni zadaci: razbijanje Austro-Ugarske; borba protiv Londonskog ugovora.

- zbog stava Antante JO sve bliži ujedinjenju Slavena iz Austro-Ugarske sa Srbijom i

Crnom Gorom

Nesuglasice u odboru

Uvjetno/sporo ili bezuvjetno/brzo ujedinjenje sa Srbijom

– Supilo protivnik ubrzanog ujedinjenja

68.07. PONAVLJANJE I PROVJERAVANJE ZNANJA

69. 07. PONAVLJANJE GRADIVA SEDMOG RAZREDA

70. 07. UTVRĐIVANJE USPJEHA UČENIKA