SVEUCILITE U ZAGREBU GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB FACULTY OF GEODESY

Zavod za inenjersku geodeziju - Institute of Engineering Geodesy

Kaciceva 26, HR-10000 Zagreb, CROATIA WEB: www.geof.hr; Tel.: (+385 1) 456 12 22; Fax.: (+385 1) 48 28 081

DIPLOMSKI RAD

Izrada katastarskih planova AutoCAD-om

Izradila: Melita Brunovic

VI 1224 G. Bohutynskog 13.

Krievci

Mentor: prof. dr. sc. Miodrag Roic

Zagreb, rujan 2000.

2

Zahvala:

Zahvaljujem se svojim roditeljima za svu potporu u ivotu, braci i ostalima koji su mi pomogli i uvijek bili uz mene gdje posebno zahvaljujem Robertu.

3

S A D R A J

1. UVOD...................................................................................................................................................5

2. KATASTAR ZEMLJITA.................................................................................................................. 6

2.1. SADRAJ IZMJERE I KATASTRA ZEMLJITA................................................................................................ 7 2.1.1. Dravna izmjera............................................................................................................................... 7 2.1.2. Sadraj katastara zemljita ............................................................................................................. 8

3. IZRADA KATASTRA ZEMLJITA................................................................................................. 9

3.1. KATASTARSKE TERITORIJALNE JEDINICE................................................................................................9 3.2. KATASTARSKU IZMJERU..........................................................................................................................9 3.3. KATASTARSKO KLASIRANJE I BONITIRAJE ZEMLJITA...........................................................................10

3.3.1. Temelji klasiranja......................................................................................................................11 3.4. IZLAGANJE NA JAVNI UVID PODATAKA IZMJERE I KATASTARSKOG KLASIRANJA ZEMLJITA................12 3.5. IZRADU KATASTARSKOG OPERATA.......................................................................................................13

4. ODRAVANJE IZMJERE I KATASTRA ZEMLJITA..................................................................14

4.1 ODRAVANJE KATASTARSKOG OPERATA...............................................................................................18 4.2. OSTALI POSLOVI KOD ODRAVANJA IZMJERE I KATASTRA ZEMLJITA...................................................18

5. KATASTAR ZEMLJITA NA PODRUCJU HRVATSKE..............................................................19

5.1. FOTOGRAMETRIJSKA KATASTARSKA IZMJERA......................................................................................22

6. OBRADA PODATAKA.................................................................................................................... 23

6.1. AUTOCAD..........................................................................................................................................24 6.1.1. Svojstva AutoCAD-a....................................................................................................................25

6.2. SLOJEVI U K.O. AINOVEC.................................................................................................................34

7. BAZA ZEMLJINIH PODATAKA...................................................................................................37

7.1. REFORME U REPUBLICI HRVATSKOJ.....................................................................................................38 7.2. BAZA ZEMLJINIH PODATAKA REPUBLIKE HRVATSKE.........................................................................39

8. PROVEDBA PROMJENA U KATASTRU ZEMLJITA.................................................................41

8.1. GEODETSKI ELABORAT.........................................................................................................................41 8.2. ZBIRKA ISPRAVA...................................................................................................................................41 8.3. PROVEDBA PROMJENA..........................................................................................................................41

9. GEODETSKI RADOVI ZA POSEBNE POTREBE I OBAVLJANJE GEODETSKE DJELATNOSTI U VIDU PRIVATNE GEODETSKE DJELATNOSTI ........................................................44

9.1. GEODETSKI RADOVI ZA POSEBNE POTREBE...........................................................................................44 9.2. OBAVLJANJE GEODETSKE DJELATNOSTI U VIDU PRIVATNE GEODETSKE DJELATNOSTI KOD ODRAVANJA IZMJERE I KATASTRA ZEMLJITA.............................................................................................44

10. ZEMLJINA KNJIGA.......................................................................................................................45

10.1. ZEMLJINOKNJINI ULOCI.................................................................................................................46 10.1.1. Popisni list (posjedovnica).........................................................................................................46 10.1.2. Vlasnicki list (vlastovnica).........................................................................................................47 10.1.3. Teretni list (teretovnica).............................................................................................................47

10.2. ZEMLJINOKNJINA PRAVA................................................................................................................47 10.3. STANJE ELEKTRONICKE OBRADE PODATAKA U ZEMLJINOJ KNJIZI.....................................................49

10.3.1. Uspostava baze zemljinih podataka.........................................................................................50 10.3.2. Preoblikovanje zemljine knjige u EOP - zemljinu knjigu.......................................................50

11. ZAKLJUCAK.....................................................................................................................................51

4

LITERATURA..................................................................................................................................................52

IVOTOPIS.......................................................................................................................................................53

5

1. Uvod

Katastar zemlita je skup grafickih i pisanih dokumenata u kojima je iskazan odredeni broj informacija o svakoj zemljinoj cestici, tj. katastar zemljita sadri podatke o zemljitu u pogledu njegova poloaja, oblika, povrine, nacina iskoritavanja, proizvodne sposobnosti i katastarskog korisnika.

To znaci da se izmjerom utvrduje oblik i povrina (mede) i nacin koritenja.

Katastar zemljita predstavlja ujedno i evidenciju o zemljitu namjenjenu gospodarskim, pravnim, upravnim, poreznim, statistickim i drugim potrebama koja odgovara zadaci koju katastar zemljita mora ispuniti.

Danas je, u razvitku geodetske instrumentalne tehnike i mjerne tehnologije te u izradbi i odravanju tehnickog dijela evidencije katastra, dostignut stupanj koji omogucuje uvodenje i neposrednu upotrebu koordinata kao obaveznog dokaznog sredstva za nepovredivo utvrdivanje i zatitu meda zemljinih cestica, a sa druge strane istodobno olakava povezivanje grafickog i knjinog dijela katastarskog operata.

Zadatak moga diplomskoga rada je unos tocaka triangulacije, detaljnih tocaka, numeracija cestica, racunanje povrina, te katastarsko utvrdivanje kultura i odredivanje klasa.

Podatke, tocke triangulcije i detaljne tocke (racunate tocke) dobila sam zajedno sa kopijama detaljnih skica K.O. ainovec u Katastarskom Uredu u Zagrebu.

Na temelju postojece mree stalnih geodetskih tocaka i podataka ortogonalne izmjere dijela K.O. ainovec treba izraditi digitalni katastarski plan.

Svaki od postupaka opisan je i priloeni su graficki podaci.

Za izradu diplomskog rada koriten je program AutoCAD-a. AutoCAD je danas jedan od najkoritenijih programa za konstruriranje i projektiranje s pomocu racunala, te mu je vrlo znacajna primjena u geodeziji.

6

2. Katastar Zemljita

Radovi na izmjeri i izradi katastra zemljita izvode se na osnovi srednjorocnih (viegodinjih) i godinjih programa. Programima se utvrduju podrucja na kojima ce se izvriti izmjera i za koje ce se izraditi katastar zemljita. Programe izmjere i izrade katastra zemljita donosi Vlada Republike Hrvatske.

Buduci da su radovi izmjere sloeni, dugotrajni i skupi, potrebite su za njihovo izvodenje temeljite pripreme.

Dokumentaciju izmjere i katastra zemljita cine orginalni podaci izradeni i prikupljeni detaljnom izmjerom, klasiranjem i bonitiranjem zemljita, kao i planovi, karte i drugi akti, propisi i pregledi utemeljeni na podacima utvrdenim pri izmjeri.

Dokumentacija se sastoji od one koja se koristi i trajno odrava sukladno stvarnom stanju na zemljitu i dokumentacija koja se arhivira u posebnim arhivama i cuva uz mogucnost izuzetnog koritenja kad za to nastane potreba.

Uvid u dokumentaciju izmjere i katastra zemljita slobodan je, ako za pojedine podatke nije ogranicen posebnim propisima. Uvid se vri u slubenim prostorijama organa uprave nadlenog za geodetske poslove.

Originalni podaci ne smiju se iznositi izvan slubenih prostorija. Prvenstveno se radi o topografsko-katastarskim planovima. Medutim, kod terenskih radova koriste se indikacijske skice.

Slubena osoba na traenje zainteresirane stranke, izdaje ispravu o cinjenicama koje proizlaze iz podataka izmjere i katastra zemljita ili daje na koritenje podatake izmjere i katastra zemljita s kojima raspolae. Podaci izmjere i katastra zemljita, koje je zainteresirana stranka dobila od nadlenog tijela, ne smiju se umnoavati i ustupati drugim organima.

Osnivanje i odravanje svih slubenih evidencija o nekretninama mora se temeljiti na podacima izmjere i katastra zemljita, tj. katastar zemjita je temeljna evidencija nekretnina.

Katastar nekretnina jest evidencija o cesticama zemljita, zgradama i djelovima zgrada kao i drugim gradevinama koje trajno lee na zemljitu ili ispod njegove povrine.

Pri osnivanju novih slubenih evidencija (katastar voda, uma i sl.) osnivaci moraju polaziti od katastra zemljita. (Majetic, 1992.)

7

2.1. Sadraj izmjere i katastra zemljita

Dravna izmjera je sustav mjernih i opisnih podataka trodimenzionalnog prikaza podrucja Republike Hrvatske, utemeljen na prikupljanju, obradi i prikazivanju topografskih i zemljinih podataka geodetskim metodama (fizikalne, matematicke, astronomske, satelitske i dr.).

Dravna izmjera zemljita u svrhu izrade katastra zemljita, te njihovo odravanje i obnova izvodi se po jedinstvenom postupku koji je propisan zakonom.

2.1.1. Dravna izmjera

Poslovi dravne izmjera obuhvacaju:

1. osnovne geodetske radove;

2. topografsku izmjeru i izradbu dravnih zemljovida;

3. izmjeru i oznacavanje dravne granice;

1. Osnovni geodetski radovi temelj su za uspostavu, odravanje, kontrolu i pracenje dravnog geodetskog sustava.

Osnovni geodetski radovi su:

=> uspostavljanje i odravanje polja stalnih geodetskih tocaka koje cine osnovu dravnog geodetskog prostornog sustava, jednoznacnog odredenog u odnosu na europske i svjetske referentne sustave,

=> provodenje neprekidne kontrole polja stalnih geodetskih tocaka, te odredivanje odnosa izmedu dravnog geodetskog prostornog sustava i drugih referentnih sustava (nacionalnih ili globalnih),

=> postupci uspostave, odravanja i kontrole polja stalnih geodetskih tocaka koji obuhvacaju radove satelitske, teresticke poloajne i visinske i gravimetrijske tocnosti,

=> odredivanje parametara Zemljinog polja sile tee,

=> uspostavljanje i odravanje sustava za odredivanje poloaja na trajnoj osnovi za potrebe topografske izmjere.

2. Topografska izmjera je detaljna izmjera terena. Detaljnim snimanjem terena prikupljaju se podaci o terenu potrebni za njegovo prikazivanje u horizontalnom i vertikalnom pogledu na planovima i kartama.

Kada se teran detaljno snima za izradu katastra zemljita (katastarska izmjera), snimanjem se poloajno utvrduju katastarske cestice, nacin njihova iskoritavanja i njihovi posjednici.

Na temelju prikupljenih podataka izraduju se : katastarski i topografsko-katastarski planovi u mjerilu 1:5000, 1:2000, 1:1000 i 1:500 te osnovna dravna karta (zemljovid) u mjerilu 1:10000 ili 1:5000.

8

2.1.2. Katastar zemljita

Katastar zemljita sadri podatke o zemljitu u pogledu njegova poloaja, oblika, povrine, nacina iskoritavanja, proizvodne sposobnosti, katastarskog prihoda i korisnika.

Katastarska cestica je dio zemljita koji se iskoricuje na isti nacin i pripada istom korisniku. Svaka cestica oznacena je brojem katastarske cestice i nazivom katastarske opcine u kojoj lei.

Poloaj i oblik svake katastarske cestice i objekta koji se na njoj nalazi prikazani su na planovima, dok se ostali podaci upisuju u posebne propise i preglede.

Planovi i odgovarajuci propisi i pregledi u koje su upisani podaci o katastarskim cesticama na podrucju jedne katastarske opcine cine katastarski operat te katastarske opcine.

9

3. Izrada katastra zemljita

Izrada katastra zemljita obuhvaca:

1. utvrdivanje katastarskih teritorijalnih jedinica,

2. katastarsku izmjeru,

3. katastarsko klasiranje i bonitiraje zemljita,

4. izlaganje na javni uvid podataka izmjere i katastarskog klasiranja zemljita,

5. izradu katastarskog operata

3.1. Katastarske teritorijalne jedinice

Katastarske teritorijalne jedinice jesu: katastarska opcina i katastarski kotar.

Katastarska opcina je osnovna teritorijalna jedinica za koju se izraduje katastar zemljita. Ona, u pravilu obuhvaca podrucje jednog naseljenog mjesta s pripadajucim zemljitem. U pravilu katastarsku opcinu cine jedno selo, gradsko naselje s okolnim zemljitem koje koristi itelj tog sela odnosno naselja. Katastarsku opcinu moe sacinjavati vie zaselaka. U velikim gradovima podrucje grada moe se podijeliti iz praktickih razloga na nekoliko katastarskih opcina.

Katastarski kotar je teritorijalna jedinica za katastarsko klasiranje.

Podrucje katastarskog kotara cine teritorijalne opcine koje imaju priblino iste prirodne i gospodarske uvjete za poljoprivrednu proizvodnju. Pod prirodnim uvjetima za poljoprivrednu proizvodnju smatraju se klimatski, pedoloki i hidroloki uvjeti, a pod gospodarskim uvjetima smatraju se prometni uvjeti, udaljenost od trita i potroackih centara te nacin i vrsta ratarske i stocarske proizvodnje.

Podrucje katastarskog kotara moe se izmjeniti ako su se bitnije promjenili prirodni i gospodarski uvjeti poljoprivredne proizvodnje koji su utjecali na njegovo odredivanje.

3.2. Katastarska izmjera

Katastarskom izmjerom utvrduju se katastarske cestice, nacin njihova koritenja i njihovi posjednici. Katastarska izmjera je detaljna izmjera terena jednom od geodetskih metoda mjerenja pri cemu treba obuhvatiti i sve izgradene i prirodne objekte.

Katastarska izmjera mora se izvriti tako da na temelju ustanovljenih podataka u granicama tocnosti izmjere moe ustanoviti stanje kakvo je bilo u vrijeme izmjere.

Pored snimanja objekta, granica kultura i konfiguracije terena uspostavljaju se i prostorna prava, ovlatenja i tereta na zemljitu.

Katastarskom izmjerom ustanovljavaju se: poloaj, oblik i povrina svake katastarske cestice. Prikupljaju se podaci o korisniku i utvrduje kultura svake katastarske cestice.

10

Kulturu utvrduje komisija za katastarsko klasiranje i bonitiranje zemljita, to znaci da kultura utvrdena izmjerom nije konacna.

Prije pocetka katastarske izmjere sastavlja se popis kuca i abecedni popis posjednika. Popis se izraduje da se tocni podataci o posjedniku upiu u detaljne skice izmjere i u elaborat. Po zavrenom racunanju povrina cestica sastavlja se i popis povrina cestica.

3.3. Katastarsko klasiranje i bonitiranje zemljita

Katastarskim klasiranjem zemlita utvrduje se nacin iskoritavanja odnosno katastarska kultura i proizvodna sposobnost odnosno katastarska klasa utvrdene katastarske kulture svake katastarske cestice plodnog zemljita, uzimajuci pri tome u obzir prirodne i gospodarske uvjete koje katastarska cestica ima za proizvodnju u poljoprivredi i umarstvu.

Pod katastarskim klasiranjem spadaju slijedeci radovi:

1. odredivanje katastarskih kotara,

2. odredivanje kotarskih uzornih zemljita,

3. izracunavanje katastarskih prihoda,

4. odredivanje opcinskih uzornih zemjita,

5. odredivanje kulture i klase svake katastarske cestice.

Bonitiranjem zemljita utvrduje se plodnost zemljita na osnovi njegovih prirodnih svojstava, te ostalih prirodnih uvjeta za proizvodnju , bez obzira na postojeci nacin njegova iskoritavanja.

Svaka katastarska cestica plodnog zemljita ili njezin dio svrstava se prema nacinu iskoritavanja u neku od slijedacih kultura koje se u svaku cesticu upisuju skracenicama i to:

1. oranica "or"

2. vrt "vr"

3. vocnjak "vc"

4. maslinjak "ms"

5. vinograd "vg"

6. livada "l"

7. panjak "p"

8. uma ""

9. trstik "t"

11

Pojedine katastarske kulture utvrduju se prema ovim znacajkama:

1. oranice su zemljita na kojima se stalno ili naizmjence uzgajaju strma ita, krmno ili instrijsko bilje, bez obzira da li se na njima ti usjevi uzgajaju svake godine ili ona povremeno ostaju neobradena

2. vrtovi su zemljita s prirodnim ili umjetnim uvjetima za navodnjavanje na kojima se uzgaja povrce ili cvijece

3. vocnjaci su zemljita zasadenim vockama

4. maslinjaci su zemljite zasadenim maslinama

5. vinogradi su zemlita zasadena cijepljenom ili direktno rodnom lozom

6. livade su zemljita na rastu trave koje se redovito kose

7. panjaci su zemljita na kojima rastu trave nepodesne za konju i slue iskljucivo ispai

8. ume su zemljita na kojima raste umsko drvece

9. trstenici su zemljita na kojima raste samonikla trska

Neplodne povrine ne rasporeduju se niti u jednu spomenutu kulturu, nego se oznacavaju skracenicom "np" kraj koje se upisuje uzrok neplodnosti.

3.3.1. Temelji klasiranja

Temelje klasiranja cine:

1. odabiranje i odredivanje oglednih zemljita na podrucju katastarskog kotara za svaku postojecu kulturu i klasu,

2. utvrdivanje klasa koje su zastupljene kod svake postojece kulture na podrucju svake katastarske opcine.

Za svaku kulturu utvrduje se koliko njenih klasa postoji u katastarskom kotaru. Kultura koja ima najbolje prirodne i ekonomske uvjete uvrtava se u prvu klasu, kultura koja ima neposredno slabije prirodne i ekonomske uvjete - u drugu klasu i tako do najvie osme klase.

Nakon to se utvrde okviri katastarskih klasa za svaku katastarsku kulturu na podrucju katastarskog kotara, utvrduju se okviri katastarskih klasa za svaku katastarsku kulturu koja postoji u svakoj katastarskoj opcini istog katastarskog kotara. Katastarske klase svake katastarske kulture koja postoji u katastarskoj opcini ne moraju pocinjati od prve katastarske opcine niti ici neprekinutim brojcanim redom. (Medic i dr., 1996.)

Primjer katastarske izmjere sa odredenim oblikom katastarske cestice u kojoj su takoder ucrtane vec odredene katastarske kulture, te klasa za svaku pojedinu cesticu, u katastarskoj opcini ainovec.

12

slika 1. detalj izmjere K.O. ainovec

3.4. Izlaganje na uvid podataka katastarske izmjere i klasiranja zemljita

Podaci utvrdeni katastarskom izmjerom i klasiranjem zemljita izlau se na javni uvid korisnicima zemljita i zainteresiranim strankama.

Podaci se odnose na: poloaj, oblik, naziv, povrinu, nacin iskoritavanja odnosno na katastarsku kulturu, katastarsku klasu i na korisnika katastarske cestice.

Izlaganje na javni uvid podataka izmjere i klasiranja zemljita obuhvaca:

1. provjeravanje podataka izmjere i klasiranja,

2. rjeavanje prigovora od strane posjednika i zainteresiranih stranaka na podatke izmjere zemljita,

3. otklanjanje pogreaka i nedostataka u podacima izmjere zemljita i uskladivanje tih podataka sa stvarnim stanjem.

Podaci izmjere i klasiranja zemljita koji se koriste pri izlaganju sadrani su u elaboratu koji ima slijedece dijelove:

13

1. skice detaljne izmjere,

2. abecedni popis korisnika,

3. registar klasiranja zemljita,

4. popis povrina,

5. orginalne katastarske planove.

Podaci izmjere i klasiranja zemljita upisuju se u popisne listove. Ako su podaci izmjere i klasiranja zemljita za jednog posjednika upisani u vie listova, organ koji obavlja izlaganje upisuje sve te podatke u jedan popisni list, a ostale listove ponitava.

U tijeku izlaganja, organ koji obavlja izlaganje sastavlja popis prigovora sastavljenih na podatke utvrdene izmjerom zemljita za rjeavanje kojih je potrebno izvriti uvidaj ili naknadna izmjera terena.

Naknadnom detaljnom izmjerom terena obuhvaca se jedna ili vie cijelih katastarskih cestica na koje se odnosi promjena.

Svaki slucaj naknadne detaljne izmjere povezuje se s predhodnom izmjerom prilikom izmjere zemljita na nacin da se na skici detaljne izmjere uokviri ljubicastim tuem detalj koji je predmet naknadne detaljne izmjere i naznaci broj skice i slucaja naknadne detaljne izmjere.

Skice naknadne detaljne izmjere numeriraju se brojevima koji slijede iza posljednjeg broja postojecih skica detaljne izmjere.

Nove stalne geodetske tocke numeriraju se u nastavku postojecih.

Za naknadne detaljne izmjere osnivaju se posebni svesci zapisnika koji se numeriraju u nastavku postojecih, a na svakom svesku ispisuje se naznaka: "Naknadna detaljna izmjera".

Sva naknadna detaljna izmjera unosi se na katastarske planove.

Nakon to upravno tijelo koji obavlja izlaganje rijei sve prigovore korisnika i zainteresiranih stranaka, dostavlja ispravljeni odnosno dopunjeni elaborat izmjere klasiranja zemljita, kopiju katastarskog plana i popis prigovora izvoditelju radova izmjere zemljita, koji provodi utvrdene promjene u popisnim listovima, definitivno sreduje i numerira popisne listove te sastavlja rekapitulaciju povrina katastarskih cestica u njima.

Ukupna povrina mora se slagati s ukupnom povrinom iskazanom u popisu povrina.

Upravno tijelo koji obavlja izlaganje duno je u popisnim listovima provesti rjeenja donesena o albama na podatke utvrdene klasiranjem zemljita. (Majetic, J., 1992.)

14

3.5. Izrada katastarskog operata

Katastarski operat izraduje se za podrucje katastarske opcine na osnovi podataka dobivenih katastarskom izmjerom i klasiranjem zemljita. Katastarski operat vodi se rucno ili na racunalu.

Katastarski operat cine:

1. katastarski plan,

2. popis katastarskih cestica,

3. posjedovni listovi,

4. popis zgrada,

5. pomocni popisi koji sadre:

5.1. popis osoba i

5.2. popis promjena

Katastarski plan je skup grafickih prikaza s podacima o poloaju, obliku, nacinu koritenja i namjeni cestice. Izvornici katastarskog plana cuvaju se u arhivi. Katastarski operat sadri kopije katastarskih planova.

Popis katastarskih cestica sadri podatke o broju, nazivu, nacinu koritenja, povrini cestice, zatim broju katastarskog plana, broju posjedovnog lista i zemljino knijnog uloka u kojem je cestica upisana te rednim brojevima popisa promjena koje se odnose na cestice. Broj zemljino knjinog uloka upisuje se u popis cestica ako su podaci o poloaju, obliku i povrini isovjetni u katastru zemljita i zemljinoj knjizi.

Posjedovni list sadri podatke o svim katastarskim cesticama koje koristi pojedini posjednik s podrucja katastarske opcine i podatke o posjedniku.

Posjedovni list (obrazac) sadri podatke o broju posjedovnog lista, imenu i prezimenu odnosno nazivu, maticnom broju, te prebivalitu vlasnika i ovlatenika katastarske cestice kao i podatke o tim cesticama (broju, nazivu, nacinu koritenja i povrini cestice), zatim broju lista katastarskog plana i broju zemljinoknjinog uloka u kojem je cestica upisana te rednim brojem popisa promjena.

S obzirom na vrste posjednika u svrhu numeriranja, posjedovni listovi razvrstavaju se u pet skupina:

1. posjednici koji imaju prebivalite u katastarskoj opcini za koju se izraduje katastarski operat,

2. suposjednici od kojih prvoupisani ima prebivalite u katastarskoj opcini za koju se izraduje katastarski operat,

3. posjednici koji imaju prebivalite izvan podrucja katastarske opcine za koju se izraduje katastarski operat,

15

4. suposjednici od kojih prvoupisani ima prebivalite izvan katastarske opcine za koju se izraduje katastarski operat,

5. poduzeca, fondovi, drutveno-politicke zajednice, dravna tijela, dravne organizacije, udruge i gradanske pravne osobe.

Svaki posjedovni list ima svoj prilog (obrazac br. 2A) koji sadri razvrstane podatke o :

1. povrinama katastarskih klasa pojedinih katastarskih kultura plodnog zemljita,

2. povrinama zemljita koja se po svojoj dugorocnoj namjeni ne iskoritava u poljoprivredu ili u umarsku proizvodnju, nego u neku drugu svrhu trajnog karaktera,

3. povrinama neplodnog zemljita,

4. katastarskom prihodu povrina katastarskih klasa pojedinih kultura,

5. ukupnoj povrini i ukupnom katastarskom prihodu.

Na temelju podataka iz posjedovnih listova izraduje se sumarnik posjedovnih listova (obrazac br. 3).

Sumarnik posjedovnih listova sadri podatke o posjednicima, broju posjedovnog lista, te ukupnoj povrini. Ukupna povrina sumarnika mora se slagati sa ukupnom povrinom u popisu katastarskih cestica.

Svaki se posjednik u sumarniku upisuje u poseban horizontalni red i dobiva redni broj.

Popis zgrada sadri podatke o zgradama i njihovim dijelovima.

Popis osoba sadri podatke o imenu i prezimenu odnosno nazivu, maticnom broju i prebivalitu vlasnika i ovlatenika katastarskih cestica i zgrada te podatke o broju posjednovnog lista, odnosno rednom broju iz popisa zgrada u kojima su ove nekretnine upisane.

Popis promjena sadri podatke o razlozima i vrstama promjena u katastarskom operatu tijekom godine. (Majetic, J., 2000.)

16

4. Odravanje izmjere i katastra zemljita

Dokumentacija izmjere i katastra zemljita mora se, u pogledu njenog sadraja trajno odravati u skladu sa stvarnim stanjem na terenu.

Odravanje izmjere i katastra zemljita obuhvaca pracenje i utvrdivanje promjena nastalih na zemljitu koje utjecu na podatke izmjere i katastra zemljita te provodenje utvrdenih promjena u kartama, planovima i ostalim dijelovima katastarskog operata.

Izmjera promjena nastalih na zemljitu, njihova obrada i provodenje u dokumentaciji izmjere i katastra zemljita mora se izvoditi istom tocnocu koja je primjenjena prilikom izmjere i izrade katastra zemljita.

Osim novih i promjenjenih granica izmjerom treba obuhvatiti i nepromijenjene granice cestica koje se cijepaju odnosno cije se granice mijenjaju.

Izmjera treba biti izvrena tako, da se katastarski planovi ne samo dopunjavaju vec i ispravljaju.

Metode izmjere koje se kod odravanja katastra zemljita primjenjuju su ortogonalna, polarna i fotogrametrijska metoda.

Izmjerom se moraju obuhvatiti ne samo one cestice koje se na temelju prijavljene promjene moraju mijenjati u obliku, vec i cestice koje s tim cesticama granice.

Izmjera se mora oslanjati na geodetsku osnovu i to na trigonometrijsku, poligonsku, linijsku mreu ili na vezane tocke ako imamo planove dobivene fotogrametrijskom metodom. Za podrucja gdje postoji graficka izmjera, izmjera mora biti izvrena na novoprojektiranu poligonsku mreu.

Kako za podrucja graficke izmjere imamo razlicite koordinatne sustave, koordinate poligonskih tocaka treba transformirati.

Za izmjeru kod odravanja katastra zemljita koriste se detaljne skice izmjere, cije je mjerilo priblino i proizvoljno. Skica mora sadravati slijedece podatke: broj skice, broj katastarskog plana, zatim oblik cestice po starom stanju i njihove brojeve, podatke mjerenja, nove granicne linije i nove brojeve cestica, podatke o posjednicima i oznake za kulturu.

Skice detaljne izmjere numeriraju se posebno za svaku katastarsku opcinu od broja 1 pa dalje (bez obzira na godinu).

Za kartiranje kod odravanja katastra zemljita bitno je da na mjestima gdje je katastarski plan nejasan ili je potrebno da se detalj prikae u krupnijem mjerilu, kartiranje treba izvriti na zasebnom listu. Ovaj list je numeriran istim brojem kao i glavni list uz dodatak slova A,B,C, itd. Okvir detalja koji je kartiran na prilogu mora biti kartiran i na glavnom listu, gdje ostaje nepromjenjen.

Prilikom izmjere zemljita i izradi planova radi osnivanja katastra zemljita potrebno je izracunati povrine svih cestica i objekata, te svaka cestica dobiva svoj cesticni broj. Pri tome treba se voditi racun o redosljedu numeracije.

17

Ako se u nekoj katastarskoj opcini objekti sijeku treba voditi panju o prvenstvu numeriranja.

Usporedno s numeracijom cestica vri se spajanje znakom pripadnosti onih zemljita koja ne dobivaju posebne brojeve, a pripadaju istom posjedniku. Ovo se odnosi i na zemljita koja nemaju uvjeta da dobiju posebne brojeve, kao npr. padine zemljinog trupa kod saobracajnica i slicno.

Numeriranje novonastalih cestica kod odravanja katastra moe biti brojevima u obliku razlomaka i cijelim brojevima.

Numeriranje brojeva u obliku razlomaka vri se kod dioba cestica. Cesticama nastalim diobom od cestice koja jo nije bila cijepana, te ima cijeli broj, daje se broj u obliku razlomka tako, da u brojniku dobiju broj cestice od koje su nastale a u nazivniku broj 1, 2, 3, itd. prema tome na koliko je dijelova cestica cijepana. (prilog slika 2.)

slika 2. detalj detaljne skice K.O. ainovec

Brojeve u obliku cijelog broja dobivaju cestice nastale od dijelova vie cestica i cestice koje su pripojene od susjedne katastarske opcine. Numeriranje se vri brojevima koji slijede nastavno na zadnji upotrebljeni broj u istoj katastarskoj opcini. Cestice koje nastaju od dijelova vie cestica tj. ceste, eljeznicke pruge, ulice, nasipi dobivaju jedan broj ako nisu presjecene potocima, rijekama ili nekom drugom javnom vodom. U protivnom svaki dio dobiva svoj broj.

18

4.1. Odravanje katastarskog operata

Na temelju rjeenja upravnog tijela za katastarsko geodetske poslove provode se promjene u katastarskom operatu. Podaci dobiveni iz rjeenja unose se u popis promjena.

Utvrdene promjene o katastarskoj cestici provode se u popisu katastarskih cestica i to tako da se u taj popis prenosi svaki promjenjeni podatak iz popisa promjena. Novonastale katastarske cestice upisuju se uz dodatak popisa katastarskih cestica. Popis katastarskih cestica izraduje se za svaku kalendarsku godinu iza posljednje katastarske cestice .

Pri odravanju posjedovnih listova sastavlja se radi kontrole, popis promjenjenih posjedovnih listova (obrazac broj 7) koji sadri postojece i promijenjene podatke o ukupnoj povrini i katastarskom prihodu svakog promjenjenog posjedovnog lista.

Odravanje sumarnika posjedovnih listova sastoji se u provedbi podataka iz promjenjenih posjedovnih listova, upisu podataka novoosnovanih posjedovnih listova i zakljucivanju sumarnika sa stanjem na kraju kalendarske godine.

Provedba promjena u pogledu po katastarskim kulturama i klasama zemljita vri se samo u rekapitulacijama pojedinih povrina katastarskih kultura i povrina koja se po svojoj dugorocnoj namjeni ne koriste za proizvodnju u poljoprivredi. Nakon provedbe ovih promjena, sastavlja se posebna rekapitulacija za svaku kalendarsku godinu. (Roic, 1996.)

4.2. Ostali poslovi kod odravanja izmjere i katastra zemljita

Poslovi odravanja izmjere i katastra zemljita, pored pracenja i utvrdivanja promjena na zemljitu i njihova provodenja u planovima, kartama i ostalim dijelovima katastarskog operata, obuhvacaju i:

1. obnavljanje unitenih ili otecenih tocaka mree stalnih geodetskih tocaka, njihovo ponovno odredivanje i unoenje novodobivenih podataka u elaborate,

2. otklanjanje utvrdenih nedostataka na planovima, kartama i u ostalim dijelovima katastarskog operata,

3. umnoavanje dotrajalih ili otecenih planova i karata i obnavljanje knjinog dijela katastarskog operata.

Promjene na zemljitu mogu se provesti u katastru samo na osnovi rjeenja organa nadlenog za geodetske poslove. Dok se ne provedu promjene u katastru zemljita smatra se ako tocno stanje koje proizlazi iz katastarskog operata.

O promjenama oblika, povrine i nacina iskoritavanja zemljita koje je u katastru provelo upravno tijelo nadleano za geodetske poslove duano je obavijestiti nadleni opcinski sud. Obavjest se vri dostavljanjem prijavnog lista, kojemu u slucaju promjene oblika i povrine nastale dijeljenjem, spajanjem ili mjenjanjem granica katastarske cestice treba priloiti kopiju plana na kojoj je vidljiva promjena.

Sva izmjera na odravanju katastra zemljita, mora se osloniti na geodetsku osnovu tj. trigonometrijsku, poligonsku i linijsku mreu, te na vezane tocke kada se radi o planovima dobivanim fotogrametrijskom metodom. (Majetic, J., 1992.)

19

Za podrucje stare graficke izmjere gdje ne postoji geodetska osnova, snimanje se treba osloniti na novoprojektiranu mreu. Kako postoje razliciti koordinatni sustavi potrebno je koordinate poligonskih tocaka transformirati.

Kod detalja snimljenih ortogonalnom metodom mora se prije kartiranja usporediti duina apcisne linije na terenu sa apcisnom linijom ocitanom sa plana.

Kao to je receno apcisna os odstupa na terenu za iznose koji se uvelike razlikuju od linija dobivenih iz koordinata, pa je potrebno naci popravku (koeficijent) kojom cemo pomnoiti svaku detaljnu tocku i ta vrijednost je konacna vrijednost.

Na kopijama skice ucrtne su dimenzije objekta (cestice) koje slue kao kontrola, ili neki objekti koji nisu mogli biti snimljeni sa apcisne linije, snimljeni su odmjeravanjima od pojedinih objekata.

20

5. Katastar zemljita na podrucju Hrvatske

Katastarska izmjera zemljita u Republici Hrvatskoj razlikuje se prema vremenskom razdoblju u kojem je obavljana i kakva ja metoda mjerenja primjenjena pri izmjeri terena. Poslije prvog svjetskog rata primjenjene su numericke metode mjerenja (prije je postojala samo graficka izmjera). Ortogonalna i polarna metoda izmjere prve su numericke metode koje su se koristile a u novije doba pocela se koristiti i fotogrametrijska metoda.

Katastarska izmjera na naem podrucju obavljena je u nekoliko vremenskih razdoblja, u raznim sustavima, te se cijeli teritorij sa obzirom na postojece planove moe podijeliti na:

1. podrucje austrijskog katastra,

2. podrucje madarskog katastra,

3. podrucje jugoslavenskog katastra.

Na podrucje nae Republike izmjera je pocela 1818. godine, a zavrena je 1839 godine u okviru austrijskog katastra. Temelj izmjere cinila je trigonometrijska mrea 1.,2.,3., i 4. reda. Tocke 1.,2., i 3. reda odredivani su numerickim metodama, dok su tocke 4. reda odredivane grafickom metodom. To je trokutna mrea koja polazi od Beca i ide do naeg podrucja preko Koruke, tajerske, Sjeverne Hrvatske i Dalmacije, a spojena je preko Kranjske s tada postojecom Francusko-talijanskom mreom na podrucju Venecije. (Medic i dr.1996.)

Cijelokupno podrucje tadanje Austrije bilo je podjeljeno na sedam koordinatnih sustava, a nae podrucje preslikano je u dva koordinatna sustava i to:

1. sustav s ishoditem u tornju crkve Sv. Stjepana u Becu, u kojeg je preslikano podrucje Dalmacije,

2. sustav s ishoditem u triangulacijskoj tocki Krim kod Ljubljane, u kojeg je preslikano podrucje Istre.

U projekcijskim sustavima madarskog katastra izradeni su planovi za onaj dio koji je prije 1918. godine bio u madarskom dijelu Austro-Ugarske monarhije, tj. za Hrvatsku bez Istre i Dalmacije. To podrucje preslikano je u Hrvatskoj u dva koordinatna sustava i to:

1. Klotar-Ivanicki sustav s ishoditem u franjevackoj crkvi u Klotar-Ivanicu, u kojeg je preslikano podrucje Medimurja i ue Hrvatske,

2. Budimpetanski sustav s ishoditem u triangulacijskoj tocki Gellerthegy u Budimpeti, u kojeg je preslikano podrucje Slavonije.

Os x koordinatnog sustava je merdijan kroz ishodite s pozitivnim smjerom prema jugu. Os y je pravac okomit na sliku merdijana s pozitivnim smjerom prema zapadu. Prvi kvadrant je jugozapadni (SW), drugi kvadrant je sjeverozapadni (NW), treci kvadrant je sjeveroistocni (NO) i cetvrti kvadrant je jugoistocni (SO). Sustav je podjeljen na kolone i zone.

21

Jedinica za duinu bila je hvat (hv), pa irina i visina zona i kolona tj. dimenzije temeljnog triangulacijskog lista iznosi 4000 hvati (1 hv=1.8964 m).

Kolone su oznacavane rimskim brojevima istocno i zapadno od osi x, a zone arapskim brojevima pocev od najsjevjernije zone. U beckom sustvu os y se nalazi izmedu 48 i 49 zone, a u Ljubljanskom izmedu 18 i 19 zone.

Mjerilo plana je 1"= 40 tj. jedan palac na planu je jednak 40 hvati u naravi. Buduci da se je hvat dijelio na 6 stopa, a stopa na 12 palaca to je1 hvat = 72 palca, pa mjerilo plana iznosi 1:2880 na podrucju Hrvatske, osim za sjevernu Dalmaciju. Svaki se temeljni triangulacijski list dijeli na 20 sekcija velicine 1000 x 800 hvati s povrinom svakog lista od 500 katastarskih jutara.

Jedinica za povrine je ovdje cetvorni hvat (1 cvh = 3.59665 m). Veca jedinica za povrinu je jutro ili ral, koje ima 1600 chv a jedno jutro ima 5754.542 kvadratna metra.

Na podrucju sjeverne Dalmacije mjerilo kartiranja je 1:2904.1672. Ova je razlika nastala uslijed pogreke ucinjene 1823. godine u prikljucku izmjere ovog dijela na ranije razvijenu triangulaciju.

Austrija je 1873. godine odlucila uvesti metarski sustav, te je izvrena nova podjela na zone i kolone, tako da je paralelama na osi x na irini od 8 kilometara podijeljeno svako podrucje na kolone, a paralelama po osi y na udaljenosti od 10 kilometara podijeljeno je svako podrucje na zone.

Svaki ovako dobiveni triangulacijski list podijeljen je na 40 sekcija. Dimenzije sekcija su 1600 x 1250 m. Mjerilo planova je ovdje 1:2500, daljna podjela je na listove 1:1250 i 1:625.

1929. godine zapocela je izmjera na podrucju bive jugoslavenske drave. Izmjera izvrena u vecem dijelu Srbije i Makedonije, dok se u ostalim republikama izvedene samo izmjere manjih podrucja, uglavnom gradova.

Cijelo podrucje bive Jugoslavije preslikalo se na tri na elipsoid poprecno postavljena cilindra, po petnaestom, osamnaestom i dvadesetprvom merdijanu. To je Gauss-Krgerova projekcija merdijanskih zona. Prema tome se nae podrucje preslikava u dva koordinatna sustava, koji se oznacavaju kao peti i esti od pocetnog kroz Greenwichki merdijan.

Paralelama sa osi x na udaljenosti od 22.5 km dijeli se podrucje svakog sistema na kolone, i paralelama na osi y na udaljenosti od 15 km dijeli se podrucje na redove.

Pred ordinatu y stavlja se na mjesto miliona broj sustava u kojem se tocka nalazi, tako da osi x imaju ordinatu y : 5 500 000 m u petom i 6 500 000 m u estom sustavu.

Ovakvom razdiobom na zone i kolone dobiveni temeljni triangulacijski listovi, dimenzija 22.5 x 15.0 km, dijele se na detaljne listove u ovisnosti od mjerila u kojem je izmjera na nekom dijelu kartirana. (Macarol, 1985.)

22

5.1. Fotogrametrijska katastarska izmjera

Buduci da je poligonalna i ortogonalna (numericka) katastarska izmjera bila vrlo spora u izvodenju, od 1970. godine u obnovi katastarske izmjere pocela se naglo probijati fotogrametrijska metoda mjerenja.

Fotogrametrijska metoda je koritena i na onim podrucjima Republike Hrvatske gdje je njezina kakvoca, u odnosu na ondanju nau praksu, dolazila u pitanje u pogledu tocnosti prikaza zemljinjih cestica u istarskim, primorskim i dalmatinskim gradicima.

Primjena fotogrametrije pri snimanju spomenutih podrucja opravdana je niom cijenom izvodenja i brim dobivanjem katastarskog plana suvremenog sadraja.

Fotogrametrijskom metodom mjerenja i izradom katastarskog plana u mjerilu 1:500, 1:1000, 1:2000, 1:5000 pokriveno je u Hrvatskoj oko 3 % dravnog podrucja. (Boicnik, 1995.)

Danas se moe ocijeniti da su uz koritenje svih navedenih metoda mjerenja izradeni katastarski planovi u sustavu dravne izmjere za ukupno oko 14 % dravnog podrucja. To znaci da danas na podrucju Republike Hrvatske postoje graficki planovi izradeni u mjerilu 1:720, 1:1440, 1:1452, 1:2880, 1:2904, 1:5760, 1:5808 i prekrivaju oko 86 % podrucja Republike Hrvatske. (Boicnik, 1995.)

Kada se raspravlja o promjeni geodetskog zakonodavstva u pogledu moguceg uvodenja mednog katastra kao i o sveobuhvatnoj akciji digitalizacije fonda listova katastarskog plana, potrebno je i zbog uvodenja mednog katastra i zbog poboljanja kakvoce katastarskog plana poznavati podatke o postojecim vrstama listova katastarskog plana s kojima u svakodnevnoj uporabi raspolae Republika Hrvatska.

23

6. Obrada podataka

Prvi korak u rjeavanju zadatka diplomskoga rada bio je unoenje trigonometrijskih tocaka koje su zadane pravokutnim kordinatama .

Takoder zadane su i koordinate detaljnih tocaka, kao i skica detaljne izmjere.

Kopije detaljne skice sa tockama triangulacije i detaljnim tockama dobila sam u Katastarskom Uredu u Zagrebu.

Detalj je mjeren ortogonalnom metodom, pa se mora usporediti duina apcisne linije mjerene na terenu sa duinom dobivenom iz koordinata. Apcisna os odstupala je na terenu za iznose koji se uvelike razlikuju od linija dobivenih iz koordinata, pa je potrebno naci popravku (koeficijent) kojom cemo pomnoiti apscisu i ordinatu svake detaljne tocke i ta vrijednost je konacna vrijednost.

Takoder na kopijama skice ucrtane su dimenzije objekta (cestice) koje slue kao kontrola, ili neki objekti koji nisu mogli biti izmjereni sa apcisne linije, izmjereni su odmjeravanjima od pojedinih objekata.

Potom su ucrtane i numerirane katastarske cestice. Ako se pri numeraciji dogodi da je neka cestica preskocena, ona ne moe dobiti broj iza posljednjeg broja, vec treba postupiti tako da dobije broj susjedne cestice, a u nazivniku obje dobivaju podbrojeve. Podaci su obradeni u programu AUTO CAD.

slika 3. K.O. ainovec

24

6.1. AUTOCAD

AutoCAD je danas jedan od najkoritenijih programa za konstruriranje i projektiranje s pomocu racunala.

Programskim sustavom za projektiranje CAD (Computer Aided desing) mogu se prikazati modeli u 2D grafickom smislu i 3D grafickom smislu.

CAD sustavi mogu se dopunjavati razlicitim grafickim i tekstualnim podacima.

CAD sustavi nalaze veliku primjenu u geodeziji i to pogotovo u geoinformacijskim suistavima (GIS) i zemljinim informacijskim sustavima (ZIS) kao i u digitalnoj kartografiji.

CAD programski sustavi u velikoj mjeri primjenjuju su u strojarstvu (u obliku nacrta strojarskih elemenata ili sklopova), gradevini (nacrti objekta ili industrijskih postrojenja), arhikteturi (nacrti razlicitih objekata), te elektrotehnici (nacrti elektronickih ili elektricnih sklopova ili uredaja).

U geodeziji se primjenjuju za crtanje planova, karata, skica geodetskih mrea, odnosno prostornih 3D modela.

slika 4. Korisnicko sucelje AutoCADa

25

Jedan od prvih CAD programskih sustava pojavio se 1982. godine, kao proizvod male americke tvrtke za izradu programske podrke i programskih sustava pod nazivom AutoDesk.

CAD programski sustavi spadaju u skupinu programskih sustava za crtanje. Uglavnom se koriste grafikom i cijena im je vrlo visoka.

Temeljni element koji odreduje odabir CAD sustava u kvantitativnom i kvalitativnom pogledu je zadatak koji njegovom upotrebom treba rijeiti tj. procijeniti obim podataka u koleraciji s kompleksnocu geometrijskog modela koji ce se projektiranjem definirati. Taj zadatak, njegova sloenost i broj strucnjaka koji ce ga istovremeno rjeavati, u znatnoj mjeri uvjetuju odabir nekog tocno odredenog CAD programskog sustava. (Roic, 1996.)

CAD programski sustav mora obuhvatiti obim matematickih operacija koje se moraju vrlo brzo obaviti i imaju potrebu vrlo brzog prikaza modela ili grafickog sadraja na ekranu monitora. Radi toga je vano da je sa procesorom i obimom raspoloive radne memorije uskladen i odgovarajuci graficki adapter s monitorom.

6.1.1. Svojstva AutoCAD-a

CAD programski sustavi ima slijedeca svojstva:

1. Visok stupanj interaktivnosti s korisnikom ili strucnjakom, koji omogucuje odgovarajuce graficko korisnicko sucelje, s mogucnocu podeavanja sucelja i radnog okruenja od strane korisnika.

2. Mogucnost dodavanja ili definiranje u geometrijskom modelu razlicitih grafickih sadraja kao to su linije razlicitih debljina, vrste ili boje, rafure, sjecenje ploha, definiranje tekstualnih podataka i drugo.

3. Mogucnost definiranja vlastitih simbola, tj. objekata razlicite sloenosti i njihovih biblioteka to omogucuje standadiziranje elemenata projektiranih geometrijskih modela.

4. Mogucnost vizualizacije digitalnih podataka, kod primjene 3D geometrijskog modela, s funkcijama za stimuliranje stvarnosti, odnosno realnog okruenja.

5. Ugradene funkcije za odredivanje velicina koje su u geometrijskom modelu digitalno definirane, kao npr. mjerenje duljina ili povrina.

Povrine katastarskih cestica sa detaljne skice ainovec su izracunate u programu AUTO CAD-a. Povrina je izracunata posebno za svaku cesticu, a koristi se naredba AREA.

Za izacunavanje potrebno je oznaciti objekt (cesticu) ciju povrinu trebamo i dobijemo uz povrinu i koordinate svih tocaka koje cine objekt.

Zatim su te povrine sloene u tablicama po redosljedu cestica od najmanjeg broja cestice do najvece. Tablice su numerirane brojem od 1 do 6 i svaka ima naziv "Povrine katastarskih cestica", te je svaka zasebno sumirana.

Tablicama su osim povrina dodane kulture i klase za svaku cesticu koje slue za bolji pregled podataka o cestici i smjetene su u poseban sloj (LAYER).

26

Tablica 1. Povrine katastarskih cestica

Broj

cestice

Povrina

(m)

Kultura Klasa

Broj

cestice

Povrina

(m)

Kultura Klasa

1160 397,43 put 1215 616,61 oranica 4

1161 151,20 oranica 4 1216 526,00 oranica 4

1162 172,75 oranica 4 1217 956,66 oranica 4

1163 453,02 oranica 4 1218 1145,69 oranica 4

1164 583,43 oranica 4 1219 3616,21 oranica 4

1165 472,56 oranica 4 1220 1045,00 oranica 4

1166 829,39 oranica 4 1222 224,81 livada 4

1167 1074,78 livada 4 1223 175,39 livada 4

1168 398,45 livada 4 1224 175,38 oranica 4

1169 401,04 livada 4 1225 534,80 oranica 4

1170 362,69 livada 4 1226 168,45 oranica 4

1171 399,00 livada 4 1227 600,33 oranica 5

1172 798,15 livada 4 1228 1120,53 oranica 5

1190 538,01 put 1229 3240,05 oranica 5

1207 817,82 oranica 5 1230 1457,78 oranica 5

1208 805,00 oranica 5 1236 660,41 put

1209 405,11 oranica 5 1238 2212,51 oranica 3

1210 398,81 oranica 5 1239 2255,93 oranica 3

1211 787,69 oranica 5 1240 1404,16 oranica 3

2 1556,57 oranica 4 1241 1276,77 oranica 3

1213 787,69 oranica 4 1242 1750,98 oranica 3

1214 391,12 oranica 4 1243 1261,76 oranica 3

S= 12981,71 S= 26426,21

27

Tablica 2. Povrine katastarskih cestica

Broj

cestice

Povrina

(m)

Kultura Klasa

Broj

cestice

Povrina

(m)

Kultura Klasa

1244 2274,98 oranica 3 1314 474,47 oranica 6

1245 4430,24 oranica 3 1315 1855,47 oranica 6

1257 1891,83 put 1316 868,91 oranica 6

1261 1312,65 put 1317 770,98 oranica 6

1295 2524,65 oranica 3 1318 765,09 oranica 6

1296 1721,56 oranica 3 1319 2614,51 livada 6

1297 1209,69 oranica 3 1320 2114,83 livada 6

1298 2418,35 oranica 3 1321 406,39 livada 6

1299 1762,80 oranica 3 1322 1336,05 livada 6

1300 861,29 oranica 3 1323 293,19 livada 6

1301 6585,99 oranica 3 1324 9481,64 livada 6

1302 164,37 oranica 4 1325 981,46 put

1303 213,44 oranica 4 1326 1821,95 put

1304 200,88 oranica 4 1327 1025,12 oranica 6

1305 183,12 oranica 4 1328 550,79 livada 6

1306 729,78 oranica 4 1329 2831,14 livada 6

1307 1722,57 oranica 4 1330 870,36 livada 6

1308 5383,51 put 1331 2180,03 livada 6

1310 2050,52 oranica 6 1332 156,69 livada 6

1311 996,16 livada 6 1333 1243,58 livada 6

1312 502,56 oranica 6 1334 1801,33 livada 6

1313 1991,12 oranica 6 1335 3151,15 livada 6

S= 41132,06 S = 37595,13

28

Tablica 3. Povrine katastarskih cestica

Broj

cestice

Povrina

(m)

Kultura Klasa

Broj

cestice

Povrina

(m)

Kultura Klasa

1336 464,48 livada 6 1382 903,61 oranica 6

1337 3271,28 livada 6 1383 1016,11 oranica 6

1338 2072,46 put 1384 907,90 oranica 6

1339 293,08 oranica 6 1385 1681,68 oranica 6

1340 681,29 livada 5 1386 1127,61 oranica 6

1344 2848,90 livada 5 1387 3850,97 oranica 6

1345 634,21 oranica 5 1388 2041,40 oranica 6

1346 587,18 oranica 5 1389 641,39 oranica 6

1347 521,09 oranica 5 1390 2097,73 oranica 6

1348 682,61 oranica 5 1391 1816,62 oranica 6

1349 1297,95 livada 5 1392 1984,11 livada 4

1370 14923,23 put 1394 2123,77 oranica 6

1371 893,62 put 1395 4537,69 oranica 6

1372 2551,80 oranica 6 1398 803,14 oranica 6

1373 2572,43 oranica 6 1399 835,34 oranica 6

1374 2377,43 oranica 6 1401 844,34 oranica 6

1375 4241,12 oranica 6 1403 727,21 oranica 6

1376 4474,94 oranica 6 1404 2382,34 livada 6

1377 311,51 oranica 6 1406 684,87 put

1378 315,87 oranica 6 1407 82,40 put

1380 519,49 oranica 6 1408 816,61 oranica 6

1381 604,95 oranica 6 1409 1191,69 oranica 6

S= 47140,92 S= 33098,53

29

Tablica 4. Povrine katastarskih cestica

Broj

cestice

Povrina

(m)

Kultura Klasa

Broj

cestice

Povrina

(m)

Kultura Klasa

1410 626,70 oranica 6 1437 3124,99 oranica 6

1411 741,15 oranica 6 1438 397,29 put

1412 2008,11 oranica 6 1447 1113,96 oranica 5

1414 1777,56 oranica 6 1448 1448,52 oranica 5

1415 371,10 put 1440 5565,94 oranica 5

1417 344,31 put 1441 6618,79 oranica 5

1419 3673,29 oranica 6 1443 4809,77 oranica 5

1420/1 228,77 oranica 6 1444 692,97 put

1422 154,41 put 1445 825,62 oranica 5

1424 918,44 oranica 6 1446 835,28 oranica 5

1425 1386,81 oranica 6 1449 711,93 oranica 5

1426 710,26 oranica 6 1450 980,24 oranica 5

1427 1528,60 oranica 6 1451 1201,51 oranica 5

1428 1069,33 oranica 6 1452 1750,77 oranica 5

1429 4216,84 oranica 6 1453 1118,49 oranica 5

1430 876,21 oranica 6 1454 1080,51 oranica 5

1431 1780,41 oranica 6 1455 1092,47 oranica 5

1432 1996,88 oranica 6 1456 1322,16 oranica 5

1433 2348,90 oranica 6 1457 1619,27 oranica 5

1434 1847,54 oranica 6 1458 1310,62 oranica 5

1435 1871,77 oranica 6 1467 1427,65 oranica 4

1436 3468,95 oranica 6 1469 395,60 put

S= 33946,34 S= 39444,35

30

Tablica 5. Povrine katastarskih cestica

Broj

cestice

Povrina

(m)

Kultura Klasa

Broj

cestice

Povrina

(m)

Kultura Klasa

1471 3683,70 oranica 4 1734 1512,49 oranica 6

1472 1426,51 livada 4 1735 909,88 oranica 6

1529 547,89 put 1736 2754,85 oranica 6

1566 441,84 put 1737 1067,21 oranica 6

1708 409,11 put 1738 2661,04 oranica 6

1709 803,81 put 1739 1864,90 oranica 6

1710 3128,92 put 1740 2056,21 oranica 5

1711 254,76 oranica 4 1741 449,05 oranica 5

1712 514,67 oranica 4 1742 375,89 oranica 5

1713 776,77 oranica 4 1743 1623,30 oranica 5

1714 1736,56 livada 4 1744 463,20 livada 5

1715 1204,31 livada 4 1745 523,97 put

1716 613,00 livada 4 1747 3768,93 oranica 6

1718 1969,90 oranica 4 1748 917,13 livada 6

1725 835,44 oranica 6 1749 839,50 livada 6

1726 816,67 oranica 6 1750 1821,43 livada 6

1727 1530,39 oranica 6 1751 1161,81 livada 6

1728 1561,12 oranica 6 1752 1681,81 livada 6

1730 3177,86 oranica 6 1753 552,35 livada 6

1731 1519,28 livada 6 1754 838,99 livada 5

1732 804,20 put 1755 1095,67 livada 5

1733 3284,17 oranica 6 1756 1129,77 livada 5

S = 31040,88 S = 30069,38

31

Tablica 6. Povrine katastarskih cestica

Broj

cestice

Povrina

(m)

Kultura Klasa

Broj

cestice

Povrina

(m)

Kultura Klasa

1757 446,49 livada 5 1761 290,60 livada 5

1758 382,87 livada 5 1975 1701,36 livada 4

1759 301,42 livada 5 3095 437,29 put

1760 377,32 livada 5 3097 2358,63 put

S = 1508,10 S = 4787,88

Tablica 7. Ukupna povrina grupe

Broj

tablice

Povrina

(m)

1 12987,71

1 26426,21

2 41132,06

2 37595,13

3 47140,92

3 33098,53

4 33946,34

4 39444,35

5 31040,88

5 16069,29

6 1508,10

6 4787,88

total 325177,40

32

Tablica 8. Kontrola povrine K.O. ainovec

Povrina K.O. ainovec

total 325177,40

Cestice u tablicama od 1 do 6 cine jednu grupu u K.O. ainovec, a tablica 8. prikazuje kontrolu povrina u K.O. ainovec.

6. Mogucnost razlaganja sadraja modela na odgovarajuci broj slojeva (Layers) radi efikasnijeg modeliranja, auriranja ili koritenja grafickog sadraja.

Kod kompleksnih nacrta mogu se pojedine razine iskljuciti ili zamrznuti, cime se elementi koji su u njima nacrtani privremeno uklanjaju s ekrana, i nepotrebno ne opterecuju crte za vrijeme rada.

Naredba LAYER slui za stvaranje novih razina (New Layer), odabir trenutnih razina (current Layer) i pridruuje odredene boje (Color) i vrstu linije (Linetype) svakoj stvorenoj razini.(AutoCAD od ideje do projekta)

Na slici 4. nalazi se mrea poligonskih i tocke detaljne izmjere, snimljena ortogonalnom metodom.

slika 5. poligonske i detaljne tocke K.O. ainovec

33

Poligonske tocke cine mreu tocaka na koju se potom ucrtane tocke detaljne izmjere, i ucrtani su detalji tj. cestice. Svaka je cestica numerirana te je posebno izracunata povrina svake cestice. Vidimo da su ostali Layeri iskljuceni i sada je preglednost puno veca nego na slici 1.

slika 6. detalj detaljne skice K.O. ainovec

Naredba Layer je vrlo bitna za stvaranje crtea, te sadri slijedece opcije:

1. Make - opcija kojom se moe tvoriti i postaviti trenutnu novostvorenu razinu ili postaviti trenutnu postojecu razinu.

2. Set- opcija sa kojom se moe postaviti druga trenutna razina, ali odabrana razina mora biti na crteu.

3. New- opcija za stvaranje jedne ili vie novih razina.

4. Off- elementi prikljuceni ovo opciji ne prikazuju se na ekranu niti se iscrtavaju na ploteru (oni i dalje postoje na crteu, samo trenutno nisu vidljivi).

5. On-odabirom ove opcije ponovo se ukljucuje jedna ili vie iskljucenih razina.

6. Color- opcijom moe se stvorenim razinama pridruiti bilo koja boja.

7. Ltype-opcijom moe se razinama razlicite vrste linija.

8. Freeze-opcijom mogu se zamrznuti postojece razine.

9. Thaw- opcija za odmrznuti trenutno zamrznute razine.

10 Lock-opcija kojom se ne moe editirati elemente koji se nalaze na zakljucanoj razini.

34

Opcija Off koristi se ako se cesto iskljucuju i ukljucuju pojedine razine (odnosno cesto mjenjanje vidljivosit crtea). Ako se veci dio crtea izraduje u jednoj razini koristi se opcija Freeze (tj. za sve razine koje due vrijeme nisu potrebne na crteu).

AutoCAD raspolae znatnim mogucnostima za geometrijsko 2D i 3D modeliranje. Omogucuje povezivanje grafickih podataka sa tekstualnim, odnosno opisnim podacima, sadranim u relacijskim bazama podataka.

6.2. Slojevi u K.O. ainovec

slika 7. slojevi u K.O. ainovec

Slojevi slue za stvaranje razina, te moemo svaki sloj iskljuciti (ukljuciti), na slikama 8.,9., i 10. prikazani su slojevi samo jedne razine.

Na slici 7. nalaze se slojevi (Layers) koji su koriteni kod stvaranja razina u K.O. ainovec, te slika 11. predstavlja K.O. ainovec u mjerilu 1:1000.

35

slika 8. tocke detaljne izmjere K.O. ainovec

slika 9. putevi u K.O. ainovec

36

slika 10. cestice K.O. ainovec

37

slika 11. detalj K.O. ainovec u mjerilu 1: 1000

38

7. Baza zemljinih podataka

Da bi katastar zemljita u cijelosti izvrio zadacu koja mu je namjenjena, treba Zakon i pravilnike dopuniti odnosno izmjeniti. Promjene nastale u osnivanju, preoblikovanju i vodenju zemljine knjige nalau reformu katastra zemljita. Izmjene su potrebne zbog preoblikovanja zemljine knjige i uspostave baze zemljinih podataka Republike Hrvatske.

Potreba pracenja stanja nekretnina, njihove zatite, prometa i drugih prava i interesa u vezi s njima dovela je u razvijenim zemljama Europe, SAD-a, i nekim drugim do izgradnje sustava zemljinog upravljanja (Land administration).

U tom su sustavu uklopljene, osnovne funkcije zemljine knjige, katastra nekretnina i dr., a u njima su obradene informacije o nekretninama, osobama, pravima i dr., i taj sustav nalazi se pod nadzorom drave.

Podaci o nekretninama javni su i svakome dostupni. Drava sustavom zemljinog upravljanja potice suradnju razlicitih subjekata u upravljanju i unapredivanju postupaka prikupljanja, obrade u stvaranju baze podataka o zemljitu i svemu vezano uz njega.

Prema tome stvorene su pretpostavke za dobivanje vrijednih i korisnih informacija za obavljanje raznih dravnih poslova, ali kroz taj sustav drava potice sigurnost i zatitu trita nekretnina, te pravo vlasnitva.

Predpostavka za izgradnju sustava zemljinog upravljanja, kao jedinstvenog dravnog sustava, temelji se na elektronickom vodenju i obradi podataka katastra i zemljine knjige, njihovoj medusobnoj povezanosti i funkcionalno dopunjavanje podacima koje vode svaka od njih.

7.1. Reforme u Republici Hrvatskoj

Pri izmjeri i detaljnom snimanju zemljita trebaju se utvrditi svi odnosi i sadraji na zemljitu i nekretninama i njihovu utemeljenost na Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima.

Bitno u tome jest da je ustroj katastra utemeljen na uskoj vezi sa zemljinom knjigom, s efikasnim pristupom u osnivanju, obradi i vodenju zemljine knjige i katastra zemljita, te na aurnoj razmjeni podataka.

Katastar zemljita ima zadacu izmjere i obavljanja strucnih poslova u vezi s time, uz odredbu obavezatne veze s pravnim stanjem koje se treba evidentirati u zemljinoj knjizi. To znaci da se izmjerom utvrduje oblik i povrina (meda), nacin koritenja i dr., ali i vlasnik, i drugi stvarnopravni odnosi na nekretninama.

Dosadanje preiroko tumacenje potrebe evidentiranja korisnika i posjednika (cesto "dratelja stvari") dovelo je do toga da su podaci katastra zemljita (u Gradu Zagrebu i nekim drugim opcinama i upanijama) u nesuglasju sa zemljinom knjigom.

39

7.2. Baza zemljinih podataka Republike Hrvatske

Gotovo svi knjini dijelovi katastarskih operata u Hrvatskoj vode se elektronickom obradom podataka. Stanje vodenja zemljinih knjiga uglavnom je rucni upis u zemljinu knjigu, bez racunala kao elektronickog sredstva.

Zakonom o zemljinom knjigama odredeno je da zemljina knjiga vodena elektronickom obradom podataka zajedno sa katastrom, cini bazu zemljinih podataka Republike Hrvatske, koja se vodi jedinstveno i na jednom mjestu za cijelu Republiku Hrvatsku.

Gradski zavod za katastar i geodetske poslove grada Zagreba, od 1990.g. radi na elektronickoj obradi, pa je knjini dio katastra zemljita u cijelosti obraden, dok s obradom planova ide sporije zbog sloenosti i vieslojnosti podataka.

Radi se uglavnom na osobnim racunalima (PC) i programima koji u cijelosti mogu obraditi knjini dio katastarskog operata (ne i planove - odnosno tehnicki dio).

U vecim gradovima, sjeditima nekih upanija, elektronicko vodenje i obrada podataka katastra obavljalo se uz pomoc gradskog, odnosno upanijskog ureda za elektronicku obradu podataka.

U takvim slucajevima uspostavljaju se veze s drugim tijelima dravne uprave i lokalne samouprave kao to su Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP), financije, prostorno uredenje te sa komunalnim djelatnostima.

U Gradu Zagrebu Gradski zavod za katastar i geodetske poslove uklopljen je i povezan sa svim subjektima ukljucenim u taj cjelovit sustav automatske obrade podataka Grada Zagreba.

Takozvani "digitalni model katastra Grada Zagreba" cini zemljino informativni sustav Grada u kojem se osim podataka katastra zemljita vode i podaci o vodovima i gotovo cijeloj komunalnoj infrastrukturi Grada, gradskim ulicama, kucama, kucnim brojevima i drugo.

Dravna geodetska uprava radi na uvodenju jedinstvenog sustava elektronicke obrade podataka kako bi povezala sve opcinske, upanijske katastre i gradski katastar grada Zagreba.

Dravna geodetska uprava treba temeljem Zakona o sustavu dravne uprave, odrediti vlasnika, umjesto korisnika, za osobu koja se upisuje u katastar nekretnina (zemljita), temeljem cega (kojih isprava) se moe izvriti upis.

Iz gore navedenog moe se zakljuciti da je nuno pristupiti cjelovitoj reformi katastra . Pri tome se katastar mora ustrojiti kao tocna i aurna evidencija stanja na zemljitu i nekretninama da bi zemljina knjiga, ali i katastar zemljita jamcili pravo vlasnika i pravni promet nekretninama.

Dravna geodetska uprava projektom rjeenja za usaglaavanje katastra i zemljine knjige osigurava uvodenje i primjenu novih tehnologija za poslove daljnjeg odravanja.

40

Pri tome se ponajprije misli na osnivanje banke podataka zemljinih cestica (BPZC) kao vezne strukture izmedu njih a radi:

=> jednokratnog evidentiranja - unosa u obje evidencije zajednickih podataka o broju, povrini, obliku, smjetenosti i nacinu koritenja katastarskih cestica,

=> prijelaza sa jednogodinjeg uskladivanja medusobno upisanih stanja, na njihovu svakodnevnu auriranost,

=> na fleksibilnost komuniciranja izmedu samih evidencija kao i njihovo zajednicko istupanje prema posjednicima podataka bilo koje vrste u obje evidencije, u isti cas i na istom mjestu,

Od 1996. Dravna geodetska uprava poduzimala je niz aktivnosti, posebno ispitujuci reforme drugih zemalja i pratila neke projekte, ali zbog nedostatka novcanih sredstava nije se moglo mnogo uciniti.

Dravna geodetska uprava u okviru svoje nadlenosti treba odrediti provedbu Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima u postupku evidentiranja podataka o katastru zemljita. Zbog otklona daljnih nesuglasja sa zemljinom knjigom.

41

8. Provedba promjena u katastru zemljita

8.1. Geodetski elaborat

Geodetski elaborati temeljem kojih se vre promjene u katastarskom operatu u pogledu broja, poloaja, oblika, nacina koritenja i namjene katastarskih cestica, poloaja, oblika i nacina upotrebe zgrada sadri skice i zapisnike snimanja cestica i zgrada, te kopiju katastarskog plana i prijavni list u kojima je prikazano staro i novo stanje upisa u katastarski operat.

Geodetski elaborati izraduju se osloncem na mreu stalnih geodetskih tocaka odredenih u dravnom koordinatnom sustavu.

Geodetski elaborati moraju biti izradeni na nacin da se mogu koristiti za potrebe katastra zemljita, a mogu se koristiti tek nakon to ih pregleda i potvrdi Dravna geodetska uprava.

8.2. Zbirka isprava

Kao novost propisana je zbirka isprava pravilnikom o katastru zemljita koja se sastoji od geodetskih elaborata i drugih isprava temeljem kojih su provedene promjene u katastarskom operatu, a vodi se po katastarskim opcinama i po godinama promjene.

8.3. Provedba promjena

Promjene broja, poloaja, oblika, povrine, nacina koritenja i namjene katastarskih cestica, koje imaju za posljedicu upise u zemljinoj knjizi, u katastarskom operatu provode se na zahtijev stranke. Zahtjevu se prilae odgovarajuci geodetski elaborat.

U slucaju katastarske izmjere dijela katastarske opcine po programu Dravne geodetska uprave, navedene promjene provode se u katastarskom operatu temeljem geodetskog elaborata nakon primitka odgovarajuceg rjeenja zemljinoknjinog suda.

Zahtjevu za promjenu upisa treba priloiti zemljinoknjini izvadak, iako se samo temeljem izvatka promjene ne mogo provesti. Zahtjev za ovjeru geodetskog elaborata podnosi izvritelj.

Promjena u posjedovnim listovima u pogledu nacina koritenja zemljita provode se na zahtijev stranke, pod uvjetom da je takva promjena u naravi izvrena.

Isprave moraju biti vjerodostojne i ne smiju postojati nedostaci koji prijece provedbe promjena. To znaci da isprava mora sadravati identifikacijske oznake zemljita koje postoje u katastarskom operatu.

Na privatnim ispravama mora biti ovjeren potpis osobe s koje se neko zemljite otpisuje na drugu osobu.

Na temelju isprava koje sastavljaju javni biljenici ili privatne isprave (kao to su kupoprodajni i slicni ugovori) promjene ce biti izravno provesti ako su u tim ispravama kao osobe s kojih se vri otpis katastarskih cestica navedene one osobe koje su upisane u katastarskom operatu.

42

U slucaju da vlasnik, suvlasnik odnosno ovlatenik katastarske cestice nisu iste osobe, u posjedovni list upisuju se obojica s naznakom vrsta prava, odnosno ovlatenja, npr.:

- Republika Hrvatska

- Ivic Kreimira Marko

- (ploduivatelj)

- Grad Krievci

- Kralj Marka Petar

- (zakupac)

Vlasnici i ovlatenici zemljita upisuju se u katastar nekretnina kako na temelju zemljinoknjinog rjeenja tako i drugih odgovarajucih isprava o pravnim odnosima (kupoprodajnog ugovora, odluke suda i drugo). Rjeenja se nece donositi u slucaju sporazumne promjene vlasnika i suvlasnika.

Isprave o vlasnicima i ovlatenicima zemljita koje se provode u katastru mogu biti privatne i javne i ne moraju biti identicne ispravama koje su potrebne za uknjibu u zemljinu knjigu. Upisima u katastar ne konstituriraju se knjina prava.

Strane pravne i fizicke osobe koje su stekle nekretnine na temelju nasljedivanja upisuju se u katastar prema podacima u ostavinskom rjeenju. U slucaju kad u tom rjeenju nisu navedeni svi suvasnicki dijelovi u odnosu na katastarsku cesticu, potrebno je podatke o tim dijelovima prikupiti uvidom u zemljinu knjigu. Ako se suvlasnicki dijelovi upisani u katastar razlikuju od onih upisanih u zemljinoj knjizi, potrebno je ispitati razlog neslaganja i po potrebi ispraviti katastarski upis.

U slucaju da se katastarsko i zemljinoknjino stanje ne slau (u pogledu nova izmjera - stara izmjera), a stranka trai promjenu u katastru zemljita temeljom isprave u kojoj su navedene samo zemljinoknjine cestice, potrebno je ustanoviti brojeve odgovarajucih cestica i provesti promjenu.

Ovo je cesta promjena zbog toga to katastarski upis odgovara cinjenicnom pravnom stanju. Cesti su i slucajevi kada zbog sasvim zastarjele zemljine knjige ili njezina dijela ispravak ove knjige na temelju katastarskih podataka prakticki nije moguce izvriti. Medutim moe biti i obratno stanje npr. u katastru je upisana cestica kao posjedovna cjelina, a koju cine dvije ili vie zemljinoknjinih cestica.

Brisanje podataka koji nisu sadraj katastarskog plana provodi se prilikom digitalizacije plana i njegova provodenja u dravni koordinatni sustav sukladno programima Dravne geodetske uprave te planovima njenih podrucnih ureda i ureda Grada Zagreba.

Dopune katastarskog plana u pogledu grafickog prikaza zgrada i izrade preglednih, katastarskih karata provode su sukladno programima Dravne geodetske uprave.

43

Takoder se sukladno programima Dravne geodetske u prave izraduje i geodetska osnova katastra , te provodenje katastarskih operata u digitalni oblik.

Ovdje treba reci da geodetsku osnovu katastra zemljita cine mree stalnih geodetskih tocaka odredene u dravnom koordinatnom sustavu zajedno s preglednom skicom, popisom i poloajnim opisima tih tocaka.. (Majetic, 2000.)

44

9. Geodetski radovi za posebne potrebe i obavljanje geodetske djelatnosti u vidu privatne geodetske djelatnosti

9.1. Geodetski radovi za posebne potrebe

Organima i poduzecima, te drugim organizacijama potrebni su vrlo razliciti geodetski radovi i dokumentacija.

Ovdje je vano istaknuti geodetske radove za posebne potrebe koji su znacajni za izmjeru i katastar zemljita. Prema njihovom znacaju dijele se u tri grupe i to:

1. izrada posebnih geodetskih podloga za prostorno planiranje i graditeljsko projektiranje,

2. izrada elaborata o iskolcenju gradevine,

3. iskolcenje gradevina i kontrolna geodetska mjerenja u izgradnji i odravanju gradevina.

Geodetske podloge i geodetski elaborati moraju biti izradeni na nacin da se mogu koristiti i za potrebe izrade, obnove ili odravanja izmjere i katastra zemljita.

Geodetske podloge i geodetski elaborati ne mogu se upotrebljavati dok nisu pregledani i potvrdeni od tijela uprave nadlenog za geodetske poslove.(Narodne novine 1999.)

9.2. Obavljanje geodetske djelatnosti u vidu privatne geodetske djelatnosti kod odravanja izmjere i katastra zemljita

Geodetske radove kod odravanja izmjere i katastra zemljita i geodetske radove vezane uz vjetacenje kad su pozvani od sudova mogu obavljati ovlateni geodetski strucnjaci (diplomirani geodetski inenjeri, geodetski inenjeri te geodetski tehnicari).

Isti mogu izradivati geodetske elaborate za provedbu promjena u katastru zemljita i zemljinoj knjizi.

Pri obavljanju privatnih poslova geodetske djelatnosti koji se odnose na izmjeru i katastar zemljita postoje ogranicenja, jer se ne mogu obavljati svi poslovi vec samo oni koji se odnose na ustanovljavanje nastale promjene na katastarskoj cestici u obliku i povrini.

U poslove koje se mogu obavljati u okviru geodetske djelatnosti spadaju:

=> parcelacije gradevinskog zemljita

=> izrada parcelacijskog elaborata

=> izradivanje posebnih geodetskih podloga za izradu planova prostornog uredenja

Izvodac geodetskih radova u vidu privatne djelatnosti duan je predati tijelu nadlenom za katastarsko - geodetske poslove orginalne terenske i kancelarijske podatke mjerenja i racunanja i dvije kopije plana, radi provedbe u katastarskom operatu. (Roic, 1996.)

45

10. Zemljina knjiga

Zemljina knjiga osniva se i odrava na temelju katastra zemljita. Ove dvije ustanove se medusobno dopunjavaju i jedna bez druge nema prave vanosti.

Zemljina knjiga i katastar zemljita su javni registri o nekretninama, a razlikuju se po sadraju i svrsi upisivanja.

U katastar zemljita upisuju se nekretnine bez obzira na pravna ovlatenja na njima. Tim se upisom ne stvara nikakvo pravo, vec se samo evidentiraju posjedovni odnosi na zemljitu.

U zemljinoj knjizi konstituiraju se i sreduju prava i pravni odnosi na zemljitu. To znaci da se upisom u zemljine knjige prua potpun i tocan prikaz cijelog pravnog stanja na nekretnini. to je u zemljine knjige upisano vai kao istinito i korisnik upisanog prava ne mora dokazivati postojanje tog prava.

Zemljina knjiga sastoji se od dva dijela; glavne knjige i zbirke isprava. Za svaku glavnu knjigu vodi se i zbirka katastarskih planova, popis zemljita I, popis zemljita II i abecedni popis vlasnika.

Glavna knjiga predstavlja temeljni dio zemljine knjige, jer se samo upisom u glavnu knjigu prava na nekretninama mogu steci, prenjeti, ograniciti ili ukinuti.

Ostali dijelovi u koje spadaju katastarski planovi, popis zemljita I, popis zemljita II i abecedni popis vlasnika slue samo za lake rukovanje i koritenje zemljinom knjigom i nisu sastavni dijelovi zemljine knjige.

Glavna knjiga sastoji se od zemljinoknjinih uloaka, koji obuhvacaju zemljita jedne katastarske opcine.

Zemljinoknjini uloci slue za upisivanje nekretnina,te prava i tereta na njima. Svaki od zemljinoknjinih uloaka je za sebe odvojena jedinstvenost, a medusobno su povezani samo pripadnocu istoj katastarskoj opcini.

U zemljinoknjine uloke upisuju se:

=> zemljinoknjina tijela i promjene na njima

=> stvarna prava koja se odnose na zemljinoknjina tijela te promjene tih prava

Jedan zemljinoknjini uloak moe obuhvatiti samo jedno zemljinoknjino tijelo. Postoje izuzeci i to u onim pravnim podrucjima u kojima je ranijim propisima bilo doputeno da jedan zemljinoknjini uloak moe obuhvatiti vie zemljinoknjinih tijela, te se u postojecim ulocima to stanje nece promjeniti.

Zemljinoknjino tijelo sastoji se od jednog ili vie zemljita prostorno odvojenih. Vie zemljita mogu sacinjavati jedno zemljinoknjino tijelo samo pod uvjetom:

=> da se nalaze u istoj katastarskoj opcini,

=> da pripadaju jednom vlasniku,

46

=> da nisu razlicito opterecena,

=> da u pogledu ogranicenja vlasnitva nema razlike.

Zemljinoknjino tijelo je pravno jedinstvena skupnost nekretnina jednog vlasnika u istoj katastarskoj opcini i svaki njegov dio ima istu pravnu sudbinu s cjelinom.

Zemljinoknjino tijelo koje se sastoji od vie zemljita. Ne moe se jedno zemljite samo za sebe ni otuditi ni opteretiti, a da se predhodno ne odvoji u zasebno zemljinoknjino tijelo.

Zbirka katastarskih planova koja se vodi sa svaku glavnu knjigu slui samo kao orijentacija o poloaju i obliku cestica. Zemljinoknjini planovi nisu dokaz o povrini i mjerama duina zemljita, a takoder nije dokaz ni sam upis povrine u glavnu knjigu. Zemljinoknjini planovi su kopije katastarskih planova.

Popis zemljita I, popis zemljita II i abecedni popis vlasnika tj. popis cestica vodi se za svaku katastarsku opcinu odvojeno. U njemu se upisana sva zemljita cestice po aritmetickom redu. Uz svako zemljite upisuje se broj lista katastarskog plana i broj zemljinoknjinog uloka glavne knjige.

Uz popis cestica vodi se i naknadni registar cestica u koji se upisuju cestice koje su nastale diobom od maticnih cestica obuhvacenih u popisu cestica. Mora se uspostaviti i veza izmedu popisa cestica i naknadnog popisa cestica kako bi se omogucio laki uvid u novonastale cestice.

Abecedni popis vlasnika sadri imena vlasnika i drugih osoba u ciju je korist izvren neki upis (zaloni vjerovnici, ovlatenici). Abecedni popis vlasnika vodi se po abecedi, te uz ime svake upisane osobe navodi se broj uloka u kojem je izvren upis vlasnitva.

10.1. Zemlinoknjini uloci

Svaki zemljinoknjini uloak sastoji se od popisnog lista (posjedovnice) koji se oznacava slovom A, vlasnickog lista (vlastovnice) koji se oznacava slovom B, i teretnog lista (teretovnice) kojem je oznaka slovo C.

10.1.1. Popisni list (posjedovnica)

Popisni list sastoji se od dva odjeljka i to:

=> odjeljak koji obuhvaca natpis i sastavne dijelove zemljinoknjinog tijela,

=> odjeljak u koji se upisuju svi upisi koji se odnose na stanje dobra.

Natpis u prvom odjeljku popisnog lista obuhvaca naziv katastarske opcine i broj zemljinoknjinog uloka. A sastavni dio zemljinoknjinog tijela (cestice) upisuju se po aritmetickom redu brojeva koje pojedine cestice imaju u katastru zemljita.

Zemljita se numeriraju rednim brojevima tako da se svako zemljite upisuje pod posebnim rednim brojem.

47

Zemljita koja se pripisuju zemljinoknjinom tijelu upisuju se pod rednim brojem koji slijedi iza rednog broja zadnjeg upisa.

Upisi koji se odnose na stanje dobra popisnog lista jesu:

=> stvarna prava koja su vezana za vlasnitvo zemljinoknjinog tijela ili jednog njegovog dijela (npr. pravo prolaza preko drugog zemljita),

=> sve promjene koje se odnose na prvi odjeljak moraju biti vidljive i u drugom odjeljku,

=> ogranicenja, tereti i obaveznosti koji su zasnovani na javnopravnim propisima i koji imaju ucinka protiv svakog vlasnika i to bez obzira da li su upisani u zemljinu knjigu ili ne (npr. zabrana podizanja zgrada na nekom zemljitu).

10.1.2. Vlasnicki list (vlastovnica)

U vlasnicki list upisuje se pravo vlasnitva i ona ogranicenja kojima je vlasnik kao osoba podvrgnut u pogledu slobodnog upravljanja imovinom ili u pogledu upravljanja zemljinoknjinim tijelom ili jednim njegovim dijelom (npr. maloljetnost ).

Ako postoje vie vlasnika, za svakoga se mora iskazat suvlasnicki omjer.

10.1.3. Teretni list (teretovnica)

U teretni list upisuju se slijedeca prava: sva stvarna prava kojima je zemljite optereceno, pravo otkupa, prekupa i porabe (zajma i najma). Osim prava upisuju se i ogranicenja u raspolaganju zemljinoknjinim tijelom ili njegovim dijelom koji je podvrgnut svaki vlasnik opterecenog dobra, te zabrana opterecivanja i otudivanja.

Stvarna prava koja proiruju pravo svakog vlasnika upisuju se u popisni list, a ona koja suuju i ogranicavaju pravo vlasnika upisuju se u teretni list.

10.2. Zemljinoknina prava

U zemljine knjige upisuju se samo knjina prava, a druga prava nisu predmet upisa. Knjina prava jesu:

=> stvarna prava i stvarni tereti

=> pravo otkupa i prekupa

=> pravo porabe (zakup i najam)

=> pravo koritenja

Stvarna prava jesu prava na stvar, koja nekoj osobi pripadaju. Stvari mogu biti pokretne (tj. stvari koje mogu mjenjati mjesto a da im se vrijednost ne umanji) i nepokretne (tu spadaju zemljita i sve ono to je u cvrstoj, organskoj i gospodarskoj vezi (zgrade, biljke).

Stvarna prava odnose se neposredno na stvar, a na osobu samo kao imaoca te stvari.

48

Stvarna prava koja su predmet upisa u zemljinu knjigu jesu:

=> vlasnitvo,

=> zalono pravo,

=>slunosti.

Vlasnitvo je vrhovna vlast osobe nad stvari, po kojoj je vlasnik vlastan stvar po svojoj volji uivati, s njom po volji raspolagati i svakog drugog iz toga iskljuciti.

Da bi se steklo pravo vlasnitva mora postojati pored valjanog pravnog temelja i zakonit nacin. Nacin stjecanja prava na nekratnine je upis u zemljinu knjigu. Bez upisa u zemljinu knjigu moe se steci samo pravni temelj za stjecanje prava vlasnitva, a samo pravo vlasnitva stjece se upisom u zemljinu knjigu.

Zemljinoknjino tijelo moe pripadati jednoj ili vie osoba. Ako pripada nekolicini osoba, tako da svaka osoba od njih ima pravo na cijelo zemljinoknjino tijelo srazmjerno svom imovinskom udjelu, tada medu njima postoji suvlasnitvo.

Suvlasnitvo je vlasnitvo vie osoba na istoj fizicki nepodjeljenoj stvari po dijelovima koji su idealno odredeni.

Ako bi zajednicka stvar bila realno podjeljena, tako da svakoj od vie osoba pripadne fizicki odvojeni dio, nebi se radilo o suvlasnitvu.

Zalono pravo predstavlja dvije razlicite strane. Jednu stranu predstavlja povjerilac s pravom da se radi nekog duga po dospjelosti naplati. Druga strana je vlasnik ili imalac zaloene stvari koji je duan trpjeti da se po dospjelosti ne bude li dug vracen povjeriocu naplati prodajom zaloene stvari.

Zalog nepokretne stvari kao jamstvo za isplatu duga i upis toga u zemljinu knjigu zove se hipoteka.

to se tice upisa u zemljine knjige, zalono pravo moe se upisati samo na cijelo zemljinoknjino tijelo, odnosno na udio svakog suvlasnika posebno, ako je vlasnitvo upisano na vie osoba kao suvlasnitvo (to samo u pogledu novcane mase).

Slunost je pravo po kojem ovlatenik moe tudu stvar upotrebljavati ili uivati. Kod slunosti je karakteristicno da ogranicavaju vlasnika u njegovom pravu raspolaganja s njegovom stvari.

Slunosti su stvarna prava, a dijele se na:

=> zemljine slunosti i

=> osobne slunosti.

Zemljine slunosti sastoje se u pravu koritenja tudeg zemljita na odredeni nacin, da bi se vlastito zemljite moglo korisnije upotrebljavati tj. zemljine slunosti slue intesesima izvjesne nekretnine, a osoba je samo nosilac tog prava.

49

Osobne slunosti jesu:

=> pravo porabe.

=> pravo uivanja,

=> pravo stana.

Osobne slunosti slue interesima pojedinih ovlatenika, te su neotudive i nenasljedive tj. ne mogu se prijenjeti na drugu osobu, a prestaju smrcu ovlatenika.

Pravo porabe je pravo najma i pravo zakupa. Najam je davanje nekretnine drugome na upotrebu i koritenje na odredeno vrijeme i uz utvrdenu cijenu, a da vlasnik dobiva korist od najamljene nekretnine bez ulaganja rada. Medutim, ako se za dobivanje koristi od upotrebe tude nekretnine treba uloiti rad, tada je to zakup.

10. 3. Stanje elektronicke obrade podataka u zemljinoj knjizi

Zakonom o zemljinim knjigama odredeno je da zemljina knjiga vodena elektronickom obradom podataka zajedno sa katastrom vodenim elektronickom obradom podataka cine bazu zemljinih podataka Republike Hrvatske.

Takoder, Zakon o dravanoj izmjeri i katastru zemljita sadri odredbu kojom se propisuje da se katastar objedinjuje sa zemljinom knjigom vodenom kod zemljinoknjinog suda elektronickom obradom podataka u bazi zemljinih podataka.

Za razliku od katastra zemljita, stanje elektronicke obrade podataka u zemljinim knjigama posve je drugacije.

Izostala su ulaganja u izradu programai nabavu opreme, pa pojedinacna nastojanja, koliko god bila vrijedna pozornosti, ostala su bez vidljivih rezultata.

Zakonom o zemljinim knjigama odredeno je da se zemljine knjige vode rucno (rucno vodena zemljina knjiga) ili elektronickom obradom podataka (zemljina knjiga vodena elektronickom obradom podataka: EOP - zemljina knjiga).

Ministarstvo nadleno za poslove pravosuda iniciralo je i odredene aktivnosti na preoblikovanju rucno vodene zemljine knjige u EOP - zemljinu knjigu (ali i sredivanju, ispravljanju zemljine knjige).

Utvrdeno je da preoblikovanje zemljine knjige iz rucno vodene u kompjutoriziranu zemljinu knjigu nije moguce bez posebno osnovanih i strucno osposobljenih specijaliziranih timova. Osim toga izraden je model projekta (pilot - projekt). Model -projekt ne obuhvaca sve katastarske opcine vec samo pojedine, pa ga je i moguce izraditii za pojedine katastarske opcine razlicitih zemljinoknjinih sudova.

Kako je na sustav zemljinih knjiga po uzoru na austrijski, Ministarstvo nadleno za poslove pravosuda pribavilo je od Ministarstva pravosuda Republike Austrije pravilnik (ADV - Handbuch Justiz Grundbuch) i druge akte o preoblikovanju, s potrebnim informatickim i tehnickim uputama za provedbu tog postupka.

50

10.3.1. Uspostava baze zemljinih podataka

Osnovu za uspostavu baze zemljinih podataka (BZP-a) cine EOP - zemljina knjiga i njezina povezanost s elektronicki vodenim katastrom.

EOP - zemljina knjiga je evidencija vodena elektronickom obradom podataka o pravom stanju nekretnina, a sastoji se:

=> od katastarskih podataka o obliku, povrini i izgradenosti zemljita,

=> od podataka zemljinoknjinog suda o pravnom stanju zemljita.

Podaci zemljinoknjinog suda o pravnom stanju zemljita pohranjeni su u BZP-u (bazi zemljinih podataka). Glavna knjiga, kao dio EOP - zemljine knjige, vodi se iskljucivo pohranjivanjem u BZP koji ima znacenje provedbe upisa.

Podaci o obliku, povrini i izgradenosti nisu posebni zemljinoknjini upisi, vec katastarski podaci o tome pohranjeni u BZP-u koji cine dio glavne knjige.

Tijela nadlena za katastar daju ispise i omogucuju uvid u sve podatke o zemljitu pohranjene u BZP-u, bez obzira u kojoj se katastarskoj opcini nalazi zemljite.

10.3.2. Prooblikovanje zemljine knjige u EOP - zemljinu knjigu

Ministar nadlean za poslove pravosuda zajedno s celnikom tijela dravne uprave mjerodavnog za katastar odredit ce za odredenu katastarsku opcinu preoblikovanje rucno vodene zemljine knjige u EOP - zemljinu knjigu.

Kad se u bazu zemljinih podataka pohrane upisi svih uloaka jedne katastarske opcine, zemljinoknjini sud odrediti ce dan kojim ce se za tu katastarsku opcinu EOP - zemljina knjiga zamjeniti dosadanju.(Majetic, 2000.)

51

11. Zakljucak

Kako se sve vie uvodi kompjutorska obrada podataka, potrebno je osposobljavanje to vie geodetskih i drugih strucnjaka kako bi se u potpunosti provele odgovarajuce pretvorbe.

Bez obzira na moderizaciju treba poznavati rucno vodenje katastra, jer treba vremena dok se usavri kompjutorska obrada podataka na podrucju svih upanija.

Zatim treba spojiti elektronicku obradu podataka svih upanija da bi smo dobili vecu tocnost podataka. Isto tako pridonijeli bi ekonomicnijim postupcima.

U Uredu za katastarsko - geodetske poslove u Krievcima gdje sam obavila studensku praksu nije uspostavljena elektronicka obrada podataka.

Podrucje krievackog katastra sastoji se od 50 katastarskih opcina koje su prikazane na katastarskim planovima u mjerilu 1: 1000, 1: 2000, te kod graficke izmjere u mjerilu 1: 2880.

Kako potrebe gradana i drugih subjekata, nalae moderizaciju tj. izgradnju jedinstvenog i efikasnog sustava sukladno (postojecim) zakonskim propisima potrebna je uspostava baze zemljinih podataka.

Potrebna je obrazovanje i osposobljavanje kadrova te kupnja nove opreme, izrada projekata i programa, to je neophodno za provedbu promjena.

52

Literatura:

Boicnik, M., (1995): Medni katastar, Geodetski list 1.

Macarol, S., (1985): Prakticna geodezija. kolska knjiga, Zagreb.

Majetic, J., (2000): Baza zemljinih podataka (BZP), 4848-4841.

Majetic, J., (1998): Katastar zemljita u provedbi Zakona o zemljinim knjigama i evidentiranju stvarnih prava, 4622-4623.

Majetic, J., (2000): Pravilnik o katastru zemljita, 4829.

Majetic, J., (1992): Zbirka geodetsko katastarskih propisa.

Medic, V., Fanton, I., Roic, M. (1996): Katastar, interna skripta, Geodetski fakultet, Zagreb.

Narodne novine, (2000): Pravilnik o katastru zemljita, 28.

Narodne novine, (1999): Zakon o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina, 128.

Roic, N., (1996): Geoinformatika, interna skripta, Geodetski fakultet, Zagreb.

53

ivotopis:

Rodena sam 11. lipnja 1977. godine u Zagrebu.

ivim u Krievcima u sedmeroclanoj obitelji sa majkom Biserkom, dipl. pravnikom, ocem Zvonimirom, inenjerom elektrotehnike, bracom: Kreimirom, dipl.ing. gradevine, Tomislavom, strojarskim tehnicarem, Krunoslavom, studentom KBF-a, te Domagojem koji pohada srednju kolu.

Osnovnu kolu "Bratstvo - jedinstvo" u Krievcima upisala sam 1983/84. Nakon zavrene osnovne kole 1992/93. upisala sam srednju ekonomsku kolu, smjer ekonomskog tehnicara.

1995/96. upisala sam Geodetski Fakultet Sveucilita u Zagrebu (viu strucnu spremu).