Izrada planova upravljanja zaštićenim područjima u ... · Ovaj priručnik zamišljen je kao vrlo praktična pomoć ravnateljima i stručnim voditeljima pri izradi planova upravljanja

Izrada planova upravljanja zaštićenim područjima u

Hrvatskoj - priručnik

Izdavač

Fauna & Flora International4th FloorJupiter HouseStation RoadCambridgeCB1 2JD

Autori fotografija

(ukoliko nije drukčije navedeno)

Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje Park prirode Učka Fauna & Flora International

Citiranje

Appleton, M.R. i Hotham, P.A.E (2007) Izrada planova upravljanja zaštićenim područjima u Hrvatskoj - Priručnik. Fauna & Flora International, Cambridge, UK.

Priručnik je dostupan na Internet stranicama

projekta www.ppzsg.org/darwin

Izrada planova upravljanja zaštićenim područjima u Hrvatskoj - priručnik 3

Sadržaj

1 Uvod i kontekst . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1

1.1 Oblik plana upravljanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1

1.2 Što uključuje ovaj priručnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1

1.3 Što priručnik ne uključuje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1

1.4 Služenje priručnikom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2

2. Načela planiranja upravljanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

2.1 Složenost suvremenog upravljanja zaštićenim područjima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

2.2 Ključne odrednice pri izradi planova upravljanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

3. Pregled plana upravljanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10

3.1 Sažetak planiranja procesa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10

3.2 Sadržaj plana upravljanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11

3.3 Vremenski okvir za izradu plana upravljanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12

4. Petnaest stadija procesa izrade plana upravljanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13

4.1 Priprema za planiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13

4.2 Sastavljanje uvoda i opisa konteksta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .18

4.3 Sastavljanje opisa područja/lokaliteta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .19

4.4 Utvrđivanje općeg cilja plana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23

4.5 Definiranje glavnih tema plana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23

4.6 Procjena informacija za svaku temu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .25

4.7 Ispisivanje ciljeva za svaku temu i utvrđivanje pokazatelja . . . . . . . . . . . . . . . . . . .28

4.8 Utvrđivanje podtema za svaku temu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .31

4.9 Utvrđivanje najbolje opcije upravljanja za svaku podtemu . . . . . . . . . . . . . . . . . .32

4.10 Određivanje akcija upravljanja, provjera i pridruživanje pokazatelja . . . . . . . . . .36

4.11 Utvrđivanje i planiranje aktivnosti praćenja provedbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .37

4.12 Određivanje prioriteta i vremenskih rasporeda te ključnih suradnika . . . . . . . .39

4.13 Resusi i proračun za plan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .42

4.14 Suglasnost i usvajanje plana te njegova objava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .43

4.15 Izrada godišnjih planova rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .44

i Sadržaj

5. Dodatne aktivnosti u vezi s planom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .45

5.1 Praćenje i dokumentiranje provedbe plana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .45

5.2 Dopunjavanje plana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .45

Dodatak A. Komplet za izradu plana. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .46

A1. Obrazac za sažetak zakonodavnog okvira . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .46

A2. Popis članova tima za izradu plana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .47

A3. Obrazac za analizu dionika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .48

A4. Plan konzultacija s dionicima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .49

A5. Rezultati analize zoniranja i granica područja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .49

A6. Nazivi odjeljaka 1. poglavlja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .49

A7. Sažetak informacija za opisne dijelove . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50

A8. Naslovi odjeljaka u 2. poglavlju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51

A9. Opći cilj plana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .52

A10. Teme plana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53

A11. Vrednovanje i ciljevi za svaku temu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .53

A12. Sažetak ciljeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .54

A13. Obrazac za planiranje: teme, opcije upravljanja, akcije i pokazatelji . . . . . . . . . .55

A14. Obrazac za planiranje aktivnosti praćenja provedbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .56

A15. Planiranje aktivnosti: prioriteti, vremenski raspored i partneri . . . . . . . . . . . . . . . .57

A16. Obrazac za planiranje raspodjele resursa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .58

A17. Obrazac za financijske i ljudske resurse . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .59

A18. Vremenski raspored za konzultacije i prihvaćanje plana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .60

A19. Godišnji plan rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .60

Dodatak B. Važna literatura. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .61

Izrada planova upravljanja zaštićenim područjima u Hrvatskoj - priručnik ii

iii Predgovor

Predgovor

Dobrodošli pred priručnik o planiranju upravljanja zaštićenim područjima u Hrvatskoj. Ovaj priručnik rezultat je međunarodnog projekta Razvoj modela za očuvanje hrvatskih travnjaka i njihove bioraznolikosti. Ovaj trogodišnji projekt temelji se na partnerstvu između Fauna & Flora International (Velika Britanija), Instituta za istraživanje travnjaka i okoliša (Velika Britanija) i Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje, a omogućilo ga je financiranje u okviru programa malih darovnica vlade Velike Britanije, pod nazivom Darwin Initiative.

Priručnik je jedna među tri publikacije pripremljene u okviru ovog projekta, a ostale dvije su usmjerene na biološku raznolikost travnjaka i njihovo očuvanje. U tom pogledu, sigurni smo da radne metode razrađene u ovom priručniku potpuno nadopunjuju one u ostalim priručnicima, te znatno povećavaju opseg oruđa praktičnog očuvanja i planiranja dostupnih ravnateljima i stručnim voditeljima zaštićenih područja u Hrvatskoj.

Ovaj priručnik zamišljen je kao vrlo praktična pomoć ravnateljima i stručnim voditeljima pri izradi planova upravljanja zaštićenim područjima u Hrvatskoj. Priručnik se temelji na praktičnim iskustvima FFI-ja i njegovih partnera u Rumunjskoj i Hrvatskoj. Priručnik ocrtava provjereni proces razvijanja plana upravljanja korak po korak, uključujući bitan zadatak uključivanja različitih dionika u ovaj proces.

Ovaj priručnik zamišljen je kao vrlo praktična pomoć ravnateljima i stručnim voditeljima pri izradi planova upravljanja zaštićenim područjima u Hrvatskoj. Priručnik se temelji na praktičnim iskustvima FFI i njihovih partnera u Rumunjskoj i Hrvatskoj. Priručnik ocrtava provjereni proces razvijanja plana upravljanja korak po korak, uključujući bitan zadatak uključivanja različitih dionika u ovaj proces.

Željeli bismo odati priznanje odličnom uratku g. Mikea Appletona,

sastavljača prvog priručnika na kojem se temelji ova inačica, kao i

doprinosu osoblja parkova prirode Žumberak-Samoborsko gorje i Učka,

čija su iskustva“življenja” procesa izrade planova upravljanja, prikazana

u priručniku, pomogla uobličenju njegovog sadržaja.

1.1 Oblik plana upravljanjaOvaj priručnik nije zamišljen kao konačni vodič za izradu planova upravljanja već kao oruđe koje daje osnovu za izradu takvih planova. Priručnik donekle opisuje proces izrade plana upravljanja, koji je razvila FFI. Taj se proces oslanja na mnoge uobičajene (i srodne) oblike i smjernice za planiranje upravljanja, uključujući smjernice Vijeća za zaštitu prirode Walesa, Eurosite-a i IUCN-a.

Priručnik daje težište osoblju zaštićenog područja, koje provodi proces izrade plana upravljanja za njihovo zaštićeno područje i potpuno sudjeluje u tome. To je presudno kako bi osoblje, koje bi proizvedeni plan trebalo primjenjivati, taj plan razumjelo, usvojilo i podržalo.

Idealno, proces bi trebala voditi osoba sa iskustvom u izradi planova upravljanja. To treba biti onaj tko može osigurati daljnju tehničku podršku i smjernice za tim zaštićenog područja dok napreduju kroz različite stadije procesa i provode njime obuhvaćene aktivnosti.

1.2 Što uključuje ovaj priručnik Postoji mnoštvo dokumenata koji daju temeljit uvid i potvrđuju potrebu izrade planova upravljanja za zaštićena područja (vidi popis literature). Ovaj priručnik ne ponavlja ono što je već napisano u tim dokumentima, već daje jednostavne i jasne smjernice za voditelje zaštićenih područja.

U kontekstualnom smislu, priručnik sadrži objašnjenja bitnih tehničkih pojmova. Osnovni tekst obrađuje:- strukturu plana upravljanja, - smjernice za postupnu izradu visokokvalitetnog

plana upravljanja usklađenog s domaćim i međunarodnim standardima,

- detaljan oblik strukture i prezentacije plana, - obrasce za pomoć pri provođenju svakog pojedinog

stadija procesa planiranja.

1.3 Što priručnik ne uključujePriručnik ne sadrži pojedinosti sadržaja konačnog plana upravljanja, a ni upute za upravljanje zaštićenim područjem. Opisuje pokretanje izrade jasnoga plana, ali ne opisuje u detalje što bi plan trebao sadržavati. To će se naravno razlikovati za svako zaštićeno područje, ali ako se proces pažljivo prati, trebalo bi doći do skupa logičnih ciljeva i aktivnosti.

1 Uvod i kontekst


1.4 Služenje priručnikomPriručnik je sastavljen kao niz poglavlja koja voditelje zaštićenog područja vode kroz logičan proces postupne izrade plana upravljanja, uključujući bitan zadatak uključivanja različitih dionika u proces. Svako poglavlje izloženo je tako da dopušta voditeljima zaštićenog područja da se udube u sadržaj tražeći smjernice, podršku i praktične vježbe za dovršavanje svakog stadija procesa planiranja. U svrhu lakog korištenja, ključna mjesta istaknuta su određenim bojama, kako slijedi:

Prilog A sadrži niz obrazaca kojima bi se trebalo koristiti za bilježenje rezultata svakog stadija procesa planiranja. Bitno je da se obrasci popunjavaju jedan za drugim, a prije prelaska na sljedeći stadij procesa. Slijedeći priručnik i koristeći se obrascima, voditelj zaštićenog područja bit će u mogućnosti organizirati i razviti dobar plan. Međutim, očekivano je da se situacije u različitim područjima razlikuju, i možda će biti potrebno neke obrasce prilagoditi kako bi se zadovoljili određeni lokalni uvjeti i potrebe.

Informacijski okviridefiniraju važne pojmove i koncepcije, te pojašnjavaju svrhu pojedinih dijelova plana.

Akcijski okviropisuju što se mora učiniti kako bi se razvio svaki dio plana, koliko dugo bi to trajalo te koga bi trebalo uključiti. Okviri aktivnosti također donose prijedloge za vođenje procesa izrade planova upravljanja kroz sudjelovanje različitih dionika.

Rezultatni okvirisadrže materijale potrebne za proces planiranja i primjere rezultata toga procesa, uključujući primjere iz planova izrađenih u Hrvatskoj.

2 Uvod i kontekst

2.1.1 Defi nicija plana upravljanja

U svom najjednostavnijem obliku plan upravljanja je dokument koji jasno određuje svrhu zaštićenog područja, što je potrebno postići kako bi se ta svrha ispunila (strategija) te aktivnosti koje treba provesti kako bi se to ostvarilo. Međutim, plan je više od samog strategijskog dokumenta koji leži na polici. To je oruđe koje svakodnevno treba upotrebljavati pri usmjeravanju djelatnika Parka ka uspješnom i učinkovitom djelovanju prema jasnom cilju zaštićenog područja.

Planiranje upravljanja je više od razvijanja dokumenta. To je neprekinuti proces koji napreduje kroz stadije: • prethodnog istraživanja i prikupljanja podataka, • analize i procjene podataka, • izrade i provedbe strateškog i akcijskog plana, • praćenja provedbe, • prilagodbe budućeg upravljanja temeljem rezultata praćenja.

To se može izraziti kao jednostavan ciklus prikazan u Informacijskom okviru 1.

2 Načela planiranja upravljanja

2.1 Složenost suvremenog upravljanja zaštićenim područjimaUpravljanje zaštićenim područjem složeno je te voditelji usporedno obavljaju brojne zadatke. Često trebaju djelovati u smjeru ispunjavanja nekoliko potreba te se baviti s interesnim grupama i dionicima u širokom rasponu. Voditelj zaštićenog područja stoga treba mnoge vještine, kombinirajući ulogu znanstvenika, policajca, socijalnog radnika, učitelja, političara, administratora, ekonomista i diplomata!

Uz mnoge odgovornosti, voditelji zaštićenih područja mogu biti preopterećeni i često u situaciji da moraju reagirati na suprotstavljene i pokatkad bespotrebne zahtjeve. To je frustrirajuće, budući da bi voditelj zaštićenog područja trebao djelovati proaktivno prema ciljevima upravljanja zaštićenim područjem, kao što je određeno domaćim zakonodavstvom i IUCN-ovom kategorizacijom. Kako bi se izišlo nakraj sa složenošću i zahtjevima posla, doista veliku pomoć daje plan koji utvrđuje ciljeve i način njihovog ostvarenja.

Ako ne postoji opći plan

upravljanja, aktivnosti zaštite,

razvoja i korištenja parka

događaju se slučajno, često

kao odgovor na političke

pritiske, pridajući malo važnosti

posljedicama za budućnost.

Rezultat će najvjerojatnije biti

izgubljena prilika i nepovratna

šteta počinjena na resursima i

vrijednostima parka

(Young i Young, 1993).

Proces planiranja trebao bi odražavati definiciju planiranja upravljanja,

prilagođenu prema Alexanderu (1993) – “Neprekinuti proces koji s vremenom

omogućava stvarno i učinkovito upravljanje lokalitetima, vrstama i krajobrazima.”

INFORMACIJSKI OKVIR 1:

Ciklus planiranja upravljanja

��

��

��

��

��

��

�

��

��

��

��

��

�

Planiranjeupravljanja


2.1.2 Deset važnih preporuka za izradu uspješnog plana upravljanja

Prije izrade plana korisno je obratiti pozornost na ono što može pomoći kako bi se isplatilo vrijeme i trud uloženi u proces. Deset preporuka u Informacijskom okviru 2 temelje se na Appletonovu (2001) iskustvu s planiranjem upravljanja širom svijeta.

Planiranje upravljanja trebalo bi biti:

1. Temeljeno na preuzetoj obvezi. Prije početka izrade plana, djelatnici Parka i njihovi voditelji trebali bi razumjeti i biti predani načelu i ciljevima planiranja upravljanja te shvaćati koristi koje će im plan donijeti.

2. Usmjereno na proces. Od samog početka planiranje upravljanja treba smatrati procesom, a ne proizvodom. Konačan rezultat planiranja upravljanja ne treba gledati samo kao dokument plana.

3. Razvijeno lokalno i uz suradnju. Oni koji upravljaju područjem trebali bi se usko uključiti u izradu plana: plan im ne smije biti dostavljen kao gotov dokument konzultanata i uprave. Oni sa znanstvenim, administrativnim ili tehničkim zanimanjem ili strukom, kao i lokalni dionici moraju se uključiti i pridonijeti procesu planiranja.

4. Prave veličine. Planovi ne moraju biti dugački da bi bili dobri; veličina plana treba odražavati veličinu i složenost područja. Za mali prirodni rezervat bilo bi dovoljno i nekoliko stranica.

5. Dostupno korisnicima. Pisana verzija samog plana trebala bi biti jasan i dostupan radni dokument koji osoblje Parka i ključni dionici razumiju i kojim se mogu svakodnevno koristiti.

6. Prikladno. Priroda samog plana trebala bi, koliko god je to moguće, odražavati tekuću uspostavljenu praksu te procedure i pristupe donošenju

odluka, sudjelovanju i vodstvu. To ne znači da plan ne bi trebao izložiti nove ideje i dokazano dobru praksu iz nekog drugog područja, ali ako bude smatran preradikalnim ili preugrožavajućim, može se dogoditi da ne bude prihvaćen.

7. Prilagodljivo. Na plan treba gledati kao na dokument o radnoj viziji i smjernicama za ono što treba učiniti. Odluke plana moraju se temeljiti na najboljem dostupnom znanju, iskustvu i stručnosti. Međutim, plan ne mora nastojati biti sveobuhvatan i davati konačna rješenja svih problema na koje upućuje. U mnogim slučajevima može biti potreban eksperimentalan, prilagodljiv pristup, a proces planiranja treba podrazumijevati mogućnost prilagođavanja, mijenjanja i dopunjavanja svojih komponenti kao odgovor na promjenjive uvjete.

8. Realistično. Planom treba utvrditi idealni cilj i prema njemu težiti, ali također i prepoznati i baviti se realnošću tekućih okolnosti.

9. Održivo. Plan bi trebao uključivati sastavnice koje potvrđuju stalnost i bitnost njegove provedbe. Njime treba planirati i njegovu vlastitu održivost, a ne samo održivost područja na koje se odnosi.

10. Službeno. Park i odgovarajuće nadležno tijelo trebaju službeno usvojiti plan i proces planiranja, uz podršku ključnih dionika.

INFORMACIJSKI OKVIR 2: Deset preporuka za proces izrade plana upravljanja


2.2 Ključne odrednice pri izradi planova upravljanjaPrije započinjanja procesa izrade plana, korisno je razumijeti neke važne odrednice i pristupe o kojima će se raspravljati u sljedećim poglavljima.

2.2.1 Prilagodljivo upravljanje

Ovo je pojam koji se sve više upotrebljava u planiranju i upravljanju zaštitom prirode. Prilagodljivo upravljanje podrazumijeva dinamičnost i promjenjivost planiranja i provedbe aktivnosti zaštite prirode. Tome je tako jer upravljanje u zaštiti prirode nije egzaktna znanost, stoga što: • postoji mnogo varijabli – Ne može se istovremeno

proučavati svaka pojedinost zaštićenog područja, a kamoli razumjeti sve interakcije koje se događaju.

• nikad ne možemo imati dovoljno informacija - Svako istraživanje u zaštićenom području često stvara više novih pitanja nego što donosi odgovora.

• ekosustavi su vrlo složeni i promjenjivi - Vrlo je teško predvidjeti i planirati pojavu i utjecaj kratkoročnih lokalnih promjena kao što su požari ili poplave, ili dugoročne trendove kao što su klimatske promjene.

• ljudski sustavi vrlo su složeni i promjenjivi - Politički, gospodarski, društveni, pa čak i tehnološki čimbenici mogu imati iznenadne i dramatične posljedice za zaštićeno područje.

Zbog svega toga, ne možemo pretpostaviti da će bilo koja aktivnost upravljanja, koju planiramo provesti, sigurno dati rezultat koji želimo. Ako naše aktivnosti ne budu postizale željeni učinak, čim to bude uočeno treba ih po potrebi prilagoditi. Planom upravljanja trebalo bi stoga isplanirati i način praćenja učinaka aktivnosti, kako bismo ih mogli prilagoditi i izmijeniti u skladu s mijenjanjem uvjeta. To je prilagodljivo upravljanje u svom najjednostavnijem obliku.

2.2.2 Praćenje (monitoring) i korištenje pokazatelja

S obzirom na to da je planiranje upravljanja stalni proces i da bi upravljanje trebalo biti prilagodljivo, ukazuje se potreba za mjerenjem učinaka planom propisanih aktivnosti, te njihovog kombiniranja kako bi se postigao cilj. Tu je važno koristiti se pokazateljima. Informacijski okvir 3 prikazuje nekoliko različitih vrsta pokazatelja.

INFORMACIJSKI OKVIR 3: Mjerljivi pokazatelji za praćenje

Mjerljivo Definicija Primjer i bilješke

1. Ulazne informacije

Količina sredstava uloženih u aktivnost

Količina novca utrošenog na stručno osposobljavanje nadzornika u ParkuMjerenje ulaznih informacija tek bilježi ono što je uloženo, a ne i rezultate toga ulaganja. Ulazne informacije slab su pokazatelj uspjeha.

2. Aktivnost Korištenje vremena i sredstava za obavljanje aktivnosti

Broj nadzornika koji su pohađali program osposobljavanjaPokazatelji aktivnosti mogu biti korisni u bilježenju angažmana posvećenog određenoj aktivnosti, ali ne razmatraju kakav je učinak taj angažman ostvario.

3. Proizvod Specifični proizvodi aktivnosti

Priručnik za stručno osposobljavanje nadzornika izrađen kao proizvod programa stručnog osposobljavanjaProizvodi mogu biti na vrijeme dokumentirani, te znače jasne i korisne pokazatelje dovršenja aktivnosti, ali uglavnom ne mjere njihov učinak.

4. Rezultat/ ishod Specifični rezultati aktivnosti

Nadzornici stručno obavljaju ophodnju i provedbu zakonskih odredaba. Rezultatima se mjere specifične promjene uvjeta nastale kao posljedica aktivnosti. To su vrlo korisni pokazatelji, ali teže ih je izmjeriti.

5. Utjecaj Posljedice rezultata aktivnosti

Nedopušteni lov je smanjen, a uspješno kažnjavanje lovokradica je u porastu.Utjecaj mjeri širu promjenu uzrokovanu nekom aktivnošću, a često i njen doprinos ostvarenju ciljeva i svrhe plana. To su korisna mjerenja, ali ih je često vrlo teško kratkoročno pratiti.

Pokazatelji vrste 4 i 5 uglavnom su najkorisniji, budući da doista pokazuju što je postignuto planom, umjesto da samo bilježe što je učinjeno slijedeći plan. U nadolazećim poglavljima sadržane su specifične smjernice o primjeni pokazatelja na ciljeve i aktivnosti.


2.2.3 Sudjelovanje dionika: Omogućavanje ostalima da sudjeluju u planiranju i donošenju odluka

Sudjelovanje dionika podrazumijeva mogućnost da oni koji su izravno ili posredno povezani s planom ili programom (dionici) mogu pridonijeti razvoju plana svojim stavovima, znanjem, iskustvom ili idejama. Sudjelovanje dionika je moćno i važno oruđe. Temelji se na uvjerenju da će ljudi koji su bili uključeni u proces biti bolje informirani za donošenje odluka o načinima korištenja prirodnih resursa i zaštićenog područja te svog utjecaja na njih.

Uključivanje dionika u proces (participacijski pristup) postalo je uvriježeno u zaštiti prirode i upravljanju zaštićenim područjima u posljednjih petnaestak godina. Voditelji zaštićenih područja shvatili su da isključivanje lokalnih ljudi iz donošenja odluka rezultira manjkom podrške te pokatkad neprijateljstvom prema zaštićenom području. Sudjelovanje dionika u planiranju upravljanja ima neke jasne prednosti, ali i neke rizike (Informacijski okvir 4).

INFORMACIJSKI OKVIR 4: Prednosti i rizici sudjelovanja dionika

Prednosti Rizici

• U procesu planiranja pojavljuju se bolje informacije, vještine i različiti stavovi.

• Razumijevanje istinskih stavova različitih dionika može planove učiniti stvarnijima, djelotvornijima i održivijima.

• Sudionici postaju svjesniji problema, sredstava i mogućnosti.

• Uključivanje u proces može potaći podršku provedbi plana.

• Veze se mogu učvrstiti, a dijalog ojačati.

• Neke skupine ili pojedinci možda nisu opušteni u otvorenom izražavanju svojih stavova u službenim situacijama.

• Voditelji zaštićenih područja mogu sudjelovanje shvaćati kao prijetnju ako smatraju da će to oslabiti njihovu moć odlučivanja.

• Loša komunikacija i dijalog mogu potkopati proces sudjelovanja dionika.

• Možda će biti potrebno napraviti neke kompromise u ciljevima zaštite, pri čemu usmjeravanje na proces sudjelovanja dionika može oslabiti usmjerenost na tehnička pitanja.

• Sudjelovanje ne znači da svatko može dobiti što želi. Proces može stvoriti nestvarna očekivanja i donijeti razočarenja.

Često korištena vrsta analize poznaje sedam oblika sudjelovanja, u rasponu od pasivnog pružanja informacija dionicima do dionika koji aktivno preuzimaju usmjeravanje procesa. Informacijski okvir 5 navodi i upućuje na sedam oblika sudjelovanja.

INFORMACIJSKI OKVIR 5: Sedam načina uključivanja dionika (Pretty, J.N. et al., 1995)

Način sudjelovanjaa. Pružiti ljudima informacijeb. Zatražiti specifične

informacije od drugih c. Konzultirati/prikupiti

informacije/stavove ljudi (kroz otvorene ili posebne sastanke, okrugle stolove)

d. Ponuditi naknadu ili na drugi način potaknuti ljude na prikupljanje informacija ili provedbu određenog istraživanja

e. Uključiti ljude u radne skupine kako bi se dobile povratne informacije o specifičnim pitanjima

f. Uključiti ljude u analizu problema i usmjeravanje procesa (radionice)

g. Neposredno uključiti ljude u razvoj projekata, donošenje odluka, i/ili proces usvajanja plana

NAJPASIVNIJI

NAJAKTIVNIJI

Voditelji zaštićenih područja bi trebali poticati najaktivniji oblik sudjelovanja koji je prikladan i realističan s obzirom na njihovu situaciju. Razina sudjelovanja također će varirati s obzirom na ciljeve pojedinih aktivnosti i relativnu ulogu/važnost različitih dionika za svaku aktivnost.


2.2.4 Dionici

Participacijski pristup zahtijeva uključivanje “zainteresiranih ljudi” u širokom rasponu, koji se često nazivaju “dionicima”. Drugi pojam koji se uobičajeno upotrebljava jest “interesne skupine”. Informacijski okvir 6 daje službeniju definiciju dionika.

INFORMACIJSKI OKVIR 6: Definicija dionika

Rani doseljenici običavali su obilježavati zemlju na koju su polagali pravo štapom (drvenim kolcem) zabijenim u zemlju. Stoga je dionik doslovno onaj tko potražuje komad zemlje ili resurse koji se nalaze na njemu. (Opaska: iz engleskog Stakeholder – vlasnik kolca)

Danas su dionici oni koji imaju neposredan, značajan i specifičan interes za određeno područje ili prirodne resurse. • Dionici su obično svjesni svojih vlastitih interesa za upravljanje područjem ili prirodnim resursima.

• Dionici obično imaju specifično znanje i vještine za takvo upravljanje, i u mogućnosti su koristiti se njima.

• Dionici su obično voljni uložiti specifična sredstva za takvo upravljanje.

(Prilagođeno prema Borini-Feyerabend, 1997)

2.2.5 Zone i zoniranje

Mnoga zaštićena područja utvrđuju niz zona upravljanja, među kojima svaka naglašava određene vrste namjene. Time se na strukturirani način u širokom rasponu pomiruju potrebe upravljanja i zahtjevi za korištenjem. Zaštićeno područje vjerojatno će imati dvije glavne vrste zona:

2.2.5.1 Zakonski određene zone

To su zone koje su službeno utvrđene propisom kojim je uspostavljeno zaštićeno područje. Plan upravljanja trebao bi jasno upućivati na te zone i odgovarajuće zakonske odredbe za upravljanje njima.


2.2.5.2 Zone upravljanja

Zone upravljanja mogu obuhvaćati isto područje kao i zakonom određene zone. Međutim, u mnogim slučajevima one mogu biti različite, osobito tamo gdje se granice staništa, značajke krajobraza i područja vrsta ne poklapaju sa zakonski određenim granicama, ili gdje se javljaju složeni oblici iskorištavanja zemljišta, kao što je sezonska ispaša.

Korisno je da osoblje parka i prostorni planeri zajednički utvrđuju potrebe upravljanja zaštićenim područjem, te utvrde i kartiraju odgovarajuće zone upravljanja. Uobičajene vrste zona detaljno su prikazane u Informacijskom okviru 7.

INFORMACIJSKI OKVIR 7: Raspon mogućih zona u zaštićenom području Zona

(može ili ne mora biti zakonski određena)

Uobičajeni ciljevi i prioriteti upravljanja Uobičajeni upravljački pristup

Zone upravljanja unutar zaštićenog područjaZona temeljne zaštite • Potpuni prioritet za očuvanje vrsta, staništa,

ekosustava, reljefnih oblika i krajobraza • Uglavnom dopušta samo ograničeno,

neometajuće praćenje za potrebe upravljanja i istraživanje

• Potpuna zaštita kroz ophodnju, provedbu zakonskih ograničenja i praćenje

• Izostanak bilo kakvih objekata koji bi omogućili pristup ili korištenje

Zona divljine/Zona bez intervencije

• Namijenjena zaštiti prirode, održanju vrijednosti prirodnog krajobraza i tihom uživanju u prirodi i prirodnim područjima.

• Uglavnom dopušta odvijanje prirodnih procesa uz minimalnu intervenciju upravljanja i bez razvoja infrastrukture.

• Uglavnom dopušta mjerenje, istraživanje i praćenje te kontrolirane rekreacijske aktivnosti malog utjecaja i učestalosti, s tek nekoliko objekata.

• Zaštita kroz ophodnju i provedbu strogo definiranih pravila korištenja

• Pružanje osnovnih informacija te interpretacija sadržaja izvan lokacije

• Objekti koji omogućuju pristup i korištenje, ali bez trajnih i umjetnih struktura

Zona intenzivnog korištenja • Dostupna te idealno manje osjetljiva područja koja mnogobrojnim posjetiteljima omogućuju da, unutar prihvatljivih granica, koriste područje i uživaju u njemu.

• Nudi organiziranu rekreaciju s odgovarajućim objektima za posjetitelje, interpretacijskim i edukacijskim objektima te reguliranim komercijalnim aktivnostima.

• Infrastrukturni objekti uprave Parka također su često smješteni u ovoj zoni.

• Pružanje detaljnih informacija te interpretacija sadržaja na samoj lokaciji

• Osiguranje kvalitetnih objekata i infrastrukture za posjetitelje i ostale korisnike

• Korištenje i provedba definiranih pravila za korisnike

• Prihvaćanje umjerenog utjecaja korisnika

Enklave ili koridori intenzivnog korištenja

• Omogućuje velikom broju ljudi posjećivanje specifičnih lokacija unutar zaštićenog područja koje može biti unutar ograničenih zona (uglavnom vjerske ili kulturne lokacije).

• Organizirano i regulirano posjećivanje često dopušteno u specifična i značajna doba godine (vjerska i kulturna događanja).

• Osiguranje objekata za kontrolirani pristup strogo definiranim putevima u specifičnim razdobljima i prigodama

Enklave ili koridori razvoja • Omogućuje stalan rad razvojnih objekata unutar većeg broja ograničenih zona.

• Primjeri uključuju strujna postrojenja, glavne ceste, vojna vježbališta, u dogovoru s korisnicima i njihovim postojećim pravima korištenja.

• Tijesna povezanost s voditeljima pojedinih lokaliteta u enklavama

• Vrlo jasno utvrđene granice i ograničenja korištenja

• Redovito praćenje stanja Zone upravljanja koje mogu biti unutar ili izvan zaštićenog područja

Zona utjecaja (buffer zona) • Služi povezivanju istraživanja, edukacije, turizma, održivog korištenja i razvoja te tradicionalnih aktivnosti

• Promicanje i podrška odvijanju neometajućih, održivih aktivnosti koje neće naštetiti zaštićenom području

• Dopušta ograničeni gospodarski razvoj i razvoj naselja, temeljen na utvrđenim smjernicama zaštite okoliša i oblikovanja prostora

• Suradnja s ostalim institucijama nadležnima za upravljanje zemljištem i lokalnim korisnicima resursa

• Poticaji i savjetodavna pomoć za lokalno stanovništvo

• Interpretacija, osvješćivanje i edukacija lokalnog stanovništva i posjetitelja


INFORMACIJSKI OKVIR 7: Raspon mogućih zona u zaštićenom području Zona

(može ili ne mora biti zakonski određena)

Uobičajeni ciljevi i prioriteti upravljanja Uobičajeni upravljački pristup

Tranzicijska zona/ zona održivog razvoja (područja koja graniče s upravljanim područjem)

• Ne uvijek potpuno definirano područje koje okružuje Park

• Naglasak na poticanju održivih i okolišu prihvatljivih razvojnih aktivnosti, koje povezuju Park s okolnim područjem

• Poticaji, suradnje, partnerstva, smjernice za planiranje

• Posredna zaštita i praćenje stanja • Osvješćivanje i edukacija • Poticaji i informiranje • Suradnja/ konzultiranje s

prostornim planerima, tijelima lokalne uprave, lokalnim gospodarstvenicima, lokalnim zajednicama i ostalim dionicima

Ekološke zone • Zaštita areala vrsta, staništa i ekosustava koji se prostiru izvan granica parka (npr. vodeni ekosustavi, porječja, veliki sisavci i ptice selice)

• Održanje stalne povezanosti krajobraza; izbjegavanje fragmentacije; održavanje izvornih populacija izvan zaštićenog područja; spriječavanje unosa onečišćavala u zaštićeno područje

• Suradnja/konzultiranje s prostornim planerima, tijelima lokalne uprave, lokalnim zajednicama i ostalim dionicima, međunarodnim agencijama i ostalim zemljama

• Doprinos lokalnom i regionalnom prostornom planiranju

Zone kulturološkog značenja • Zaštita kulturoloških obrazaca i održive tradicionalne prakse naroda na čijem se prostoru nalazi zaštićeno područje (npr. nomadski ili sezonski stočari)

• Poticanje održanja tradicionalne prakse koja je u skladu sa ciljevima zaštićenog područja

• Konzultiranje s različitim kulturološkim i lokalnim skupinama i njihovim čelnicima

Zone utjecaja, izvan zaštićenog područjaZone državnog utjecaja • Stalna zaštita prirode i okoliša na regionalnoj

razini • Promicanje suradnje i koordinacije u zaštiti

prirode na regionalnoj i državnoj razini

• Usklađivanje aktivnosti upravljanja s radom ustanova nadležnih za regionalno i nacionalno prostorno planiranje

Zone međunarodnog utjecaja

• Stalna zaštita prirode i okoliša na međunarodnoj razini

• Promicanje međunarodne suradnje i koordinacija aktivnosti zaštite prirode

• Suradnja i doprinos radu međunarodnih konvencija, ugovora i organizacija (npr. IUCN, UNESCO, Konvencija o biološkoj raznolikosti, Ramsarska konvencija)

Zona osvješćivanja • Bez definiranih granica • Jačanje svijesti i podrške zaštiti prirode i samom

zaštićenom području

• Promidžba, oglašavanje, informiranje javnosti, internetske stranice parka


3 Pregled plana upravljanja

3.1 Sažetak planiranja procesaPrije započinjanja plana korisno je imati pregled cjelokupnog procesa planiranja upravljanja. Dijagram toka u Informacijskom okviru 8 sažima 15 stadija procesa te objašnjava pojedinosti korištene terminologije.

INFORMACIJSKI OKVIR 8: Sažetak procesa planiranja

1. PRIPREMITE SE Za planiranje Utvrdite zakonski kontekst planiranja

Okupite i informirajte tim za izradu planaIzradite plan sudjelovanja dionika

Informirajte dionike i prikupite njihova gledišta i mišljenjaDogovorite zone upravljanja i šire granice

⇓

2. i 3. Prikupite i uredite INFORMACIJEPovežite odjeljke Uvod i opis stanja te Opis zaštićenog područja.

⇓

4 . Odredite OPĆI CILJ Plana upravljanjaOPĆI CILJ je opis idealnog budućeg stanja cijeloga Parka u dugoročnom razdoblju i kao rezultat primjene plana.

⇓

5. Utvrdite glavne TEME planaTema je odjeljak plana koja obrađuje međusobno srodan skup pitanja

⇓

6. Obavite VREDNOVANJE svake temeVrednovanje je jasna analiza, temeljena na prikupljenim informacijama, koja opravdava sve kasnije ciljeve i poduzete aktivnosti.

⇓

7. Utvrdite jedan ili više CILJEVA i POKAZATELJA za svaku temuCiljevi su jasni opisi onoga što je planom potrebno ostvariti, i to barem za vrijeme trajanja plana (obično je to 5 godina).

Pokazatelji pomažu izmjeriti ostvarenje cilja.⇓

8. Podijelite svaki cilj na PODTEMEPodteme su sastavnice teme koje se odnose na specifični skup uvjeta.

⇓

9. Odaberite najbolju OPCIJU UPRAVLJANJA za bavljenje svakom od podtema.Upravljačke varijante su različiti pravci djelovanja koji se mogu primijeniti kako bi se ostvario cilj.

⇓

10. Utvrdite odgovarajuće upravljačke AKTIVNOSTI i POKAZATELJE za svaku od podtemaAktivnosti su zadaci ili koraci koje je potrebno poduzeti kako bi se na svaku podtemu primijenila određena upravljačka varijanta i

pridonijelo ostvarenju cilja. ⇓

11. Odredite i isplanirajte AKCIJE PRAĆENJA (Monitoringa)Praćenje stanja jest mjerenje utvrđenih pokazatelja kako bi se utvrdilo ostvaruje li plan svoj cilj.

⇓

12. .Za svaku aktivnost utvrdite njezin PRIORITET i RASPORED provedbe, te ključne SURADNIKEPrioritizacija jest odluka o tome koliko je bitno dovršenje svake aktivnosti.Terminski plan prikazuje planirano vrijeme provedbe pojedinih aktivnosti.

⇓

13. Utvrdite RESURSE potrebne za svaku aktivnostResursi uključuju rad osoblja, rukovoditelja, lokalna znanja, novac, opremu i infrastrukturu

Proračun je tablica koja prikazuje troškove predviđene za provedbu i praćenje uspješnosti provedbe plana upravljanja⇓

14. Osigurajte SUGLASNOST i USVAJANJE PLANA te OBJAVITE PLANUpotpunite preostale odjeljke

Tehničke i službene konzultacijeKonzultacije s javnošću

Dopunite planZatražite formalno usvajanje

Objavite, distribuirajte i službeno prikažite plan ⇓

15. Izradite GODIŠNJI PLAN RADAGodišnji planovi rada podrobno opisuju specifične zadaće za svaku godinu provedbe

⇓


3.2 Sadržaj plana upravljanjaNa temelju procesa sažetog u Informacijskom okviru 8, plan upravljanja trebao bi sadržavati barem sljedeće osnovne rubrike:

REZULTATNI OKVIR 1: Sadržaj osnovnog plana upravljanja1. POGLAVLJE: UVOD I KONTEKST 1.1 Kratak opis plana, njegovih ciljeva i zadataka 1.2 Cilj i kategorije zaštite zaštićenog područja 1.3 Pravni temelj za status zaštićenog područja i izradu plana 1.4 Proces izrade plana 1.5 Procedura za izmjene i dopune plana 2.6 Procedura za provedbu plana 2. POGLAVLJE: OPIS ZAŠTIĆENOG PODRUČJA 2.1 Opće informacije (uključujući zonaciju) 2.2 Fizički okoliš 2.3 Biotički okoliš 2.4 Društveno-gospodarske i kulturološke informacije: Povijesni prikaz 2.5 Društveno-gospodarske i kulturološke informacije: Sadašnje stanje 2.6 Korišteni izvori i dodatne informacije 3. POGLAVLJE: GLAVNI CILJ, TEME I POSEBNI CILJEVI Cilj upravljanjaTeme upravljanja

Teme koje treba uključiti: Upravljanje i zaštita vrsta i staništa, Turizam i rekreacija, Jačanje svijesti, Informacija i edukacija, Održivo korištenje, Razvoj zajednice, Učinkovito upravljanje i administracija, Praćenje stanja, te ostale posebne stavke u vezi sa zaštićenim područjem

Tema A (npr. Upravljanje i zaštita vrsta)• Vrednovanje/Obrazloženje – za temu• Cilj – teme • Akcije – potrebne za ostvarenje ciljeva

Teme B, C, D, itd.• Vrednovanje/Obrazloženje • Cilj • Akcije 4. POGLAVLJE: PROVEDBA4.1 Prioriteti i raspored 4.2 Resursi i proračun

Prema ovim rubrikama sljedeća poglavlja opisuju pojedinosti procesa izrade plana. Sudjelovanjem dionika proces će biti usmjeren izradi razumljivog i detaljnog plana. Za manje i jednostavnije lokacije, ili ako je bitno da se prva verzija plana izradi vrlo brzo, proces se može skratiti; međutim, trebalo bi zadržati istu strukturu i nazive poglavlja.


3.3 Vremenski okvir za izradu plana upravljanja Razvoj kvalitetnog plana iziskuje znatno ulaganje vremena. Intenzivnim angažmanom nacrt se plana može izraditi za nekoliko tjedana. Međutim, cjelokupni proces realno može potrajati između 12 i 18 mjeseci, ako se obavlja usporedo s ostalim aktivnostima. S obzirom na postojanje drugih radnih zaduženja, preporučljivo je da se za izradu plana upravljanja predvidi barem 12 mjeseci. Mogući raspored prikazan je u Informacijskom okviru 9.

INFORMACIJSKI OKVIR 9: Prijedlog plana rada za izradu plana upravljanja AKTIVNOST 1. Mjesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12Priprema za planiranje Metoda/tko• Utvrđivanje zakonskog i političkog okvira Istraživački projekt

• Okupljanje središnjeg tima Odabir od strane ravnatelja parka

• Izrada plana sudjelovanja dionika Sastanak središnjeg tima

• Informiranje dionika i prikupljanje njihovih stavova

Radionica za dionike

• Utvrđivanje zona upravljanja Radionica središnjeg tima

Prikupljanje informacija Pojedinačni zadaci, izvješće za cijelu skupinu• Sastavljanje uvoda i konteksta

• Sastavljanje opisa lokacije

Izrada plana upravljanja Sastanak središnjeg tima s pozvanim suradnicima• Utvrđivanje općeg cilja plana

• Utvrđivanje glavnih tema plana

• Vrednovanje informacija za svaku temu Male radne skupine koje izvješćuju cijelu skupinu

• Popisivanje posebnih ciljeva i određivanje pokazatelja

Sastanak središnjeg timaZadaci za malu radnu skupinu, sa izvješćem za cijelu skupinu

• Utvrđivanje tema za svaki cilj

• Utvrđivanje najbolje opcije upravljanja za svaku podtemu • Određivanje aktivnosti, njihovo vrednovanje i usklađivanje sa ciljevima te pridruživanje pokazatelja • Utvrđivanje i planiranje aktivnosti praćenja provedbe

Sastanak središnjeg tima s pozvanim suradnicima

• Utvrđivanje prioriteta, terminskog plana i ključnih suradnika

Zadaci za malu radnu skupinu, sa izvješćem za cijelu skupinu

• Planiranje potrebnih resursa i proračuna Ravnatelj i voditelj financijskog poslovanja parka

• Razdvajanje pojedinih nacrta propisa za zaštićena područja namijenjenih pojedinačnom usvajanju

Središnji tim uz pozvane suradnike

Usvajanje, objava i distribucija

• Osigurati suglasnost i usvajanje plana Ravnatelj i uprava zaštićenog područja

• Objavljivanje plana Službeno javno predstavljanje i distribucija

• Izrada godišnjih planova rada Jedinice tima zaštićenog područja


4 Petnaest stadija procesa izrade plana upravljanja

Važno je slijediti proces prema prikazanom redoslijedu u nastavku, podrazumijevajući da je prelazak na sljedeći stadij procesa moguć tek kada prethodna aktivnost bude dovršena i odgovarajući obrasci popunjeni.


4.1 Priprema za planiranje

Postoji više važnih stadija pripreme koje valja imati u vidu:

AKCIJSKI OKVIR 1: Aktivnosti pripreme

Aktivnost Utvrditi zakonski i politički okvir za plan i unijeti odgovarajuće podatke u obrazac u Prilogu A1: Obrazac za sažetak zakonodavnog okvira

Odrediti središnji tim za planiranje i ključne savjetnike. Unijeti podatke u obrazac u Prilogu A2: Popis članova tima za izradu plana

Obaviti analizu dionika i izraditi plan njihovog sudjelovanja. Unijeti rezultate u obrazac u Prilogu A3: Obrazac za analizu dionika i u Prilog A4 Plan konzultacija s dionicima

Utvrditi ograničenja i zone upravljanja, te ih popisati u obrascu u Prilogu A5: Rezultati analize zoniranja i granica područja

Raspored Priprema može trajati 3 do 4 mjeseca, ovisno o raspoloživom vremenu.

Kadrovi Ovaj odjeljak dovršava središnji tim za izradu plana, uz ključne suradnike.

4.1.1 Postaviti zakonski i politički okvir plana

Važno je biti svjestan zakonskih i administrativnih okvira unutar kojih postoji zaštićeno područje. Oni određuju zakonski i administrativni kontekst izrade plana upravljanja te službeni proces kroz koji se plan izrađuje, odobrava i usvaja. Informacijski okvir 10 navodi osnovne propise koji se odnose na zaštićena područja u Hrvatskoj.

INFORMACIJSKI OKVIR 10: Zakonodavni okvir za zaštićena područja u Hrvatskoj Zakonodavstvo zaštite prirode u

Hrvatskoj, studeni 2005.

Zaštita prirode i svih aktivnosti u vezi s upravljanjem zaštićenim područjima bila je do početka 2004. godine u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i prostornog planiranja. Preustrojem državne uprave u siječnju 2004. godine, svi poslovi zaštite prirode prebačeni su u nadležnost Ministarstva kulture. Danas se poslovi zaštite prirode obavljaju u nekoliko različitih odsjeka u dvama ministarstvima.

Ministarstvo kulture djelatnošću Uprave za zaštitu prirode koordinira zaštitu vrsta, staništa i krajobrazne raznolikosti te je odgovorno za planiranje održivog korištenja prirodne baštine. Specifični zadaci upravljanja zaštićenim područjima u nadležnosti su Odjela za zaštićena područja u okviru te Uprave.

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, iako nije izravno uključeno u proces planiranja upravljanja zaštićenim područjima, ima izrazitu općenitu odgovornost za razvoj zaštićenih područja, koordinacijom izrade prostornih planova u uskoj suradnji sa županijskim zavodima za prostorno planiranje i djelatnošću njegove inspekcijske službe.

Državni zavod za zaštitu prirode odgovoran je za stručne poslove upravljanja zaštićenim područjima i očuvanja biološke raznolikosti.

Pri izradi plana upravljanja potrebno je imati na umu odgovarajuće nadležnosti i drugih ministarstava, regionalnih i lokalnih upravnih tijela.

Zakon o zaštiti prirode iz 2005. godine u članku 80. propisuje obvezu izrade planova upravljanja za zaštićena područja:

Upravljanje strogim rezervatima, nacionalnim parkovima, parkovima prirode, regionalnim parkovima, posebnim rezervatima i zaštićenim krajobrazima temelji se na planovima upravljanja:

• Plan upravljanja usvaja se za razdoblje od deset godina.

• Plan upravljanja postavlja razvojne smjernice, metode provedbe zaštite i očuvanja prirodnih vrijednosti zaštićenog područja, poštujući potrebe lokalnog stanovništva.

• Plan upravljanja povezuje sve fizičke i pravne osobe uključene u aktivnosti u zaštićenom području.

• Po isteku petogodišnjeg razdoblja analiziraju se rezultati primjene plana upravljanja te, ako je potrebno, plan upravljanja revidira se u skladu s procedurom određenom pri njegovom usvajanju.

Preuzeto iz Boitani, L. i Blaskovic, H. (2005)

4.1.2 Određivanje središnjeg tima za izradu Plana

Iskustvo pokazuje da su planovi koje izrade vanjska tijela ili konzultanti loše primljeni i rijetko korišteni. Štoviše, time nestaje mogućnost da se osoblje parka posve angažira u planiranju i stekne nove vještine i iskustvo. Kako bi se osiguralo najprikladnije usmjerenje i, što je najvažnije, poistovjećivanje s planom, uprava i osoblje parka trebali bi se posve angažirati u procesu njegove izrade, koji bi trebao voditi posebno odabran središnji tim parka.

Središnji tim za planiranje važno je odrediti na samom početku procesa. Središnji tim trebao bi zajednički djelovati u vođenju cjelokupnog procesa izrade plana upravljanja. Oni bi trebali voditi proces uključivanja dionika te preuzeti vodstvo u razvoju, pisanju, uređivanju i objavljivanju plana. Neizbježno, tim neće imati sve tražene vještine i znanje za skiciranje svakog aspekta plana, te će stoga biti nužno konzultirati velik broj specijalista, interesnih skupina i pojedinaca. Veličina središnjeg tima ovisi o zaštićenom području. Preporučeni sastav skupine prikazan je u Informacijskom okviru 11.

INFORMACIJSKI OKVIR 11 : Preporučena struktura središnjeg tima za izradu plana upravljanja zaštićenog područja

• Stručni voditelj Parka• Ključni član uprave Parka kao predstavnik biološke struke • Ključni član uprave Parka kao predstavnik ostalih

prirodoznanstvenih struka • Ključni član uprave Parka kao predstavnik stručnjaka

društvenih znanosti • Ključni član uprave Parka kao predstavnik nadzorne službe i

nespecijaliziranog osoblja

U zaštićenim područjima s malim brojem zaposlenih (npr. park prirode), sljedeći se profili po potrebi mogu povremeno pridruživati timu. Za veća zaštićena područja (npr. nacionalne parkove) oni mogu biti stalni članovi tima:

• Imenovani pojedinci iz Znanstvenog vijeća i Savjetodavnog odbora,

• Prostorno planiranje / predstavnici državnog sektora,• Ostali pojedinci i dionici čiji doprinos, znanje i/ili stručnost

mogu biti važni i čiji je neprekidni doprinos procesu važan i moguć,

• Ako je moguće, uključiti predstavnike vaših ključnih dionika (vidi nastavak teksta).

Važno je da su članovi središnjeg tima u mogućnosti ulagati vrijeme i trud u vođenje procesa planiranja kroz cjelokupni ciklus planiranja. Ako pojedinci nisu u mogućnosti udovoljiti toj obvezi, za njih je bolje ne biti u središnjem timu. Njima će se, dakako, dati druge mogućnosti kako bi kroz radionice i konzultacijama pridonijeli planu.

Čim se tim uspostavi, trebao bi prikupiti što je moguće više informacija i barem se jednom sastati radi upoznavanja s procesom i njegovim zahtjevima. Središnji tim trebao bi se zatim sastati sa svim osobljem Parka. Bitno je da svatko u timu razumije proces prije negoli on započne.


4.1.3 Analiza dionika i plan sudjelovanja

Koristeći se prikazom sljedeće tablice kao smjernicom, treba utvrditi glavne skupine dionika za zaštićeno područje. a. Za svaku skupinu popisati sve potrebne podskupine

kako bi bili uključeni svi interesi. b. Razmotriti mogući pozitivni ili negativni utjecaj na

park ili plan u svakoj podskupini.

c. Razmotriti mogući pozitivni ili negativni utjecaj parka na svaku podskupinu.

d. Zatim razmotriti koliko važno će za tu skupinu biti uključenje u proces planiranja. Također razmotriti načine na koji će oni biti uključeni u izradu plana.

e. Ispisati analizu na papir i učiniti je dostupnom svim sudionicima planiranja.

INFORMACIJSKI OKVIR 12: Okvir za analizu dionika

Popisati skupine i podskupine dionika. Navedeni nazivi služe kao smjernice i trebalo bi ih zamijeniti konkretnim ustanovama, agencijama, skupinama, državama, itd.

Kratki opis poveznica između dionika i zaštićenog područja

Utvrditi traženu razinu sudjelovanja za svaku skupinu dionika koristeći se kategorijama iz Informacijskog okvira 5. Samo prikupiti informacije, ili se konzultirati i tražiti mišljenja.

Lokalne ustanove nadležne za upravljanje područjem (npr. uprava Parka, šumarije, itd.)

Lokalna uprava, npr. lokalni gradonačelnici

Državna uprava

Savjetodavna tijela, npr. Znanstveni odbor

Lokalni odbori unutar ili u blizini parka

Vlasničke skupine ili udruženja lokalnih zemljoposjednika

Regionalno stanovništvo, npr. stanovnici obližnjih gradova

Nacionalno stanovništvo, npr. domaći turisti

Međunarodna zajednica, npr. inozemni turisti

Nevladine udruge - lokalne, nacionalne, međunarodne

Škole, fakulteti, muzeji i istraživačke institucije

Privatni sektor, npr. poduzetnici, privatne tvrtke, turističke organizacije, tvrtke koje se bave eksploatacijom prirodnih resursa

Mediji, npr. novinari, TV postaje

Vjerske skupine

Međunarodne donatorske agencije, npr. Svjetska banka


4.1.4 Obavještavanje dionika o procesu planiranja i prikupljanje stavova i mišljenja

Konačno, o razini uključivanja dionika odlučuje uprava Parka i središnji tim za izradu plana. Međutim, bilo bi pogrešno zanemariti znanje, stavove i ideje lokalnog stanovništva i ostalih dionika u ranom stadiju. Ovaj proces preporučuje:

• Održavanje barem jedne radionice “sudioničke izrade plana upravljanja u malom” na početku procesa, namijenjene mnogobrojnim lokalnim pojedincima i skupinama dionika.

• Održavanje čestih lokalnih sastanaka kako bi u ranim stadijima procesa bile uočene vrijednosti, problemi i

stavovi lokalnog stanovništva. • Pojedinačni sastanci s ključnim skupinama dionika,

npr. zemljoradnicima, poduzetnicima, turističkim organizacijama i tvrtkama, kako bi se utvrdili njihovi specifični problemi.

• Pružanje povratnih informacija dionicima o svim navedenim aktivnostima.

Akcijski okvir 2 donosi pregled radionica za izradu planova upravljanja u malom koje su održane u parkovima prirode Žumberak-Samoborsko gorje i Učka.

AKCIJSKI OKVIR 2: Generička struktura početne radionice za dionikeStavka programa 1. dan Predavač/Moderator Dobrodošlica Ravnatelj Parka Radionice su bile dobro posjećene, s brojnim predstavnicima lokalnih zajednica, interesnih skupina i ministarstava. Međusobno upoznavanje. Sudionici, tim uprave parka i konzultanti SudioniciAll participants introduced themselves with name and affiliation and asked to say a few words about their connection to and interest in the park.Dnevni red. Uvod u ciljeve i program radionice Moderator radionice Svi sudionici dobili su dnevni red, kartu Parka, pojedinosti strukture planiranja upravljanja i upitnike za evaluaciju radionice. Prezentacija. “Pravila” radionice i načela sudjelovanja Djelatnik Parka Djelatnici parka pripremili su neka pravila za radionicu, s kojima su se sudionici složili. Uvodne informacije. Prezentacija projekta kojeg vodi FFI u vezi s izradom planova upravljanja u Hrvatskoj Voditelj projekta

Cilj je bio sudionicima jasno prikazati lokalni i državni kontekst projekta, radionice i zaštićenog područja.

Stanka za kavuPrva sudionička aktivnost. Dvostupanjska analiza prednosti i prijetnji/problema provedena prikupljanjem pojedinačnih odgovora na sljedeća pitanja: Pitanje 1: Na tri ZELENE KARTICE napišite koje su za vas tri najvažnije vrijednosti Parka.Kartice nakon 15 minuta pokupiti, pričvrstiti na zid i grupirati po temama. Slijedi pregledavanje tema i raspravljanje o njima. Pitanje 2: Na tri CRVENE KARTICE napišite koje su po vašem mišljenju tri najveće prijetnje Parku. Kartice nakon 15 minuta pokupiti, ovjesiti na zid i grupirati po temama. Slijedi pregledavanje tema i raspravljanje o njima.

Moderator radionice, uz potporu djelatnika Parka

Ta aktivnost omogućila je svakom pojedincu da svoj doprinos dade ravnopravno i anonimno, na ranom stadiju procesa.To također brzo upućuje na raznolikost mišljenja u skupini, ali također i na to da mnogi članovi dijele iste stavove. Karte su bile ovješene na zid kao podsjetnik za radionicu, a moderatori su se na njih mogli osvrtati za sve vrijeme trajanja radionice.

Stanka za ručakPrezentacija. Zakonodavni okvir i poslovanje Parka Ravnatelj Parka Cilj te prezentacije jest daljnje upoznavanje sudionika sa zakonodavnim okvirom te sastavom i ustrojem uprave Parka i njihovog rada.

Moderator radionice, uz podršku djelatnika Parka Druga sudionička aktivnost. Razmatranje važnosti rada Parka:

Pitanje 3: Na tri ŽUTE KARTICE upišite koje bi po vašem mišljenju bile posljedice kada se Parkom ne bi upravljalo sljedećih 10-15 godina? Karte nakon 15 minuta pokupiti, ovjesiti na zid i grupirati po temama. Slijedi pregledavanje tema i raspravljanje o njima.

Coffee breakTreća sudionička aktivnost. Razmatranje mogućnosti upravljanja područjem u budućnosti: Moderator radionice,

uz podršku djelatnika Parka

Pitanje 4: Na tri NARANČASTE KARTICE napišite što bi park mogao učiniti kako bi: na najbolji mogući način iskoristio većinu ranije utvrđenih vrijednosti, te ublažio/riješio ranije utvrđene prijetnje i probleme. Karte nakon 15 minuta pokupiti, pričvrstiti na zid i grupirati po temama. Teme se pregledavaju i raspravljaju.Prezentacija. Načela planiranja upravljanja zaštićenim područjima KonzultantOvo je bila detaljna prezentacija osnovnih načela planiranja upravljanja.Završna rasprava (otvorena pitanja i odgovori) Moderator radioniceOsvrt dana (sumiranje ključnih rezultata dana) Moderator radionice

Zatvaranje


Dan 2.Uvod u program rada Moderator radionice

Osvrt na prethodni dan Moderator radionice

Prezentacija o često korištenim terminima i koncepcijama. Uvodno o koncepcijama biološke raznolikosti, praćenja stanja, ekosustava, itd.

Djelatnik Parka

Prezentacija je osmišljena kako bi se obratila pažnja na moguću složenost i nejasnost terminologije u vezi s biološkom raznolikosti za mnoge sudionike.

Prezentacije djelatnika Parka o radu ParkaOčuvanje biološka raznolikosti; Gospodarenje šumama; Aktivnosti zajednice; Edukacijske aktivnosti i aktivnosti osvješćivanja; Aktivnosti nadzora i zaštite; Turizam i rekreacija, poslije kojih slijede kratka pitanja i rasprava

Stručnjaci Parka

Prezentacije osoblja Parka temeljene su na tekućim razinama znanja i do tada provedenim aktivnostima, a ne na planovima za budućnost, jer se nije htjelo utjecati na kasnije ideje sudionika

Stanka za kavuČetvrta sudionička aktivnost: Rad u malim skupinama kako bi se proizveo “plan upravljanja u malom” po specifičnim temama.

KonzultantModerator radionice

Teme za planove u malom određene su unaprijed.- Sudionici su prethodno podijeljeni u skupine od 4-6 osoba.- Svakoj skupini dodijeljen je zadatak osmišljavanja glavnog tematskog cilja, sa 5

pojedinačnih ciljeva, nizom aktivnosti za svaki pojedinačni cilj i popisom ključnih dionika koji bi trebali provesti svaku aktivnost.

Upute su bile važne radi planiranja rasporeda za ostatak dana. Korištenje spremnog primjera dobro je funkcioniralo. Prezentacija je također sadržavala definicije i primjere termina, ciljeva i djelovanja.

Stanka za ručakMale skupine, uz moderaciju, izrađuju plakate za „plan upravljanja u malom“ SkupineMale skupine dobro su funkcionirale zajedno. Djelatnici Parka sudjelovali su u skupinama, ali su dobili upute da maksimalno potiču sudjelovanje ostalih članova skupine, a ne da sami vode raspravu ili donose odluke. Svaka skupina odredila je moderatora i izvjestitelja. Prezentacija i rasprava o rezultatima grupnog rada Predstavnici skupineRezultati su ispisani na obojenim karticama i/ili flipchart papirima (plakatima) i prikazani na kraju poslijepodneva. Nakon svake prezentacije slijedila su pitanja i rasprava. Svi timovi načinili su plakate kao što je traženo, a kakvoća tih uradaka bila je na vrlo visokoj razini. Sažetak. Objašnjenje sljedećih stadija procesa izrade plana upravljanja i budućih mogućnosti za sudjelovanje i konzultacije

Pomoćnik radioniceKonzultant

U zaključku radionice pojašnjeno je da će manji tim u sljedećih nekoliko dana izrađivati detaljan plan te da će u tom procesu potpuno iskoristiti rezultate radionice, a sudionici će i nadalje biti informirani i uključeni u službeni proces usvajanja plana. Pojedinačna pisana procjena radionice Svi sudioniciSvi sudionici popunili su obrazac za procjenu radionice. Odgovori su bili vrlo povoljni. Završna rasprava (otvorena pitanja i odgovori) Moderator radioniceZahvala i zatvaranje Ravnatelj Parka


4.1.5 Tko bi trebao moderirati radionice?

Važno je reći da bi sve radionice s dionicima trebao moderirati djelatnik Parka. Tako sudionici imaju mogućnost uključiti se u otvoreni proces dijaloga i uspostaviti vezu s timom zaštićenog područja. Štoviše, sudionici će se sjećati da je Park taj koji ih je uključio, a ne neki vanjski konzultant koji će uskoro biti zaboravljen. U projektu, vanjski konzultant podučavao je moderatora radionica o metodama poticanja otvorenosti i samopouzdanja sudionika, te vođenja kroz teške teme i područja mogućih sukoba.

4.1.6 Utvrđivanje zona upravljanja i ostalih granica

Ako zaštićeno područje već ima uspostavljen sustav zoniranja, taj odjeljak možda nije bitan, ali voditelj može poželjeti isprobati mogućnost revizije i prilagođavanja zona. Povlačenje granica neizbježno podrazumijeva neki kompromis. Nužno je utvrditi područja koja udovoljavaju sljedećim zahtjevima:

INFORMACIJSKI OKVIR 13: Zahtjevi u vezi sa zonama upravljanja

Utvrditi zone koje ...

• su učinkovite za očuvanje ključnih vrsta, zajednica i ekoloških procesa,

• omogućuju održivost projekta,• oblikuju administrativno područje kojim se

može upravljati, • prihvaća što je moguće više dionika.

Upamtite, zaštićena područja uglavnom nisu izolirani otoci i stoga je nužno promatrati situaciju i izvan administrativnih granica zaštićenih područja. Park može utjecati na znatno šire područje i zauzvrat na nj mogu utjecati područja daleko izvan njegovih granica. Detaljan prikaz zona koje je moguće utvrditi sadržan je u Informacijskom okviru 7.

AKCIJSKI OKVIR 3: Vježba kartiranja za potrebe određivanja obuhvata i granica plana

Na velikom komadu papira izvješenom na zid nacrtajte jednostavan plan glavnih administrativnih ili političkih granica vašeg zaštićenog područja ili drugih utvrđenih značajki (ceste, rijeke, naselja, itd.).

Raspravite sa svojom skupinom o svakoj vrsti zone iz Informacijskog okvira 7. Zajedno ucrtajte granice zona i raspravite o upravljačkom pristupu koje će one zahtijevati.

Odlučite se za veličinu i opseg vašeg plana upravljanja. Razmotrite sredstva, uzmite u obzir i raspon vaših ovlasti. Pojedini ravnatelji parkova širom svijeta rutinski rade na državnoj i međunarodnoj razini, a poneki to mogu tek posredstvom i/ili uz odobrenje državnih nadležnih tijela.

Kada dogovorite zone, iscrtajte ih detaljnije na karti prezicnijeg mjerila ili ih unesite u vaš GIS sustav. Ta aktivnost pomoći će također pri definiranju tema upravljanja, koje su obrađene u odjeljku 4.5. ovog priručnika.

4.2 Sastavljanje uvoda i opisa konteksta Sada ste spremni započeti sastavljanje i pisanje plana. Prethodne vježbe i aktivnosti sada bi vam trebale omogućiti sastavljanje glavnine prvog odjeljka, koji sadrži isključivo činjenične informacije te najavljuje okvir samoga plana. Taj odjeljak obrazlaže službenu „vjerodostojnost“ plana upravljanja, opisujući zakonski i administrativni okvir unutar kojeg je plan razvijen, te dajući kratak sažetak plana i procesa njegove izrade. Ovaj odjeljak trebao bi čitatelja ostaviti bez sumnje da se radi o važnom dokumentu.

AKCIJSKI OKVIR 4: Sastavljanje uvoda i opisa konteksta

Aktivnost Upotpuniti odjeljak “Uvod i kontekst” koristeći se uputama iz Rezultantnog okvira 2. Ukupna konačna duljina trebala bi biti 3-5 stranica. Unijeti rezultate u obrazac u Prilogu A6: Naslovi odjeljaka 1. poglavlja

Vremenski raspored

Ne bi trebalo oduzeti mnogo vremena s obzirom da se informacije mogu prenijeti iz drugih već postojećih izvora.

Nositelji Mala skupina ljudi iz tima za izradu plana upravljanja

Proces • Glavnina sadržaja trebala bi biti dostupna prema objavljenome materijalu te će biti zajednička za sva zaštićena područja.

• Zadužite jednog ili dva člana središnjeg tima za izradu plana upravljanja da rasporedi informacije koristeći se u nastavku navedenim sadržajem kao smjernicom. To može podrazumijevati posjet nadležnom regionalnom ili državnom uredu, radi prikupljanja informacija.

• Budući da ovaj odjeljak sadrži pravne informacije, bitno je da je točan te da je potvrđen kao točan.

• Prikupiti primjerke svih bitnih dokumenata za knjižnicu i arhiv zaštićenog područja.

• Dostaviti popunjeni obrazac središnjem timu na usvajanje te, ako to bude potrebno, na izmjene i dopune.

• Odjeljak 1.1. (Kratak opis plana) popunjava se tek kada ostatak plana već bude dovršen.


4.2.1 Sadržaj uvodnoga odjeljka i opisa konteksta

Podnaslovi 1. poglavlja. koji slijede osmišljeni su za dva spomenuta hrvatska parka prirode. Konačni proizvod bit će upotpunjena verzija te tablice, ukupne duljine 3-5 stranica.

REZULTATNI OKVIR 2: Sadržaj 1. poglavlja plana upravljanjaUvod i kontekst

1.1 Kratak opis plana i njegovih ciljeva Ovaj odjeljak ne može biti dovršen dok plan ne bude gotov.

1.2 Cilj i kategorije zaštite zaštićenog područja To bi se trebalo temeljiti na kategorijama prema IUCN-u i

hrvatskim propisima. 1.3 Pravni temelj za status zaštićenog područja i izradu

plana To bi se trebalo temeljiti na informacijama iz Informacijskog okvira 10.

1.4 Proces izrade plana Hrvatski propisi kojima je uređena izrada planova upravljanja zahtijevaju dokaze o tome da je proces planiranja proveden u suradnji s odgovarajućim dionicima. Ovaj odjeljak bi trebalo sastaviti čim plan bude napisan, te njime sažeto opisati proces koji je doveo do plana.

1.5 Procedura za izmjene i dopune plana Ovaj odjeljak će uglavnom biti jednak za sva zaštićena područja.

1.6 Procedura za provedbu plana Tu bi trebalo razjasniti glavna zakonska i administrativna sredstva pomoću kojih će se plan provoditi i pratiti.

4.3 Sastavljanje opisa područja/lokalitetaKako biste izradili plan, morate imati dobru informacijsku osnovu prema kojoj ćete donositi odluke. Važan rani stadij u procesu izrade plana upravljanja jest prikupljanje i prikazivanje informacija na strukturirani način te sastavljanje potpunog, jasnog i sažetog opisa svih važnih aspekata zaštićenog područja.

INFORMACIJSKI OKVIR 14: Četiri glavne namjene odlomka posvećenog opisu područja

• Prva referentna točka za bilo kakvu informaciju o područja• Pomoć timu zaduženom za upravljanje pri uspostavi

sveobuhvatne baze podataka za područje • Stvarna činjenična osnova za planiranje i donošenje odluka • Jasan i točan uvid u područje za sve one koji čitaju plan


AKCIJSKI OKVIR 5: Dovršenje opisa područja

Aktivnost Upotpuniti sve dijelove odlomka opisa područja koristeći se prikupljenim naslovima. Ukupna duljina bi trebala biti 8-12 stranica. Koristiti se obrascem iz Priloga A7: Sažetak informacija za opisne dijelove Koristiti se obrascem iz Priloga A8: Naslovi odjeljaka u 2. poglavlju

Raspored Ovaj proces bi trebao trajati nekoliko tjedana ili mjeseci. Prikupljanje informacija može biti dio radnih planova osoblja Parka, s time da različiti djelatnici obrađuju različite odjeljke.

Nositelji Svi članovi tima za planiranje, uz vanjske stručnjake i lokalne suradnike

Proces U nastavku opisani proces temelji se na onome što je korišteno za dva parka i odnosi se na sve ove stavke.

Koristite se standardnim naslovima za prikupljanje i prikazivanje informacijaKao osnovu za prikupljanje i uspoređivanje informacija iskoristite naslove navedene u donjem odjeljku 3.3.4. Organizirajte informacije pod pojedinim naslovima i započnite ih raspoređivati prema odjeljcima.

Kreirajte obrasce za prikupljanje informacijaKreirajte standardni obrazac za popunjavanje za svaki odjeljak i različite odjeljke rapodijelite odgovarajućim članovima vašeg središnjeg tima. U nastavku je prikazan obrazac koji je korišten za tri pokusna parka. Nakon što svatko popuni svoj obrazac, neka ih pregledaju odgovarajući stručnjaci, te ih zatim ispravite, dopunite i rasporedite po tematskim cjelinama.

SAŽETAK INFORMACIJA IZ PLANA UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM Broj i naslov odjeljka Npr. 2.2.1. GEOLOGIJA

OPIS: Unesite sažete informacije prema smjernicama.

POTREBNE KARTE: Navedite karte koje bi mogle biti potrebne za ilustraciju opisa POPISI/PODACI/DOKUMENTI ZA DODATAK: Navedite one dokumente/skupove podataka koji su preveliki da bi ih se uključilo u ovaj opis ali su dovoljno važni da ih se uvrsti u dodatak plana. DOKUMENTI/KARTE ITD. ZA POPIS LITERATURE: Navedite cjelovite podatke za važne izvore, jer ih tada možete uključiti i u popis literature u odjeljku 2.6.

Prikupite sekundarne informacijePrikupite objavljene i postojeće informacije, uključujući knjige, radove i karte. Istraživanje u bibliotekama, drugim institucijama, sveučilištima i muzejima često daje dobre rezultate. Savjetovanje s lokalnim stanovništvom također je vrlo važno te može otkriti mnoge informacije; nemojte se oslanjati samo na službeno objavljene informacije. Pretraživanje interneta i zahtjevi za informacijama putem mailing lista također mogu pomoći.

Pregledajte podatke, utvrdite što još nedostaje i obavite terensku procjenu kako bi se popunili nedostaciPopunjene obrasce pošaljite suradnicima na komentare i ispravke. U nekim slučajevima možda će trebati dodatne terenske procjene i provjera informacija na lokaciji.

Uredite, provjerite i kratko pregledajte informacijeČim svi obrasci budu popunjeni, bitno je provjeriti i urediti dobivene informacije, uključujući samo ono što je bitno za jasan opis područja.

Unesite sažete informacije prema datim naslovima Opis vrste informacija koje treba uključiti pod svaki naslov ispisan je kosim slovima.Upamtite da nije riječ o znanstvenom radu na zadanu temu, već o sažetku bitnih informacija. • Filtrirajte informacije, kako bi ostalo samo ono što je bitno za upravljanje područjem. • Neka budu kratke i jasne. • Nemojte dodavati podatke koji nisu bitni samo da biste popunili odjeljak.• Za opsežne i složene informacije koristite se tabličnim prikazima, ako je moguće.• Ne brinite se zbog nedovoljnih informacija.• Zabilježite bilo kakve nedostatke u podacima.• Uvijek navedite izvore informacija.• Važne karte i dokumente umetnite u obliku dodataka.


4.3.1 Tablični prikaz sadržaja opisa područja

Rezultatni okvir 3 donosi smjernice za strukturu i sadržaj opisa. Konačni proizvod bit će popunjena verzija ove tablice, ukupno 8-12 stranica.

REZULTATNI OKVIR 3: Sadržaj odlomka opisa područja plana upravljanja2.1. Opće informacije2.1.1. Smještaj- Svrha ovog odlomka jest omogućiti čitatelju da brzo locira zaštićeno područje.- Navedite geografski položaj zaštićenog područja (širinu, dužinu ili koordinate).- Navedite glavne točke pristupa. - Uključite osnovnu, jednostavnu kartu lokacije. 2.1.2. Vlasništvo i pravo upravljanja zemljištem - Navedite vlasnika/posjednika, vrstu posjeda, datum stjecanja vlasništva/prava upravljanja, duljinu ugovora, ukupno područje,

zakonska i ostala prava kao i sve postojeće politike upravljanja i sporazume. - Složene informacije mogu se prikazati u jednostavnoj tablici. 2.1.3. Upravljački resursi i infrastruktura - Prikažite kadrovsku strukturu pomoću organograma.- Navedite/grafički prikažite sve ključne stavke infrastrukture u okviru zaštićenog područja - zgrade, prometnice, objekte, itd.2.1.4. Kartografski prikaz - Navedite dostupne kartografske prikaze područja. Dovoljna je tablica koja prikazuje vrstu karte, mjerilo i oznaku nacrta.- Ako imate GIS sustav, navedite vrstu i razinu raspoloživih informacija. 2.1.5. Fotografski prikaz - Navedite vrste i lokaciju dostupnih fotografskih prikaza, zračnih i zemaljskih. 2.1.6. Granice, parcele i zone- Definirajte i opišite zakonski određene zone i granice zaštićenog područja. - Definirajte i navedite kratka obrazloženja za unutarnje/vanjske zone upravljanja ako one postoje.- Definirajte operativno područje plana ako je ono veće negoli samo zaštićeno područje.2.2. Fizički okoliš 2.2.1. Geologija- Unesite sažetak glavnih geoloških značajki područja. Korisna je i jednostavna karta.2.2.2. Geomorfologija/reljef - Unesite sažetak glavnih geomorfoloških značajki područja. Korisna je i jednostavna karta.2.2.3. Hidrologija- Unesite sažetak glavnih hidroloških značajki područja. Korisna je i jednostavna karta.2.2.4. Klima- Unesite tablični prikaz ključnih klimatskih informacija (temperatura, padaline, vjetar, godišnja doba, itd.).2.2.5. Tla/podloge- Unesite jednostavan netehnički sažetak2.3. Biotički okoliš2.3.1. Biljne zajednice- Navedite značajna botanička istraživanja. - Unesite sažetak postojećih informacija, uključujući brojnost ključnih svojti. - Navedite važne ili istaknute vrste, koristeći se službenim kategorijama ugroženosti ako je moguće.- Navedite i kratko opišite glavne postojeće biljne zajednice (fito-sociološke sveze). Koristite se standardnom nacionalnom

klasifikacijom, ako postoji. 2.3.2. Životinjske zajednice - Navedite najnovija faunistička istraživanja.- Navedite brojnost ključnih svojti. - Navedite važne, istaknute vrste, koristeći se službenim kategorijama ugroženosti, ako je moguće.2.3.3. Staništa i ekosustavi - Navedite važna staništa u promatranom području.- Napomena: Važno je ne brkati pojam staništa s pojmom biljne zajednice. Stanište je prepoznatljiv “dom” za životinje ili biljke,

i vjerojatno je spoj fizikalnih i biotičkih značajki. Pojedina staništa ujedno su i biljne zajednice (npr.vazdazelena šuma), ali poneka nisu (npr.vodotoci, špilje).

2.3.4. Krajobrazi- Opišite krajobraz i navedite ključne krajobrazne cjeline.


REZULTATNI OKVIR 3: Sadržaj odlomka opisa područja plana upravljanja2.3.5. Ekološki procesi i odnosi - Opišite sve posebne prirodne ekološke odnose ili procese koji su kritično važni za područje. Napomena: pojedini timovi imali su

teškoće s ovim odlomkom. Nije nužno dovršiti ga ukoliko takvih bitnih procesa ili odnosa nema.- Neki primjeri:- Sezonsko poplavljivanje močvara koje su važna staništa ptica močvarica.- Lavine i odroni kamenja važna su staništa pionirskih biljnih vrsta. 2.4. Društveno-gospodarske i kulturološke informacije: Povijesni prikaz 2.4.1. Arheološki i povijesni podaci - Kratko opišite arheološko i/ili povijesno značenje područja i navedite sve važne lokalitete u zaštićenom području.2.4.2. Povijesno značenje i interesi - Pojedini lokaliteti posebno su povezani sa osobama ili događajima, primjerice s poznatim piscem, pjesmom, dobro poznatom

legendom te lokalnim jezikom, ili čak vrstom hrane. To je mogla biti lokacija nekog pionirskog istraživanja ili grob nekog narodnog heroja.

- Kratko opišite tu vrstu značenja, ali samo ako je to doista važno na državnoj ili regionalnoj razini.2.4.3. Prethodni sustavi upravljanja i namjene zemljišta - Opišite glavne nekadašnje vrste korištenja zemljišta i upravljanja, a koji su bitni za sadašnje upravljanje.2.5. Društveno-gospodarske i kulturološke informacije: Sadašnje stanje 2.5.1. Lokalne zajednice- Navedite statističke podatke o stanovništvu unutar i oko zaštićenog područja. Tu će biti koristan odgovarajući odlomak iz vaše

analize dionika.- Trebali biste barem navesti glavna naselja i pribaviti osnovne demografske i društveno-gospodarske podatke i informacije o

lokalnoj infrastrukturi i objektima (npr.školama, prometnicama, itd.).2.5.2. Ostali dionici- Navedite statističke podatke o ostalim glavnim skupinama lokalnih dionika iz vaše analize. One će vjerojatno podrazumijevati

lokalna nadležna tijela, ustanove nadležne za upravljanje i uređenje zemljišta, nevladine udruge, lokalne akademske institucije, itd.

2.5.3. Sadašnja namjena zemljišta - Opišite sadašnju namjenu zemljišta u vašem zaštićenom području u smislu proizvodnje ili eksploatacije (ako takve namjene

uopće postoje). Vjerojatno će to uključivati sljedeće vrste korištenja zemljišta: poljoprivreda (oranica ili pašnjak), šumarstvo, skupljanje prirodnih proizvoda, lov, vodozaštitna područja, eksploatacija minerala, stanovanje, industrija.

- Možete također sažeto navesti i glavne vrste namjene zemljišta oko vašeg zaštićenog područja.2.5.4. Važeća kategorija zaštite - Navedite osnovnu kategoriju i status zaštite područja, kao i sve važne uvjete i ograničenja. - Napomena: u ovom odlomku možda se ponavljaju neke informacije iz 1. poglavlja, ali korisno je imati sažetak o tome koje su

vrste zaštite, korištenja zemljišta i planiranja aktualne u vrijeme izrade plana upravljanja.

2.5.5. Obrazovne aktivnosti i objekti - Opišite obrazovnu svrhu i objekte na vašem području. Ovaj odjeljak ne bi trebao sadržavati informacije o lokalnim školama

(koje bi trebale biti u odlomku o lokalnoj zajednici). Trebalo bi navesti postojeće obrazovne programe, aktivnosti i objekte, ako ih ima.

2.5.8. Rekreacijske/turističke aktivnosti/objekti - Prvo unesite neke opće informacije o turističkim trendovima i aktivnostima u vašoj regiji.- Navedite turističke objekte koji postoje u vašem zaštićenom području (staze, objekti, oznake, itd.).- Navedite sve važne turističke objekte i aktivnosti oko vašeg zaštićenog područja, a koje mogu na nj utjecati.- Dodajte statističke podatke o broju posjetitelja i, ako je moguće, profilu posjetitelja vašeg područja.2.5.6. Istraživačke aktivnosti/objekti - Opišite tko koristi vaše zaštićeno područje za istraživanje i sve objekte koji su na raspolaganju za pomoć istraživačima.2.6. Literatura

Navedite sav referentni materijal korišten u vašem informativnom odlomku Autor(i) Datum Naslov Izdavač Mjesto

izdavanja


4.4 Utvrđivanje općeg cilja planaTeško je izraditi plan upravljanja ako ne znate što želite postići. Kako bi se to učinilo, važno je odrediti opći cilj plana.

INFORMACIJSKI OKVIR 15: Definicija općeg cilja plana upravljanja

OPĆI CILJ je opis idealnog budućeg stanja cijeloga Parka u dugoročnom razdoblju te kao rezultat provedbe plana. Pokatkad ćete vidjeti da se upotrebljava riječ VIZIJA. Ona je slična cilju, ali čak može biti šireg koncepta, obuhvaćajući ne samo buduće uvjete već i buduće stavove i iskustva. Plan upravljanja ne mora nužno omogućiti da se potpuno postigne cilj, ali bi trebao jasno i logično djelovati prema tome.

Opći cilj bi trebao: - uhvatiti bit onoga što se parkom (a stoga i planom

upravljanja) želi postići; - biti jasan i jezgrovit – idealno samo jedna do dvije rečenice

– ili kratki odlomak; - omogućiti svim uključenima u proces da dijele zajedničku,

jedinstvenu viziju budućnosti zaštićenog područja.

AKCIJSKI OKVIR 6: Definiranje cilja

Aktivnost Definirati opći cilj plana upravljanja i osigurati njegovo prihvaćanje od strane ključnih dionika i nadležnih tijela. Unijeti dogovoreni cilj u obrazac iz Priloga A9: Opći cilj plana

Raspored To bi se trebalo dogoditi rano u procesu planiranja. Cilj se može definirati u jednodnevnoj radionici.

Nositelji U početku svi članovi tima za planiranje te pozvani dionici

Proces Ovaj pristup primjenjivan je u hrvatskim radionicama za izradu planova upravljanja te, osim što je doveo do nekih izvrsnih općih ciljeva, također je potakao brojne rasprave koje su pridonijele razvoju pojedinačnih ciljeva plana.

• Zamolite sudionike radionice ili članove tima da na kartice napišu koje su prema njihovome mišljenju tri najvažnije značajke Parka. Zalijepite kartice na zid i rasporediti ih tematski. To će pokazati ono što ljudi najviše cijene u zaštićenom području.

• Zamolite sudionike radionice ili sastanka da riječima i/ili slikama na papiru opišu svoju viziju budućnosti. Postavite te ideje na oglasnu ploču i pozovite ljude da napišu komentare na njih.

• Raspravite o tim idejama i pokušajte otkriti ključne riječi i odrednice koje su zajedničke pojedinačnim vizijama.

• Pripremite nacrt općeg cilja služeći se ključnim riječima. Testirajet skicu vizije s različitim dionicima i omogućite njen razvoj i prilagodbu.

4.4.1 Primjeri općeg cilja

REZULTATNI OKVIR 4 : Primjeri općeg cilja

PARK PRIRODE ŽUMBERAK-SAMOBORSKO GORJE (KATEGORIJA V Zaštićeni krajolik)

Park prirode ostat će spokojno mjesto u kojem se njeguje prijateljski odnos čovjeka i prirode. Kao područje bogatog

ruralnog života i nadalje će se isticati neponovljivim mozaikom kulturnog i prirodnog nasljeđa te će biti

prepoznato kao jedna među vrednotama svjetske baštine.

PARK PRIRODE UČKA (KATEGORIJA V Zaštićeni krajolik)

PP Učka ostat će očuvano planinsko područje, jedinstvene prirodne i kulturne raznolikosti te načina života i korištenja

prirodnih dobara koji odražavaju najbolje nasljeđe iz bogate tradicije. To je mjesto gdje lokalno stanovništvo i posjetitelji

razumiju važnost očuvanja prirode te im se omogućuje uživanje u vrijednostima Parka.

VIZIJA ZA NACIONALNI PARK LAKE DISTRICT U ENGLESKOJ

(KATEGORIJA V Zaštićeni krajolik)

Park će ostati područje najviše vrijednosti krajobraza, mjesto poznato po svojoj istaknutoj prirodnoj ljepoti, koje će nastaviti pokazivati one kvalitete po kojima se izdvaja:

područje s vitalnim lokalnim zajednicama, koje svojim brojnim posjetiteljima nudi osobito iskustvo.

4.5 Definiranje glavnih tema planaSada bi trebalo definirati naslove (teme) glavnog poglavlja za plan. Najbolje je ciljati na maksimalno 8 tema.

INFORMACIJSKI OKVIR 16: Definicija teme upravljanja

Tema je naslov za odjeljak plana koji se bavi srodnim nizom problema.

Teme plana odgovaraju na pitanje: Koji su osnovni problemi koje plan treba obraditi?

Teme nisu ciljevi: one trebaju jednostavno definirati glavne naslove za strukturu plana.

Primjeri tema mogu biti: Turizam, Razvoj lokalne zajednice, Očuvanje staništa.


AKCIJSKI OKVIR 7: Razrada glavnih tema upravljanja

Aktivnost Utvrditi ne više od 8 vrlo kratkih glavnih tema plana, uključujući jednu koja se naziva Upravljanje, administracija i održivost i jednu naziva Praćenje. Unijeti teme u odgovarajuće odlomke obrasca u Prilogu A10: Teme plana.

Raspored Teme se mogu uvodno utvrditi na poludnevnom sastanku ili radionici.

Nositelji U početku svi članovi tima za planiranje te pozvani dionici

Proces - Zamolite sudionike radionice ili članove tima da na kartice napišu koje su prema njihovom mišljenju glavne aktivnosti / područja rada zaštićenog područja.

- Zalijepite kartice na zid.- Raspravite, dogovorite se i rasporedite

kartice prema zajedničkim područjima djelovanja / tematskim skupinama.

- Zamolite članove radionice ili tima da se dogovore o nazivu svake teme.

- Budite spremni ponovno raspraviti o tim temama i prilagoditi ih ako otkrijete da ne funkcioniraju.

- Uvijek uključite sljedeće dvije teme:• Učinkovito upravljanje, administracija i

održivost Parka;• Praćenje.

4.5.1 Primjeri tema

Ne postoji zadana struktura za teme koje bi trebale odgovarati vašem zaštićenom području. Vrlo je vjerojatno da će vaše teme uključivati neke ili sve teme navedene u Rezultatnom okviru 5, pojedinačno ili u kombinaciji, ali vaš plan može uključivati i neke druge posebne teme. Preporučljivo je ograničiti se na 6-8 tema. Većina planova upravljanja ima nekoliko zajedničkih tema, ali ne smije se pretpostaviti da će sve teme biti jednake za sva zaštićena područja.

REZULTATNI OKVIR 5: Raspon tema koje se najčešće susreću u planovima upravljanja

- Zaštita i upravljanje biološkom raznolikošću

- Zaštita i upravljanje zemljištima i fizičkim okolišem

- Posebne mjere za zaštitu karakterističnih vrsta

- Posebne mjere za zaštitu ključnih vrsta

- Jačanje inspekcijskog nadzora i zaštite

- Upravljanje turizmom i rekreacijom

- Očuvanje lokalne kulturne baštine

- Zaštita povijesnih i arheoloških značajki

- Podrška lokalnoj zajednici i gospodarstvu

- Osvješćivanje i edukacija - Poticanje i upravljanje

održivim korištenjem prirodnih resursa

- Istraživanje

Uvijek je potrebno uključiti dvije dodatne teme:- Učinkovita administracija,

upravljanje i održivost Parka

- Praćenje (Monitoring)

Posebne teme ovisit će o namjeni zaštićenog područja i lokalnom kontekstu u pogledu resursa, ugroženosti i lokalnog okoliša. Rezultatni okvir 6 prikazuje teme iz dva Hrvatska parka.

REZULTATNI OKVIR 6 : Primjeri tema iz hrvatskih parkovaŽumberak-Samoborsko

gorje Učka

A. Zaštita, očuvanje i korištenje prirodnih vrijednosti i krajobraza

A. Zaštita i očuvanje biološke raznolikosti vrsta i značajnih staništa

B. Zaštita i očuvanje kulturne baštine i povijesnog krajobraza

B. Zaštita i očuvanje kulturne baštine

C. Upravljanje turizmom i rekreacijom

C. Upravljanje krajobrazima i održivo korištenje prirodnih dobara

D. Podržavanje lokalne zajednice

D. Edukacija, interpretacija i promidžba

E. Edukacija, interpretacija i promocija

E. Potpora lokalnoj zajednici

F. Upravljanje, administracija i održivost

F. Upravljanje turizmom, sportom i rekreacijom

G. Praćenje G. Upravljanje, administracija i održivostH. Praćenje


4.6 Procjena informacija za svaku temuIzrada plana upravljanja bi ponajprije trebao biti jasan i logičan proces. Prije početka definiranja ciljeva i aktivnosti, važno je pažljivo razmotriti informacije koje ste prikupili, te razviti jasnu logičku podlogu za aktivnosti.

INFORMACIJSKI OKVIR 17: Definicija procjene upravljanja

Procjena ili vrednovanje je proces koji vodi do analize, temeljene na prikupljenim informacijama, koja će opravdati sve kasnije ciljeve i aktivnosti. Procjena bi trebala odgovoriti na sljedeća ključna pitanja za svaku specifičnu temu: - Koje su ključne sastavnice teme? - Što možemo naučiti iz informacija koje već imamo? - Koje su moguće promjene i čimbenici trendova koje

ćete morati uzeti u obzir? - Koje će zone zaštićenog područja najvjerojatnije biti

pogođene? - Koji će vjerojatno biti glavni upravljački pristupi, pravci

i prioriteti za određenu temu?

AKCIJSKI OKVIR 8: Procjena

Akcija Sastaviti 1-2 stranice nacrta procjene za svaku temu (osim za temu P, Praćenje), služeći se prikupljenim informacijama i orijentacijskim pitanjima navedenim u nastavku.Unijeti procjene u odgovarajuće odlomke obrasca iz Priloga A11: Vrednovanje i ciljevi za svaku temu (jedan obrazac za svaku temu). Provjeriti valjanost procjena čim se dovrši preostali dio plana.

Raspored To je složen proces, gdje za usklađivanje procjena može trebati dan ili dva.

Nositelji Svi članovi tima za planiranje te pozvani dionici

Proces Uz pomoć orijentacijskih pitanja, timovi su obavili procjene za svaku utvrđenu temu. Odjeljak koji sadrži procjenu ne služi detaljnom planiranju, ali bi trebao jasno obrazlagati vaš plan. - Održite sastanak tima za planiranje

kako biste izložili teme utvrđene u prethodnom stadiju.

- Odredite dvije ili tri osobe koje će napisati procjenu svake teme, među kojima bi trebali biti odgovarajući stručnjaci. Skupine zadužene za procjenu trebaju imati pristup informacijskim izvorima u širokom rasponu.

- Pri izradi procjena pomozite se pitanjima navedenim u nastavku. Procjene ne bi trebale ponavljati informacije koje ste pripremili u 2. poglavlju, već trebaju interpretirati te informacije.

- Svaka skupina za procjenu svoje zaključke treba izložiti cijelom timu, radi rasprave i revizije. Čim se procjena uskladi, treba je unijeti u obrazac iz Priloga A11: Vrednovanje i ciljevi za svaku temu

- Osigurajte suglasnost ključnih dionika i nadležnih tijela.

Čim definirate ciljeve i aktivnosti (kasnije u procesu), trebali biste redovito provjeravati i revidirati procjene, kako biste se uvjerili da opravdavaju ono što planirate.


4.6.1 Orijentacijska pitanja za obavljanje procjene

Pitanja u Akcijskom okviru 9 osmišljena su kako bi pomogla vođenje procesa procjene za različite tipove tema. Cilj tih pitanja je potaknuti raspravu, debatu i analizu, a procjene ne bi trebale biti samo popisi odgovora na pitanja, već logični argumenti za djelovanje.

AKCIJSKI OKVIR 9: Orijentacijska pitanja za procjenu glavnih tema

Cilj sljedećih pitanja je pomoći / voditi vas u obavljanju vaše procjene za svaku temu. Procjena nije samo odgovaranje na pitanja, već bi odgovori trebali obuhvatiti mnoge probleme kojima ćete se morati pozabaviti. Teme u vezi s prirodnim i fizičkim resursima (vrste, staništa i ekosustavi, fizički okoliš) - Potvrdite najvažnije značajke područja (fauna/flora/staništa/geološki/fizički krajolik) i

ukratko objasniti zašto su one važne. - Sažeto prikažite glavne čimbenike na kojima se temelje te ključne značajke. - Sažeto prikažite glavne čimbenike koji ih ugrožavaju. Teme kulturne baštine i povijesnog krajobraza - Potvrdite ključne značajke važne za kulturu/baštinu/krajobraz i istaknite čimbenike

potrebne za njihovo očuvanje. - Sažeto prikažite aktualne/potencijalne pozitivne sveze između njih i očuvanja biološke

raznolikosti. - Sažeto prikažite aktualne/potencijalne sukobe. - Istaknite mogućnosti za suživot biološke raznolikosti i kulturnih značajki/tradicija. Teme edukacije i interpretacije- Procijenite prikladnost područja za edukaciju i/ili interpretaciju, uključujući mogućnosti i

ograničenja. - Utvrdite ciljne skupine i ključne poruke. Teme istraživanja i proučavanja - Utvrdite prikladnost područja za istraživačke projekte i aktivnosti vanjskih organizacija,

uključujući teorijsko i primijenjeno istraživanje. - Koje su potrebe i prioriteti istraživanja? Društvene teme i teme u vezi s lokalnom zajednicom

- Utvrdite glavne pozitivne interakcije između lokalnih zajednica i područja?- Utvrdite glavne aktualne i moguće negativno međudjelovanje lokalnih zajednica i

područja?- Objasnite kako lokalno stanovništvo može imati koristi od područja i kako područje

može imati koristi od lokalnoga stanovništva. Teme u vezi s poslovnim sektorom i seoskim gospodarstvom

- Utvrdite ključne gospodarske aktivnosti i trendove u području. - Sažeto prikažite mogućnosti za daljnje gospodarske aktivnosti prikladne u smislu

očuvanja biološke raznolikosti područja. Teme iskorištavanja resursa

- Koji resursi se iskorištavaju? - Tko ima pristup i pravo korištenja resursa? - Je li sadašnji način korištenja održiv? Ako nije, kako ga učiniti održivim? - Postoje li mogućnosti za održivo korištenje novih resursa? Koji su glavni čimbenicioblici

korištenja zemljišta i resursa u zaštićenom području? Tko su korisnici, kolika im je relativna važnost (gospodarska i društvena).? Koji su glavni pozitivni i negativni učinci sadašnjih oblika korištenja resursa? Kakve mogućnosti postoje za razvoj/nastavak prihvatljivih oblika održivog korištenja? Postoje li neki oblici korištenja resursa koji bi u bilo kojim okolnostima bili neprihvatljivi?

Teme turizma i rekreacije

- Utvrdite glavne značajke zainteresiranosti posjetitelja za područje. - Utvrdite glavne vrste posjetitelja koji će vjerojatno biti zainteresirani za područje.- Opišite regionalni/nacionalni kontekst turizma (trendovi i inicijative). - Utvrdite moguće glavne utjecaje zaštite okoliša na turizam i rekreaciju. - Sažeto opišite kako bi turizam mogao koristiti zaštićenom području i ključnim dionicima. - Utvrdite sve postojeće ili potencijalne sukobe između različitih vrsta posjetitelja ili

između turizma i lokalnih zajednica. - Odredite vrste turizma i rekreacije koje bi zaštićeno područje trebalo podržati, te one

koje treba izbjegavati.


AKCIJSKI OKVIR 10: Procjena za upravljanje, administraciju i održivost zaštićenog područja

Upravljanje, administracija i održivost

• Kako bi se utvrdili glavni prioriteti uprave zaštićenog područja te upravljanja provedbom plana, korisno je provesti SWOT analizu (Snage, Slabosti, Mogućnosti, Prijetnje)

• To je najbolje odraditi kao grupnu vježbu sa središnjim timom za planiranje.

Proces: • Postavite na zid veliki list papira sa sljedećom tablicom na

njemu. Tablica sadrži neke smjernice s obzirom na vrste informacija koje ćete možda htjeti uključiti u svaki odlomak:

SNAGEKoje su postojeće pozitivne značajke naše uprave i

administracije?

SLABOSTIKoje su postojeće negativne značajke naše uprave i

administracije?

MOGUĆNOSTIKoje su buduće mogućnosti za poboljšanje utjecaja i

učinkovitosti upravljanja?

PRIJETNJEKoji budući čimbenici mogu ugroziti učinkovito i djelotvorno

upravljanje?

• Zajedno s timom za izradu plana upravljanja dovršite tablicu, tražeći aktivno sudjelovanje svih sudionika. Važno je da se taj proces provede transparentno; proces nije namijenjen okrivljavanju ili hvaljenju pojedinaca, već shvaćanju situacije kakva jest. Sljedeći navedeni primjer prikazuje autentičnu analizu.

• Zatim SWOT analizu možete iskoristiti kao osnovu za pisanu procjenu namijenjenu upravi i administraciji.

4.6.2 Primjeri procjene

Sljedeće tablice prikazuju primjer procjene iz jednog zaštićenog područja u Hrvatskoj.

REZULTATNI OKVIR 7: Primjer gotove procjene iz Parka prirode Učka

Upravljanje turizmom, sportom i rekreacijom

Sve brži tempo života, tehnološki razvoj i opća urbanizacija prouzročili su veliku otuđenost čovjeka i prirode. Posljednjih godina moderni se čovjek ponovno vraća prirodi, ali sada ne kao ratar, stočar ili drvosječa već kao izletnik, rekreativac i sportaš.

Područje Parka prirode Učka zahvaljujući svom zemljopisnom položaju, konfiguraciji, raznovrsnosti i očuvanoj prirodi obiluje mogućnostima za bavljenjem raznim vrstama aktivnosti na otvorenim prostorima. Blizina većih gradova – Rijeka, Opatija, istarski gradovi, kao i velikih turističkih područja – Kvarner i Istra, Parku prirode Učka nudi brojne mogućnosti, ali i izazove u prihvatu i organizaciji sadržaja za posjetitelje.

Najveći problem je to kako pomiriti potrebu za očuvanjem prirodnih staništa s obavljanjem raznovrsnih turističko-rekreacijskih aktivnosti. Stoga je razvoj turizma i rekreacije aktivnost koja mora biti detaljno planirana u pogledu prostora, vrste aktivnosti i broja posjetitelja te stalno praćena kako bi se na vrijeme izbjegli mogući negativni učinci. Zato je potrebno izraditi poseban plan posjećivanja pojedinih lokacija.

Uživanje u jedinstvenim pogledima, zvukovima i mirisima, tradicionalnoj gastronomskoj ponudi, šetnja kroz očuvanu prirodu, obilazak brojnih kulturnih znamenitosti, a za one aktivnije planinarenje, vožnja biciklom, jahanje, slobodno letenje, sportsko penjanje neki su među razlozima za posjet Parku. Znatiželjni će tu naći vrlo bogatu raznolikost biljnih i životinjskih vrsta, u zraku te na zemlji i pod zemljom, o kojima će moći i naučiti ponešto novo. Posjetiteljima s posebnim potrebama treba osigurati uvjete za kretanje i uživanje u najznačajnijim vrijednostima Parka.

Radi očuvanja mira i prirodne ravnoteže svaki oblik agresivnih aktivnosti, primjerice izvancestovna vožnja (offroad), auto-moto utrke, paintball i sl. nije poželjan.

Očekivani porast broja posjetitelja za sobom povlači i mnoge štetne utjecaje koje ne treba zanemariti, primjerice: povećanje prometa i s njim u vezi zagađenje zraka, buka, povećanje količine otpada, povećana opasnost od nastanka šumskih požara, uznemiravanje životinja, oštećivanje i branje zaštićenih i rijetkih biljnih vrsta i sl.

Uz negativne učinke koje povećanje broja posjetitelja donosi lokalnoj zajednici u Parku, primjerice: narušavanje tradicionalnog načina života, oštećivanje poljoprivrednih površina i ometanje posjeda, nude se i brojne pogodnosti, primjerice mogućnost plasmana svojih proizvoda, izgradnja i ponuda smještajnih kapaciteta te pronalaženje zaposlenja u turizmu.

Imajući u vidu sve navedeno, u Parku treba poticati i razvijati održive i neagresivne oblike turizma i rekreacije: eko, agro, sportski, zdravstveni, gastronomski te one oblike koji najviše pomažu lokalnoj zajednici, primjerice posjete manifestacijama ili sajmovima s ponudom autohtonih proizvoda.


4.7 Ispisivanje ciljeva za svaku temu i utvrđivanje pokazatelja U odjeljku 4.4. obrađeno je utvrđivanje OPĆEG CILJA zaštićenog područja, a u okviru odjeljka 4.5. izneseno je niz tema kojima su utvrđena glavna pitanja kojima će se morati pozabaviti plan i pomoću kojih će se utvrditi pojedinačni ciljevi. U okviru odjeljka 4.6. procijenili ste svaku temu, što bi vam trebalo dati dobar uvid u ono što je potrebno učiniti. Rukovodeći se tom logikom sljedeći je korak razrada ciljeva upravljanja.

INFORMACIJSKI OKVIR 18: Definicija cilja upravljanja

Jasni opisi onoga što je planom potrebno ostvariti u smjeru općeg cilja, i to barem za vrijeme trajanja plana

(obično 5 godina)

Mnogi sustavi planiranja potiču korištenje ciljeva koji su SMART:

INFORMACIJSKI OKVIR 19: Kriteriji za određivanje ciljeva

SMART cilj je …Specifičan: Treba podrazumijevati jasan cilj, ne samo

izražavati nejasnu želju. Mjerljiv: Treba biti moguće izmjeriti ga i provjeriti u

kojoj je mjeri ostvaren. Adaptabilan: Treba biti dovoljno prilagodljiv u slučaju

izmjena i dopuna. Realističan: Treba izražavati ono što je doista moguće, na

temelju vaše procjene. Tempiran: Vrijeme predviđeno za ostvarivanje ciljeva jest

petogodišnje razdoblje trajanja plana, ali ako ih je potrebno ostvariti u razdoblju kraćem od toga, to treba jasno naznačiti.

Snažno se preporučuje novija prilagodba.

Ciljevi bi trebali biti …

Vođeni utjecajem Trebali bi očitovati željene promjene nužne za postizanje cilja.

Mjerljivi Odredivi s obzirom na neki standardni način mjerenja.

Ograničeni vremenom Ostvarivi u određenom razdoblju. Specifični Jasno definirani kako bi svi jednako

shvaćali cilj. Praktični Ostvarivi i prikladni za vrijeme

trajanja plana.


AKCIJSKI OKVIR 11: Postavljanje cilja

Akcija Napisati jedan (ili najviše dva) cilj za svaku temu, temeljen na procjeni koja jasno određuje što se treba postići za vrijeme trajanja plana. Unijeti te ciljeve u odgovarajuće odlomke obrasca iz Priloga A11: Vrednovanje i ciljevi za svaku temu i Priloga A12: Sažetak ciljeva.Za svaki cilj, utvrditi što bi mogao biti njegov željeni utjecaj i unijeti to u odgovarajući odjeljak obrasca.

Raspored U situaciji radionice, to bi moglo potrajati jedan do dva dana

Nositelji Na početku svi članovi tima planiranja i pozvani dionici, podijeljeni na male tematske skupine

Proces Pisanje ciljeva: Kako god to činili, otkrit ćete da su ciljevi vrlo teški. Treba izraziti točno ono što želite postići na što sažetiji i jasniji način, ali uspjeti u tome odmah vrlo je teško. Možete provesti sate raspravljajući o jednoj jedinoj riječi; svi se mogu složiti vrlo brzo oko cilja da bi se nakon nekoliko sati shvatilo da to nije ono što se htjelo. Ljudi se umore. Na kraju se svi često slože oko toga što žele da se ciljem izrazi, ali nitko ne pronalazi prave riječi za to. • Podijelite teme po skupinama sa po 3 do 5 članova (iskustvo pokazuje da je to

najbolja veličina skupine). Ako je skupina mnogo veća, tada se mnogo vremena utroši na raspravljanje o pojedinostima jezika i značenja svih korištenih termina. Možete oformiti jednake skupine koje su izrađivale procjene, budući da će one već dobro shvaćati probleme.

• Zamoliti svaku skupinu da osmisli cilj, koji je SMART ili VMOSP, za svaku temu koja se može opravdati procjenom. Iznimno možete nekoj skupini dopustiti da osmisli dva cilja, ili sekundarne ciljeve.

• Svaka skupina bi zatim trebala prikazati svoj rad cijelom timu, testirati ga prema SMART i VMOSP kriterijima i po potrebi ga prilagoditi. U gotovo svim slučajevima, zajednička timska rasprava poboljšat će kakvoću cilja. Ako je potrebno, podijelite se ponovno u male skupine kako biste iznova napisali ciljeve koji nisu funkcionirali.

• Ako je potrebno, razmijenite članove među skupinama kako biste došli do novih ideja.

• Popunite ciljeve koji odgovaraju tablici u Prilogu A11: Vrednovanje i ciljevi za svaku temu

• U obrascu iz Priloga A12 Sažetak ciljeva sažeto prikažite ciljeve.

Pridruživanje pokazateljaPopis vrsta pokazatelja dat je u Odjeljku 2.2.2. Kako bi se ciljevi mogli pratiti, trebali biste utvrditi pokazatelj za svaki među njima, koji je idealno vrsta 5 (pokazatelj utjecaja) i/ili vrsta 4 (pokazatelj rezultata). Ako su ciljevi dobro napisani, to ne bi trebalo biti preteško, ali proces daje još jednu mogućnost provjere cilja. • Radeći kao tim, utvrdite pokazatelj utjecaja i/ili rezultata za svaki cilj • Unesite pokazatelj u odgovarajuće polje obrasca u Prilogu A11: Vrednovanje i ciljevi

za svaku temu


4.7.1 Struktura rečenice pri sastavljanju ciljeva

Većina ciljeva napisana je sličnom gramatičkom strukturom, i to može pomoći da budu SMART i jasni. U nastavku je naveden primjer generičkog cilja, gdje se dijelovi u okruglim zagradama mogu popuniti u skladu s vašim potrebama. Odlomci u kockastim zagradama mogu se neobvezno dodati kako bi cilj bio specifičniji.

INFORMACIJSKI OKVIR 20: Primjer strukture rečenice pri sastavljanju cilja

(Infinitiv glagola) (značajku parka) na/u (cilj) [kroz (pokazatelj aktivnosti)] [istovremeno (opis situacije)] [u okviru

(vremensko radoblje) godina]

OČUVATI VRIŠTINU u NJEZINOM SADAŠNJEM PODRUČJU I STANJU kroz TRADICIONALNU ISPAŠU istovremeno

DOPUŠTAJUĆI UMJERENU REKREACIJU u okviru TRAJANJA PLANA

Ovaj je cilj SMART jer navodi SPECIFIČNO što treba postići, postavlja osnovnu liniju za MJERENJE, sadrži mogućnost ADAPTACIJE (prilagodbe), REALISTIČAN je i TEMPIRAN. Cilj također udovoljava VMOSP kriterijima Margoluisa i Salfskog (1998).

Ovo su neki primjeri koji su korisni za pisanje ciljeva. Ima ih mnogo više kojima se možete koristiti, ali ovi su osobito korisni.

INFORMACIJSKI OKVIR 21: Primjeri glagola koji se obično upotrebljavaju u izražavanju ciljeva

Održati Promicati Nadzirati Očuvati Povećati Spriječiti

Osigurati Omogućiti UmanjitiOstvariti Razviti Regulirati

Proizvesti Olakšati Ukloniti

Opći cilj daje viziju onoga što se očekuje od plana. Međutim, opći cilj može se razdvojiti na više specifičnih ciljeva. Oni će dati jasniju sliku kamo točno plan vodi. Dva dodatna savjeta za dogovor oko ciljeva:

Usmjerite se na rezultat, a ne na aktivnost Uvijek se pokušava misliti prvo na aktivnost, ali planiranje aktivnosti slijedi kasnije. Primjerice, netko može napisati cilj poput…

Uspostaviti redovne lovačke ophodnje kako bi veliki sisavci bili zaštićeni od krivolova

Međutim, prvi dio je aktivnost: stvaran cilj je zaštititi velike sisavce, a patrola protiv krivolova je samo jedan od načina kako bi se to postiglo. Možete preinačiti cilj.

Zaštititi velike sisavce u Parku od ljudskog utjecaja I, ako želite, dodati (da bi ga učinili više SMART) ..smanjenjem stope smrtnosti od neprirodnih uzroka na

manje od 3 godišnje.

Ovaj trik usmjerava cilj na rezultat, ne na djelovanje, a to funkcionira gotovo svaki put.

Navođenje ljudi na jednostavno izražavanje često “oslobađa” cilj. Kada se netko bori da izrazi nešto što ga muči kao cilj i izgubi se u složenom jeziku, pomoći mu možete ako ga jednostavno zapitate Što želite da se dogodi? Često će odgovor biti nešto kao:

Zapravo sve što želim jest zaštititi ptice od ometanja u doba razmnožavanja,

i to je naravno početak cilja!


4.7.2. Primjeri ciljeva i pokazatelja

REZULTATNI OKVIR 8: Primjeri ciljeva i pokazatelja

Cilj Pokazatelj

Očuvati kulturno nasljeđe Parka prirode u postojećem stanju zaštitom i promocijom njegovih vrijednosti, te poticanjem lokalne kulture u sljedećih 5 godina (iz Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje). Povišena svijest o kulturnim vrijednostima na području Parka. Pozitivne promjene u ponašanju koje rezultiraju većim uvažavanjem kulturne baštine i aktivnijim ljudskim odnosom prema njoj.

Dobiti potporu i sudjelovanje dionika i šire javnosti u očuvanju krškog ekosustava (iz parka u Rumunjskoj). Više dokaza podrške i sudjelovanja (rezultat) i manji broj prijedloga i aktivnosti koje ugrožavaju zaštićeno područje (utjecaj).

Za vrijeme trajanja plana omogućiti posjetiteljima uživanje i rekreaciju na način koji je u skladu sa zaštitom posebnih vrijednosti Parka (iz Parka prirode Učka). Povećane su mogućnosti za odmor i rekreaciju na način koji je u skladu sa zaštitom posebnih vrijednosti Parka (rezultat).

Urediti, pratiti i nadzirati aktivnosti korištenja resursa u Parku na način koji dopušta nastavak tradicionalnih aktivnosti bez narušavanja biološke raznolikosti krajobraza ili okoliša Parka (iz parka u Rumunjskoj). Svi oblici korištenja resursa dokazano su održivi, a tradicionalni korisnici nastavljaju koristiti područje (utjecaj).

Podržavati očuvanje Parka prirode kroz ponudu niza poticajnih i informativnih edukacijskih i interpretacijskih programa i materijala za posjetitelje i stanovnike Parka, svih dobi i sposobnosti (iz Parka prirode Žumberak – Samoborsko Gorje). Povratne informacije polaznika programa upućuju na pozitivna iskustva s programa te su rezultirala promjenom njihovih stavova i ponašanja (utjecaj).

Podržati akcije i inicijative koje pridonose povećanju kvalitete života žitelja Parka, a nemaju negativni utjecaj na očuvanje prirode i krajobraza (iz Parka prirode Učka). Povećan broj akcija i inicijativa podržanih od strane uprave Parka (ishod) koje su dale mogućnost za kvalitetnijim životom žitelja Parka (rezultat).

4.8 Utvrđivanje podtema za svaku temu Ovaj stadij upravo započinje točnim utvrđivanjem onoga što treba učiniti kako bi se postigli ciljevi. Vrlo je primamljivo započeti razradu aktivnosti odmah, ali važno je povesti pažnju o tome hoće li aktivnosti udovoljiti ciljevima, iskoristiti najbolju praksu i biti opravdane s gledišta dionika. Na samom početku svaku temu treba podijeliti na niz specifičnih podtema. Kako bismo to učinili moramo odgovoriti na sljedeće pitanje: Kako bi se postigao cilj, plan će se morati usmjeriti prema…

INFORMACIJSKI OKVIR 22: Definicija podteme

Podsastavnica teme koja se odnosi na specifičniji niz uvjeta

AKCIJSKI OKVIR 12: Utvrđivanje podtema

Aktivnost Utvrditi otprilike 5-10 podtema za svaki cilj. Navesti podteme za svaki cilj u odgovarajućem odlomku obrasca iz Priloga A13 Obrazac za planiranje akcija: teme, varijante, akcije i pokazatelji (posebni obrazac za svaki cilj).

Raspored Tim za planiranje može to obaviti za pola dana.

Nositelji Svi članovi tima za planiranje i pozvani dionici.

Proces • Na radionici ili sastanku tima za planiranje svakom članu tima osigurajte veliku količinu praznih kartica (oko 25cm x 12cm).

• Utvrdite prvu temu i cilj o kojima treba raspravljati. To se može ispisati na velikom komadu papira ili na zidu.

• Zamolite svakog člana tima da na svaku karticu napiše po jednu sastavnicu teme, dovršavajući sljedeću rečenicu: Kako bi se postigao cilj, planom je porebno nešto učiniti za … Članovi tima mogu upotrijebiti kartica koliko žele.

• Zalijepite sve kartice na zid.• Radite u malim skupinama i rasporedite kartice

prema sličnim idejama. One će činiti osnovu za podteme. Očekivano je da bude 5-10 skupina kartica, ali ako ih ima više ili manje, nemojte se brinuti zbog toga.

• Dogovorite prikladan naziv za svaku podtemu. • Utvrdite sljedeću podtemu i cilj i nastavite s

procesom.


4.8.1 Primjeri podtema

REZULTATNI OKVIR 9: Podteme u okviru teme “Zaštita, očuvanje i korištenje prirodnih vrijednosti i krajobraza” iz plana upravljanja Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje

Cilj I. Održavati i štititi jedinstveni krajobraz i prirodne vrijednosti Parka prirode, stvorene djelovanjem i čovjeka i prirode, promocijom djelatnosti koje su u skladu sa osjetljivim okolišem.Pratiti korištenje prirodnih dobara i regulirati ih na način da oni bude u skladu s očuvanjem biološke i krajobrazne raznolikosti te zaštitom okoliša.

Kako bi se postigli ovi ciljevi, plan će se morati usmjeriti na...Primjer prvog nacrta podtema:

• Krajobraz • Špilje• Speleološki objekti• Kamenolomi• Rijeke• Korištenje vode• Onečišćenje voda• Odlaganje otpada• Flora• Fauna• Gljive• Vlažna staništa • Državne i privatne šume• Istraživanja i inventarizacija • Prometnice • Livade i travnjačke površine • Poljoprivreda• Seoba stanovništva • Napuštanje zemljišta • Turizam i javni pristup • Edukacija posjetitelja• Lov• Ribolov• Jačanje svijesti• Ispaša• Praćenje stanja • Edukacija lokalnog

stanovništva

Podteme su prerađene u sljedeće:

• Zaštita krajobraza • Geološka baština • Vodno dobro i okoliš • Zaštita vrsta i staništa- Prioritetne vrste i

staništa- Zaštita vlažnih staništa- Zaštita stjenovitih

područja i staništa- Gospodarenje i zaštita

divljači- Kontrola invazivnih

vrsta - Državne šume- Šume u privatnom

vlasništvu• Poljoprivredno

zemljište i prirodni proizvodi

- Poljoprivredna djelatnost prihvatljiva okolišu

- Prirodni proizvodi - Domaće životinje

Naslovi Edukacija, Turizam i Seoba stanovništva

prebačeni su na prikladnija tematska područja plana

4.9 Utvrđivanje najbolje opcije upravljanja za svaku podtemu Za svaku temu postoji širok raspon mogućih aktivnosti. Aktivnost koju ćete doista odabrati ovisit će o općem cilju, procjeni i pojedinačnim ciljevima plana. Pojednostavljeni pristup analizi varijanti razvijen je kako bi se razmotrile različite mogućnosti postizanja svakog cilja. To se temelji na odabiru opcija upravljanja iz uobičajenog popisa i oba promatrana zaštićena područja smatrala su ga korisnim. Ovaj pristup može pomoći timu za planiranje u odlučivanju koji je najbolji smjer djelovanja, a temelji se na nizu pristupa primijenjenih negdje drugdje, te se bitno preporučuje za velika i složena zaštićena područja. Za manja ili jednostavnija područja gdje tim za planiranje ima vrlo jasnu ideju o tome što se traži, ovaj stadij može se i preskočiti te tim može prijeći na sljedeći odjeljak.

INFORMACIJSKI OKVIR 23: Opcije upravljanja Opcije upravljanja su alternativni smjerovi djelovanja kojima se možemo koristiti za postizanje željenog cilja. Učinkovito planiranje upravljanja podrazumijeva pažljivo razmatranje raznih dostupnih varijanti prije donošenja konačne odluke o nužnom djelovanju.

Važno je stoga odabrati pravu vrstu djelovanja za određenu situaciju, a takvo se djelovanje mora temeljiti na činjenicama i na dobroj praksi s drugih lokacija, a ne samo na intuiciji i osobnoj naklonosti.

Ovim procesom potiče se rasprava u timu za planiranje, koja će dovesti do dogovora o najboljem smjeru djelovanja.


AKCIJSKI OKVIR 13: Otkrivanje mogućnosti upravljanja

Aktivnost Utvrditi najprikladnije mogućnost(i) za svaki naslov, najbolje tijekom sastanka tima za planiranje. Dobivene oznake za opcije upravljanja unijeti na odgovarajuća mjesta u obrascima iz Priloga A13 Obrazac za planiranje akcija: teme, varijante, akcije i pokazatelji.

Raspored Uz dostatnu količinu dostupnih informacija, tim to može dovršiti za pola dana. Neki odabiri morat će se odgoditi dok se ne pronađu daljnje smjernice.

Nositelji Svi članovi tima za planiranje i pozvani stručnjaci

Proces Ovaj stadij je kritičan jer određuje smjerove upravljanja plana. Određivanje opcija najbolje je obaviti u većim skupinama, jer je vrlo bitno najbolje iskoristiti cjelokupno dostupno znanje i iskustvo tima za planiranje. Ne trebate smatrati da do svih odgovora možete doći u okviru tima. Neki odabiri su teški i ne biste trebali oklijevati da za neke podteme angažirate vanjske savjetnike koji mogu pomoći pri objašnjavanju i procjeni dostupnih opcija. Dobra biblioteka kojom raspolaže Park također je korisna, kao i pristup Internetu, gdje se može naći sve više smjernica. Širom svijeta sve su bogatija iskustva zaštićenih područja, tako da biste koristeći se tim iskustvom trebali biti u stanju izbjeći ponavljanje tuđih grešaka. Sljedeći proces jedan je od mogućih pristupa: • Pregledajte raspoložive teme i utvrdite

vanjske stručnjake koji vam mogu pomoći.

• Pripremite komplet materijala, smjernica i ostalih korisnih izvora različitih informacija.

• Povežite svoj tim s vanjskim stručnjacima. • Pribavite svim članovima tima primjerak

izbornika opcija upravljanja te tabelarni popis ciljeva, tema i podtema.

• Raspravite svaku podtemu i razmotrite posljedice svake od opcija.

• Dogovorite se oko jedne ili više opcija za svaku podtemu. Navedite kratko objašnjenje ili pojašnjenje svakog odabira gdje je to potrebno.

Tijekom ovog procesa izrade plana upravljanja, tim je testirao i prilagodio niz standardnih opcija upravljanja iz britanskog modela za izradu planova upravljanja (Informacijski okvir 24). Ovaj izbornik tek je smjernica i može (doista bi trebao) biti prilagođen konkretnim okolnostima, ali se pokazao vrlo korisnim, s obzirom da su zahvaljujući njemu razmotrene sve moguće opcije upravljanja za svaku podtemu.


INFORMACIJSKI OKVIR 24: Popis standardnih opcija upravljanja prema temama/podtemama plana upravljanja OPCIJE UPRAVLJANJA ZA POTREBE OČUVANJA STANIŠTA, KRAJOBRAZA I EKOSUSTAVA NA ODREĐENOM PODRUČJUOZNAKA Pristup upravljanju NAPOMENE Korisni glagoliSTA 1 Bez intervencije

(Stanište, područje ili lokalitet)Trebalo bi održavati prirodne uvjete i procese. To je prikladno za označena područja ili zone u kojima bi očuvanje trebalo biti apsolutni prioritet.

Održati, očuvati u izvornom/ prirodnom obliku

STA 2 Ograničena intervencija (Stanište, područje ili lokalitet)

Trebalo bi dopustiti neke ograničene ljudske aktivnosti (npr. čišćenje putova i staza u šumi ili dopuštanje ograničenog sakupljanja šumskih proizvoda nevezanih s drvećem i ljekovitog bilja, gljiva…)

Upravljati (određenim radnjama)

STA 3 Aktivno upravljanje (Stanište, područje ili lokalitet)

Trebalo bi provoditi specifične intervencije radi održavanja staništa (npr. održavanje tradicionalnih režima ispaše ili čišćenje taloga iz jezera).

Obnoviti, ponovno zasaditi, poplaviti, ograditi

STA 4 Obnova (Stanište, područje ili lokalitet)

Vraćanje staništa u njegovo prethodno stanje Obnoviti, ponovno zasaditi, poplaviti, ograditi

OPCIJE UPRAVLJANJA ZA POTREBE OČUVANJA VRSTAVRS 1 Uklanjanje ili reduciranje

(Vrste ili populacije)Smanjenje broja vrsta ili područja stanišnog tipa (obično za invazivne vrste)

Ukloniti, smanjiti, kontrolirati populaciju/putem aktivnosti

VRS 2 Poticanje ili povećanje (Vrste ili populacije)

Možda će biti potrebno povećanje vrsta ili veličine staništa posebnim intervencijama

Štititi, pomagati u obnovi, povećati populaciju /putem aktivnosti

VRS 3 Reintrodukcija (Ponovno uvođenje) (Vrste ili populacije)

Gdje bi se iskorijenjene vrste trebale ponovno uvesti

Reintroducirati

VRS 4 Uvođenje (Vrsta ili populacija)

Gdje bi trebalo uvesti nove vrste Uvesti

OPCIJE UPRAVLJANJA ZA POTREBE JAVNOG PRISTUPA PODRUČJU/LOKALITETUPRI 1 Bez ikakvog pristupa i korištenja

(Područja ili lokaliteta)Korisno za glavne zone i zone bez intervencije Zatvoriti, zapriječiti

pristupPRI 2 Omogućavanje ograničenog

javnog pristupa i korištenja(Područja ili lokaliteta)

Dopuštanje reguliranog pristupa radi posebnih razloga (npr. istraživanja ili povremenog korištenja za posebne aktivnosti)

Dopustiti pristup, utvrditi sustav izdavanja dozvola, strogo regulirati pristup

PRI 3 Djelomično omogućavanje pristupa i korištenja (Područja ili lokaliteta)

Otvoreno većinu vremena, ali uz moguća sezonska ograničenja

Omogućiti pristup

PRI 4 Otvoren javni pristup i korištenje (Područja ili lokacije)

Trebalo bi dopustiti slobodno i neometano korištenje

OPCIJE UPRAVLJANJA ZA POTREBE KORIŠTENJA SREDSTAVA, OBJEKATA I INFRASTRUKTURE POSJETITELJIMA ILI PARKUOBJ 1 Bez ikakvih objekata i sredstava

(Infrastruktura) Park ne bi trebao imati nikakve objekte ni pružati usluge na tom području

Održati u prirodnom stanju

OBJ 2 Osiguravanje manjeg broja objekata i sredstava

Park bi trebao osigurati jednostavne, osnovne i neupadljive objekte (npr. jednostavno označene staze)

Izgraditi, postaviti

OBJ 3 Pružanje specijaliziranih objekata

Npr. staze za penjanje ili posjetiteljski centri Izgraditi, postaviti

OBJ 4 Unaprijeđenje/Poboljšanje objekata

Gdje je potrebno poboljšanje objekta Unaprijediti, poboljšati, popraviti

OBJ 5 Promicanje objekata Poticanje druge organizacije na otvaranje objekata ili pružanje usluga

Promicati, poticati, pomagati, savjetovati

OPCIJE UPRAVLJANJA ZA POTREBE KORIŠTENJA DOBARA I ZA OSTALE OBLIKE RAZVOJA NA ZAŠTIĆENOM PODRUČJU I OKO NJEGA

DOB 1 Bez uključivanja Park se ne bi trebao miješati u ovo pitanje Zadržati neutralan stav o…

DOB 2 Suprotstavljanje Park bi se trebao suprotstaviti određenom tijeku događaja ili situaciji

Suprotstaviti se, spriječiti, zahtijevati uklanjanje ili obustavu


INFORMACIJSKI OKVIR 24: Popis standardnih opcija upravljanja prema temama/podtemama plana upravljanja OPCIJE UPRAVLJANJA ZA POTREBE OČUVANJA STANIŠTA, KRAJOBRAZA I EKOSUSTAVA NA ODREĐENOM PODRUČJUDOB 3 Reguliranje Park bi trebao nastojati urediti način korištenja

dobara putem propisaRegulirati, propisivati, nadzirati, upravljati, prodavati, sklapati ugovore/kroz mehanizme

DOB 4 Neregulirano korištenje Dopustiti slobodno korištenje dobara

DOB 5 Aktivno provođenje Park bi trebao uložiti sredstva i vrijeme za spriječavanje neželjenog korištenja dobara i privođenje prekršitelja

Obavljati ophodnju, provoditi, privoditi, razotkriti, krivično goniti

DOB 6 Poticanje kroz posrednu podršku

Park bi trebao poticati tu aktivnost i podržavati ju ohrabrivanjem, pristupom mrežama, itd.

Poticati, pružati podršku

DOB 7 Poticanje kroz izravnu podršku Park bi trebao izravno uložiti sredstva Pružati podršku, sponzorirati, poduprijeti, omogućiti

OPCIJE UPRAVLJANJA ZA POTREBE OBRAZOVANJA, INFORMIRANJA I JAČANJA SVIJESTIINF 1 Bez informacija Park ne bi trebao pružati informacije o ovom

pitanjuNe objavljivati informacije

INF 2 Pružanje osnovnih informacija Park bi trebao pružati osnovne informacije, osvješćivati i promicati

Informirati, širiti informacije, publicirati, omogućiti pristup informacijama o… (putem mehanizma…)

INF 3 Pružanje informacija kroz interpretativne programe

Park bi trebao pružati detaljna i opsežna objašnjenja i informacije

Interpretirati, postaviti interpretativne objekte, sadržaje

INF 4 Pružanje informacija kroz školske programe

Park bi trebao pružati informacije putem školskih programa

Izraditi školske programe, organizirati mlade nadzornike

INF 5 Posebna kampanja Trebalo bi osmisliti posebnu kampanju osvješćivanja i edukacije

Osmisliti posebnu kampanju u vezi sa…

INF 6 Prikupljanje informacija Za pitanja za koje je potrebno istraživanje i prikupljanje podataka

Istražiti, pratiti, proučiti, pregledati, anketirati

OPCIJE UPRAVLJANJA ZA POTREBE RUKOVOĐENJA, OSIGURANJA SREDSTAVA I ADMINISTRACIJE UPR 1 Osigurati fizička sredstva

(opremu…) Osigurati, kupiti, uložiti, nabaviti

UPR 2 Ljudski resursi Zaposliti, reorganizirati, restrukturirati

UPR 3 Financijska sredstva Prikupiti sredstva, osigurati financiranje, primijeniti na…

UPR 4 Jačanje kapaciteta Obučiti, stvoriti kapacitete

UPR 5 Povezivanje, sastanci, zastupništvo

Stvoriti veze, pozivati, pohađati, sklapati ugovore, surađivati sa…

UPR 6 Sustavi upravljanja Uspostaviti sustave, procedure, mehanizme, održavati sastanke


OPCIJE UPRAVLJANJA ZA POTREBE OČUVANJA STANIŠTA, KRAJOBRAZA I EKOSUSTAVA NA ODREĐENOM PODRUČJU

4.9.1 Prikazivanje opcija

Ishod ovoga procesa treba zabilježiti u odgovarajućem odlomku obrasca u Prilogu A13: Obrazac za planiranje: teme, opcije upravljanja, akcije i pokazatelji. S obzirom da su konačne tablice prilično velike sav taj materijal ne mora nužno biti uključen u vašu završnu, objavljenu varijantu plana. No, nužno je da završite ovaj proces jer će on poboljšati kakvoću akcija koje ćete propisati u sljedećem odjeljku.

4.10 Određivanje akcija upravljanja, provjera i pridruživanje pokazatelja Svaka aktivnost trebala bi svakome tko provodi plan biti prikazana jasnim opisom onoga što treba učiniti. Aktivnost bi trebala biti dovoljno precizna kako bi ravnatelj Parka mogao za nju rasporediti djelatnike i sredstva te ju uključiti u vremenski raspored.

INFORMACIJSKI OKVIR 25: Definicija akcija upravljanjaAKCIJE (AKTIVNOSTI) su poslovi ili zadaće koje je potrebno

provesti kako bi se određene opcije upravljanja mogle primijeniti na svaku podtemu te kako bi se pridonjelo

ostvarenju cilja.

Sve akcije trebaju imati svoje pokazatelje, koji zajedno jamče postignuće cilja na koji se odnose.

AKCIJSKI OKVIR 14: Pisanje akcija

Aktivnost Utvrditi jednu ili više akcija usmjerenih na ostvarivanje željene varijante za svaku podtemu. Provjeriti da li ćemo tom kombinacija akcija postići ciljeve te jesu li one opravdane procjenom. Utvrditi pokazatelje postignuća za svaku akciju. Bilježenje rezultata u odgovarajuće odlomke obrasca iz Priloga A13: Obrazac za planiranje: teme, opcije upravljanja, akcije i pokazatelji

Raspored Dva ili više dana timskog rada

Nositelji Svi članovi tima za planiranje i pozvani stručnjaci. Kakvoća akcija može se pod utjecajem informacija i mišljenja u širokom rasponu poboljšati, a može se provesti i veća radionica za dionike, uz iskusnu moderaciju.

Proces Predlažemo sljedeći proces, koji idealno slijedi odmah nakon utvrđivanja podtema i opcija upravljanja. • Pripremite pro formu za svaki cilj i njegove podteme

kao što je prikazano u Prilogu A13: Obrazac za planiranje: teme, opcije upravljanja, akcije i pokazatelji.

• Podijelite tim za planiranje na skupine od četiri ili pet osoba, te svakoj skupini dodijelite ciljeve.

• Zamolite svaku skupinu da pregleda procjenu, podteme i varijante za svaki cilj, te zatim skicirajte niz aktivnosti.

• Predstavite zaključke cijeloj skupini i dogovorite konačnu formulaciju aktivnosti.

• Obrađujući jednu po jednu temu, zamolite timove/pojedince koji su razvili procjene, ciljeve i akcije, da objasne i opravdaju logiku procesa izrade plana za svoje odlomke. Ostatak skupine trebao bi biti kao “ocjenjivački sud” i fokusirati se na četiri osnovna pitanja.

Hoće li kombinacija propisanih akcija osigurati postizanje cilja i mjerenje pokazatelja? Možete utvrditi potrebu za nekim novim aktivnostima ili izmjenama nekih među njima, a neke su nebitne za cilj i treba ih ukloniti. U iznimnim slučajevima možda ćete čak morati prilagoditi i opći cilj. Ima li ponavljanja ili suprotstavljenih aktivnosti? Aktivnosti provedene za različite ciljeve mogu se odnositi na iste pojedinosti ili biti suprotstavljene jedna drugoj. Tim bi ih trebao otkriti i učiniti nužne prilagodbe. Pokazuju li procjene opravdanost ciljeva i aktivnosti? Provjerite procjenu za svaki cilj i utvrdite eventualne probleme koji nisu riješeni ciljevima i aktivnostima, te provjerite aktivnosti koje nisu opravdane procjenom. Možda ćete morati prilagoditi procjenu i aktivnosti kako biste se uvjerili da logika procesa nije narušena. Jesu li pokazatelji prikladni? Za svaku aktivnost utvrditi vrstu pokazatelja koja je korištena: Ulazne informacije, Aktivnost, Ishod, Rezultat ili Utjecaj. Ako se tim složi da je riječ o pokazatelju ulaznih informacija ili aktivnosti, navedite ih da ga “unaprijede” u pokazatelj ishoda ili rezultata, a prihvatite ga nepromijenjenog samo ako se to ne može učiniti.


4.10.1 Struktura rečenice pri sastavljanju akcija

Akcije trebaju jasno i nedvojbeno upućivati na to što bi se zapravo trebalo dogoditi, a ne ono što želite postići.Važan je jezik kojim se služite. Uobičajena struktura rečenice kojom se opisuje akcija glasi:

INFORMACIJSKI OKVIR 26: Primjer strukture rečenice za opisivanje akcija upravljanja

(Glagol) (objekt) (opis svojstva)

Obavljati ophodnju protiv krivolova tijekom cijele godine, uz pojačani intenzitet u proljeće.

Pregledati sve gorske livade u pogledu godišnjeg utjecaja na ispašu.

Postoji mnogo glagola korisnih za opisivanje akcija.

INFORMACIJSKI OKVIR 27: Korisni glagoli za opisivanje akcija Ukoliko želite… Možete upotrebljavati

glagole…Zabraniti ili zaustaviti nešto Zabraniti, priječiti, spriječiti

daljnje, zaustaviti sve, ukloniti Obavljati nadzor Regulirati, nadzirati, ograničiti,

zonirati, ukloniti, smanjiti Aktivno zaštititi Zaštititi, provoditi ophodnju,

čuvati, zatvoritiProvoditi proces ili redovitu aktivnost

Voditi, održati (događanje)

Nagovoriti ljude na djelovanje ili promjenu ponašanja

Dopustiti, promicati, potaći, uložiti, dati

Pomoći drugima u obavljaju poslova koje želite da obavljaju

Pomoći, omogućiti, podržati

Osigurati sredstva Izgraditi, podići, stvoriti, razviti, zaposliti, steći, kupiti

Informirati ili educirati Objaviti, izvijestiti, reći, distribuirati, educirati, obučiti, osvijestiti

Postići dogovor Sastati se, pregovarati, dogovoriti

Poticati konsenzus Posredovati, dogovoritiPoticati partnerstvo Surađivati, raditi sa Delegirati Ovlastiti, ugovoriti

Glavni rezultat bit će popis akcija uz svaku podtemu svakog cilja, odražavajući odabrane varijante.

REZULTATNI OKVIR 10: Primjeri akcija i pokazatelja iz Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje

AkcijaPokazatelj

AA2. Razviti smjernice za projektiranje i izgradnju novih objekata i infrastrukture u Parku (unutar i izvan građevinskih područja) radi njihove usklađenosti s očuvanjem značajki krajobraza. Smjernice su izrađene (proizvod) i svima dostupne. Projektiranje i izgradnja novih objekata u skladu je s krajobrazom (rezultat).

AD3. Proglasiti cret i slivno područje na lokalitetu „Jarak“ posebnim rezervatom te izraditi i provoditi akcijski plan za taj lokalitet.„Jarak“ je proglašen posebnim rezervatom te je za nj izrađen i provodi se akcijski plan.

FA3. Surađivati pri izradi prostornog plana radi njegovog usklađivanja s planom upravljanja Parkom prirode.Odrednice navedene u planu upravljanja uključene su u prostorni plan (proizvod).

4.11 Utvrđivanje i planiranje aktivnosti praćenja provedbe Čim plan bude u funkciji, morat ćete znati ima li željeni učinak, osiguravaju li akcije postignuće ciljeva i pridonose li pojedinačni ciljevi ostvarenju glavnog cilja. Ovaj odjeljak ne obrađuje detaljno biološko praćenje stanja na terenu (o tome se govori u drugim priručnicima), iako su informacije iz tog područja bitne i za praćenje provedbe plana.

INFORMACIJSKI OKVIR 28: Definicije praćenja ”Povremeno prikupljanje i procjena podataka s obzirom na navedeni opći cilj projekta, pojedinačne ciljeve i aktivnosti.

Mnogi ljudi to smatraju praćenjem i procjenom.”

Plan praćenja provedbe “Pregled koraka koje ćete poduzeti kako biste se uvjerili da je

projekt na dobrom putu…” Margoluis i Salfsky, 1998.


AKCIJSKI OKVIR 15: Izrada planova praćenja provedbe

Aktivnost Održati sastanak kako bi se utvrdile najprikladnije varijante za svaku podtemu. Izraditi zaseban plan djelovanja za praćenje provedbe temeljen na ciljevima, uz pomoć obrasca iz Priloga A14: Obrazac za planiranje aktivnosti praćenja provedbe.

Raspored Ako postoji dovoljno dostupnih informacija, to tim može dovršiti u jednom danu. Neki odabiri možda će se morati odgoditi do pronalaska daljnjih smjernica.

Nositelji Svi članovi tima za planiranje i pozvani stručnjaci

Proces • Okupite središnji tim za planiranje i neke vanjske, neutralne savjetnike koji nisu do tada bili detaljno uključeni u proces. Umnožite dokumentaciju o temama, procjenama, ciljevima i aktivnostima i svim članovima tima dajte vremena da pročitaju dobiveni materijal.

• Pripremite novi list za praćenje provedbe kao što je prikazano u Prilogu A14: Obrazac za planiranje aktivnosti praćenja provedbe, unoseći svaki cilj na jednak način kao i podteme.

• Pregledajte ciljeve i njima pridružene akcije, te pripadajuće pokazatelje. Ispišite niz aktivnosti praćenja provedbe pomoću kojih će svi pokazatelji biti izmjereni. Za svaku akciju praćenja utvrdite na koji se cilj upravljanja i na koju akciju upravljanja odnose. Vidjet ćete da će se neke akcije praćenja odnositi na pokazatelje više od jednog cilja.

• Ako je potrebno, povežite akcije praćenja provedbe sa ostalim programima izvješćivanja ili praćenja stanja, npr. IUCN-ovim kriterijima za učinkovito upravljanje.

4.11.1 Primjer praćenja provedbe plana

Slijedi izvadak iz akcijskog plana praćenja provedbe razvijenog za Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje.

REZULTATNI OKVIR 11: Izvaci iz nacrta akcijskog plana praćenja provedbe za Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje

Akcije praćenja

Cilj 7: Pratiti i dokumentirati rezultate akcija i ostvarivanje ciljeva upravljanja

Odabrane akcije praćenja Odgovarajući cilj

upravljanja i akcija Unesite

oznaku iz akcijskog plana

upravljanja

M1 Osigurati da je produkcija izvještaja i studija obavezna za sva istraživanja koja provode djelatnici Parka prirode, te ugovorna obaveza svim vanjskim suradnicima u okviru dogovorenih termina.

AB2, AC1, AC7, AD1, AD5, AD6, AD18, AD19, AE2, AE7, AA1, BA1, BB1, BD2, CA1, CB5, DB3

M2 Održavati ažurirani katalogizirani arhiv svih tiskanih materijala u vezi s Parkom prirode, uključujući akcijske planove, izvještaje o istraživanjima, savjetodavne listove, smjernice dobre prakse, interpretacijske i edukacijske materijale i izvadke iz javnog tiska.

AB2, AB4, AC1, AD3, AD4, AD5, AD6, AD9, AE2, AE3, AA1, BB2, BC1, BD2, CA1, CB5, DA1, DB2, DD1, EA10

M3 Osigurati da nadzornici i ostali djelatnici ispunjavaju dnevne izvještaje o aktivnostima na terenu u vezi s kontrolom i praćenjem ugroženih vrsta te pristupom osjetljivim lokalitetima.

AB3, AD10

M4 Osigurati da se svi podaci praćenja unose u bazu podataka u GIS-u, prema dogovorenim vremenskim okvirima, da se redovito analiziraju te da se određuju trendovi i utjecaji upravljanja.

AB3, AD1, AD7, AD14, AD15, AE9, AA6, BA1, CA3

M5 Osigurati da djelatnici vode zapisnike (i bilješke) sa svih konzultantskih i savjetodavnih sastanaka održanih s državnim ustanovama i tijelima te korisnicima prirodnih dobara, u vezi s njihovim obavezama upravljanja na području Parka prirode.

AB4, AC4, AD16, AD17, AD20, AE4, AA1, AA4, BA1, BB5, BC2, BD1,DA4, DB1, DC2, DD3, EA5, FB2

M6 Osigurati da djelatnici redovito vode evidenciju o svim konzultacijama, savjetodavnim sastancima te aktivnostima u vezi s pružanjem podrške lokalnom stanovništvu i specijaliziranim grupama dionika koji provode određene aktivnosti na području Parka, npr. čišćenje speleoloških objekata, gospodarenje privatnim šumama, izgradnja objekata tradicionalne arhitekture.

AB5, AD21, AE3, AE4, AE5, DD1, DD3, DA4, DC1, EA6

M7 Održavati aktualnu kartu Parka prirode u GISu, sa označenim područjima posebne zaštite, granicama nadležnosti upravljanja te zonama.

AC2, AD2, AD3, AD18, AD19, BB1, BB2, BB6, FA1


4.12 Određivanje prioriteta i vremenskih rasporeda te ključnih suradnika Zaštićena područja često su suočena s nedostatkom sredstava, a uvijek mogu iskrsnuti i neočekivani zahtjevi za dodatnim vremenom ili sredstvima. Stoga je važno utvrditi najvažnije aktivnosti koje valja dovršiti, te one koje se eventualno mogu odgoditi ili otkazati ako je to prijeko potrebno.

INFORMACIJSKI OKVIR 29: Klasifikacija prioriteta

Svakoj aktivnosti trebalo bi dodijeliti JEDNU od TRI razine prioritetnosti

1. PRIORITET Dodjeljuje se aktivnostima koje se MORAJU poduzeti za

vrijeme trajanja plana. Ova kategorija ne smije se dodijeljivati olako s obzirom na to da nema isprike za neuspjeh. Trebalo bi ju dodijeljivati samo ključnim akcijama, neispunjavanje kojih

narušava cijeli plan.

2. PRIORITET Aktivnosti koje TREBA dovršiti. Postoji određena fleksibilnost,

no za neprovođenje ovih aktivnosti mora postojati dobar razlog.

3. PRIORITET Aktivnosti koje se MOGU poduzeti kada vrijeme i/ili sredstva

postanu dostupni nakon dovršenja aktivnosti 1. i 2. razine prioritetnosti.

Namjera bi trebala biti dovršenje svih aktivnosti za vrijeme trajanja plana; čini se stoga poželjno svim aktivnostima

dodijeliti 1. razinu prioritetnosti, ali to je uglavnom pogreška. Ne postoji jasno pravilo, ali raspodjela na način da 30%

aktivnosti ima prvu razinu prioritetnosti, 50% drugu, a 20% treću razinu prioritetnosti, posve je uobičajena.

Pri dodjeljivanju razine prioritetnosti za svaku aktivnost trebalo bi također odlučiti o vremenskom rasporedu za provedbu projekta.

INFORMACIJSKI OKVIR 30: Aktivnosti izrade vremenskog rasporeda

Uglavnom aktivnosti možemo mjeriti na jedan od četiri glavna načina

JEDNOKRATNE KRATKOROČNE AKCIJEPrimjerice javno prikazivanje Plana upravljanja ili sudjelovanje

na konferenciji.

JEDNOKRATNI PROJEKTIDugoročnije jednokratne aktivnosti koje mogu potrajati

nekoliko dana, tjedana ili čak mjeseci, primjerice izgradnja centra za posjetitelje ili provedba istraživanja nultog stanja biološke raznolikosti. Ako su one preopširne, trebali biste ih

podijeliti na manje aktivnosti kraćeg trajanja.

POVREMENA DOGAĐANJAAktivnosti koje se redovito događaju i ponavljaju. Primjerice,

godišnji pregled stanja, tromjesečni sastanak lokalne zajednice ili mjesečni pregled sigurnosti staza, godišnji dječji ljetni kamp,

vođenje dnevnih zabilješki o vremenskim prilikama.

NEPREKIDNA DOGAĐANJA

Aktivnosti koje se odvijaju gotovo cijelo vrijeme bez određivanja trajanja, ili koje se događaju češće nego jedinica

mjerenja vremena u vašem vremenskom rasporedu. Primjerice, ophodnja protiv lovokradica, rad posjetiteljskog centra,

skupljanje smeća.


AKCIJSKI OKVIR 16: Određivanje prioriteta i rasporeda sati te otkrivanje suradnika

Akcija Dodijeliti razinu prioritetnosti (1,2 ili 3) svakoj aktivnosti u planovima upravljanja i praćenja te naznačiti kada posao treba početi i završiti.Utvrditi s kojim ćete pojedincima, skupinama ili organizacijama trebati surađivati kako biste dovršili svaku aktivnost. Zabilježiti rezultate u odgovarajuće odlomke obrasca iz Priloga A15: Planiranje aktivnosti: Prioriteti, vremenski raspored i partneri

Raspored Čim aktivnosti budu dogovorene, ovo se može dovršiti na jednodnevnom sastanku.

Nositelji Svi članovi tima za planiranje

Proces Dodjeljivanje prioriteta i izrada vremenskog rasporeda najbolje se radi kao grupna aktivnost cijelog središnjeg tima za planiranje. Navedeno također osigurava daljnju priliku timu za provjeru aktivnosti: • Okupite središnji tim za planiranje. Izradite

dovoljan broj primjeraka dokumentacije u vezi s temama, procjenama, ciljevima i aktivnostima, što može biti dio ili nastavak ranije opisanog odlomka koji se odnosi na provjeru.

• Dajte timu određeno vrijeme kako bi proučio sav prikupljeni materijal.

• Objasnite im cilj i metode određivanja prioriteta i vremenskog rasporeda.

• Raspravite aktivnosti jednu po jednu te dogovorite razinu prioritetnosti za svaku od njih.

• Za svaku aktivnost zatim utvrdite kakav vremenski raspored zahtijeva, kada i/ili kako često se treba odvijati i koliko dugo će trajati.

• Primamljivo je isplanirati sve za prvu godinu, ali ipak neka se aktivnosti rasporede kroz cijelo razdoblje trajanja projekta.

• Upamtite da prioritet 1 ne znači da se aktivnost mora dogoditi prva; to samo znači da se mora dogoditi onda kada je planirana.

• Za svaku aktivnost utvrdite koje ćete suradnike trebati kako biste ju obavili. Ovaj odjeljak nije namijenjen popisivanju osoba na koje će pojedina akcija možda utjecati, već onih koji će, osim Javne ustanove Parka, trebati biti izravno uključeni u obavljanje određenog zadatka.

• Rezultate određivanja prioriteta i vremenskog rasporeda upišite u obrazac iz Priloga A15: Planiranje aktivnosti: Prioriteti, vremenski raspored i partneri.


4.12.1 Primjer popunjenog obrasca za planiranje prioriteta, rokova i suradnika


RE

ZU

LTA

TN

I O

KV

IR 1

2 :

Pri

mje

r p

op

un

jen

og

ob

rasc

a za

pla

nir

anje

pri

ori

teta

, ro

kova

i su

rad

nik

a Pa

rka

pri

rod

e Ž

um

ber

ak-S

amo

bo

rsko

go

rje

Prio

rite

ti, r

oko

vi i

par

tner

i u a

kcijs

kom

pla

nir

anju

C

ilj

Stva

ran

je m

og

ućn

ost

i za

civi

lizir

ani t

uri

zam

rad

i sm

anje

nja

utj

ecaj

a n

a o

koliš

UP

RA

VLJ

AČ

KI K

OR

AC

IPo

kaza

telj

o

stva

ren

ja c

ilja

Prioritet

Polu

go

diš

nje

pla

nir

aje

Sura

dn

ici u

pro

ved

bi

Nap

om

ene

G1

G2

G3

G4

G5

1.po

l2.

pol

1.po

l2.

pol

1.po

l2.

pol

1.po

l2.

pol

1.po

l2.

pol

BA1.

Osi

gura

ti uk

ljuči

vanj

e ku

ltur

nih

vrije

dnos

ti kr

ajob

raza

u s

ve a

ktiv

nost

i nav

eden

e u

pop

isu

kora

ka A

A, p

od te

mom

“Zaš

tita

i oču

vanj

e p

rirod

nih

vrije

dnos

ti i k

rajo

bra

za”

Kult

urne

vrij

edno

sti

kraj

obra

za u

klju

čene

su

u sv

e ak

tivno

sti n

aved

ene

u p

opis

u ko

raka

AA

.

1Va

njsk

i sur

adni

ci P

arka

, p

rost

orni

pla

neri

BB1.

Izra

diti

baz

u p

odat

aka

o ev

iden

tiran

im

i zaš

tićen

im k

ultu

rnim

dob

rima

na p

odru

čju

Park

a.

Izra

đena

je b

aza

pod

atak

a sa

sp

ecifi

cira

nim

vrs

tam

a ku

ltur

nih

dob

ara,

nj

ihov

im s

tatu

som

u

sust

avu

zašt

ite te

p

ripad

ajuć

im k

arta

ma.

1Sv

euči

lišta

/fak

ulte

ti,

loka

lni s

truč

njac

i i

inte

resn

e sk

upin

e,

Min

ista

rstv

o ku

ltur

e

BB2.

Utv

rditi

prio

ritet

e i n

ačin

e oč

uvan

ja

nep

okre

tnih

kul

turn

ih d

obar

a (n

pr.

pov

ijesn

e gr

ađev

ine,

arh

eolo

ški l

okal

iteti)

.

Izra

đen

je g

odiš

nji p

lan

aktiv

nost

i s u

tvrđ

enim

p

riorit

etim

a i n

ačin

ima

zašt

ite.

1Sv

euči

lišta

/fak

ulte

ti,

loka

lni s

truč

njac

i i

inte

resn

e sk

upin

e,

Min

ista

rstv

o ku

ltur

eBB

3. P

otic

ati i

akt

ivno

pro

vodi

ti is

traž

ivan

ja

kult

urne

baš

tine.

Broj

pro

vede

nih

istr

aživ

anja

; izv

ješć

a o

pro

vede

nim

is

traž

ivan

jima.

2

BB4.

Pot

icat

i i, o

visn

o o

rasp

olož

ivim

resu

rsim

a,

aktiv

no p

rovo

diti

zašt

itu lo

kalit

eta

i ob

iljež

ja

kult

urne

baš

tine.

Naj

man

je d

va lo

kalit

eta/

obilj

ežja

kul

turn

e b

aštin

e su

u p

ostu

pku

zaš

tite.

2Sv

euči

lišta

/fak

ulte

ti,

loka

lni s

truč

njac

i i

inte

resn

e sk

upin

e,

Min

ista

rstv

o ku

ltur

e

4.13 Resursi i proračun za plan Čim su aktivnosti isplanirane, sljedeći korak je utvrditi sredstva koja su potrebna za njihovu provedbu.

INFORMACIJSKI OKVIR 31: Proračuni i sredstva (Prilagođeno prema Margoluis & Salfsky, 1998)

Sredstva su stavke potrebne za provedbu i praćenje plana. Sredstva uključuju vrijeme djelatnika i upravitelja, lokalno

znanje, novac, opremu, infrastrukturu.

Proračun je tablica koja navodi predviđene troškove (financijska sredstva) za provedbu i praćenje plana upravljanja.

AKCIJSKI OKVIR 17: Planovi raspodjele resursa i proračuna

Aktivnost • Utvrditi potrebne resurse za provedbu svake planirane aktivnosti, unijeti ih u obrazac u Prilogu A16: Obrazac za planiranje raspodjele resursa.

• Sažeti zahtjeve za proračunom i sredstvima u obrascu u Prilogu A16: Obrazac za planiranje raspodjele resursa.

Raspored Ovo vjerojatno neće biti riješeno tijekom zasjedanja radionice, a tražiti će se opširna informacija o troškovima. Zadatak najbolje može obaviti mala podskupina središnjeg tima tijekom nekoliko zasjedanja.

Nositelji Podskupina središnjeg tima za planiranje i voditelj financijskog poslovanja Parka

Proces Način na koji su planirani proračun i ostala sredstva ovisi o mnogim čimbenicima, uključujući proračunske zahtjeve vlade, lokalnu praksu, potrebe donatora i financijskih agencija, te računovodstveni sustav kojeg upotrebljava zaštićeno područje. Opisana metoda osigurat će procjenu potrebnih sredstava za provedbu plana. Informacije o procjeni proračuna valjat će prilagoditi kako bi odgovarale knjigovodstvenom i računovodstvenom sustavu (sustavima) kojima se koristi zaštićeno područje. • Prikupite informacije o troškovima osoblja, rada

i materijala.• Za svaku aktivnost upravljanja i praćenja

provedbe plana pripremite obrazac kao što je prikazano u Prilogu A16: Obrazac za planiranje raspodjele resursa.

• Troškove sažeto prikažite u obrascu iz Priloga A17: Obrazac za financijske i ljudske resurse za uključenje u dokument plana upravljanja. Ako je potrebno, uredite planove raspodjele sredstava ili prilagodite troškove kako bi odgovarali dostupnim sredstvima.

• Obrasci se lako mogu urediti kao proračunske tablice kako bi se automatiziralo zbrajanje troškova.

4.13.1 Resursi i proračun za izradu plana

Vjerojatno u objavljenom planu upravljanja nećete htjeti ili morati iznositi detaljne tablice proračuna. Tablica u Prilogu A17: Obrazac za financijske i ljudske resurse, može poslužiti za predstavljanje i praćenje proračuna te podataka o djelatnicima.


4.14 Suglasnost i usvajanje plana te njegova objavaPlan upravljanja imat će znatno veće šanse za uspjeh ako bude imao podršku javnosti i donositelja odluka. Čim bude gotov prvi nacrt, trebalo bi što većem broju dionika omogućiti uvid.

AKCIJSKI OKVIR 18: Suglasnost, usvajanje i objava

Aktivnost Pripremiti vremenski raspored za dobivanje suglasnosti, usvajanje i objavu plana koristeći se obrascem iz Priloga A18 Vremenski raspored za konzultacije i prihvaćanje plana.Dostaviti nacrt plana (u cjelovitom ili sažetom obliku) ključnim savjetnicima, nadležnim tijelima i ostalim dionicima. Zatražiti povratne informacije i komentare od svih vanjskih savjetnika.Ažurirati plan. Dostaviti konačni nacrt nadležnim tijelima na službeno usvajanje. Objaviti plan u cjelovitom i sažetom obliku.

Raspored Za povratnu informaciju trebali biste dati rok od barem mjesec dana. Razdoblje potrebno za službeno usvajanje ovisit će o mnogim vanjskim čimbenicima.

Nositelji Središnji tim za planiranje trebao bi organizirati proces savjetovanja.

Proces Ovaj proces imat će mnogo stadija i zahtijevati različite korake za različite skupine. Predlaže se sljedeći proces: Dovršiti preostale odjeljke planaSada treba napisati odjeljke 1.1. (Sažetak plana) i 1.4. (Proces izrade plana) na temelju rezultata i postignuća procesa planiranja. Tehničko i službeno savjetovanjePripremite tiskani primjerak plana i provjerite pažljivo ima li pogreške i ostale propuste. Naznačite na naslovnici i na svakoj stranici (u podnožju) da je plan samo nacrt za daljnje konzultacije. Pripremite popis relevantnih tehničkih stručnjaka i nadležnih tijela i svakome među njima dostavite primjerak nacrta i uvodno pismo, moleći ih da ga komentiraju u roku mjesec dana. Možete izraditi i detaljan upitnik, ali trebali biste zamoliti savjetnike da detaljne povratne informacije dostavljaju na strukturirani način – navođenjem određene stranice ili brojeva odjeljaka. Mogla bi pomoći i prezentacija koja bi ključnim skupinama pojasnila plan i proces, npr. Državnom zavodu za zaštitu prirode. Bilo bi osobito dobro kada bi se naglasio logičan slijed procesa izrade plana te opravdanosti aktivnosti. Šire konzultacije Pripremite atraktivni sažetak, koji opisuje osnovnu logiku plana i sažeto navodi opći cilj, pojedinačne ciljeve i aktivnosti te uz to dostavite i obrazac za povratnu informaciju, ili čak e-mail adresu. Održite sastanke i prezentacije u lokalnim zajednicama i sa skupinama ključnih dionika kako biste im izložili nacrt te prikupili i dokumentirali povratne informacije. Prilagodbe plana Održite sastanak cjelokupnog središnjeg tima kako bi se razmotrile sve povratne informacije, a plan prilagodio za završni oblik. Grafičko oblikovanje i tisak Zatražite idejna rješenja i procjenu troškova za tisak gotovoga plana te njegovog sažetka u atraktivnom obliku. Plan se može izložiti kao skup popunjenih obrazaca, ali je doista vrijedno ulagati u njegovu atraktivnost, vizualno rješenje i jednostavnost korištenja. Službeno usvajanje Prikažite konačni nacrt plana za službeno usvajanje; ako je moguće, zatražite osobno prikazivanje plana nadležnoj komisiji ili pojedincu. Objava, distribucija i javno prikazivanje plana Unesite posljednje izmjene, lekturu i korekturu dokumenta plana, te ga objavite u cjelovitom i sažetom obliku. Pošaljite primjerke cjelovitog plana ključnim pojedincima i uredima svih ključnih skupina sudionika. Mogli biste ga čak besplatno dijeliti ili prodavati u posjetiteljskom centru Parka. Sažetke plana distribuirajte lokalnoj zajednici, organizacijama i posjetiteljima. Možda ćete ga i odlučiti objaviti na vašim internetskim stranicama. Također možete odlučiti održati posebnu javnu prezentaciju plana.


4.15 Izrada godišnjih planova rada Format petogodišnjeg plana upravljanja definira opći cilj, pojedinačne ciljeve i glavne aktivnosti za zaštićeno područje, ali ne dijeli aktivnosti na specifične zadatke; njih je najbolje planirati na godišnjoj osnovi, a tome su dva glavna razloga: 1. Detaljno planiranje zadataka učinit će plan

predugačkim i nezgrapnim dokumentom.2. Nije pametno unaprijed planirati petogodišnje

zadatke za zaštićeno područje s obzirom da to umanjuje prilagodljivost bitnu za suvremeno upravljanje zaštićenim područjem.

Ovaj odjeljak stoga ne bi trebao biti uključen u dokument plana, ali je tu da bi prikazao tijek cjelokupnog procesa, od ideje do akcije.

INFORMACIJSKI OKVIR 32: Definicija godišnjeg plana radaGodišnji program aktivnosti koji utvrđuje specifične zadatke, događanja i ciljeve koji su nužni za dovršenje aktivnosti plana upravljanja. Planovi rada češće su raspoređeni prema funkcionalnim jedinicama organizacije (npr. radne skupine, ogranci), nego prema ciljevima upravljanja.

AKCIJSKI OKVIR 19: Godišnji planovi rada

Aktivnost Svaka funkcionalna jedinica organizacije trebala bi svake godine izraditi detaljan operativni plan s pojedinostima specifičnih zadataka nužnih za provedbu aktivnosti u toj godini. Planovi se mogu unijeti u obrazac iz Priloga A19: Godišnji plan rada.

Raspored Trebao bi biti dovršen približno mjesec dana prije početka svake radne godine, tako da ostane dovoljno vremena za njegovo usvajanje.

Nositelji i sudjelovanje

Članovi funkcionalnih jedinica, uz dodatne informacije ostalih suradnika, po potrebi

Proces • Prikupite informacije iz pregleda rada prethodne godine i informacije o svim potrebnim aktivnostima za sljedeću godinu.

• Odredite skupine aktivnosti za različite funkcionalne jedinice (timove za upravljanje parkom)

• Podijelite svaku godišnju aktivnost na specifične ostvarive zadatke ili korake.

• Isplanirajte vrijeme i sredstva za svaki zadatak, na način sličan procesu planiranja aktivnosti.

• Usporedite i dogovorite godišnje zadatke tima.

• Unesite plan rada u obrazac iz Priloga A19 Godišnji plan rada.


5 Dodatne aktivnosti u vezi s planom

5.1 Praćenje i dokumentiranje provedbe plana Na temelju plana rada, različiti pojedinci ili timovi bit će odgovorni za različite sastavnice plana. Svi djelatnici trebali bi biti upoznati s pokazateljima za praćenje stanja te prikupljati dokaze i informacije u vezi s ostvarenjem ciljeva. To bi trebalo činiti osnovu za redovite, formalne sastanke i revizije u procesu provedbe plana upravljanja.

5.2 Dopunjavanje plana Na temelju revizija provedbe i neprekidnog praćenja, prije izrade godišnjeg plana rada trebalo bi preporučiti dopune akcija u planu upravljanja. Tako se akcije za svaku godinu mogu prilagođavati prema iskustvima godišnje provedbe, promjenjenim okolnostima ili novim saznanjima.

U posljednjoj godini provedbe plana upravljanja trebalo bi obaviti cjelovitu reviziju ostvarenja planiranih ciljeva, a njezine rezultate ugraditi u idući ciklus izrade plana upravljanja.


Dodatak A Komplet za izradu plana.

Popunjavanjem odgovarajućeg obrasca na svakom stadiju procesa izrade plana upravljanja osigurat ćete cjelovitost vašeg plana.

A1 Obrazac za sažetak zakonodavnog okvira

Sažetak zakonodavnog okvira <upisati naziv zaštićenog područja>

Referenca propisa ili političkog dokumenta

Sažetak sadržaja/odredaba bitnih za zaštićeno područje

Međunarodna razina

Nacionalna razina

Regionalna razina

Lokalna razina

46 Dodatak A

A2 Popis članova tima za izradu plana

Članovi tima za izradu plana<upisati naziv zaštićenog područja>

Članovi središnjeg tima za izradu planaIme i prezime Funkcija Organizacija

Dodajte retke po potrebi Stručni savjetnici

Ime i prezime Funkcija Organizacija

Dodajte retke po potrebi


A3 Obrazac za analizu dionika

Analiza dionika <upisati naziv zaštićenog područja>

A. Pružiti informacije B. Tražiti informacije C. Konzultirati i pitati za mišljenje

D. Osigurati poticaj za prikupljanje informacije E. Tražiti / izazvati povratne informacije/reakcije F. Uključiti u analizu i usmjeravanje procesa G. Uključiti u planiranje i odlučivanje

Navedite skupine i podskupine dionika. (umetnite dodatne retke, po potrebi).

Sažeto opišite odnos između dotičnog dionika i zaštićenog područja.

Odredite odgovarajuću razinu sudjelovanja prema prethodno

navedenim kategorijama (A,B,C, …).

Lokalne upravljačke ustanove

Lokalna uprava

Državna uprava

Savjetodavna tijela

Lokalne zajednice unutar ili u blizini parka

Regionalno stanovništvo

Nacionalno stanovništvo

Međunarodna zajednica

Udruge

Škole, sveučilišta, muzeji i istraživačke organizacije

Privatni sektor

Sredstva javnog priopćavanja

Vjerske skupine

Međunarodni donatori

48 Dodatak A

A4 Plan konzultacija s dionicima

Plan konzultacija s dionicima<upisati naziv zaštićenog područja>

Datum Aktivnost informiranja/konzultiranja

Ciljna skupina


A5 Rezultati analize zoniranja i granica područja

Rezultati analize zoniranja i granica područja <upisati naziv zaštićenog područja>

Vrsta granice Napomene


A6 Naslovi odjeljaka 1. poglavlja

1. POGLAVLJE: UVOD I KONTEKST <upisati naziv zaštićenog područja>

1.1. Kratak opis plana te njegovih općih i posebnih ciljeva

1.2. Cilj i kategorije zaštite zaštićenog područja

1.3. Pravni temelj za status zaštićenog područja i izradu plana

1.4. Proces izrade plana

1.5. Procedura za izmjene i dopune plana

1.6. Procedura za provedbu plana


A7 Sažetak informacija za opisne dijelove

SAŽETAK INFORMACIJA IZ PLANA UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM

(Popunite po jedan obrazac za svaki odjeljak)<upisati naziv zaštićenog područja>

Broj i naslov odjeljka Unesite broj i naslov odjeljkaOPIS:

Unesite sažete informacije prema danim smjernicama.

POTREBNE KARTE: Navedite karte koje bi mogle biti potrebne za ilustraciju opisa.

POPISI/PODACI/DOKUMENTI ZA DODATAK: Navedite one dokumente/skupove podataka koji su preveliki da bi ih se uključilo u ovaj opis ali su dovoljno važni da ih se uvrsti u dodatak plana.

DOKUMENTI/KARTE ITD. ZA POPIS LITERATURE: Navedite cjelovite podatke za važne izvore. Tako ćete ih kasnije lakše razvrstati u popisu literature (korištenih izvora) u odjeljku 2.6.

50 Dodatak A

A8 Naslovi odjeljaka u 2. poglavlju

2. POGLAVLJE: OPIS ZAŠTIĆENOG PODRUČJA <upisati naziv zaštićenog područja>

2.1 Opće informacije 2.1.1 Smještaj 2.1.2 Vlasništvo i pravo upravljanja zemljištem 2.1.3 Upravljački resursi i infrastruktura2.1.4 Kartografski prikaz 2.1.5 Fotografski prikaz 2.1.6 Granice, odjeli i zone 2.2 Fizički okoliš 2.2.1 Geologija 2.2.2 Geomorfologija/reljef2.2.3 Hidrologija2.2.4 Klima 2.2.5 Tla/supstrati 2.3 Biotički okoliš 2.3.1 Flora i biljne zajednice2.3.2 Fauna2.3.3 Staništa i ekosustavi 2.3.4 Krajobrazi 2.3.5 Ekološki procesi i odnosi 2.4 Društveno-gospodarske i kulturološke informacije: Povijesni prikaz 2.4.1 Arheološki i povijesni podaci 2.4.2 Povijesno značenje i interesi 2.4.3 Prethodni sustavi upravljanja i namjene zemljišta 2.5 Društveno-gospodarske i kulturološke informacije: Sadašnje stanje 2.5.1 Lokalne zajednice 2.5.2 Ostali dionici 2.5.3 Sadašnja namjena zemljišta 2.5.4 Važeća kategorija zaštite 2.5.5 Obrazovne aktivnosti i objekti 2.5.8 Rekreacijske/turističke aktivnosti/objekti 2.5.6 Istraživačke aktivnosti/objekti 2.6 LITERATURA

Autor(i) Datum Naslov Izdavač Mjesto izdavanja


A9 Opći cilj plana

Opći cilj <upisati naziv zaštićenog područja>

A10 Teme plana

Teme<upisati naziv zaštićenog područja>

A

BCDEFGH Djelotvorno upravljanje Parkom, administracija i održivost

etcM Praćenje provedbe plana

52 Dodatak A

A11 Vrednovanje i ciljevi za svaku temu

Vrednovanje (procjena) i ciljevi

Popunite po jedan obrazac za svaku temu, osim za P, Praćenje stanja <upisati naziv zaštićenog područja>

<unijeti broj i naziv teme>Vrednovanje

Cilj

Pokazatelj(i) utjecaja

Navedite barem jedan pokazatelj utjecaja do kojeg će doći poradi ostvarenja cilja


A12 Sažetak ciljeva

Sažeti popis ciljeva <upisati naziv zaštićenog područja>

A

B

C

D

E

F

G

H

Itd. P Pratiti i dokumentirati rezultate akcija te postizanje ciljeva upravljanja

54 Dodatak A

A13 Obrazac za planiranje: teme, opcije upravljanja, akcije i pokazatelji

Teme, preferirane opcije upravljanja, akcije i pokazatelji

Popunite po jedan obrazac za svaki cilj osim za cilj P, Praćenje stanja (koristeći se obrascem iz dodatka A14)<upisati naziv zaštićenog područja>

<unijeti broj i opis cilja>

Tema Oznaka i naziv varijante Napomene/

ObrazloženjeAa

Ab

Ac

Ad

Ae

Af

Ag itd.

Akcije Dodajte onoliko koliko ih je potrebno

Odgovarajuća/e podtema/e

Pokazatelj uspješnosti

A1

A2

A3

A4

A5

A6

A7 itd.

Osigurava li i dokazuje li ovaj niz aktivnosti ostvarenje cilja? DA/NE


A14 Obrazac za planiranje aktivnosti praćenja provedbe

Akcije za praćenja provedbe

<upisati naziv zaštićenog područja>

Cilj P: Pratiti i dokumentirati rezultate akcija upravljanja te postizanje ciljeva upravljanja

Akcije za praćenja provedbe Odgovarajući cilj i akcija/e

Unesite oznaku iz akcijskog plana upravljanjaP1P2

56 Dodatak A

A15 Planiranje aktivnosti: Prioriteti, vremenski raspored i partneri

Planiranje akcija: Prioriteti, vremenski raspored i partneri

Popunite po jedan obrazac za svaki cilj, uključujući praćenje stanja

<unijeti broj i tekst opisa cilja>Cilj <upisati naziv zaštićenog područja >

Akcija upravljanja ili praćenja stanja

(Prenesite iz obrasca A13 ili A14)

Pokazatelj uspješnosti

(Prenesite iz obrasca A13)

Planirana / praćena aktivnost

(Prenesite iz obrasca A14)

Prio

rite

tno

st

Polugodište na koje se odnosi Suradnici u provedbi

Napomeneg1 g2 g3 g4 g5

1.pol 2.pol 1.pol 2.pol 1.pol 2.pol 1.pol 2.pol 1.pol 2.pol

Dodati retke po potrebi


A16 Obrazac za planiranje raspodjele resursa

Obrazac za planiranje resursa

za akcije upravljanja i praćenja provedbe

Popunite po jedan obrazac za svaku aktivnost upravljanja i praćenja provedbe

Navedite glavne potrebne resurse i troškove<upisati naziv zaštićenog područja>

Oznaka i naziv akcije <unijeti oznaku i naziv akcije>

Vremenski raspored (polugodišnja razdoblja u 5-godišnjem projektu)

Prenesite iz obrasca A14g1 g2 g3 g4 g5

1.pol 2.pol. 1.pol 2.pol. 1.pol 2.pol. 1.pol 2.pol. 1.pol 2.pol.

Kadrovske potrebe za provedbu akcija Redovno zaposleni Savjetnici/Honorarno zaposleni Volonteri/Ostali

Radno mjesto

Potreban angažman

(% radnog vremena ili broj tjedana/dana/

mjeseci)

Radno mjesto

Potreban angažman

(broj tjedana/dana/ mjeseci)

Potreba Potreban angažman (opisati)

Ostali troškoviKapitalne stavke (oprema, materijal, infrastruktura, radovi)

a. Stavka b. Potrebna količina c. Jedinična cijena Ukupni troškovi (b x c)

UkupnoTroškovi održavanja i hladnog pogona (putovanja, dnevnice, režije, gorivo, razno)


UkupnoPrihod od redovitog rada


Sveukupno

58 Dodatak A

A 17 Obrazac za financijske i ljudske resurse

Obrazac za financijske i ljudske resurse

(Prema materijalima IUCN-a o učinkovitom upravljanju)

Sažetak informacija iz obrasca A14<upisati naziv zaštićenog područja>

Kategorija Potreban godišnji iznos Stvarno utrošen iznos Vrsta izdatka 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5Plaće Kapitalni troškoviOdržavanje i hladni pogon Sredstva koja nastaju i ostaju na lokaciji

Prihodi Vlada Ostale institucije koje izdvajaju sredstva za zaštitu prirode Kadrovi (brojnost) Broj odobrenih radnih mjesta Broj zaposlenih

Stalno zaposleni 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5Tehničko/stručno osoblje Administrativno osoblje Terensko osoblje

Honorarno/povremeno osoblje/volonteri

Tehničko/stručno osoblje Administrativno osoblje Terensko osoblje Volonteri


A18 Vremenski raspored za konzultacije i prihvaćanje plana

Vremenski raspored za konzultacije i prihvaćanje plana<upisati naziv zaštićenog područja>

Datum Aktivnost

A19 Godišnji plan rada

Godišnji plan rada za godinu 20__<upisati naziv zaštićenog područja>

Odjel/Ogranak/Radna skupinaUnesite naziv grupe/programa upravljanja

Akcija

(Služite se vlastitim

sustavom obrojčavanja)

Doprinosi akciji plana/praćenja provedbe

(Unesite oznaku iz plana upravljanja)

Mjesec na koji se odnosi Napomene

(Uključujući datume posebnih događanja

i prekretnica)

S V O T S I S K P L S P

60 Dodatak A

Dodatak B. Važna literatura

Postoje stotine publikacija o upravljanju zaštićenim područjima. Popis koji slijedi sadrži publikacije koje se navode u tekstu i druge korisne izvore informacija i ideja za pronalaženje daljnjih smjernica za izradu planova upravljanja te upravljanje zaštićenim područjima. Uključeni su i pojedini ključni tekstovi o specifičnim tehničkim aspektima istraživanja i upravljanja zaštićenim područjima. Ovaj popis namjerno u velikom broju sadrži onu literaturu koja se može besplatno preuzeti s Interneta. U vrijeme objavljivanja ovog Priručnika navedene internetske adrese bile su točne; ako se naknadno pokažu netočnima, poslužite se internetskim pretraživačem, primjerice www.google.com, u koji ćete upisati naziv publikacije. To bi vas trebalo dovesti do točne adrese za preuzimanje dokumenata.

1. Appleton, M.R., Pasca, C., Entwistle, A.,

Brigham, E. (2001.) Management Planning

Workshop Process Report and Summary of

Outcomes for Retezat National Park, Piatra

Craiului National Park and Vanatori Neamt

Forest Park. [Izvješće s radionice o planovima

upravljanja i sažetak rezultata za Nacionalni

park Retezat, Nacionalni park Piatra Craiului

i park-šumu Vanatori Neamt] Fauna & Flora

International, Cambridge.

2. Appleton, M.R. (prikupio) (2003.) Protected

Area Management Planning in Romania: A

manual and toolkit. [Izrada planova upravljanja

zaštićenim područjima u Rumunjskoj - Priručnik]

Fauna & Flora International, Cambridge.

3. Barton, T., Borrini-Feyerabend, G, de

Sherbinin, T. i Warren, P. (1997.) Our People,

Our Resources: Supporting Rural Communities

in Participatory Action Research on Population

Dynamics and the Local Environment. [Naši ljudi,

naši resursi: Podrška ruralnim zajednicama u

zajedničkom istraživanju populacijske dinamike

i lokalnog okruženja] http://www.iucn.org/

themes/spg

4. Beltran, J (ur.) (2000.) Indigenous and

Traditional Peoples and Protected Areas.

Principles, Guidelines and Case Studies. Best

Practice Protected Area Guidelines Series no.

4. [Tradicionalno domorodačko stanovništvo i

zaštićena područja. Načela, smjernice i studije

slučajeva. Serija Smjernice za zaštićena područja,

br. 4] IUCN, Gland, Švicarska i Cambridge, Vel.

Britanija, i WWF International, Gland, Švicarska.

http://wcpa.iucn.org/pubs/publications.html

5. Bioret, F., Cibien, C., Génot, J-C. i Lecomte, J.

(urednici) (1998.). A Guide to Biosphere Reserve

Management: A Methodology applied to French

Biosphere Reserves. [Vodič za upravljanje

rezervatima biosfere: Metodologija primijenjena

na rezervate biosfere u Francuskoj] UNESCO,

Pariz. http://www.unesco.org/mab/publications/

publications.htm

6. Borrini-Feyerabend, G. (ur.) (1997.). Beyond

Fences: Seeking Social Sustainability in

Conservation. [Izvan okvira: Kroz zaštitu do

društvene održivosti] IUCN, Gland, Švicarska i

Cambridge. http://www.iucn.org/themes/spg

7. Viskanić, P., Boitani, L. i Blaskovic, H. (2005.)

Smjernice za izradu plana upravljanja. Projekt

očuvanja krških ekoloških sustava. Ministarstvo

kulture, Hrvatska.

8. Caldecott, J.O. (1996.) Designing Conservation

Projects. [Oblikovanje projekata zaštite prirode]

Cambridge University Press, Cambridge.

9. Ceballos-Lascurain, H. (1996.) Tourism,

Ecotourism and Protected Areas, [Turizam,

ekoturizam i zaštićena područja] IUCN, Gland,

Švicarska.

10. Komisija za zaštitu prirode (1998.) Site

Management Plans; a guide. [Vodič za izradu

planova upravljanja] Komisija za zaštitu prirode,

Cheltenham.

11. Velško vijeće za zaštitu prirode Wales (1996.)

A guide to the production of management

plans for nature reserves and protected areas.

[Vodič za izradu planova upravljanja rezervatima

prirode i zaštićenim područjima] Velško vijeće za

zaštitu prirode, Bangor, Gwynedd, Wales.

12. Davey, A.G. (1998.) National System Planning

for Protected Areas. Best Practice Protected

Area Guidelines Series no. 1. [Nacionalni

sustav planiranja za zaštićena područja. Serija

Smjernice za zaštićena područja, br. 1] IUCN,

Gland, Švicarska i Cambridge. http://wcpa.iucn.

org/pubs/publications.html

13. Entwistle, A. (2001.) Developing Monitoring

Programmes for Protected Areas. [Izrada

programa praćenja stanja u zaštićenim

područjima] za potrebe projekta ‘Očuvanje i

upravljanje biološkom raznolikošću’, Rumunjska.

Fauna & Flora International, Cambridge.

14. Eurosite (1999.) The Eurosite Management

Planning Toolkit. [Eurosite-ov Priručnik

za planove upravljanja] Eurosite, Tilburg,

Nizozemska. www.eurosite-nature.org/intranet/

Resourses/

15. FAO (1988.). National Parks Planning: a manual

with annotated examples. FAO Conservation

Guide No 17. [Planiranje u nacionalnim

parkovima: priručnik s primjerima. FAO-ov Vodič

za zaštitu prirode br. 17] FAO, Rim.

16. Radna skupina za financiranje zaštićenih

područja Svjetske komisije za zaštićena

područja (WCPA) IUCN-a, u suradnji s

Odjelom za ekonomska pitanja IUCN-a

(2000.). Financing Protected Areas. Best

Practice Protected Area Guidelines Series no.

5. [Financiranje zaštićenih područja. Serija

Smjernice za zaštićena područja, br. 5.] IUCN,

Gland, Švicarska i Cambridge, Vel. Britanija.


17. Furze B, De Lacy, T. i Birckhead, J. (1996.).

Culture, Conservation and Biodiversity: The

Social Dimension of Linking Local Level

Development and Conservation through

Protected Areas. [Kultura, zaštita i biološka

raznolikost: Društvena dimenzija povezivanja

lokalnog razvoja i zaštite pomoću zaštićenih

područja] Wiley, Chichester, Engleska.

18. Given, D. R. (1994.) Principles and Practice of

Plant Conservation. [Načela i praksa zaštite bilja]

Timber Press Inc., Portland, Oregon.

19. Hockings, M., Stolton, S. i Dudley, N. (2000.)

Evaluating Effectiveness. A Framework for

Assessing the Management of Protected Areas.

Best Practice Protected Area Guidelines Series

no. 6. [Vrednovanje učinkovitosti. Okvir za

procjenu upravljanja zaštićenim područjima.

Serija Smjernice za zaštićena područja, br. 6]

IUCN, Gland Švicarska i Cambridge, Vel. Britanija.


20. Hornback, K.E. i Eagles, P. F. J. (1999.).

Guidelines of Public Use Measurement and

Reporting at Parks and Protected Areas.

[Smjernice za mjerenje i izvješćivanje o javnom

korištenju parkova i zaštićenih područja] IUCN,

Gland, Švicarska i Cambridge, Vel. Britanija.

21. Iacobelli, T., Kavanagh, K., Rowe, S. (1993.)

A Protected Areas Gap Analysis Methodology.

Planning for the Conservation of Biodiversity.

[Metodologija analize praznina u kontekstu

zaštićenih područja. Planiranje zaštite biološke

raznolikosti] WWF Kanada, Toronto.

22. IUCN / FNNPE / WCMC (1994.) Parks for Life.

Action Plan for Protected Areas in Europe.


[Parkovi za život. Plan djelovanja za zaštićena

područja u Europi] IUCN, Gland, Švicarska.

23. IUCN / WCMC (1994.). Guidelines for

Protected Area Management Categories.

[Smjernice za kategorizaciju upravljanja

zaštićenim područjima] IUCN, Gland,

Švicarska. http://wcpa.iucn.org/pubs/

publications.html

24. IUCN i Federacija EUROPARC (2000.).

Guidelines for protected area management

categories. Interpretation and application of

the protected areas management categories

in Europe. [Smjernice za kategorizaciju

upravljanja zaštićenim područjima.

Interpretacija i primjena kategorija upravljanja

zaštićenim područjima u Europi] Drugo

ispravljeno izdanje. Federacija EUROPARC,

Grafenau, Njemačka.

25. Kemf, E. (ur.) (1993.). Indigenous Peoples and

Protected Areas. The Law of Mother Earth.

[Domorodački narodi i zaštićena područja.

Zakon Majke Zemlje] Earthscan, London.

26. Ledec, G. (1992.) Guidelines for Preparing

Management Plans for National Parks and

other Protected Areas. [Smjernice za izradu

planova upravljanja nacionalnim parkovima

i drugim zaštićenim područjima] Svjetska

banka, Washington http://www-wds.

worldbank.org/

27. Lewis, C. (ur.) (1996.) Managing Conflicts

in Protected Areas. [Sukobi u zaštićenim

područjima] IUCN, Gland, Švicarska

28. Lucas, PHC. (1992.) Protected Landscapes:

A Guide for Policy-Makers and Planners.

[Zaštićeni krajobrazi: Vodič za donositelje

politike i planere] Chapman and Hall, London.

29. MacKinnon, J., MacKinnon, K., Child, G.,

Thorsell, J. (1986.). Managing Protected

Areas in the Tropics. [Upravljanje zaštićenim

područjima u tropima] UNEP i IUCN, Gland,

Švicarska i Cambridge, Vel. Britanija.

30. Margoluis, RA i Salfsky, NN. (1998.)

Measures of Success. Designing, managing

and monitoring conservation and

development projects. [Mjerenje uspjeha.

Oblikovanje, vođenje i praćenje uspješnosti

projekata zaštite i razvoja] Island Press,

Washington D.C. i Covelo, Kalifornija. http://

www.bsponline.org/bsp/publications/index.

html

31. McNeely, J.A., Harrison, J. & Dingwall, P.

(urednici) (1994.) Protecting Nature. Regional

Reviews of Protected Areas. [Zaštita prirode.

Regionalni pregledi zaštićenih područja]

IUCN, Gland, Švicarska i Cambridge, Vel.

Britanija.

32. Nature Conservancy Council (1988.) Site

Management Plans for Nature Conservation:

a working guide. [Planovi upravljanja radi

zaštite prirode: praktični priručnik] Vijeće za

zaštitu prirode, Peterborough.

33. Nature Conservancy (1997.) The Five-

S Framework for Site Conservation: A

Practitioner’s Handbook for Site Conservation

Planning and Measuring Conservation

Success. [Pet „S“ u upravljanju zaštićenim

područjima: Praktični vodič za planiranje i

mjerenje uspješnosti zaštite prirode] http://

www.consci.org/scp/handbooks.htm

34. Parks Canada (2001.) The Parks Canada Guide

to Management Planning. [Vodič za planove

upravljanja] Uprava za nacionalne parkove,

Ontario, Kanada. http://www.parkscanada.

pch.gc.ca/Library/planguide/

35. Pretty, J.N., Guijt, I., Scoones, I., Thompson,

J. (1995.) Participatory Learning and Action;

A Trainer’s Guide. [Zajedničko učenje i

djelovanje; Vodič za trenere] Međunarodni

institut za okoliš i razvoj, London

36. Ramsarska konvencija o vlažnim staništima

(1993.) Guidelines on Management Planning

for Ramsar Sites and Other Wetlands

[Smjernice za planove upravljanja ramsarskim

područjima i drugim vlažnim staništima]

(prvobitno usvojene kao prilog Rezoluciji

5.7. Petog sastanka Konferencije ugovornih

stranaka, Kushiro, Japan, lipanj 1993.) http://

www.ramsar.org/key_mgt_guide.htm

37. Sandwith, T., Shine, C., Hamilton, L.

i Sheppard, D. (2001.) Transboundary

Protected Areas for Peace and Co-operation.

Best Practice Protected Areas Guidelines

Series no. 7. [Prekogranična zaštićena

područja za mir i suradnju. Serija Smjernice

za zaštićena područja br. 7] IUCN, Gland,

Švicarska i Cambridge. http://wcpa.iucn.org/

pubs/publications.html

38. Spergel, B. (ur.) Raising Revenues for

Protected Areas. A menu of options.

[Prikupljanje sredstava za zaštićena područja.

Različite mogućnosti] Centar za financiranje

zaštite prirode, WWF, Washington D.C. http://

biodiversityeconomics.org/finance/

39. Stevens, S. (ur.) (1997.) Conservation

Through Cultural Survival: Indigenous Peoples

and Protected Areas. [Zaštita kroz kulturni

opstanak: Domorodačko stanovništvo i

zaštićena područja] Island Press, Washington

D.C.

40. Stolton, S i Dudley, N. (urednici) (1999.)

Partnerships for Protection. New Strategies

for Planning and Management of Protected

Areas. [Partnerstva za zaštitu. Nove

strategije planiranja i upravljanja zaštićenim

područjima] EarthScan, London.

41. Stone, R. (1997.) What’s your role? Training for

Organisational Impact. A Guide for Training

Officers in Protected Area Management.

African Biodiversity Series No. 5, Biodiversity

Support Programme [Koja je tvoja uloga?

Obuka o organizacijskom utjecaju. Vodič za

obuku zaposlenih u ustanovama za zaštićena

područja. Serija Biološka raznolikosti Afrike

br. 5, Program zaštite biološke raznolikosti],

Washington D.C. http://www.bsponline.org/

bsp/publications/index.html

42. Sutherland, W. J. (1996.). Ecological census

techniques. [Metode utvrđivanja stanja

ekosustava] Blackwell Science, Oxford

43. Sutherland, W. J. (ur.) (1998.). Conservation

Science and Action. [Znanost i djelovanje u

zaštiti prirode] Blackwell Science, Oxford.

44. Sutherland, W. J. (2000.). The Conservation

Handbook. [Priručnik za zaštitu prirode]

Blackwell Science, Oxford.

45. Tait, J., Lane, A i Carr, S. (1988.) Practical

conservation: site assessment and

management planning. [Praktična zaštita:

procjena stanja lokacije i planovi upravljanja]

Hodder & Stoughton, London.

46. Radna skupina za gospodarske prednosti

zaštićenih područja Svjetske komisije

za zaštićena područja (WCPA) IUCN-a u

suradnji s Ekonomskim odjelom IUCN-a,

Adrian Phillips (urednik) (1998.) Economic

Values of Protected Areas - Guidelines for

Protected Areas Managers. Best Practice

Protected Areas Guidelines Series No. 2.

[Gospodarska vrijednost zaštićenih područja

– Smjernice za voditelje zaštićenih područja.

Serija Smjernice za zaštićena područja

br. 2] IUCN, Gland, Švicarska i Cambridge,

Vel. Britanija. http://wcpa.iucn.org/pubs/

publications.html

47. Wells, M. i Brandon, K. (1992.). People and

Parks: Linking Protected Area Management

with Local Communities. [Ljudi i parkovi:

Povezivanje upravljanja zaštićenim

područjima s lokalnim zajednicama] World

Bank / WWF / USAID, Washington DC. http://

www-wds.worldbank.org/

48. Young, C. i Young, B. (1993.) Park Planning:

A training manual (Instructors guide).

[Planiranje u parkovima: Priručnik za obuku

(Vodič za predavače)] Visoka škola za

upravljanje afričkim prirodnim područjima,

Mweka, Tanzanija.

62 Dodatak B

Documents

Izrada planova upravljanja zaštićenim područjima u ... · Ovaj priručnik zamišljen je kao vrlo praktična pomoć ravnateljima i stručnim voditeljima pri izradi planova upravljanja