Tatjana Kujundžić Novak Sudac Trgovačkog suda u Zagrebu

Šibenik, 13.-15. studeni 2008.

Tatjana Kujundžić NovakSudac Trgovačkog suda u Zagrebu

IX. Savjetovanje sudaca trgovačkih sudova u RH


1/24Tatjana Kujundžić Novak







Osnovne karakteristike može se otvoriti prije i poslije otvaranja glavnog

stečajnog postupka neovisan od glavnog stečajnog postupka priznanjem strane sudske odluke (otvaranje glavnog

stečajnog postupka) prelazi u sekundarni stečajni postupak

protiv jednog stečajnog dužnika može se voditi više partikularnih stečajnih postupaka

Partikularni stečajni postupak



Kriteriji za otvaranje partikularnog stečajnog postupka

poslovna jedinica u Republici Hrvatskoj (čl. 302.st 1.

SZ-a)postojanje imovine u Republici Hrvatskoj (čl. 302. st

2. SZ-a)



Stečajni razlozi

nesposobnost za plaćanje prezaduženost (odnosi se samo na pravnu

osobu) prijeteća nesposobnost za plaćanje


Tatjana Kujundžić Novak 6/24



Pravo sudjelovanja

do dana priznanja glavnog stečajnog postupka samo tuzemni vjerovnici

od priznanja glavnog stečajnog postupka tuzemni i inozemni vjerovnici



Suradnja stranog i domaćeg stečajnog upravitelja neobavezna do dana priznanja glavnog stečajnog postupka (osim razmjene obavijesti)obavezna od momenta priznanja glavnog stečajnog postupka u Republici Hrvatskoj

Namirenje vjerovnika:vrijede ista pravila kao i u glavnom stečajnom postupku



Sekundarni stečajni postupak

Predpostavke za pokretanje

da je prijedlog podnesen u okviru formalnog postupka za priznanje

postojanje poslovne jedinice ili dužnikove imovine u RH nije potrebno ispitivati postojanje stečajnih razloga postojanje aktivne legitimacije gospodarska primjerenost predujmljivanje troškova




Ograničena mogućnost predlaganja odluka se donosi samo u okviru formalnog postupka za

priznanje strane odluke o otvaranju glavnog stečajnog postupka (čl. 325. st.1. i čl. 315. st. 2. SZRH)

zabrana otvaranja sekundarnog stečaja na temelju odluke domaćeg suda koji je o priznanju strane odluke o otvaranju glavnog stečajnog postupka odlučivao kao o prejudicijelnom pitanju

mogućnost naknadnog podnošenja prijedloga samo u slučajevima iz čl. 325. st. 1. SZRH






Imovina koju obuhvaća sekundarni stečajni postupak

cjelokupna imovina dužnika u RH u vrijeme otvaranja stečajnog postupka (čl. 67 – 69. SZRH) (dan priznanja strane odluke o otvaranju glavnog stečajnog postupka)

imovina koju on stekne tijekom stečajnog postupka (čl.67 SZRH)

predmeti koji nakon uspješnog pobijanja budu vraćeni u stečajnu masu




Imovina koju ne obuhvaća sekundarni stečajni postupak

imovina dužnika pojedinca na kojoj se ne bi mogla provesti ovrha po pravilima o ovrsi

udio bračnog druga u zajedničkoj imovini bračnih drugova ako se na tom udijelu po općim pravilima o ovrsi ona ne može provesti


Stečajni razlozi

činjenica o priznanju strane odluke o otvaranju glavnog stečajnog postupka ima funkciju postojanja stečajnog razloga

kod otvaranja neće se ispitivati postojanje stečajnog razloga insolventnosti i prezaduženosti






Predlagatelji sekundarnog stečajnog postupka Strani stečajni upravitelj

u okviru prijedloga za priznanje strane sudske odluke o otvaranju glavnog stečajnog postupka

petnaest dana od dana objave poziva stečajnog suca (čl. 325. st.1. SZRH)




Predlagatelji sekundarnog stečajnog postupka

Vjerovnici ako je prijedlog za priznanje strane sudske odluke podnio

strani stečajni upravitelj bez prijedloga za otvaranje sekundarnog stečajnog postupka

rok 15 dana (čl. 325. st. 1. SZRH)

ako je prijedlog podnio drugi vjerovnik koji nije predložio otvaranje sekundarnog stečajnog postupka

rok 15 dana (čl. 325. st. SZRH)




Podjela vjerovnika ovlaštenih za predlaganje otvaranja sekundarnog stečajnog postupka prema SZRH

1. Privilegirani vjerovnici domaći vjerovnici čije se tražbine temelje na porezu, prirezu, doprinosima za obvezna osiguranja, koja se po zakonu obvezatno izdvajaju iz prihoda odnosno plaća. fond za razvoj i zapošljavanje ( za tražbine iz čl. 3. Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca N.N.R.H br. 114/03) radnici stečajnog dužnika s redovitim mjestom rada u R.H.

Napomena: Na njihov prijedlog sud će uvijek otvoriti sek. steč. postupak pod uvjetom da su ispunjene i sve druge zakonske predpostavke.




2. Ostali vjerovnici

vjerovnici koji ne pripadaju skupinama iz čl. 326. st. 1. točka 1. i 2. SZRH Napomena: Njihova legitimacija je uvjetovana na način da su dužni učiniti vjerojatnim da bi namirenje njihove tražbine u stranom (glavnom) stečajnom postupku, bilo vezano uz osobite teškoće.




3. Razlučni vjerovnici pod pretpostavkom da se predmet osiguranja nalazi u R.H. ako učine vjerojatnim da se njihove tražbine neće moći

potpuno namiriti iz predmeta na koji se odnosi njihovo razlučno pravo( čl. 39. st. 3. i čl. 324. st. 3 u svezi članka 304. SZRH)

Napomena: Prema posebnim odredbama SZRH o međunarodnom stečajnom postupku, strani stečajni dužnik nema ovlaštenje za podnošenje prijedloga za otvaranje sekundarnog stečajnog postupka.




Redoslijed namirenja u domaćem sekundarnom stečajnom postupku

1. Troškovi postupka i ostale obveze stečajne mase

2. Izlučni, razlučni i vjerovnici iz čl. 326. st. 1. SZRH

3. Ostali vjerovnici u skladu s odlukom o diobi, koju će stečajni sudac donijeti temeljem odluke o diobi (ili diobene osnove) donesene u stranom stečajnom postupku (čl. 328. st.1 SZRH)




Izuzeci u odnosu na pravilo namirenja iz čl. 328. st. 1

ako pri izradi strane sudske odluke nisu uzete u obzir tražbine utvrđene u stečajnom postupku u RH

ako je strana odluka o diobi odnosno podjela predviđena u njoj rezultat primjene pravila protivnih hrvatskom pravnom poretku (čl. 328. st. 2. SZRH)

ako strana odluka o diobi nije dostavljena hrvatskom stečajnom sucu unutar roka koji je on odredio.




Nedostatna i preostala stečajna masa

stečajna masa koja preostane nakon namirenja vjerovnika predat će se stranom stečajnom upravitelju (čl. 328. st. 3. SZRH)

u slučaju kad je stečajna masa sekundarnog postupka nedostatna za namirenje svih vjerovnika, vjerovnici svoje tražbine u cijelosti ili djelomično mogu namiriti u stranom stečajnom postupku, prema pravilima stranog stečajnog prava (čl. 328. st. 4. SZRH)




Ovlasti stranog stečajnog upravitelja

ima pravo osporavati tražbine u domaćem sekundarnom stečajnom postupku (čl. 327. st. 1. SZRH)

ima pravo pobijati pravne radnje dužnika prema pravilima stečajnog prava ( čl. 327. st. 2. SZRH)

troškovi koje proizvede svojim radnjama ne smatraju se troškovima domaćeg sekundarnog stečajnog postupka, već glavnog (stranog) stečajnog postupka (čl. 327. st. 3. SZRH).




Suradnja domaćeg i stranog stečajnog upravitelja međusobno su dužni jedan drugom davati pravno dopuštene obavijesti za provedbu stečajnog postupka

stečajni upravitelj sekundarnog stečajnog postupka otvorenog u RH dužan je tražbinu prijavljenu u domaćem sekundarnom stečajnom postupku prijaviti u glavni stečajni postupak ako to od njega zatraži, ili ga na to ovlasti vjerovnik te tražbine. Isto vrijedi i za stranog stečajnog upravitelja,za tražbinu prijavljenu u stranom glavnom stečajnom postupku ( čl. 307. st. 2. SZRH).




Suradnja domaćeg i stranog stečajnog upravitelja domaći stečajni upravitelj je dužan stranom stečajnom upravitelju: omogućiti da se izjasni o načinu unovčenja imovine (čl. 331 st.1. SZRH) dostaviti stečajni plan ukoliko ga ima (čl. 331. st. 2 SZRH). strani stečajni upravitelj ima pravo predložiti stečajni plan

Hvala na pozornosti

Documents

Tatjana Kujundžić Novak Sudac Trgovačkog suda u Zagrebu