TOČKA 7.

IZVJEŠĆE o poslovanju trgovačkog društva RIJEKA 2020 d.o.o.

za 2017. godinu

1

R E P U B L I K A H R V A T S K A PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA GRAD RIJEKA

Gradonačelnik Rijeka, 4. 9. 2018.

Gradsko vijeće Grada Rijeke n/r predsjednika Andreja Poropata

Na temelju članka 58. Statuta Grada Rijeke ("Službene novine Primorsko-goranske

županije“ broj 24/09, 11/10 i 5/13 i "Službene novine Grada Rijeke" broj 7/14, 7/16-pročišćeni

tekst, 12/17 i 8/19) podnosim Gradskom vijeću Grada Rijeke na razmatranje i usvajanje

Izvješće o poslovanju trgovačkog društva RIJEKA 2020. d.o.o. za 2017. godinu.

Na temelju članka 66. stavka 3. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Rijeke („Službene

novine Primorsko-goranske županije“ broj 29/09, 14/13, 22/13-ispravak i 25/13-pročišćeni

tekst i „Službene novine Grada Rijeke“ broj 10/17) za izvjestitelje na sjednici Gradskog vijeća

Grada Rijeke određujem mr.sc. Vojka Obersnela, Ivana Šarara te Eminu Višnić, direktoricu

TD Rijeka 2020. d.o.o.

GRADONAČELNIK mr.sc. Vojko OBERSNEL

2

Sadržaj UVOD .................................................................................................................................... 3

ORGANIZACIJA POSLOVANJA DRUŠTVA ......................................................................... 3

RAZVOJ ODNOSA I SURADNJE NA LOKALNOJ, NACIONALNOJ I MEĐUNARODNOJ RAZINI ....................................................................... 4

MONITORING I EVALUACIJA PROJEKTA ........................................................................... 5

SUFINANCIRANJE IZ EU I DRUGIH FONDOVA I PROGRAMA........................................... 5

PRIPREMA PROGRAMA RIJEKA 2020. ............................................................................... 6

KOMUNIKACIJE I MARKETING ........................................................................................... 9

FINANCIJSKO IZVJEŠĆE: REALIZACIJA PLANA PRIHODA I RASHODA .........................10

PRIHODI .......................................................................................................................10 RASHODI ......................................................................................................................12

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI DRUŠTVA .................................................................................15

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE ZA 2017. GODINU ...........................................21

3

IZVJEŠĆE o poslovanju trgovačkog društva RIJEKA 2020 d.o.o.

za 2017. godinu

UVOD Društvo RIJEKA 2020 d.o.o. osnovano je s zadatkom samostalne, efikasne i transparentne provedbe projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture (dalje: EPK) primjenom operativnih, programskih i komunikacijskih strategija, dok infrastrukturne investicije obuhvaćene Prijavnom knjigom vodi većim dijelom Grad Rijeka, odnosno Primorsko-goranska županija.

Tijekom 2017. godine Društvo je provelo aktivnosti zacrtane planom rada, kojima se osigurava provođenje umjetničke vizije i strukture kulturnog programa te osiguravaju uvjeti za ostvarivanje strateških i operativnih ciljeva. Sve planirane i provedene aktivnosti provode se imajući u vidu dugoročne ciljeve projekta i njegovog učinka na zajednicu, s posebnim naglaskom na povećanje opsega, raznolikosti i internacionalizacije kulturne ponude, jačanje društvene kohezije kroz proširen pristup i sudjelovanje u kulturi, jačanje kapaciteta kulturnog sektora i uspostave suradnje s drugim sektorima, jačanje međunarodnog profila grada i županije i povećanje ukupne društvene i gospodarske atraktivnosti grada i županije.

Sve provedene aktivnosti odnose se na mapiranje i pozicioniranje, odnosno pripremu glavnog programa 2020. godine, te se uklapaju u prvu fazu provedbe projekta u razdoblju od lipnja 2016. do lipnja 2018. Razdoblje od siječnja do prosinca 2017. godine obilježeno je završavanjem značajnog dijela poslova predviđenih prvom, pripremnom fazom projekta. Budući da je projekt EPK vremenski strogo ograničen, u prvoj fazi projekta paralelno se odvijala uspostava svih osnovnih elemenata poslovanja, osiguranje sredstava, formiranje tima i organizacija rada, te sama provedba programskih i drugih aktivnosti. Dodatni izazov u realizaciji programa predstavlja i model rada u kojem Društvo zacrtani program provodi u suradnji s brojnim lokalnim, nacionalnim i međunarodnim partnerima. Partnerstvima na svim razinama prilazi se strateški, od mapiranja potencijalnih partnera do dogovaranja i formaliziranja područja suradnje, pazeći pritom na dugoročni utjecaj novih suradnji i nakon provedbe projekta.

ORGANIZACIJA POSLOVANJA DRUŠTVA U 2017. godini uspostavljen je ured Društva, definirana pravila i procedure uredskog i financijskog poslovanja, što je posebno unaprijeđeno u zadnjem kvartalu zbog jačanja tima koji brine o urednosti poslovanja (zapošljavanje Voditeljice pravnih poslova te Voditelja financija). Oformljen je osnovni tim koji na kraju izvještajnog razdoblja broji 21 zaposlenika. Plan provedbe i sama provedba projekta prilagođeni su aktualnim financijskim i materijalnim uvjetima, koji su u 2017. godini bili ispod onoga što je zacrtano Prijavnom knjigom. Unatoč manjem prilivu sredstava projekt u cjelini nije ugrožen zahvaljujući promijenjenoj dinamici ostvarivanja. Poslovanje Društva organizirano je u četiri sektora. Središnji je Sektor za kulturu, zadužen za pripremu umjetničkog i kulturnog programa EPK 2020. g., kao i za organizaciju većeg dijela aktivnosti pilot-programa koji se intenzivno provodio tijekom 2017. godine. U ovoj fazi razvoja projekta važnu ulogu ima Sektor za razvoj i strateška partnerstva, odgovoran za dio programske djelatnosti Društva, što obuhvaća dvije programske cjeline usmjerene na jačanje kapaciteta: obrazovni program Učionica i program međunarodne suradnje Kulturna EPK diplomacija. Pored toga, Sektor provodi potporne aktivnosti bitne za razvoj programa, a što uključuje pribavljanje sredstava (EU i drugi međunarodni fondovi, privatne donacije i donacije poslovnog sektora) te posredovanje u izgradnji partnerstva na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Sektor za komunikacije i marketing zadužen je za planiranje i provedbu

4

komunikacijskih i marketinških strategija, i to na razini cijelog projekta, na razini korporativnog komuniciranja društva te na razini promocije pojedinih programskih aktivnosti. Budući da je u 2017. godini naglasak bio stavljen jačanje programskih kapaciteta Društva, ovaj Sektor, kao i Sektor za opće, pravne i ekonomske poslove, radili su sa smanjenim kapacitetima. Sektor za opće, pravne i ekonomske poslove daje administrativnu, pravnu, ekonomsku i logističku potporu ostalim sektorima te posebno brine za zakonitost poslovanja Društva.

RAZVOJ ODNOSA I SURADNJE NA LOKALNOJ, NACIONALNOJ I MEĐUNARODNOJ RAZINI Društvo svoj program rada provodi u suradnji s brojnim lokalnim, nacionalnim i međunarodnim partnerima, što predstavlja dodatni izazov u realizaciji programa i svih ostalih aktivnosti. Partnerstva, kako strateška, tako i programska, grade se na gradskoj, županijskoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini, od mapiranja partnera do formaliziranja i konkretizacije odnosa i suradnje, imajući u vidu njihovu održivost i doprinos ostavštini projekta u cjelini. Osim zajedničke provedbe aktivnosti, partnerstva doprinose pozicioniranju grada i županije, umrežavanju, internacionalizaciji, učenju te vidljivosti i promociji projekta u cjelini. Odlukom Vlade RH iz srpnja 2017. formalizirana je podrška projektu na nacionalnoj razini, dok se posebno intenzivno surađivalo s Ministarstvom kulture i Ministarstvom europskih i vanjskih poslova. Uspostavljena je suradnja s Uredom predsjednice, s kojom je u travnju 2017. održan sastanak u Rijeci.

Uspostavljanje i razvoj strateških institucionalnih partnerstva na lokalnoj razini uključuje brojne aktivnosti od suradnje s Gradom Rijeka i PGŽ-om u vezi s promocijom projekta Rijeka 2020 i sudjelovanje u EU projektima, do redovitih koordinacijskih sastanaka, razmjene informacija i određivanja protokola. Organizirani su obilasci, sastanci i uspostavljena komunikacija s predstavnicima jedinica lokalne samouprave na području PGŽ-a koje su uključene u programske linije 27 susjedstava i Lungomare, dogovoreni strateški koraci o nastavku suradnje na projektu.

Pokrenuta su partnerstva s turističkim sektorom (TZ Grada Rijeke, TZ Kvarner, HTZ predstavnici turističkih agencija) te HGK Rijeka, Obrtnička komora Rijeka i Klasterom za zdravstveni. U okviru plodne suradnje sa Sveučilištem u Rijeci ističemo formiranje radne skupine za suradnju sa Sveučilištem te radne skupine za sveučilišni program u području kulturnih politika i upravljanja u kulturi. Posebna suradnja gradi se s manjinskim zajednicama u Rijeci te s vjerskim zajednicama s kojima je potpisan i sporazum o suradnji (Memorandum o razumijevanju i osnivanju međureligijskog savjeta Rijeke 2020.)

Posebna pažnja posvećena je suradnji s hrvatskim gradovima kandidatima za titulu EPK , koja će se konkretizirati kroz njihovo uključivanje u program 2020. godine. U okviru suradnje s institucijama na nacionalnoj razini izdvajamo potpisivanje sporazuma o suradnji između Društva Rijeka 2020 i Instituta za razvoj međunarodnih odnosa (IRMO) .

Europska i međunarodna suradnja otvara se kroz partnerstva s veleposlanstvima i kulturnim institutima koji djeluju u RH (s naglaskom na strateške suradnje s Austrijom, Francuskom, Italijom, Njemačkom, Slovenijom i Velikom Britanijom) te kroz suradnje s međunarodnim organizacijama i fondacijama među kojima ističemo dogovorene suradnje s Vijećem Europe te mrežama Culture Action Europe, Trans Europa Halles, Network of European Museum Organisations, Center for European Volunteering koje će se konkretizirati u 2018. i narednim godinama.

5

Društvo RIJEKA 2020 je u 2017. godini surađivalo s drugim europskim gradovima prijestolnicama kulture, stavljajući naglasak na regionalnu suradnju s Novim Sadom i Temišvarom te na gradove u godinama neposredno prije i poslije 2020. (Leeuwarden, Aasrhus, Matera, Plovdiv, Kaunas). Poseban odnos gradimo s partnerskim gradom Galwayom - EPK 2020., kroz prijenos iskustava te dogovore o zajedničkim programima u 2020. godini.

Na globalnoj razini treba istaknuti suradnju s privatnom fondacijom EU-Japan Fest kroz koju će se omogućiti suradnja s nekolicinom japanskih umjetnika i umjetničkih organizacija u okviru programa Rijeka 2020.

Razvoj strateških partnerstava na svim razinama paralelno prati razvoj programskih partnerstava izravno između kulturnih i umjetničkih partnerskih organizacija te kroz sudjelovanje u EU projektima kroz koje je u 2017. uspostavljena programska suradnja s sedamdesetak partnera iz brojnih europskih zemalja.

MONITORING I EVALUACIJA PROJEKTA U 2017. godini podneseno je Prvo izvješće o napretku projekta te je održan Prvi nadzorni sastanak u Bruxellesu, gdje je Izvješće predstavljeno članovima Panela za nadzor i savjetovanje. Izvještaj Panela objavljen je na stranicama EK u ožujku 2017., što je donijelo niz korisnih preporuka za daljnji rad na projektu, kao i općenitu pozitivnu zaključnu ocjenu dosadašnjeg rada. Osim evaluacije projekta koju provodi Europska komisija, svi EPK gradovi od 2020.-2033. imaju obavezu provesti vlastite procjene rezultata naslovne godine odnosno uspostaviti sustav vanjske nezavisne evaluacije. U 2017. godini Društvo je izradilo sve potrebne podloge za raspisivanje javnog poziva za vanjsku organizaciju koja će provoditi nadzor i evaluaciju projekta. Vanjska evaluacija podrazumijeva longitudinalno istraživanje kojim će biti procijenjeni različiti utjecaji projekta EPK Rijeka 2020. Istraživanje će kao opći cilj osigurati podlogu i dokaze za donošenje odluka Društva Rijeka 2020 u daljnjem planiranju i razvoju kulturnog i umjetničkog programa te marketinške strategije. Specifični ciljevi istraživanja odnose se na kreiranje baze utjecaja projekta EPK što su generirani prije godine kada Rijeka preuzima titulu, a koji će biti korišteni kao podloga za evaluaciju projekta u 2020. godini. Razvit će se integrativni koncept istraživanja kako bi se procijenili, mjerili i analizirali gospodarski, ekološki, društveni i kulturni utjecaji projekta Rijeka 2020.

SUFINANCIRANJE IZ EU I DRUGIH FONDOVA I PROGRAMA Prikupljanje sredstava iz europskih izvora financiranja te drugih izvora, osim financijskog doprinosa projektu, strateški je važno zbog umrežavanja na europskoj razini, razvijanja partnerstava, jačanja kapaciteta lokalnih partnera za povlačenje sredstava, promociju projekta, grada i županije, te razvoja kulture diverzifikacije financiranja projekata u kulturi. Obzirom na EU mehanizme i ostale međunarodne izvore financiranja u 2017. godini provedena je analiza i mapiranje prilika za sufinanciranje te je tijekom godine prijavljeno 17 projekata u ukupnoj vrijednosti 8.680.000 kuna od kojih su u 2017 odobrena 3 projekta vrijednosti 740.000 kuna. Prijavljeni su projektni prijedlozi na natječaje programa Europski socijalni fond (Umjetnost i kultura za mlade, Umjetnost i kultura 54+, Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja - faza III, Podrška programima usmjerenim mladima), Central European Initiative - Projekti suradnje, Erasmus+, Strateška partnerstva za edukaciju odraslih (KA2), Interreg Italija – Hrvatska 2014.-2020., Kreativna Europa - europske platforme, Robert Bosch Stiftung – Actors of Urban Change, Program o pravima, jednakosti i građanstvu 2014.-2020.

6

Imajući na umu ostale izvore financiranja, osim rada na klasičnim sponzorstvima, pokrenuta je inicijativa uključivanja i angažiranja lokalne poslovne zajednice kroz projekt pod radnim nazivom Poslovni klub EPK. Poslovni klub će doprinijeti razvoju kulture u Županiji financirajući odabrane programe EPK, no njegov je dugoročni cilj potaknuti filantropsko ulaganje u projekte u kulturi. U razradi inicijative Društvo je u 2017. godini usko surađivalo sa Savjetom za konkurentnost Urbane aglomeracije Rijeka.

PRIPREMA PROGRAMA RIJEKA 2020. Priprema kulturnog i umjetničkog programa kojim će se proslaviti godina u kojoj će Rijeka ponijeti naslov Europske prijestolnice kulture središnji je blok aktivnosti i razlog djelovanja Društva. Rad na kulturnom i umjetničkom programu tijekom protekle godine podrazumijevao je rad na analizi i razradi programa predviđenih Kandidacijskom knjigom, osmišljavanju programa za koje se pokazalo da nedostaju, te na izgradnju kapaciteta koji su neophodni za ostvarivanje programa. U 2017. godini detaljno se razrađivao program koji je podijeljen u 11 programskih cjelina:

• 7 programskih pravaca (Lungomare: Muzej u pokretu – kulturna i prirodna baština u suvremenoj umjetničkoj reinterpretaciji, nova kulturno-turistička ruta; Slatko i slano: Urbane reinvencije na području susreta slatke i slane vode, rijeke i mora; Dječja kuća: Centar za kreativnost djece i mladih: „S njima, ne samo za njih“; 27 susjedstava: 27 lokalnih zajednica povezuje se s 27 susjedstava iz Europe; Kuhinja: Centar za kreativne migracije – mjesto susreta i dijaloga; Doba moći: Glasna kultura sjećanja I Dopolavoro: Rad u postindustrijsko doba)

• otvaranje i zatvaranje EPK ( Karneval: Spektakl svečanog otvaranja i zatvaranja uz sudjelovanje karnevalskih grupa i vrhunskih europskih umjetnika)

• program jačanja kapaciteta i participacije (Učionica: Program izgradnje kapaciteta lokalne zajednice i kulturnog sektora; Energana Inkubator: Start-up inkubator za kreativne industrije i društvene inovacije; RiHub: Aktivni građani aktivnog grada; mjesto susreta, razmjene i zajedničkog djelovanja; suradnja između građana i gradske uprave; Civilne inicijative: Aktivni građani aktivnog grada; aktivno uključivanje građana u kreiranje kulturnih i društvenih programa; davanje mikropotpora za projekte o kojima odlučuju sami građani; Zeleni val: Osvajanje svijesti o okolišu; gradske površine ozelenjene ljekovitim, mirisnim, jestivim, autohtonim biljkama; stvaranje Rijeke mirisa)

• Kulturna EPK diplomacija: Internacionalizacija, strateško umrežavanje i promocija grada i županije; međunarodni skupovi u Rijeci i promocije u inozemstvu

Budući da će se program u 2020. godini realizirati u suradnji s brojnim partnerima, u 2017. godini naglasak je bio i na definiranju programskih partnerstava. Dogovoreno je da će vođenje dvaju programskih pravaca preuzeti vanjski partneri (uz nadzor i u suradnji s Društvom Rijeka 2020), dok će ostalih pet programskih pravaca izravno voditi Rijeka 2020 (u suradnji s pojedinim partnerima). Potvrđeni su glavni lokalni programski partner, među kojima su Centar za napredne studije Sveučilišta u Rijeci kao domaćin i nositelj programskog pravca Slatko i slano, Udruga Drugo more kao domaćin i nositelj programskog pravca Dopolavoro, Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca kao glavni producent velikih kazališnih produkcija unutar programskog pravca Doba moći te kao ustanova zadužena za definiranje i provedbu klasičnih glazbeno-scenskih programa, Gradska knjižnica, Gradsko kazalište lutaka, Art-kino, Muzej moderne i suvremene umjetnosti te Vijeće mladih Benčić nastavit će surađivati na provedbi programskog pravca Dječja kuća, Muzej moderne i suvremene umjetnosti će u suradnji s Društvom Rijeka 2020 definirati i razvijati programski pravac Kuhinja, prije svega one segmente koji se odnose na programe suvremenih vizualnih umjetnosti, a programski će sudjelovati i u drugim pravcima, Programski pravac Lungomare vodit će Društvo Rijeka 2020,

7

a partnerima je aktivno postalo nekoliko gradskih i županijskih muzeja te jedinicama lokalne uprave, kao i sa upravnim odjelom za kulturu PGŽ-a, Programski pravac 27 susjedstava realizirat će Društvo Rijeka 2020 u suradnji s brojnim lokalnim partnerima, jedinicama lokalne uprave i PGŽ-om. Kao uvod i najava programa 2020. godine, u 2017. godini organizirano je ili podržano 40 pilot-programa pomoću kojih EPK postupno postaje sastavnim dijelom javnoga gradskog života, u okviru kojih su pokrenuta i 3 nova festivala. Organizirano je 150 pojedinačnih događanja za više od 18.000 sudionika među kojima izdvajamo:

• Festival Tobogan - aktivne ferije za djecu, 27.6. - 8.7.2017, različite lokacije, Rijeka, • Festival glazbe i hrane - Porto etno, 9.9.2017., T- zgrada kompleksa Benčić, Rijeka • Festival queer i feminističke kulture - Smoqua, 12. - 14.10.2017., različite lokacije,

Rijeka • Svjetski dan migranata, diskurzivno-glazbeno-gastronomski program, , 18.12.2017.,

Omladinski kulturni centar Palach, Rijeka • Svijet bez nas - priče o eri neljudskih aktera, međunarodna grupna izložba, 7. -

22.9.2107., Mali salon, Rijeka • Tomislav Gotovac: Anticipator kriza - Kuda idemo ne pitajte, retrospektiva i otvorenje

nove zgrade Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u H objektu kompleksa Benčić, 22.9 - 26.11.2017., Rijeka

• Čajni trg, intervencija u javnom prostoru, 18.05.2017, Trg Matije Vlačića Flaciusa, Rijeka

• lansirano online izdanje magazina za djecu i roditelje Brickzine • Show case Fashion Week Winter 2017, 19. i 20. prosinac 2017., Laboratorij za

urbanu reinvenciju (DeltaLab) u zgradi exIvex na adresi Delta 5, organiziran u suradnji s Arhitektonskim fakultetom u Zagrebu, Arhitektonskim fakultetom u Beogradu, TU Wien, programskom platformom Urbanistička platforma, Društvom arhitekta Rijeka, Sekcijom Društva arhitekata Rijeka – Sezonski show case koji je dvodnevnim programom na temu: REINVENCIJE prezentirao teme, koncepte, studentske radove i zaključke vezane uz promišljanja teritorija Slatko i slano na području zone južne Delte te promišljanja na temu Laboratorija za urbanu reinvenciju.

RiHub U prostoru RiHuba, nešto većem od tisuću četvornih metara, osim ureda za djelatnike Društva, bit će organiziran prostor za razne javne programe u suradnji s građanskim inicijativama. Da bi se to ostvarilo, pripremljena je dokumentacija i raspisan natječaj za izvođenje građevinskih radova, te izabran izvođač radova. U rujnu su započeli građevinski radovi. Investitor i provoditelj je Grad Rijeka.

Od aktivnosti relevantnih za buduće useljenje u RiHub, radilo se na planiranju razvojnog modela i traganju za kadrovskim rešenjima koja će ga realizirati, počeo je rad na pripremi Plana aktivnosti i Operativnog plana za uspostavu RiHuba, a nastavljeni su i razgovori i konzultacije sa zaposlenicima gradske uprave o njihovom uključivanju u programski rad RiHuba. Učionica Program jačanja kapaciteta kulturnog sektora i šire lokalne zajednice pod nazivom Učionica razvija se i provodi zbog potrebe realizacije programa u 2020. godini, ali i imajući u vidu perspektivu dugoročnog razvoja programa i njegovu održivost, dugoročni utjecaj na kulturni i kreativni sektor te tijesnu suradnju sa Sveučilištem u Rijeci u postizanju ciljeva koji je program postavio. Program je koncipiran kao smislena cjelina istraživačkih, obrazovnih i potpornih aktivnosti koji uključuje aktivno oblikovanje, razvoj, intervencije, motivacijski proces te transformaciju potencijala zajednice u produktivan, djelotvoran i dugotrajan ljudski i

8

kulturni kapital. Definirane su strateške smjernice kao i plan aktivnosti programa do 2021. godine. Provedba programa neformalnog obrazovanja, programa osposobljavanja i usavršavanja uključuje: teorijska predavanja, radionice, ljetne škole, seminare, konferencije, sastanke, radnu praksu, programe cjeloživotnog obrazovanja. Aktivnosti su definirane prema temama: a) prostor i tehnologija, b) kulturno upravljanje i vodstvo te c)razvoj publike i uključenost zajednice. Programom su educirane 203 osobe, ponajviše predstavnici kulturnog sektora, također poduzetništva i turizma. U 2017 godini ključni momenti Učionice bili su: • LAB for European Project Making, projekt • Marketing i komunikacije - Kako komunicirati EPK?, seminar • Razvoj publike: Applause please, seminar • Stručna praksa u kulturi I, kolegij na Odsjeku za Kulturalne studije Filozofskog fakulteta u

Rijeci • Javna diskusija: Kakav obrazovni program u području kulturnog menadžmenta trebamo • osnovano je Povjerenstvo za izradu programa cjeloživotnog učenja pod radnim nazivom

Upravljanje u kulturi i kulturne politike • Tandem Fryslân – partner forum (Vijeće mladih Benčić, KUD Praputnjak i Kombinat iz

Rijeke), Terschelling, 20. - 24. studenog 2017. godine (provoditelj: European Cultural Foundation, MitOst e.V. – Berlin, partneri: Leeuwarden-Fryslân 2018 – Leeuwarden i Rijeka 2020)

Diplomacija Programski sklop Diplomacija uključuje organizaciju skupova, konferencija i drugih međunarodnih događaja u Rijeci i inozemstvu koji transverzalno prate kulturni i umjetnički program Rijeka 2020., a kojima su ciljevi tematski uvod ili popratne aktivnosti uz kulturni i umjetnički program Rijeka 2020., internacionalizacija kulturnog i kreativnog sektora kroz međunarodna partnerstva, stvaranje trajnih veza između umjetnika i kulturnih institucija u Europi, razvijanje inovativnih i interdisciplinarnih pristupa suradnji, promocija lokalne kulturne i umjetničke scene, povećanje transnacionalne mobilnosti, profesionalni razvoj, umrežavanje, razmjena iskustava, znanja i ideja umjetnika i kulturnih djelatnika. U 2017. godini održano je sedam prezentacija projekta Rijeka 2020 EPK na međunarodnim skupovima i konferencijama u zemlji i inozemstvu te xx konferencija, od kojih izdvajamo: • Predstavljanje projekta Rijeka 2020, prezentacija, Beč, 5.4.2017. (Organizator:

Veleposlanstvo RH u Austriji; Partneri: Grad Rijeka, Grad Beč, Ministarstvo kulture Republike Austrije, Rijeka 2020)

• ECoC 2023 Candidates Seminar, seminar, Pečuh, 26.-27.4.2017. (Organizator: Zsolnay Kulturális Negyed)

• Perspektive razvoja nacionalnih kulturnih politika u kontekstu Europske unije: kritički dijalozi, konferencija, Zagreb, 17.-19.5.2017.; predstavljanje EPK i sudjelovanje u programu konferencije (Organizator: Institut za razvoj međunarodnih odnosa; Partneri: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Europski Parlament – Ured za informiranje u Hrvatskoj, Rijeka 2020, Akademija dramske umjetnosti, Culture Action Europe)

• 83rd TEH Conference: Culture and Sharing Communities, konferencija, 25.-28.5.2017.; predstavljanje EPK i sudjelovanje u programu konferencije (Organizator: Savez udruga Rojc; Partneri: Trans Europe Halles, Grad Pula, Istarska županija, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske)

• ECoC Family Meeting, sastanak, Leeuwarden, 15.-17.6.2017. (Organizator: Leeuwarden 2018)

• Borders, konferencija, Rijeka, 6.6.2017. (Organizator: EUNIC Hrvatska; Partneri: Rijeka 2020, Sveučilište u Rijeci, Art-kino Croatia, MMSU Rijeka)

• ECoC Family Meeting, sastanak, Valletta, 19. - 21.10.2017. (Organizator: Valletta 2018)

9

• Beyond the Obvious: Belonging and Becoming: Culture, Heritage and our Future; Rim, 15. – 17. studenog 2017. godine (Organizator: Culture Action Europe; Partneri: Grad Rim, Rijeka 2020, Grad Rijeka, Valletta 2018, Matera-Basilicata 2019, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Italiji, Veleposlanstvo Republike Malte u Italiji)

• konferencija Sudioničko upravljanje u kulturi: Istraživanje praksi, teorija i politika. Uradimo zajedno, 22. – 24. studenog 2017. godine, Rijeka (Organizator: Zaklada „Kultura nova“; Partneri: Rijeka 2020, European Cultural Foundation, regionalni međuvladin forum Central European Initiative, UNESCO-v Međunarodni fond za kulturnu raznolikost, European Network of Cultural Administration Training Centres

• Intercultural Cities Milestone Event: Urban policies for inclusive integration and diversity advantage, Lisabon, 28. i 29. studenog 2017. godine (Organizator: Vijeće Europe)

KOMUNIKACIJE I MARKETING Rad Sektora za komunikacije i marketing u jednogodišnjem razdoblju obilježilo je planiranje, kasnije i provođenje promotivnih aktivnosti za festival Tobogan, seminar o razvoju publike Applause please, festival glazbe i hrane Porto etno, otvorenje Retrospektive Tomislava Gotovca: Anticipator kriza – kuda idemo ne pitajte, Konferencije o sudioničkom upravljanju u kulturi: Istraživanje praksi, teorija i politika. URADIMO ZAJEDNO., Seminara o novim oblicima sudioničkog upravljanja te Svjetskog dana migranata u prosincu. Za ove, i druge prilike, predstavnici EPK imali su tijekom 2017. godine tridesetak televizijska gostovanja, pedesetak radijskih gostovanja, u elektroničkim medijima objavljeno je oko 400 objava, a u tiskanim medijima EPK je spomenut oko 500 puta.

Veliko zanimanje potaknulo je organiziranje javne tribine Budimo na Mi u Art-kinu kojom se ovdašnjoj javnosti dalo široku informaciju o ciljevima i realizaciji projekta Rijeka EPK 220 te, slijedom toga, pokretanje inkluzivne kampanje Budimo na mi u studenom koja se odonda realizira svakog četvrtka, u obliku intimnijih razgovora zaposlenika društva s građanima.

Proširile su se i poboljšale i komunikacijske platforme pa je web stranica društva prevedena na engleski jezik, dobila je niz novih sadržaja i funkcionalnosti na statičnom dijelu te se redovito ažurira i novim vijestima. Pokrenuta su četiri newslettera (Bilten, Bulletin, Poslanica, Vjesnik) namijenjena različitim publikama, putem kojih se direktno komunicira s oko 2500 korisnika. Usustavljeno je i slanje objava za medije, fotografiranje i video praćenje svih javnih događanja te organizacija i provođenje konferencija za medije. Izrađene su nove web stranice projekta, s novom strukturom i dizajnom te posebnim stranicama za pojedine projekte. Za sva događanja u sklopu projekta provedene su višestruke promotivne aktivnosti, također su izrađeni promotivni i komunikacijski materijali koji se odnose na pojedinačne pilot-programe. Povrh toga, pripremljen je i održan niz javnih lokalnih akcija usmjerenih brendiranju grada, područja Primorsko-goranske županije, te projekta EPK u lokalnom i nacionalnom kontekstu. Pripremljeni su i baze kontakata, dizajn i koncept triju e-mali newslettera: „Poslanica“ kao interni komunikacijski alata, „Bilten“ kao posebni newsletter za partnere te „Vjesnik“ kao newsletter za javnost. Paralelno s time, održava se stalna komunikacija s lokalnim medijima. Održana je i javna tribina i prezentacija projekta koja je označila i početak kampanje „Budimo na mi“. Po pitanju izdavačkih djelatnosti, pokrenuto je nekoliko mini-siteova (Applause please, Porto etno, retrospektiva Tomislava Gotovca, Budimo na mi), autonomnijih dijelova korporativnog website, među kojima svakako valja izdvojiti online izdanje magazina za djecu i roditelje Brickzine koji je lansiran 17.12. 2017.

Svemu ovome valja pridodati aktivnosti i suradnje vezane uz brendiranje grada Rijeke, Primorsko-granske županije i EPK projekta, među kojima je najspektakularnija vraćanje skulpture orla na Gradski toranj koje je pratilo objavljivanje troknjižja u obliku stripa te postavljanje tematske izložbe na Korzu.

10

FINANCIJSKO IZVJEŠĆE: REALIZACIJA PLANA PRIHODA I RASHODA U izvještajnom razdoblju je izrađen službeni financijski izvještaj koji se predaje nadležnim tijelima, te je istovremeno izrađen i pregled ostvarenih prihoda (zaprimljena sredstva) i zabilježenih rashoda, a prema Izmjenama i dopunama II financijskog plana za 2017. godinu. PRIHODI Planirani prihodi Izmjenama i dopunama II Financijskog plana za 2017. godinu planirani su ukupni prihodi u iznosu od 7.002.503 kn., i to:

- 400.000 kn iz Proračuna Grada Rijeke za 2016. godinu, temeljem sklopljenog ugovora o sufinanciranju od 21.11.2016. koja su doznačena u siječnju 2017. godine, te su se knjižila kao prihod razdoblja za 2017. godinu

- 22 kn iz Proračuna Primorsko-goranske županije za 2016. godinu, kao neiskorišteni dio sredstava, temeljem sklopljenog ugovora o sufinanciranju od 10.11.2016. koja su doznačena u prosincu 2016. godine, te su se knjižila kao prihod za 2017. godinu

- 237.759 kn iz Državnog proračuna za 2016. godinu, kao neiskorišteni dio sredstava, temeljem odluke Ministarstva kulture od 11.11.2016. godine (s rokom realizacije 31.3.2018.), koja su doznačena na račun društva tijekom studenog 2016. godine, te su se knjižila kao prihod razdoblja za 2017. godinu

- 3.500.000 kn iz Proračuna Grada Rijeke za 2017. godinu, temeljem sklopljenog ugovora o sufinanciranju za 2017. godinu od 17.3.2017. godine

- 1.100.000 kn iz Proračuna Primorsko-goranske županije za 2017. godinu, temeljem sklopljenog ugovora o sufinanciranju za 2017. godinu od 5.4.2017. i dodatka ugovora od 22.9.2017.

- 1.700.000 kn iz Državnog proračuna za 2017. godinu, temeljem sklopljenog ugovora o financiranju, od 9.5.2017. i dodatka ugovora od 31.8.2017., s rokom izvršenja 31.3.2018.

Od ostalih planiranih sredstava planirano je 3.000 kn od sponzorstava i donacija, te 61.722 kn vlastitih prihoda.

Realizirani prihodi U 2017. godini, sukladno prikazanom u računu dobiti i gubitka, realizirani su prihodi u ukupnom iznosu od 6.169.682 kn, i to:

- Prihodi od subvencija Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije i Vlade RH/Ministarstva kulture u ukupnom iznosu 5.982.781 kn

- 400.000 kn iz Proračuna Grada Rijeke za 2016. godinu, temeljem sklopljenog ugovora o sufinanciranju od 21.11.2016. koja su doznačena u siječnju 2017. godine, te su se knjižila kao prihod razdoblja u kojem se mogu povezati sa odgovarajućim rashodima, odnosno kao prihod za 2017. godinu, temeljem standarda HSFI 15.37, namjenski su utrošena u cijelosti, tijekom 2017. godine.

- 22 kn iz Proračuna Primorsko-goranske županije za 2016. godinu, kao neiskorišteni dio sredstava, temeljem sklopljenog ugovora o sufinanciranju od 10.11.2016. koja su doznačena u prosincu 2016. godine, te su se knjižila kao prihod razdoblja u kojem se mogu povezati sa odgovarajućim rashodima, odnosno kao prihod za 2017. godinu, temeljem standarda HSFI 15.37., namjenski su utrošena u cijelosti tijekom 2017. godine

11

- 237.759 kn iz Državnog proračuna za 2016. godinu, kao neiskorišteni dio sredstava, temeljem odluke Ministarstva kulture od 11.11.2016. godine (s rokom realizacije 30.3.2017.), koja su doznačena na račun društva tijekom studenog 2016. godine, te su se knjižila kao prihod razdoblja u kojem se mogu povezati sa odgovarajućim rashodima, odnosno kao prihod za 2017. godinu, temeljem standarda HSFI 15.37., namjenski su utrošena u cijelosti do 30.3.2017.

- Sredstva iz Proračuna Grada Rijeke za 2017. godinu, temeljem sklopljenog ugovora o sufinanciranju za 2017. godinu od 17.3.2017. godine, su doznačena u razdoblju od travnja 2017. do siječnja 2018. godine, u cjelokupnom iznosu 3.500.000 kn, te su tijekom 2017. godine realizirana kao prihod u iznosu 2.821.800 kn, dok se preostali dio sredstava u iznosu 678.200 kn, temeljem standarda HSFI 15.37, knjiži kao prihod u razdoblju u kojem se mogu povezati s odgovarajućim rashodima, odnosno kao prihod za 2018. godinu.

- 1.100.000 kn iz Proračuna Primorsko-goranske županije za 2017. godinu, temeljem sklopljenog ugovora o sufinanciranju za 2017. godinu od 5.4.2017. i dodatka ugovora od 22.9.2017., doznačena su u razdoblju od svibnja do prosinca 2017. godine, te su namjenski utrošena u cijelosti tijekom 2017. godine

- Sredstva iz Državnog proračuna za 2017. godinu, temeljem sklopljenog ugovora o financiranju, od 9.5.2017. i dodatka ugovora od 31.8.2017., s rokom izvršenja 31.3.2018., su doznačena u razdoblju od svibnja do studenog 2017, u cjelokupnom iznosu 1.700.000 kn, te su tijekom 2017. godine realizirana kao prihod u iznosu 1.423.200 kn, dok se preostali dio sredstava u iznosu 276.800 kn, temeljem standarda HSFI 15.37, knjiži kao prihod u razdoblju u kojem se mogu povezati s odgovarajućim rashodima, odnosno kao prihod za 2018. godinu.

Sponzorstava i donacija u iznosu 21.656 kn - od sponzorstva Generalnog konzulata Talijanske Republike za sponzorstvo festivala

Porto Etno i subvencije iz proračuna Francuske ambasade u Zagrebu za 2017. godinu Vlastitih prihoda u sveukupnom iznosu 42.962 kn - prihoda od ugostiteljskih usluga u iznosu vezano uz događanje Bakanalije Karnevalije i

festival Porto etno, temeljem ugovora o uslugama iz projekta Forget heritage, naknade za sudjelovanje u edukacijskom programu programa Učionica te ostalih prihoda od refundacije troškova putovanja i naknada za kotizaciju.

Ostalih prihoda u sveukupnom iznosu 122.283 kn - skoro cijeli iznos odnosi na zakonsku obvezu iskazivanja prihoda od uporabe vlastitih

proizvoda i usluga u računu dobiti i gubitka, koji se odnose na zbroj sredstava od najma stanova za zaposlenike najvišeg ranga te na dio sredstava od najma službenog automobila koji su obračunati kroz plaću u naravi. Ostali prihodi se odnose na financijske prihode, tj. naknadna odobrenja, tečajne razlike ili usklađenja.

12

Tablica 1. pregled prihoda Izvor prihoda Plan 2017 Ostvareno 2017 Indeks

Izmjene i dopune II

1.1. - 31.12.2017.

1 2 2/1

UKUPNO OSTVARENI PRIHODI U 2017 7.002.503 6.169.682 88,11PRENESENI PRIHODI IZ PRETHODNE GODINE 637.781 637.781 100,00Grad Rijeka 400.000 400.000 100,00Primorsko-goranska županija 22 22 100,00Vlada RH / Ministarstvo kulture 237.759 237.759 100,00PRIHODI TEKUĆEG RAZDOBLJA 6.300.000 5.345.000 84,84Grad Rijeka 3.500.000 2.821.800 80,62Primorsko-goranska županija 1.100.000 1.100.000 100,00Vlada RH / Ministarstvo kulture 1.700.000 1.423.200 83,72OSTALA PLANIRANA SREDSTVA 64.722 186.901 288,78EU fondovi i programi 0 0 n/pSponzori i donacije 3.000 21.656 721,87Planirana zaduženja 0 0 n/pVlastiti prihodi 61.722 42.962 69,61Ostalo 122.283 n/p

PRIHODI BUDUĆEG RAZDOBLJA - PRENESENI PRIHODI U 2018 955.000 n/pGrad Rijeka 678.200 n/pPrimorsko-goranska županija 0 n/pVlada RH / Ministarstvo kulture 276.800 n/p Glavnina financiranja tijekom 2017. godine je bila ostvarena sredstvima iz proračuna Grada Rijeke sa 52%, udio Primorsko-goranske županije iznosio je 18%, a udio sredstava iz Državnog proračuna 27%. Tablica 2. Prihodi po izvoru financiranja:

Realizirani prihodi Udiodo 31.12.17.

1 2UKUPNO 6.169.682 100%Proračun Grada Rijeke 3.221.800 52%Proračun PGŽ 1.100.022 18%Državni proračun 1.660.959 27%Ostali prihodi i subvencije iz 2017 g. 186.901 3%

Realizirani prihodi / po izvoru

RASHODI Pregled rashoda prikazuje se sukladno Izmjenama i dopunama II financijskog plana za 2017. g. te ga se daje u dva prikaza: Rashodi s obzirom na vrstu troška i Rashodi detaljni (po mjestu troška).

U izvještajnom razdoblju ostvareni su ukupni rashodi u iznosu od 6.092.203 kn, što uključuje rashode iz poslovnih aktivnosti u iznosu od 6.089.846 kn i financijske rashode u iznosu od 2.357 kn.

Ulaganja u dugotrajnu imovinu nisu iskazana u troškovima jer se trošak generira kroz amortizaciju dugotrajne imovine tijekom njenog vijeka trajanja. Amortizacijska stopa koju Društvo koristi za informatičku opremu iznosi 100% na godišnjoj razini.

13

Nabavna vrijednost dugotrajne imovina u izvještajnom razdoblju: - Informatička oprema (računala) : 214.796 kn - Iskazana vrijednost amortizacije: 100.060 kn - Preostala vrijednost iskazana u bilanci: 114.736 kn Tablica 3. pregled rashoda s obzirom na vrstu troška

Rashodi

Plan 2017 Ostvareni rashodi Indeks

Izmjene i dopune II. do 31.12.17. 2/1

1 2 3 UKUPNO 6.970.797 6.092.203 87,40 Plaće 2.735.536 2.705.273 98,89 Prijevoz zaposlenika 48.000 50.162 104,50 Službeni automobil 85.000 73.787 86,81 Najam stanova za zaposlenike 112.000 106.413 95,01 Ostali rashodi za zaposlene 30000 25.442 84,81 Službena putovanja 175.000 129.867 74,21 Troškovi ureda (opremanje i tekući) 624.395 496.460 79,51 Vanjski suradnici 595.000 427.910 71,92 Vanjske usluge 610.000 413.213 67,74 Troškovi realizacije programa 1.820.000 1.567.515 86,13 Ostali i nepredviđeni troškovi 135.866 96.161 70,78

14

Tablica 4. pregled rashoda s obzirom na mjesto troška

Plan 2017 Ostvareni rashodi Indeks

Izmjene i dopune II do 31.12.17. 2/1

1 2 3UKUPNO 6.970.796 6.092.203 87,40 REDOVNA DJELATNOST 3.570.475 3.350.653 93,84

1 OPĆE POSLOVANJE 1.828.052 1.655.975 90,59 2 Rashodi za zaposlene 897.794 917.889 102,24 3 Troškovi puta i prijevoza 104.758 100.500 95,93 4 Troškovi ureda 624.395 496.460 79,51 5 Vanjske usluge 151.286 124.443 82,26 6 Ostali rashodi 49.819 16.683 33,49 7 KOMUNIKACIJA I MARKETING 995.339 933.645 93,80 8 Rashodi za zaposlene 367.428 356.085 96,91 9 Troškovi puta i prijevoza 1.195 1.275 106,73 10 Vanjske usluge 611.238 565.696 92,55 11 Ostali rashodi 15.478 10.588 68,41 12 RAZVOJ I STRATEŠKA PARTNERSTVA 747.084 761.033 101,87 13 Rashodi za zaposlene 489.391 489.950 100,11 14 Troškovi puta i prijevoza 60.338 57.103 94,64 15 Vanjske usluge 154.010 156.435 101,57 16 Ostali rashodi 43.345 57.544 132,76

PROGRAMSKA DJELATNOST 3.400.321 2.741.551 80,63 OPĆI PROGRAMI 1.691.321 1.371.976 81,12

17 Opći programski troškovi 650.000 624.386 96,06 18 Jedna rijeka: učenje 603.007 451.182 74,82 19 Skupovi i konferencije 165.166 37.162 22,50 20 Civilne inicijative i program volontera - n/p 21 RiHub 29.000 27.840 96,00 22 Branding eventi 168.142 152.210 90,52 23 Karneval 76.006 79.197 104,20

PROGRAMSKI PRAVCI 1.709.000 1.369.575 80,14 24 27 susjedstava 527.000 410.706 77,93 25 Lungomare 105.000 51.327 48,88 26 Ciglena kuća / Dječja kuća 140.000 102.672 73,34 27 Kuhinja 292.000 266.117 91,14 28 Dopolavoro 120.000 103.138 85,95 29 Doba moći 300.000 250.615 83,54 30 Slatko i slano 225.000 185.000 82,22

Mjesto troška

Rashodi

15

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI DRUŠTVA

16

17

18

19

20

21

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE ZA 2017. GODINU BILJEŠKA 1 – OPĆI PODACI

Trgovačko društvo RIJEKA 2020 d.o.o. za provedbu projekta Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020. (dvije tisuće i dvadesete), sa sjedištem u Rijeci, Ivana Grohovca 1/A, registrirano je kod Trgovačkog suda u Rijeci dana 10. lipnja 2016. Godine pod brojem Tt-16/3542-2, u registarski uložak s MBS 040361144. Odlukom Skupštine Društva od 5. listopada 2017. Društveni ugovor izmijenjen je u čl. 2. (svrha osnivanja), čl. 3. (tvrtka društva) i čl. 6. (predmet poslovanja-djelatnosti). MB: 04579020 OIB: 65319684857 Osnovne djelatnosti društva su:

- koordiniranje svih aktivnosti u sklopu projekta Europska prijestolnica kulture 2020 - predstavljanje i umrežavanje radi zajedničkih nastupa na tržištu (konferencije, sajamsko

nastupanje i dr.) u sklopu projekta Europska prijestolnica kulture 2020 u zemlji i inozemstvu - produkcija kulturnih i umjetničkih programa - organiziranje programa u kulturi, sajmova, kongresa, nacionalnih i međunarodnih skupova - izrada projektnih prijedloga za financiranje iz EU sredstava i provedba EU projekata - izrada stručnih studija - izrada stručnih studija - poticanje suradnje kulturnih subjekata i zajedničkog nastupa na tržištu - neformalna edukacija za stjecanje vještina iz područja kulturne produkcije i kulturnog

menadžmenta - prodaja ulaznica za kulturne i druge programe

Osnivači društva su Grad Rijeka, Korzo 16, Rijeka s upisanim temeljnim kapitalom u iznosu od 50.000,00 kn i Primorsko–goranska županija, Adamićeva 10, Rijeka s upisanim temeljnim kapitalom od 20.000,00 kuna. Ukupno temeljni kapital Društva iznosi 70.000,00 kuna. Društvo zastupa pojedinačno i samostalno Emina Višnić, članica Uprave Društva. Nadzorni odbor Društva čine predsjednik Ivan Šarar te članovi Nada Gunjača, Snježana Prijić-Samaržija , Dragica Marač i Arijana Ančić.

22

BILJEŠKA 2 – SAŽETAK TEMELJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA Općenito Financijski izvještaji sastavljeni su u skladu s odredbama Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja (HSFI) koje je objavio odbor za standarde financijskog izvještavanja u Narodnim novinama 86/2015 propisanim kao okvirom financijskog izvještavanja temeljem odredbi Zakona o računovodstvu (Narodne novine 78/15, 134/15). Financijski izvještaji pripremljeni su po načelu povijesnih troškova. Računovodstvene politike primjenjivane su konzistentno, osim ako nije navedeno drugačije. Financijski izvještaji sastavljeni su po načelu nastanka poslovnog događaja i na temelju pretpostavke neograničenosti trajanja poslovanja. Financijska izvješća Društva su iskazana u kunama (kn) i sve vrijednosti u financijskim izvještajima su zaokružene na najbližu kn. U primjeni računovodstvenih politika Društva, Uprava je obvezna prosuditi, procijeniti i pretpostaviti knjigovodstvenu vrijednost imovine i obveza koje se ne mogu izvesti iz ostalih izvora. Procjena i povezane pretpostavke temelje se na ranijem iskustvu i ostalim faktorima koje su uzeti u obzir kao relevantni. Stvarni rezultati mogu se razlikovati od procijenjenih. Procjene i temeljne pretpostavke se stalno revidiraju. Izmjene knjigovodstvenih procjena priznaju se u razdoblju izmjene ukoliko se odnose samo na to razdoblje, ili u razdoblju izmjene i budućim razdobljima ukoliko izmjena utječe na tekuće i buduće razdoblje. Temeljne računovodstvene politike korištene u pripremi financijskih izvještaja obrazložene su u nastavku: Dugotrajna nematerijalna i materijalna imovina Dugotrajna nematerijalna i materijalna imovina je ona imovina koja je namijenjena za korištenje na neprekidnoj osnovi u svrhu aktivnosti društva. Iskazuje se po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Troškovi nabave uključuju sve troškove koji se mogu direktno povezati sa dovođenjem imovine u upotrebu za namjeravanu svrhu. Naknadni izdaci vezani za već priznati predmet nekretnina, postrojenja i opreme kapitaliziraju se kao povećanje vrijednosti imovine u slučaju kada je vjerojatno da će zbog tih dodatnih izdataka pritjecati dodatne buduće ekonomske koristi i kada ti izdaci unapređuju stanje imovine iznad originalno priznatog. Svi ostali naknadni troškovi priznaju se kao rashod u periodu kada su nastali. Sredstva dugotrajne imovine pojedinačne nabavne vrijednosti niže od 3.500,00 kn otpisuju se u cijelosti prilikom stavljanja u uporabu (sitni inventar).

Dobici i gubici temeljem rashodovanja ili otuđenja dugotrajne materijalne imovine iskazuju se u računu dobiti i gubitka u razdoblju u kojem su nastali.

Amortizacija se obračunava primjenom linearne metode pojedinačno za svako osnovno sredstvo kroz procijenjeni vijek korištenja imovine. Amortizacija se počinje obračunavati kada je dugotrajna materijalna imovina raspoloživa i spremna za upotrebu.

Amortizacija se obračunava po sljedećim stopama: Naziv 2016. 2017. Amort. stopa Amort. stopa

Računalna oprema i programi 100 % 100 %

23

Zalihe Zalihe trgovačke robe evidentiraju se po nabavnoj cijeni. Troškovi nabave obuhvaćaju kupovnu cijenu, uvozne carine, troškove prijevoza i druge troškove koji se mogu pripisati nabavci. Razduženje zaliha trgovačke robe utvrđuje se primjenom metode FIFO. Zalihe materijal evidentiraju se po nabavnoj cijeni, a razdužuju po stvarnom utrošku. Potraživanja Potraživanja predstavljaju prava na naplatu određenih iznosa od kupaca ili drugih dužnika kao rezultat poslovanja društva. Potraživanja se iskazuju u ukupnom iznosu i umanjena su za ispravak vrijednosti sumnjivih i spornih potraživanja. Ispravak vrijednosti zastarjelih i spornih potraživanja vrši se pojedinačno za svako potraživanje kada je neizvjesna naplata djelomičnog ili ukupnog iznosa potraživanja temeljem procjene Uprave Društva. Financijska imovina Financijska imovina obuhvaća dionice i udjele, dane zajmove, sudjelujuće interese, ulaganja u vrijednosne papire, dane kredite, depozite i jamstvene pologe te ostalu financijsku imovinu. Financijska imovina se ne amortizira. Priznavanje, mjerenje i prestanak priznavanja obavlja se u skladu s odredbama HSFI 9. Novac i novčani ekvivalenti Novac i novčani ekvivalenti uključuju novac u blagajnama i sredstva na računima banaka. Stanje novca na računima kod banaka i u blagajni iskazuje se u nominalnoj vrijednosti izraženoj u hrvatskoj valutnoj jedinici. Devizna sredstva na računima i u blagajni preračunavaju se na srednji tečaj Hrvatske narodne banke na dan bilance. Kapital i rezerve Upisani kapital Društva te promjene na kapitalu i rezervama iskazuju se u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima i HSFI 12. Dugoročne i kratkoročne obveze Obveze predstavljaju sadašnju obvezu proizašlu iz prošlih transakcija za čije se podmirenje očekuje odljev resursa u budućnosti. Obveze se klasificiraju na dugoročne i kratkoročne obveze. Obveza se klasificira kao kratkoročna ako se očekuje podmiriti u redovitom tijeku poslovnog ciklusa Društva u okviru roka od 12 mjeseci od datuma Bilance. Sve druge obveze trebaju se razvrstati kao dugoročne obveze. Obveze u stranoj valuti iskazuju se u valuti Republike Hrvatske preračunatoj po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan bilanciranja. Priznavanje prihoda Prihodi se sastoje od fer vrijednosti primljene naknade ili potraživanja za prodane proizvode, robu ili usluge tijekom redovnog poslovanja Društva. Prihodi od prodaje iskazuju se u neto iznosu umanjeni za povrate, diskonte, bonuse i premije, kao i poreze. Prihod se priznaje u trenutku kada je izvršena usluga ili obavljena isporuka robe kupcu. Prihodi iz osnovne djelatnosti su prihodi koji proizlaze iz tijeka redovitih aktivnosti, a to su: pružanje usluga i prodaja robe. Prihodi iz drugih aktivnosti su oni prihodi koji se nastoje ostvariti izvan osnovne djelatnosti. U prihode iz drugih aktivnosti mogu se ubrojiti prihodi od potpora države i primljenih pomoći, prihodi od zateznih kamata, provizije, tečajne razlike i slično. Državne potpore koje se daju za već nastale troškove (gubitke) priznaju se u prihode kada društvo udovoljava utvrđenim uvjetima i kada je potpora primljena. Državne potpore povezane sa sredstvima priznaju se u prihod u razdoblju u kojem se mogu povezati s odgovarajućim rashodima.

24

Priznavanje rashoda Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku odljeva ili smanjenja sredstava ili stvaranja obveza. Stoga se priznavanje rashoda pojavljuje istodobno s priznavanjem obveza ili smanjenja sredstava. Kada se očekuje da će se ekonomske koristi ostvarivati u nekoliko obračunskih razdoblja, rashodi se priznaju na temelju sustavnog rasporeda (kao što je amortizacija). Kada neki izdatak ne donosi buduće ekonomske koristi, u mjeri u kojoj ne ispunjava uvjete za priznavanje sredstava u bilanci ili te uvjete prestaje ispunjavati, priznaje se kao rashod. Rashodi se u Računu dobiti i gubitka iskazuju po prirodnim vrstama. BILJEŠKE UZ BILANCU BILJEŠKA 3 – DUGOTRAJNA IMOVINA Dugotrajna imovina društva sastoji se od dugotrajne materijalne imovine koja je na dan sastavljanja financijskih izvještaja iznosila je 114.736 kn.

Opis Nabavna

vrijednost Ispravak

vrijednosti Knjigovodstvena

vrijednost 31.12.2017.

Postrojenja i oprema 214.796 100.060 114.736

BILJEŠKA 4 – POTRAŽIVANJA OD KUPACA

Kratkotrajna potraživanja odnose se na potraživanja sa rokom dospijeća do jedne godine.

31.12.2016. 31.12.2017. Potraživanja od kupaca - 9.856

- 9.856

BILJEŠKA 5 – POTRAŽIVANJA OD ZAPOSLENIKA I ČLANOVA PODUZETNIKA

31.12.2016. 31.12.2017. Potraživanja od zaposlenika za primljene akontacije - 103

- 103

BILJEŠKA 6 – OSTALA POTRAŽIVANJA Ostala potraživanja odnose se isključivo na potraživanja za date predujmove za robu i usluge za koje do 31. prosinca 2017. godine još nije uslijedila isporuka, potraživanja po osnovi refundacije naknade za bolovanje te potraživanja po osnovi sklopljenih ugovora.

BILJEŠKA 7 – DANI ZAJMOVI, DEPOZITI I SLIČNO

31.12.2016. 31.12.2017. Depoziti za ostale poslovne aktivnosti - 7.516

- 7.516

25

BILJEŠKA 8 – NOVAC U BANCI I BLAGAJNI

Struktura pozicije novca na računu i u blagajni na dan 31.12.2017. bila je sljedeća:

31.12.2016. 31.12.2017. Žiro račun 280.394 537.045

Devizni računi - 14.307

Blagajna - 1

280.394 551.353 Sredstva na deviznim računima preračunata su u kune primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca 2017. godine.

BILJEŠKA 9 – PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI

Navedena pozicija iskazuje aktivna vremenska razgraničenja sukladno HSFI 14 točka 17 za unaprijed plaćene troškove registracije internetske domene.

BILJEŠKA 10 – KAPITAL I REZERVE

Struktura pozicije kapitala na dan 31.12.2017. bila je sljedeća:

31.12.2016. 31.12.2017. Temeljni kapital 70.000 70.000

Preneseni gubitak - -29.820

Dobitak poslovne godine - 46.066

Gubitak poslovne godine -29.820 -

40.180 86.246

BILJEŠKA 11 – KRATKOROČNE OBVEZE

Kratkoročne obveze nastaju kao obveze iz poslovanja ili ostale obveze čije se podmirenje ugovara na razdoblje kraće od jedne godine.

31.12.2016. 31.12.2017. Obveze prema dobavljačima 1.770 278.122

Obveze prema zaposlenicima - 180.485

Obveze za poreze, doprinose i sl. 663 213.578

2.433 672.185 Obveze prema zaposlenicima odnose se na plaću za prosinac 2017. isplaćenu u siječnju 2018. godine. Obveze za poreze, doprinose i slično odnose se na doprinose iz i na plaću za prosinac 2017. godine te obveze proistekle iz završnih obračuna za 2017. godinu.

26

BILJEŠKA 12 - ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA

Na navedenoj poziciji sukladno HSFI 15 iskazan je iznos neiskorištenih državnih potpore koje se priznaju u prihod u razdoblju u kojem se mogu povezati s odgovarajućim rashodima.

I to kako slijedi:

Namjenski dobivena sredstva iz Proračuna Grada Rijeke 678.200

Namjenski dobivena sredstva iz Proračuna Ministarstva kulture RH 276.800

955.000

BILJEŠKE UZ RAČUN DOBITI I GUBITKA

BILJEŠKA 13 - PRIHODI

Ostvareni poslovni prihodi imaju sljedeću strukturu:

31.12.2016. 31.12.2017. Poslovni prihodi 322.219 6.169.630

Financijski prihodi - 52

322.219 6.169.682 Poslovni prihodi sastoje se od prihod od prodaje robe i usluga i od ostalih poslovnih prihoda.

Unutar pozicije poslovnih prihoda na stavci ostalih poslovnih prihoda u ukupnom iznosu od 6.169.630 kn Društvo je iskazalo prihode s naslova namjenskih potpora dobivenih za provođenje programa pripremnih aktivnosti vezanih uz provedbu projekta Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020. realiziranih u 2017. godini.

Financijske prihode čine redovne i zatezne kamate, te tečajne razlike iz kupoprodaje deviza kao i stanja deviznih računa na 31. prosinca 2017..

BILJEŠKA 14 – RASHODI

Rashodi ostvareni obavljanjem redovne i izvanredne djelatnosti Društva imaju sljedeću strukturu:

31.12.2016. 31.12.2017. Poslovni rashodi 352.039 6.089.846

Financijski rashodi - 2.357

352.039 6.092.203 Poslovne rashode najvećim dijelom čine troškovi sirovina i materijala i prodane robe, troškovi osoblja, troškovi sirovina i materijala, amortizacije i troškovi korištenja tuđih usluga. Financijski rashodi odnose se na redovne i zatezne kamate, te negativne tečajne razlike.

27

BILJEŠKA 15 – POREZ NA DOBIT Prema Zakonu o porezu na dobit oporezuje se dobit koja nastaje kao razlika između prihoda i rashoda, odnosno računovodstvena dobit ili gubitak utvrđen prema Zakonu o računovodstvu i Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja korigira se, odnosno uvećava ili umanjuje po poreznim propisima što se iskazuje u poreznoj Bilanci i čini osnovicu za oporezivanje. Razlike između računovodstvene i porezne Bilance obrazlažu se za porezne svrhe. Obveza poreza na dobit obračunava se na poreznu osnovicu po poreznoj stopi od 18 %. Usklađenje između porezne osnovice i dobiti iskazane u računu dobiti i gubitka je prikazano kako slijedi:

2016. 2017. Dobit prije oporezivanja - 77.479

Gubitak prije oporezivanja -29.820 -

Povećanje dobiti/smanjenje gubitka 644 126.212

Smanjenje dobiti/povećanje gubitka - -

Porezna osnovica - 203.691

Iskorištenje prenesenih poreznih gubitak -29.176

Osnovica za porez na dobit - 174.515

Porez na dobit - 31.413