Embed Size (px)
Citation preview
SVEUCILIŠTE U ZAGREBU GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB FACULTY OF GEODESY
Zavod za inženjersku geodeziju - Institute of Engineering Geodesy
Kaciceva 26, HR-10000 Zagreb, CROATIA WEB: www.geof.hr; Tel.: (+385 1) 456 12 22; Fax.: (+385 1) 48 28 081
DIPLOMSKI RAD
Izrada katastarskih planova AutoCAD-om
Izradila: Melita Brunovic
VI 1224 G. Bohutynskog 13.
Križevci
Mentor: prof. dr. sc. Miodrag Roic
Zagreb, rujan 2000.
2
Zahvala:
Zahvaljujem se svojim roditeljima za svu potporu u životu, braci i ostalima koji su mi pomogli i uvijek bili uz mene gdje posebno zahvaljujem Robertu.
3
S A D R Ž A J
1. UVOD...................................................................................................................................................5
2. KATASTAR ZEMLJIŠTA.................................................................................................................. 6
2.1. SADRŽAJ IZMJERE I KATASTRA ZEMLJIŠTA................................................................................................ 7 2.1.1. Državna izmjera............................................................................................................................... 7 2.1.2. Sadržaj katastara zemljišta ............................................................................................................. 8
3. IZRADA KATASTRA ZEMLJIŠTA................................................................................................. 9
3.1. KATASTARSKE TERITORIJALNE JEDINICE................................................................................................9 3.2. KATASTARSKU IZMJERU..........................................................................................................................9 3.3. KATASTARSKO KLASIRANJE I BONITIRAJE ZEMLJIŠTA...........................................................................10
3.3.1. Temelji klasiranja......................................................................................................................11 3.4. IZLAGANJE NA JAVNI UVID PODATAKA IZMJERE I KATASTARSKOG KLASIRANJA ZEMLJIŠTA................12 3.5. IZRADU KATASTARSKOG OPERATA.......................................................................................................13
4. ODRŽAVANJE IZMJERE I KATASTRA ZEMLJIŠTA..................................................................14
4.1 ODRŽAVANJE KATASTARSKOG OPERATA...............................................................................................18 4.2. OSTALI POSLOVI KOD ODRŽAVANJA IZMJERE I KATASTRA ZEMLJIŠTA...................................................18
5. KATASTAR ZEMLJIŠTA NA PODRUCJU HRVATSKE..............................................................19
5.1. FOTOGRAMETRIJSKA KATASTARSKA IZMJERA......................................................................................22
6. OBRADA PODATAKA.................................................................................................................... 23
6.1. AUTOCAD..........................................................................................................................................24 6.1.1. Svojstva AutoCAD-a....................................................................................................................25
6.2. SLOJEVI U K.O. ŠAŠINOVEC.................................................................................................................34
7. BAZA ZEMLJIŠNIH PODATAKA...................................................................................................37
7.1. REFORME U REPUBLICI HRVATSKOJ.....................................................................................................38 7.2. BAZA ZEMLJIŠNIH PODATAKA REPUBLIKE HRVATSKE.........................................................................39
8. PROVEDBA PROMJENA U KATASTRU ZEMLJIŠTA.................................................................41
8.1. GEODETSKI ELABORAT.........................................................................................................................41 8.2. ZBIRKA ISPRAVA...................................................................................................................................41 8.3. PROVEDBA PROMJENA..........................................................................................................................41
9. GEODETSKI RADOVI ZA POSEBNE POTREBE I OBAVLJANJE GEODETSKE DJELATNOSTI U VIDU PRIVATNE GEODETSKE DJELATNOSTI ........................................................44
9.1. GEODETSKI RADOVI ZA POSEBNE POTREBE...........................................................................................44 9.2. OBAVLJANJE GEODETSKE DJELATNOSTI U VIDU PRIVATNE GEODETSKE DJELATNOSTI KOD ODRŽAVANJA IZMJERE I KATASTRA ZEMLJIŠTA.............................................................................................44
10. ZEMLJIŠNA KNJIGA.......................................................................................................................45
10.1. ZEMLJIŠNOKNJIŽNI ULOŠCI.................................................................................................................46 10.1.1. Popisni list (posjedovnica).........................................................................................................46 10.1.2. Vlasnicki list (vlastovnica).........................................................................................................47 10.1.3. Teretni list (teretovnica).............................................................................................................47
10.2. ZEMLJIŠNOKNJIŽNA PRAVA................................................................................................................47 10.3. STANJE ELEKTRONICKE OBRADE PODATAKA U ZEMLJIŠNOJ KNJIZI.....................................................49
10.3.1. Uspostava baze zemljišnih podataka.........................................................................................50 10.3.2. Preoblikovanje zemljišne knjige u EOP - zemljišnu knjigu.......................................................50
11. ZAKLJUCAK.....................................................................................................................................51
4
LITERATURA..................................................................................................................................................52
ŽIVOTOPIS.......................................................................................................................................................53
5
1. Uvod
Katastar zemlišta je skup grafickih i pisanih dokumenata u kojima je iskazan odredeni broj informacija o svakoj zemljišnoj cestici, tj. katastar zemljišta sadrži podatke o zemljištu u pogledu njegova položaja, oblika, površine, nacina iskorištavanja, proizvodne sposobnosti i katastarskog korisnika.
To znaci da se izmjerom utvrduje oblik i površina (mede) i nacin korištenja.
Katastar zemljišta predstavlja ujedno i evidenciju o zemljištu namjenjenu gospodarskim, pravnim, upravnim, poreznim, statistickim i drugim potrebama koja odgovara zadaci koju katastar zemljišta mora ispuniti.
Danas je, u razvitku geodetske instrumentalne tehnike i mjerne tehnologije te u izradbi i održavanju tehnickog dijela evidencije katastra, dostignut stupanj koji omogucuje uvodenje i neposrednu upotrebu koordinata kao obaveznog dokaznog sredstva za nepovredivo utvrdivanje i zaštitu meda zemljišnih cestica, a sa druge strane istodobno olakšava povezivanje grafickog i knjižnog dijela katastarskog operata.
Zadatak moga diplomskoga rada je unos tocaka triangulacije, detaljnih tocaka, numeracija cestica, racunanje površina, te katastarsko utvrdivanje kultura i odredivanje klasa.
Podatke, tocke triangulcije i detaljne tocke (racunate tocke) dobila sam zajedno sa kopijama detaljnih skica K.O. Šašinovec u Katastarskom Uredu u Zagrebu.
Na temelju postojece mreže stalnih geodetskih tocaka i podataka ortogonalne izmjere dijela K.O. Šašinovec treba izraditi digitalni katastarski plan.
Svaki od postupaka opisan je i priloženi su graficki podaci.
Za izradu diplomskog rada korišten je program AutoCAD-a. AutoCAD je danas jedan od najkorištenijih programa za konstruriranje i projektiranje s pomocu racunala, te mu je vrlo znacajna primjena u geodeziji.
6
2. Katastar Zemljišta
Radovi na izmjeri i izradi katastra zemljišta izvode se na osnovi srednjorocnih (višegodišnjih) i godišnjih programa. Programima se utvrduju podrucja na kojima ce se izvršiti izmjera i za koje ce se izraditi katastar zemljišta. Programe izmjere i izrade katastra zemljišta donosi Vlada Republike Hrvatske.
Buduci da su radovi izmjere složeni, dugotrajni i skupi, potrebite su za njihovo izvodenje temeljite pripreme.
Dokumentaciju izmjere i katastra zemljišta cine orginalni podaci izradeni i prikupljeni detaljnom izmjerom, klasiranjem i bonitiranjem zemljišta, kao i planovi, karte i drugi akti, propisi i pregledi utemeljeni na podacima utvrdenim pri izmjeri.
Dokumentacija se sastoji od one koja se koristi i trajno održava sukladno stvarnom stanju na zemljištu i dokumentacija koja se arhivira u posebnim arhivama i cuva uz mogucnost izuzetnog korištenja kad za to nastane potreba.
Uvid u dokumentaciju izmjere i katastra zemljišta slobodan je, ako za pojedine podatke nije ogranicen posebnim propisima. Uvid se vrši u službenim prostorijama organa uprave nadležnog za geodetske poslove.
Originalni podaci ne smiju se iznositi izvan službenih prostorija. Prvenstveno se radi o topografsko-katastarskim planovima. Medutim, kod terenskih radova koriste se indikacijske skice.
Službena osoba na traženje zainteresirane stranke, izdaje ispravu o cinjenicama koje proizlaze iz podataka izmjere i katastra zemljišta ili daje na korištenje podatake izmjere i katastra zemljišta s kojima raspolaže. Podaci izmjere i katastra zemljišta, koje je zainteresirana stranka dobila od nadležnog tijela, ne smiju se umnožavati i ustupati drugim organima.
Osnivanje i održavanje svih službenih evidencija o nekretninama mora se temeljiti na podacima izmjere i katastra zemljišta, tj. katastar zemjišta je temeljna evidencija nekretnina.
Katastar nekretnina jest evidencija o cesticama zemljišta, zgradama i djelovima zgrada kao i drugim gradevinama koje trajno leže na zemljištu ili ispod njegove površine.
Pri osnivanju novih službenih evidencija (katastar voda, šuma i sl.) osnivaci moraju polaziti od katastra zemljišta. (Majetic, 1992.)
7
2.1. Sadržaj izmjere i katastra zemljišta
Državna izmjera je sustav mjernih i opisnih podataka trodimenzionalnog prikaza podrucja Republike Hrvatske, utemeljen na prikupljanju, obradi i prikazivanju topografskih i zemljišnih podataka geodetskim metodama (fizikalne, matematicke, astronomske, satelitske i dr.).
Državna izmjera zemljišta u svrhu izrade katastra zemljišta, te njihovo održavanje i obnova izvodi se po jedinstvenom postupku koji je propisan zakonom.
2.1.1. Državna izmjera
Poslovi državne izmjera obuhvacaju:
1. osnovne geodetske radove;
2. topografsku izmjeru i izradbu državnih zemljovida;
3. izmjeru i oznacavanje državne granice;
1. Osnovni geodetski radovi temelj su za uspostavu, održavanje, kontrolu i pracenje državnog geodetskog sustava.
Osnovni geodetski radovi su:
=> uspostavljanje i održavanje polja stalnih geodetskih tocaka koje cine osnovu državnog geodetskog prostornog sustava, jednoznacnog odredenog u odnosu na europske i svjetske referentne sustave,
=> provodenje neprekidne kontrole polja stalnih geodetskih tocaka, te odredivanje odnosa izmedu državnog geodetskog prostornog sustava i drugih referentnih sustava (nacionalnih ili globalnih),
=> postupci uspostave, održavanja i kontrole polja stalnih geodetskih tocaka koji obuhvacaju radove satelitske, teresticke položajne i visinske i gravimetrijske tocnosti,
=> odredivanje parametara Zemljinog polja sile teže,
=> uspostavljanje i održavanje sustava za odredivanje položaja na trajnoj osnovi za potrebe topografske izmjere.
2. Topografska izmjera je detaljna izmjera terena. Detaljnim snimanjem terena prikupljaju se podaci o terenu potrebni za njegovo prikazivanje u horizontalnom i vertikalnom pogledu na planovima i kartama.
Kada se teran detaljno snima za izradu katastra zemljišta (katastarska izmjera), snimanjem se položajno utvrduju katastarske cestice, nacin njihova iskorištavanja i njihovi posjednici.
Na temelju prikupljenih podataka izraduju se : katastarski i topografsko-katastarski planovi u mjerilu 1:5000, 1:2000, 1:1000 i 1:500 te osnovna državna karta (zemljovid) u mjerilu 1:10000 ili 1:5000.
8
2.1.2. Katastar zemljišta
Katastar zemljišta sadrži podatke o zemljištu u pogledu njegova položaja, oblika, površine, nacina iskorištavanja, proizvodne sposobnosti, katastarskog prihoda i korisnika.
Katastarska cestica je dio zemljišta koji se iskorišcuje na isti nacin i pripada istom korisniku. Svaka cestica oznacena je brojem katastarske cestice i nazivom katastarske opcine u kojoj leži.
Položaj i oblik svake katastarske cestice i objekta koji se na njoj nalazi prikazani su na planovima, dok se ostali podaci upisuju u posebne propise i preglede.
Planovi i odgovarajuci propisi i pregledi u koje su upisani podaci o katastarskim cesticama na podrucju jedne katastarske opcine cine katastarski operat te katastarske opcine.
9
3. Izrada katastra zemljišta
Izrada katastra zemljišta obuhvaca:
1. utvrdivanje katastarskih teritorijalnih jedinica,
2. katastarsku izmjeru,
3. katastarsko klasiranje i bonitiraje zemljišta,
4. izlaganje na javni uvid podataka izmjere i katastarskog klasiranja zemljišta,
5. izradu katastarskog operata
3.1. Katastarske teritorijalne jedinice
Katastarske teritorijalne jedinice jesu: katastarska opcina i katastarski kotar.
Katastarska opcina je osnovna teritorijalna jedinica za koju se izraduje katastar zemljišta. Ona, u pravilu obuhvaca podrucje jednog naseljenog mjesta s pripadajucim zemljištem. U pravilu katastarsku opcinu cine jedno selo, gradsko naselje s okolnim zemljištem koje koristi žitelj tog sela odnosno naselja. Katastarsku opcinu može sacinjavati više zaselaka. U velikim gradovima podrucje grada može se podijeliti iz praktickih razloga na nekoliko katastarskih opcina.
Katastarski kotar je teritorijalna jedinica za katastarsko klasiranje.
Podrucje katastarskog kotara cine teritorijalne opcine koje imaju približno iste prirodne i gospodarske uvjete za poljoprivrednu proizvodnju. Pod prirodnim uvjetima za poljoprivrednu proizvodnju smatraju se klimatski, pedološki i hidrološki uvjeti, a pod gospodarskim uvjetima smatraju se prometni uvjeti, udaljenost od tržišta i potrošackih centara te nacin i vrsta ratarske i stocarske proizvodnje.
Podrucje katastarskog kotara može se izmjeniti ako su se bitnije promjenili prirodni i gospodarski uvjeti poljoprivredne proizvodnje koji su utjecali na njegovo odredivanje.
3.2. Katastarska izmjera
Katastarskom izmjerom utvrduju se katastarske cestice, nacin njihova korištenja i njihovi posjednici. Katastarska izmjera je detaljna izmjera terena jednom od geodetskih metoda mjerenja pri cemu treba obuhvatiti i sve izgradene i prirodne objekte.
Katastarska izmjera mora se izvršiti tako da na temelju ustanovljenih podataka u granicama tocnosti izmjere može ustanoviti stanje kakvo je bilo u vrijeme izmjere.
Pored snimanja objekta, granica kultura i konfiguracije terena uspostavljaju se i prostorna prava, ovlaštenja i tereta na zemljištu.
Katastarskom izmjerom ustanovljavaju se: položaj, oblik i površina svake katastarske cestice. Prikupljaju se podaci o korisniku i utvrduje kultura svake katastarske cestice.
10
Kulturu utvrduje komisija za katastarsko klasiranje i bonitiranje zemljišta, što znaci da kultura utvrdena izmjerom nije konacna.
Prije pocetka katastarske izmjere sastavlja se popis kuca i abecedni popis posjednika. Popis se izraduje da se tocni podataci o posjedniku upišu u detaljne skice izmjere i u elaborat. Po završenom racunanju površina cestica sastavlja se i popis površina cestica.
3.3. Katastarsko klasiranje i bonitiranje zemljišta
Katastarskim klasiranjem zemlišta utvrduje se nacin iskorištavanja odnosno katastarska kultura i proizvodna sposobnost odnosno katastarska klasa utvrdene katastarske kulture svake katastarske cestice plodnog zemljišta, uzimajuci pri tome u obzir prirodne i gospodarske uvjete koje katastarska cestica ima za proizvodnju u poljoprivredi i šumarstvu.
Pod katastarskim klasiranjem spadaju slijedeci radovi:
1. odredivanje katastarskih kotara,
2. odredivanje kotarskih uzornih zemljišta,
3. izracunavanje katastarskih prihoda,
4. odredivanje opcinskih uzornih zemjišta,
5. odredivanje kulture i klase svake katastarske cestice.
Bonitiranjem zemljišta utvrduje se plodnost zemljišta na osnovi njegovih prirodnih svojstava, te ostalih prirodnih uvjeta za proizvodnju , bez obzira na postojeci nacin njegova iskorištavanja.
Svaka katastarska cestica plodnog zemljišta ili njezin dio svrstava se prema nacinu iskorištavanja u neku od slijedacih kultura koje se u svaku cesticu upisuju skracenicama i to:
1. oranica "or"
2. vrt "vr"
3. vocnjak "vc"
4. maslinjak "ms"
5. vinograd "vg"
6. livada "l"
7. pašnjak "pš"
8. šuma "š"
9. trstik "t"
11
Pojedine katastarske kulture utvrduju se prema ovim znacajkama:
1. oranice su zemljišta na kojima se stalno ili naizmjence uzgajaju strma žita, krmno ili instrijsko bilje, bez obzira da li se na njima ti usjevi uzgajaju svake godine ili ona povremeno ostaju neobradena
2. vrtovi su zemljišta s prirodnim ili umjetnim uvjetima za navodnjavanje na kojima se uzgaja povrce ili cvijece
3. vocnjaci su zemljišta zasadenim vockama
4. maslinjaci su zemljište zasadenim maslinama
5. vinogradi su zemlišta zasadena cijepljenom ili direktno rodnom lozom
6. livade su zemljišta na rastu trave koje se redovito kose
7. pašnjaci su zemljišta na kojima rastu trave nepodesne za košnju i služe iskljucivo ispaši
8. šume su zemljišta na kojima raste šumsko drvece
9. trstenici su zemljišta na kojima raste samonikla trska
Neplodne površine ne rasporeduju se niti u jednu spomenutu kulturu, nego se oznacavaju skracenicom "np" kraj koje se upisuje uzrok neplodnosti.
3.3.1. Temelji klasiranja
Temelje klasiranja cine:
1. odabiranje i odredivanje oglednih zemljišta na podrucju katastarskog kotara za svaku postojecu kulturu i klasu,
2. utvrdivanje klasa koje su zastupljene kod svake postojece kulture na podrucju svake katastarske opcine.
Za svaku kulturu utvrduje se koliko njenih klasa postoji u katastarskom kotaru. Kultura koja ima najbolje prirodne i ekonomske uvjete uvrštava se u prvu klasu, kultura koja ima neposredno slabije prirodne i ekonomske uvjete - u drugu klasu i tako do najviše osme klase.
Nakon što se utvrde okviri katastarskih klasa za svaku katastarsku kulturu na podrucju katastarskog kotara, utvrduju se okviri katastarskih klasa za svaku katastarsku kulturu koja postoji u svakoj katastarskoj opcini istog katastarskog kotara. Katastarske klase svake katastarske kulture koja postoji u katastarskoj opcini ne moraju pocinjati od prve katastarske opcine niti ici neprekinutim brojcanim redom. (Medic i dr., 1996.)
Primjer katastarske izmjere sa odredenim oblikom katastarske cestice u kojoj su takoder ucrtane vec odredene katastarske kulture, te klasa za svaku pojedinu cesticu, u katastarskoj opcini Šašinovec.
12
slika 1. detalj izmjere K.O. Šašinovec
3.4. Izlaganje na uvid podataka katastarske izmjere i klasiranja zemljišta
Podaci utvrdeni katastarskom izmjerom i klasiranjem zemljišta izlažu se na javni uvid korisnicima zemljišta i zainteresiranim strankama.
Podaci se odnose na: položaj, oblik, naziv, površinu, nacin iskorištavanja odnosno na katastarsku kulturu, katastarsku klasu i na korisnika katastarske cestice.
Izlaganje na javni uvid podataka izmjere i klasiranja zemljišta obuhvaca:
1. provjeravanje podataka izmjere i klasiranja,
2. rješavanje prigovora od strane posjednika i zainteresiranih stranaka na podatke izmjere zemljišta,
3. otklanjanje pogrešaka i nedostataka u podacima izmjere zemljišta i uskladivanje tih podataka sa stvarnim stanjem.
Podaci izmjere i klasiranja zemljišta koji se koriste pri izlaganju sadržani su u elaboratu koji ima slijedece dijelove:
13
1. skice detaljne izmjere,
2. abecedni popis korisnika,
3. registar klasiranja zemljišta,
4. popis površina,
5. orginalne katastarske planove.
Podaci izmjere i klasiranja zemljišta upisuju se u popisne listove. Ako su podaci izmjere i klasiranja zemljišta za jednog posjednika upisani u više listova, organ koji obavlja izlaganje upisuje sve te podatke u jedan popisni list, a ostale listove poništava.
U tijeku izlaganja, organ koji obavlja izlaganje sastavlja popis prigovora sastavljenih na podatke utvrdene izmjerom zemljišta za rješavanje kojih je potrebno izvršiti uvidaj ili naknadna izmjera terena.
Naknadnom detaljnom izmjerom terena obuhvaca se jedna ili više cijelih katastarskih cestica na koje se odnosi promjena.
Svaki slucaj naknadne detaljne izmjere povezuje se s predhodnom izmjerom prilikom izmjere zemljišta na nacin da se na skici detaljne izmjere uokviri ljubicastim tušem detalj koji je predmet naknadne detaljne izmjere i naznaci broj skice i slucaja naknadne detaljne izmjere.
Skice naknadne detaljne izmjere numeriraju se brojevima koji slijede iza posljednjeg broja postojecih skica detaljne izmjere.
Nove stalne geodetske tocke numeriraju se u nastavku postojecih.
Za naknadne detaljne izmjere osnivaju se posebni svesci zapisnika koji se numeriraju u nastavku postojecih, a na svakom svesku ispisuje se naznaka: "Naknadna detaljna izmjera".
Sva naknadna detaljna izmjera unosi se na katastarske planove.
Nakon što upravno tijelo koji obavlja izlaganje riješi sve prigovore korisnika i zainteresiranih stranaka, dostavlja ispravljeni odnosno dopunjeni elaborat izmjere klasiranja zemljišta, kopiju katastarskog plana i popis prigovora izvoditelju radova izmjere zemljišta, koji provodi utvrdene promjene u popisnim listovima, definitivno sreduje i numerira popisne listove te sastavlja rekapitulaciju površina katastarskih cestica u njima.
Ukupna površina mora se slagati s ukupnom površinom iskazanom u popisu površina.
Upravno tijelo koji obavlja izlaganje dužno je u popisnim listovima provesti rješenja donesena o žalbama na podatke utvrdene klasiranjem zemljišta. (Majetic, J., 1992.)
14
3.5. Izrada katastarskog operata
Katastarski operat izraduje se za podrucje katastarske opcine na osnovi podataka dobivenih katastarskom izmjerom i klasiranjem zemljišta. Katastarski operat vodi se rucno ili na racunalu.
Katastarski operat cine:
1. katastarski plan,
2. popis katastarskih cestica,
3. posjedovni listovi,
4. popis zgrada,
5. pomocni popisi koji sadrže:
5.1. popis osoba i
5.2. popis promjena
Katastarski plan je skup grafickih prikaza s podacima o položaju, obliku, nacinu korištenja i namjeni cestice. Izvornici katastarskog plana cuvaju se u arhivi. Katastarski operat sadrži kopije katastarskih planova.
Popis katastarskih cestica sadrži podatke o broju, nazivu, nacinu korištenja, površini cestice, zatim broju katastarskog plana, broju posjedovnog lista i zemljišno knijžnog uloška u kojem je cestica upisana te rednim brojevima popisa promjena koje se odnose na cestice. Broj zemljišno knjižnog uloška upisuje se u popis cestica ako su podaci o položaju, obliku i površini isovjetni u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi.
Posjedovni list sadrži podatke o svim katastarskim cesticama koje koristi pojedini posjednik s podrucja katastarske opcine i podatke o posjedniku.
Posjedovni list (obrazac) sadrži podatke o broju posjedovnog lista, imenu i prezimenu odnosno nazivu, maticnom broju, te prebivalištu vlasnika i ovlaštenika katastarske cestice kao i podatke o tim cesticama (broju, nazivu, nacinu korištenja i površini cestice), zatim broju lista katastarskog plana i broju zemljišnoknjižnog uloška u kojem je cestica upisana te rednim brojem popisa promjena.
S obzirom na vrste posjednika u svrhu numeriranja, posjedovni listovi razvrstavaju se u pet skupina:
1. posjednici koji imaju prebivalište u katastarskoj opcini za koju se izraduje katastarski operat,
2. suposjednici od kojih prvoupisani ima prebivalište u katastarskoj opcini za koju se izraduje katastarski operat,
3. posjednici koji imaju prebivalište izvan podrucja katastarske opcine za koju se izraduje katastarski operat,
15
4. suposjednici od kojih prvoupisani ima prebivalište izvan katastarske opcine za koju se izraduje katastarski operat,
5. poduzeca, fondovi, društveno-politicke zajednice, državna tijela, državne organizacije, udruge i gradanske pravne osobe.
Svaki posjedovni list ima svoj prilog (obrazac br. 2A) koji sadrži razvrstane podatke o :
1. površinama katastarskih klasa pojedinih katastarskih kultura plodnog zemljišta,
2. površinama zemljišta koja se po svojoj dugorocnoj namjeni ne iskorištava u poljoprivredu ili u šumarsku proizvodnju, nego u neku drugu svrhu trajnog karaktera,
3. površinama neplodnog zemljišta,
4. katastarskom prihodu površina katastarskih klasa pojedinih kultura,
5. ukupnoj površini i ukupnom katastarskom prihodu.
Na temelju podataka iz posjedovnih listova izraduje se sumarnik posjedovnih listova (obrazac br. 3).
Sumarnik posjedovnih listova sadrži podatke o posjednicima, broju posjedovnog lista, te ukupnoj površini. Ukupna površina sumarnika mora se slagati sa ukupnom površinom u popisu katastarskih cestica.
Svaki se posjednik u sumarniku upisuje u poseban horizontalni red i dobiva redni broj.
Popis zgrada sadrži podatke o zgradama i njihovim dijelovima.
Popis osoba sadrži podatke o imenu i prezimenu odnosno nazivu, maticnom broju i prebivalištu vlasnika i ovlaštenika katastarskih cestica i zgrada te podatke o broju posjednovnog lista, odnosno rednom broju iz popisa zgrada u kojima su ove nekretnine upisane.
Popis promjena sadrži podatke o razlozima i vrstama promjena u katastarskom operatu tijekom godine. (Majetic, J., 2000.)
16
4. Održavanje izmjere i katastra zemljišta
Dokumentacija izmjere i katastra zemljišta mora se, u pogledu njenog sadržaja trajno održavati u skladu sa stvarnim stanjem na terenu.
Održavanje izmjere i katastra zemljišta obuhvaca pracenje i utvrdivanje promjena nastalih na zemljištu koje utjecu na podatke izmjere i katastra zemljišta te provodenje utvrdenih promjena u kartama, planovima i ostalim dijelovima katastarskog operata.
Izmjera promjena nastalih na zemljištu, njihova obrada i provodenje u dokumentaciji izmjere i katastra zemljišta mora se izvoditi istom tocnošcu koja je primjenjena prilikom izmjere i izrade katastra zemljišta.
Osim novih i promjenjenih granica izmjerom treba obuhvatiti i nepromijenjene granice cestica koje se cijepaju odnosno cije se granice mijenjaju.
Izmjera treba biti izvršena tako, da se katastarski planovi ne samo dopunjavaju vec i ispravljaju.
Metode izmjere koje se kod održavanja katastra zemljišta primjenjuju su ortogonalna, polarna i fotogrametrijska metoda.
Izmjerom se moraju obuhvatiti ne samo one cestice koje se na temelju prijavljene promjene moraju mijenjati u obliku, vec i cestice koje s tim cesticama granice.
Izmjera se mora oslanjati na geodetsku osnovu i to na trigonometrijsku, poligonsku, linijsku mrežu ili na vezane tocke ako imamo planove dobivene fotogrametrijskom metodom. Za podrucja gdje postoji graficka izmjera, izmjera mora biti izvršena na novoprojektiranu poligonsku mrežu.
Kako za podrucja graficke izmjere imamo razlicite koordinatne sustave, koordinate poligonskih tocaka treba transformirati.
Za izmjeru kod održavanja katastra zemljišta koriste se detaljne skice izmjere, cije je mjerilo približno i proizvoljno. Skica mora sadržavati slijedece podatke: broj skice, broj katastarskog plana, zatim oblik cestice po starom stanju i njihove brojeve, podatke mjerenja, nove granicne linije i nove brojeve cestica, podatke o posjednicima i oznake za kulturu.
Skice detaljne izmjere numeriraju se posebno za svaku katastarsku opcinu od broja 1 pa dalje (bez obzira na godinu).
Za kartiranje kod održavanja katastra zemljišta bitno je da na mjestima gdje je katastarski plan nejasan ili je potrebno da se detalj prikaže u krupnijem mjerilu, kartiranje treba izvršiti na zasebnom listu. Ovaj list je numeriran istim brojem kao i glavni list uz dodatak slova A,B,C, itd. Okvir detalja koji je kartiran na prilogu mora biti kartiran i na glavnom listu, gdje ostaje nepromjenjen.
Prilikom izmjere zemljišta i izradi planova radi osnivanja katastra zemljišta potrebno je izracunati površine svih cestica i objekata, te svaka cestica dobiva svoj cesticni broj. Pri tome treba se voditi racun o redosljedu numeracije.
17
Ako se u nekoj katastarskoj opcini objekti sijeku treba voditi pažnju o prvenstvu numeriranja.
Usporedno s numeracijom cestica vrši se spajanje znakom pripadnosti onih zemljišta koja ne dobivaju posebne brojeve, a pripadaju istom posjedniku. Ovo se odnosi i na zemljišta koja nemaju uvjeta da dobiju posebne brojeve, kao npr. padine zemljinog trupa kod saobracajnica i slicno.
Numeriranje novonastalih cestica kod održavanja katastra može biti brojevima u obliku razlomaka i cijelim brojevima.
Numeriranje brojeva u obliku razlomaka vrši se kod dioba cestica. Cesticama nastalim diobom od cestice koja još nije bila cijepana, te ima cijeli broj, daje se broj u obliku razlomka tako, da u brojniku dobiju broj cestice od koje su nastale a u nazivniku broj 1, 2, 3, itd. prema tome na koliko je dijelova cestica cijepana. (prilog slika 2.)
slika 2. detalj detaljne skice K.O. Šašinovec
Brojeve u obliku cijelog broja dobivaju cestice nastale od dijelova više cestica i cestice koje su pripojene od susjedne katastarske opcine. Numeriranje se vrši brojevima koji slijede nastavno na zadnji upotrebljeni broj u istoj katastarskoj opcini. Cestice koje nastaju od dijelova više cestica tj. ceste, željeznicke pruge, ulice, nasipi dobivaju jedan broj ako nisu presjecene potocima, rijekama ili nekom drugom javnom vodom. U protivnom svaki dio dobiva svoj broj.
18
4.1. Održavanje katastarskog operata
Na temelju rješenja upravnog tijela za katastarsko geodetske poslove provode se promjene u katastarskom operatu. Podaci dobiveni iz rješenja unose se u popis promjena.
Utvrdene promjene o katastarskoj cestici provode se u popisu katastarskih cestica i to tako da se u taj popis prenosi svaki promjenjeni podatak iz popisa promjena. Novonastale katastarske cestice upisuju se uz dodatak popisa katastarskih cestica. Popis katastarskih cestica izraduje se za svaku kalendarsku godinu iza posljednje katastarske cestice .
Pri održavanju posjedovnih listova sastavlja se radi kontrole, popis promjenjenih posjedovnih listova (obrazac broj 7) koji sadrži postojece i promijenjene podatke o ukupnoj površini i katastarskom prihodu svakog promjenjenog posjedovnog lista.
Održavanje sumarnika posjedovnih listova sastoji se u provedbi podataka iz promjenjenih posjedovnih listova, upisu podataka novoosnovanih posjedovnih listova i zakljucivanju sumarnika sa stanjem na kraju kalendarske godine.
Provedba promjena u pogledu po katastarskim kulturama i klasama zemljišta vrši se samo u rekapitulacijama pojedinih površina katastarskih kultura i površina koja se po svojoj dugorocnoj namjeni ne koriste za proizvodnju u poljoprivredi. Nakon provedbe ovih promjena, sastavlja se posebna rekapitulacija za svaku kalendarsku godinu. (Roic, 1996.)
4.2. Ostali poslovi kod održavanja izmjere i katastra zemljišta
Poslovi održavanja izmjere i katastra zemljišta, pored pracenja i utvrdivanja promjena na zemljištu i njihova provodenja u planovima, kartama i ostalim dijelovima katastarskog operata, obuhvacaju i:
1. obnavljanje uništenih ili oštecenih tocaka mreže stalnih geodetskih tocaka, njihovo ponovno odredivanje i unošenje novodobivenih podataka u elaborate,
2. otklanjanje utvrdenih nedostataka na planovima, kartama i u ostalim dijelovima katastarskog operata,
3. umnožavanje dotrajalih ili oštecenih planova i karata i obnavljanje knjižnog dijela katastarskog operata.
Promjene na zemljištu mogu se provesti u katastru samo na osnovi rješenja organa nadležnog za geodetske poslove. Dok se ne provedu promjene u katastru zemljišta smatra se ako tocno stanje koje proizlazi iz katastarskog operata.
O promjenama oblika, površine i nacina iskorištavanja zemljišta koje je u katastru provelo upravno tijelo nadležano za geodetske poslove dužano je obavijestiti nadležni opcinski sud. Obavjest se vrši dostavljanjem prijavnog lista, kojemu u slucaju promjene oblika i površine nastale dijeljenjem, spajanjem ili mjenjanjem granica katastarske cestice treba priložiti kopiju plana na kojoj je vidljiva promjena.
Sva izmjera na održavanju katastra zemljišta, mora se osloniti na geodetsku osnovu tj. trigonometrijsku, poligonsku i linijsku mrežu, te na vezane tocke kada se radi o planovima dobivanim fotogrametrijskom metodom. (Majetic, J., 1992.)
19
Za podrucje stare graficke izmjere gdje ne postoji geodetska osnova, snimanje se treba osloniti na novoprojektiranu mrežu. Kako postoje razliciti koordinatni sustavi potrebno je koordinate poligonskih tocaka transformirati.
Kod detalja snimljenih ortogonalnom metodom mora se prije kartiranja usporediti dužina apcisne linije na terenu sa apcisnom linijom ocitanom sa plana.
Kao što je receno apcisna os odstupa na terenu za iznose koji se uvelike razlikuju od linija dobivenih iz koordinata, pa je potrebno naci popravku (koeficijent) kojom cemo pomnožiti svaku detaljnu tocku i ta vrijednost je konacna vrijednost.
Na kopijama skice ucrtne su dimenzije objekta (cestice) koje služe kao kontrola, ili neki objekti koji nisu mogli biti snimljeni sa apcisne linije, snimljeni su odmjeravanjima od pojedinih objekata.
20
5. Katastar zemljišta na podrucju Hrvatske
Katastarska izmjera zemljišta u Republici Hrvatskoj razlikuje se prema vremenskom razdoblju u kojem je obavljana i kakva ja metoda mjerenja primjenjena pri izmjeri terena. Poslije prvog svjetskog rata primjenjene su numericke metode mjerenja (prije je postojala samo graficka izmjera). Ortogonalna i polarna metoda izmjere prve su numericke metode koje su se koristile a u novije doba pocela se koristiti i fotogrametrijska metoda.
Katastarska izmjera na našem podrucju obavljena je u nekoliko vremenskih razdoblja, u raznim sustavima, te se cijeli teritorij sa obzirom na postojece planove može podijeliti na:
1. podrucje austrijskog katastra,
2. podrucje madarskog katastra,
3. podrucje jugoslavenskog katastra.
Na podrucje naše Republike izmjera je pocela 1818. godine, a završena je 1839 godine u okviru austrijskog katastra. Temelj izmjere cinila je trigonometrijska mreža 1.,2.,3., i 4. reda. Tocke 1.,2., i 3. reda odredivani su numerickim metodama, dok su tocke 4. reda odredivane grafickom metodom. To je trokutna mreža koja polazi od Beca i ide do našeg podrucja preko Koruške, Štajerske, Sjeverne Hrvatske i Dalmacije, a spojena je preko Kranjske s tada postojecom Francusko-talijanskom mrežom na podrucju Venecije. (Medic i dr.1996.)
Cijelokupno podrucje tadašnje Austrije bilo je podjeljeno na sedam koordinatnih sustava, a naše podrucje preslikano je u dva koordinatna sustava i to:
1. sustav s ishodištem u tornju crkve Sv. Stjepana u Becu, u kojeg je preslikano podrucje Dalmacije,
2. sustav s ishodištem u triangulacijskoj tocki Krim kod Ljubljane, u kojeg je preslikano podrucje Istre.
U projekcijskim sustavima madarskog katastra izradeni su planovi za onaj dio koji je prije 1918. godine bio u madarskom dijelu Austro-Ugarske monarhije, tj. za Hrvatsku bez Istre i Dalmacije. To podrucje preslikano je u Hrvatskoj u dva koordinatna sustava i to:
1. Kloštar-Ivanicki sustav s ishodištem u franjevackoj crkvi u Kloštar-Ivanicu, u kojeg je preslikano podrucje Medimurja i uže Hrvatske,
2. Budimpeštanski sustav s ishodištem u triangulacijskoj tocki Gellerthegy u Budimpešti, u kojeg je preslikano podrucje Slavonije.
Os x koordinatnog sustava je merdijan kroz ishodište s pozitivnim smjerom prema jugu. Os y je pravac okomit na sliku merdijana s pozitivnim smjerom prema zapadu. Prvi kvadrant je jugozapadni (SW), drugi kvadrant je sjeverozapadni (NW), treci kvadrant je sjeveroistocni (NO) i cetvrti kvadrant je jugoistocni (SO). Sustav je podjeljen na kolone i zone.
21
Jedinica za dužinu bila je hvat (hv), pa širina i visina zona i kolona tj. dimenzije temeljnog triangulacijskog lista iznosi 4000 hvati (1 hv=1.8964 m).
Kolone su oznacavane rimskim brojevima istocno i zapadno od osi x, a zone arapskim brojevima pocev od najsjevjernije zone. U beckom sustvu os y se nalazi izmedu 48 i 49 zone, a u Ljubljanskom izmedu 18 i 19 zone.
Mjerilo plana je 1"= 40º tj. jedan palac na planu je jednak 40 hvati u naravi. Buduci da se je hvat dijelio na 6 stopa, a stopa na 12 palaca to je1 hvat = 72 palca, pa mjerilo plana iznosi 1:2880 na podrucju Hrvatske, osim za sjevernu Dalmaciju. Svaki se temeljni triangulacijski list dijeli na 20 sekcija velicine 1000 x 800 hvati s površinom svakog lista od 500 katastarskih jutara.
Jedinica za površine je ovdje cetvorni hvat (1 cvh = 3.59665 m²). Veca jedinica za površinu je jutro ili ral, koje ima 1600 chv a jedno jutro ima 5754.542 kvadratna metra.
Na podrucju sjeverne Dalmacije mjerilo kartiranja je 1:2904.1672. Ova je razlika nastala uslijed pogreške ucinjene 1823. godine u prikljucku izmjere ovog dijela na ranije razvijenu triangulaciju.
Austrija je 1873. godine odlucila uvesti metarski sustav, te je izvršena nova podjela na zone i kolone, tako da je paralelama na osi x na širini od 8 kilometara podijeljeno svako podrucje na kolone, a paralelama po osi y na udaljenosti od 10 kilometara podijeljeno je svako podrucje na zone.
Svaki ovako dobiveni triangulacijski list podijeljen je na 40 sekcija. Dimenzije sekcija su 1600 x 1250 m. Mjerilo planova je ovdje 1:2500, daljna podjela je na listove 1:1250 i 1:625.
1929. godine zapocela je izmjera na podrucju bivše jugoslavenske države. Izmjera izvršena u vecem dijelu Srbije i Makedonije, dok se u ostalim republikama izvedene samo izmjere manjih podrucja, uglavnom gradova.
Cijelo podrucje bivše Jugoslavije preslikalo se na tri na elipsoid poprecno postavljena cilindra, po petnaestom, osamnaestom i dvadesetprvom merdijanu. To je Gauss-Krügerova projekcija merdijanskih zona. Prema tome se naše podrucje preslikava u dva koordinatna sustava, koji se oznacavaju kao peti i šesti od pocetnog kroz Greenwichki merdijan.
Paralelama sa osi x na udaljenosti od 22.5 km dijeli se podrucje svakog sistema na kolone, i paralelama na osi y na udaljenosti od 15 km dijeli se podrucje na redove.
Pred ordinatu y stavlja se na mjesto miliona broj sustava u kojem se tocka nalazi, tako da osi x imaju ordinatu y : 5 500 000 m u petom i 6 500 000 m u šestom sustavu.
Ovakvom razdiobom na zone i kolone dobiveni temeljni triangulacijski listovi, dimenzija 22.5 x 15.0 km, dijele se na detaljne listove u ovisnosti od mjerila u kojem je izmjera na nekom dijelu kartirana. (Macarol, 1985.)
22
5.1. Fotogrametrijska katastarska izmjera
Buduci da je poligonalna i ortogonalna (numericka) katastarska izmjera bila vrlo spora u izvodenju, od 1970. godine u obnovi katastarske izmjere pocela se naglo probijati fotogrametrijska metoda mjerenja.
Fotogrametrijska metoda je korištena i na onim podrucjima Republike Hrvatske gdje je njezina kakvoca, u odnosu na ondašnju našu praksu, dolazila u pitanje u pogledu tocnosti prikaza zemljišnjih cestica u istarskim, primorskim i dalmatinskim gradicima.
Primjena fotogrametrije pri snimanju spomenutih podrucja opravdana je nižom cijenom izvodenja i bržim dobivanjem katastarskog plana suvremenog sadržaja.
Fotogrametrijskom metodom mjerenja i izradom katastarskog plana u mjerilu 1:500, 1:1000, 1:2000, 1:5000 pokriveno je u Hrvatskoj oko 3 % državnog podrucja. (Božicnik, 1995.)
Danas se može ocijeniti da su uz korištenje svih navedenih metoda mjerenja izradeni katastarski planovi u sustavu državne izmjere za ukupno oko 14 % državnog podrucja. To znaci da danas na podrucju Republike Hrvatske postoje graficki planovi izradeni u mjerilu 1:720, 1:1440, 1:1452, 1:2880, 1:2904, 1:5760, 1:5808 i prekrivaju oko 86 % podrucja Republike Hrvatske. (Božicnik, 1995.)
Kada se raspravlja o promjeni geodetskog zakonodavstva u pogledu moguceg uvodenja mednog katastra kao i o sveobuhvatnoj akciji digitalizacije fonda listova katastarskog plana, potrebno je i zbog uvodenja mednog katastra i zbog poboljšanja kakvoce katastarskog plana poznavati podatke o postojecim vrstama listova katastarskog plana s kojima u svakodnevnoj uporabi raspolaže Republika Hrvatska.
23
6. Obrada podataka
Prvi korak u rješavanju zadatka diplomskoga rada bio je unošenje trigonometrijskih tocaka koje su zadane pravokutnim kordinatama .
Takoder zadane su i koordinate detaljnih tocaka, kao i skica detaljne izmjere.
Kopije detaljne skice sa tockama triangulacije i detaljnim tockama dobila sam u Katastarskom Uredu u Zagrebu.
Detalj je mjeren ortogonalnom metodom, pa se mora usporediti dužina apcisne linije mjerene na terenu sa dužinom dobivenom iz koordinata. Apcisna os odstupala je na terenu za iznose koji se uvelike razlikuju od linija dobivenih iz koordinata, pa je potrebno naci popravku (koeficijent) kojom cemo pomnožiti apscisu i ordinatu svake detaljne tocke i ta vrijednost je konacna vrijednost.
Takoder na kopijama skice ucrtane su dimenzije objekta (cestice) koje služe kao kontrola, ili neki objekti koji nisu mogli biti izmjereni sa apcisne linije, izmjereni su odmjeravanjima od pojedinih objekata.
Potom su ucrtane i numerirane katastarske cestice. Ako se pri numeraciji dogodi da je neka cestica preskocena, ona ne može dobiti broj iza posljednjeg broja, vec treba postupiti tako da dobije broj susjedne cestice, a u nazivniku obje dobivaju podbrojeve. Podaci su obradeni u programu AUTO CAD.
slika 3. K.O. Šašinovec
24
6.1. AUTOCAD
AutoCAD je danas jedan od najkorištenijih programa za konstruriranje i projektiranje s pomocu racunala.
Programskim sustavom za projektiranje CAD (Computer Aided desing) mogu se prikazati modeli u 2D grafickom smislu i 3D grafickom smislu.
CAD sustavi mogu se dopunjavati razlicitim grafickim i tekstualnim podacima.
CAD sustavi nalaze veliku primjenu u geodeziji i to pogotovo u geoinformacijskim suistavima (GIS) i zemljišnim informacijskim sustavima (ZIS) kao i u digitalnoj kartografiji.
CAD programski sustavi u velikoj mjeri primjenjuju su u strojarstvu (u obliku nacrta strojarskih elemenata ili sklopova), gradevini (nacrti objekta ili industrijskih postrojenja), arhikteturi (nacrti razlicitih objekata), te elektrotehnici (nacrti elektronickih ili elektricnih sklopova ili uredaja).
U geodeziji se primjenjuju za crtanje planova, karata, skica geodetskih mreža, odnosno prostornih 3D modela.
slika 4. Korisnicko sucelje AutoCADa
25
Jedan od prvih CAD programskih sustava pojavio se 1982. godine, kao proizvod male americke tvrtke za izradu programske podrške i programskih sustava pod nazivom AutoDesk.
CAD programski sustavi spadaju u skupinu programskih sustava za crtanje. Uglavnom se koriste grafikom i cijena im je vrlo visoka.
Temeljni element koji odreduje odabir CAD sustava u kvantitativnom i kvalitativnom pogledu je zadatak koji njegovom upotrebom treba riješiti tj. procijeniti obim podataka u koleraciji s kompleksnošcu geometrijskog modela koji ce se projektiranjem definirati. Taj zadatak, njegova složenost i broj strucnjaka koji ce ga istovremeno rješavati, u znatnoj mjeri uvjetuju odabir nekog tocno odredenog CAD programskog sustava. (Rožic, 1996.)
CAD programski sustav mora obuhvatiti obim matematickih operacija koje se moraju vrlo brzo obaviti i imaju potrebu vrlo brzog prikaza modela ili grafickog sadržaja na ekranu monitora. Radi toga je važno da je sa procesorom i obimom raspoložive radne memorije uskladen i odgovarajuci graficki adapter s monitorom.
6.1.1. Svojstva AutoCAD-a
CAD programski sustavi ima slijedeca svojstva:
1. Visok stupanj interaktivnosti s korisnikom ili strucnjakom, koji omogucuje odgovarajuce graficko korisnicko sucelje, s mogucnošcu podešavanja sucelja i radnog okruženja od strane korisnika.
2. Mogucnost dodavanja ili definiranje u geometrijskom modelu razlicitih grafickih sadržaja kao što su linije razlicitih debljina, vrste ili boje, šrafure, sjecenje ploha, definiranje tekstualnih podataka i drugo.
3. Mogucnost definiranja vlastitih simbola, tj. objekata razlicite složenosti i njihovih biblioteka što omogucuje standadiziranje elemenata projektiranih geometrijskih modela.
4. Mogucnost vizualizacije digitalnih podataka, kod primjene 3D geometrijskog modela, s funkcijama za stimuliranje stvarnosti, odnosno realnog okruženja.
5. Ugradene funkcije za odredivanje velicina koje su u geometrijskom modelu digitalno definirane, kao npr. mjerenje duljina ili površina.
Površine katastarskih cestica sa detaljne skice Šašinovec su izracunate u programu AUTO CAD-a. Površina je izracunata posebno za svaku cesticu, a koristi se naredba AREA.
Za izacunavanje potrebno je oznaciti objekt (cesticu) ciju površinu trebamo i dobijemo uz površinu i koordinate svih tocaka koje cine objekt.
Zatim su te površine složene u tablicama po redosljedu cestica od najmanjeg broja cestice do najvece. Tablice su numerirane brojem od 1 do 6 i svaka ima naziv "Površine katastarskih cestica", te je svaka zasebno sumirana.
Tablicama su osim površina dodane kulture i klase za svaku cesticu koje služe za bolji pregled podataka o cestici i smještene su u poseban sloj (LAYER).
26
Tablica 1. Površine katastarskih cestica
Broj
cestice
Površina
(m²)
Kultura Klasa
Broj
cestice
Površina
(m²)
Kultura Klasa
1160 397,43 put 1215 616,61 oranica 4
1161 151,20 oranica 4 1216 526,00 oranica 4
1162 172,75 oranica 4 1217 956,66 oranica 4
1163 453,02 oranica 4 1218 1145,69 oranica 4
1164 583,43 oranica 4 1219 3616,21 oranica 4
1165 472,56 oranica 4 1220 1045,00 oranica 4
1166 829,39 oranica 4 1222 224,81 livada 4
1167 1074,78 livada 4 1223 175,39 livada 4
1168 398,45 livada 4 1224 175,38 oranica 4
1169 401,04 livada 4 1225 534,80 oranica 4
1170 362,69 livada 4 1226 168,45 oranica 4
1171 399,00 livada 4 1227 600,33 oranica 5
1172 798,15 livada 4 1228 1120,53 oranica 5
1190 538,01 put 1229 3240,05 oranica 5
1207 817,82 oranica 5 1230 1457,78 oranica 5
1208 805,00 oranica 5 1236 660,41 put
1209 405,11 oranica 5 1238 2212,51 oranica 3
1210 398,81 oranica 5 1239 2255,93 oranica 3
1211 787,69 oranica 5 1240 1404,16 oranica 3
2 1556,57 oranica 4 1241 1276,77 oranica 3
1213 787,69 oranica 4 1242 1750,98 oranica 3
1214 391,12 oranica 4 1243 1261,76 oranica 3
S= 12981,71 S= 26426,21
27
Tablica 2. Površine katastarskih cestica
Broj
cestice
Površina
(m²)
Kultura Klasa
Broj
cestice
Površina
(m²)
Kultura Klasa
1244 2274,98 oranica 3 1314 474,47 oranica 6
1245 4430,24 oranica 3 1315 1855,47 oranica 6
1257 1891,83 put 1316 868,91 oranica 6
1261 1312,65 put 1317 770,98 oranica 6
1295 2524,65 oranica 3 1318 765,09 oranica 6
1296 1721,56 oranica 3 1319 2614,51 livada 6
1297 1209,69 oranica 3 1320 2114,83 livada 6
1298 2418,35 oranica 3 1321 406,39 livada 6
1299 1762,80 oranica 3 1322 1336,05 livada 6
1300 861,29 oranica 3 1323 293,19 livada 6
1301 6585,99 oranica 3 1324 9481,64 livada 6
1302 164,37 oranica 4 1325 981,46 put
1303 213,44 oranica 4 1326 1821,95 put
1304 200,88 oranica 4 1327 1025,12 oranica 6
1305 183,12 oranica 4 1328 550,79 livada 6
1306 729,78 oranica 4 1329 2831,14 livada 6
1307 1722,57 oranica 4 1330 870,36 livada 6
1308 5383,51 put 1331 2180,03 livada 6
1310 2050,52 oranica 6 1332 156,69 livada 6
1311 996,16 livada 6 1333 1243,58 livada 6
1312 502,56 oranica 6 1334 1801,33 livada 6
1313 1991,12 oranica 6 1335 3151,15 livada 6
S= 41132,06 S = 37595,13
28
Tablica 3. Površine katastarskih cestica
Broj
cestice
Površina
(m²)
Kultura Klasa
Broj
cestice
Površina
(m²)
Kultura Klasa
1336 464,48 livada 6 1382 903,61 oranica 6
1337 3271,28 livada 6 1383 1016,11 oranica 6
1338 2072,46 put 1384 907,90 oranica 6
1339 293,08 oranica 6 1385 1681,68 oranica 6
1340 681,29 livada 5 1386 1127,61 oranica 6
1344 2848,90 livada 5 1387 3850,97 oranica 6
1345 634,21 oranica 5 1388 2041,40 oranica 6
1346 587,18 oranica 5 1389 641,39 oranica 6
1347 521,09 oranica 5 1390 2097,73 oranica 6
1348 682,61 oranica 5 1391 1816,62 oranica 6
1349 1297,95 livada 5 1392 1984,11 livada 4
1370 14923,23 put 1394 2123,77 oranica 6
1371 893,62 put 1395 4537,69 oranica 6
1372 2551,80 oranica 6 1398 803,14 oranica 6
1373 2572,43 oranica 6 1399 835,34 oranica 6
1374 2377,43 oranica 6 1401 844,34 oranica 6
1375 4241,12 oranica 6 1403 727,21 oranica 6
1376 4474,94 oranica 6 1404 2382,34 livada 6
1377 311,51 oranica 6 1406 684,87 put
1378 315,87 oranica 6 1407 82,40 put
1380 519,49 oranica 6 1408 816,61 oranica 6
1381 604,95 oranica 6 1409 1191,69 oranica 6
S= 47140,92 S= 33098,53
29
Tablica 4. Površine katastarskih cestica
Broj
cestice
Površina
(m²)
Kultura Klasa
Broj
cestice
Površina
(m²)
Kultura Klasa
1410 626,70 oranica 6 1437 3124,99 oranica 6
1411 741,15 oranica 6 1438 397,29 put
1412 2008,11 oranica 6 1447 1113,96 oranica 5
1414 1777,56 oranica 6 1448 1448,52 oranica 5
1415 371,10 put 1440 5565,94 oranica 5
1417 344,31 put 1441 6618,79 oranica 5
1419 3673,29 oranica 6 1443 4809,77 oranica 5
1420/1 228,77 oranica 6 1444 692,97 put
1422 154,41 put 1445 825,62 oranica 5
1424 918,44 oranica 6 1446 835,28 oranica 5
1425 1386,81 oranica 6 1449 711,93 oranica 5
1426 710,26 oranica 6 1450 980,24 oranica 5
1427 1528,60 oranica 6 1451 1201,51 oranica 5
1428 1069,33 oranica 6 1452 1750,77 oranica 5
1429 4216,84 oranica 6 1453 1118,49 oranica 5
1430 876,21 oranica 6 1454 1080,51 oranica 5
1431 1780,41 oranica 6 1455 1092,47 oranica 5
1432 1996,88 oranica 6 1456 1322,16 oranica 5
1433 2348,90 oranica 6 1457 1619,27 oranica 5
1434 1847,54 oranica 6 1458 1310,62 oranica 5
1435 1871,77 oranica 6 1467 1427,65 oranica 4
1436 3468,95 oranica 6 1469 395,60 put
S= 33946,34 S= 39444,35
30
Tablica 5. Površine katastarskih cestica
Broj
cestice
Površina
(m²)
Kultura Klasa
Broj
cestice
Površina
(m²)
Kultura Klasa
1471 3683,70 oranica 4 1734 1512,49 oranica 6
1472 1426,51 livada 4 1735 909,88 oranica 6
1529 547,89 put 1736 2754,85 oranica 6
1566 441,84 put 1737 1067,21 oranica 6
1708 409,11 put 1738 2661,04 oranica 6
1709 803,81 put 1739 1864,90 oranica 6
1710 3128,92 put 1740 2056,21 oranica 5
1711 254,76 oranica 4 1741 449,05 oranica 5
1712 514,67 oranica 4 1742 375,89 oranica 5
1713 776,77 oranica 4 1743 1623,30 oranica 5
1714 1736,56 livada 4 1744 463,20 livada 5
1715 1204,31 livada 4 1745 523,97 put
1716 613,00 livada 4 1747 3768,93 oranica 6
1718 1969,90 oranica 4 1748 917,13 livada 6
1725 835,44 oranica 6 1749 839,50 livada 6
1726 816,67 oranica 6 1750 1821,43 livada 6
1727 1530,39 oranica 6 1751 1161,81 livada 6
1728 1561,12 oranica 6 1752 1681,81 livada 6
1730 3177,86 oranica 6 1753 552,35 livada 6
1731 1519,28 livada 6 1754 838,99 livada 5
1732 804,20 put 1755 1095,67 livada 5
1733 3284,17 oranica 6 1756 1129,77 livada 5
S = 31040,88 S = 30069,38
31
Tablica 6. Površine katastarskih cestica
Broj
cestice
Površina
(m²)
Kultura Klasa
Broj
cestice
Površina
(m²)
Kultura Klasa
1757 446,49 livada 5 1761 290,60 livada 5
1758 382,87 livada 5 1975 1701,36 livada 4
1759 301,42 livada 5 3095 437,29 put
1760 377,32 livada 5 3097 2358,63 put
S = 1508,10 S = 4787,88
Tablica 7. Ukupna površina grupe
Broj
tablice
Površina
(m²)
1 12987,71
1 26426,21
2 41132,06
2 37595,13
3 47140,92
3 33098,53
4 33946,34
4 39444,35
5 31040,88
5 16069,29
6 1508,10
6 4787,88
total 325177,40
32
Tablica 8. Kontrola površine K.O. Šašinovec
Površina K.O. Šašinovec
total 325177,40
Cestice u tablicama od 1 do 6 cine jednu grupu u K.O. Šašinovec, a tablica 8. prikazuje kontrolu površina u K.O. Šašinovec.
6. Mogucnost razlaganja sadržaja modela na odgovarajuci broj slojeva (Layers) radi efikasnijeg modeliranja, ažuriranja ili korištenja grafickog sadržaja.
Kod kompleksnih nacrta mogu se pojedine razine iskljuciti ili zamrznuti, cime se elementi koji su u njima nacrtani privremeno uklanjaju s ekrana, i nepotrebno ne opterecuju crtež za vrijeme rada.
Naredba LAYER služi za stvaranje novih razina (New Layer), odabir trenutnih razina (current Layer) i pridružuje odredene boje (Color) i vrstu linije (Linetype) svakoj stvorenoj razini.(AutoCAD od ideje do projekta)
Na slici 4. nalazi se mreža poligonskih i tocke detaljne izmjere, snimljena ortogonalnom metodom.
slika 5. poligonske i detaljne tocke K.O. Šašinovec
33
Poligonske tocke cine mrežu tocaka na koju se potom ucrtane tocke detaljne izmjere, i ucrtani su detalji tj. cestice. Svaka je cestica numerirana te je posebno izracunata površina svake cestice. Vidimo da su ostali Layeri iskljuceni i sada je preglednost puno veca nego na slici 1.
slika 6. detalj detaljne skice K.O. Šašinovec
Naredba Layer je vrlo bitna za stvaranje crteža, te sadrži slijedece opcije:
1. Make - opcija kojom se može tvoriti i postaviti trenutnu novostvorenu razinu ili postaviti trenutnu postojecu razinu.
2. Set- opcija sa kojom se može postaviti druga trenutna razina, ali odabrana razina mora biti na crtežu.
3. New- opcija za stvaranje jedne ili više novih razina.
4. Off- elementi prikljuceni ovo opciji ne prikazuju se na ekranu niti se iscrtavaju na ploteru (oni i dalje postoje na crtežu, samo trenutno nisu vidljivi).
5. On-odabirom ove opcije ponovo se ukljucuje jedna ili više iskljucenih razina.
6. Color- opcijom može se stvorenim razinama pridružiti bilo koja boja.
7. Ltype-opcijom može se razinama razlicite vrste linija.
8. Freeze-opcijom mogu se zamrznuti postojece razine.
9. Thaw- opcija za odmrznuti trenutno zamrznute razine.
10 Lock-opcija kojom se ne može editirati elemente koji se nalaze na zakljucanoj razini.
34
Opcija Off koristi se ako se cesto iskljucuju i ukljucuju pojedine razine (odnosno cesto mjenjanje vidljivosit crteža). Ako se veci dio crteža izraduje u jednoj razini koristi se opcija Freeze (tj. za sve razine koje duže vrijeme nisu potrebne na crtežu).
AutoCAD raspolaže znatnim mogucnostima za geometrijsko 2D i 3D modeliranje. Omogucuje povezivanje grafickih podataka sa tekstualnim, odnosno opisnim podacima, sadržanim u relacijskim bazama podataka.
6.2. Slojevi u K.O. Šašinovec
slika 7. slojevi u K.O. Šašinovec
Slojevi služe za stvaranje razina, te možemo svaki sloj iskljuciti (ukljuciti), na slikama 8.,9., i 10. prikazani su slojevi samo jedne razine.
Na slici 7. nalaze se slojevi (Layers) koji su korišteni kod stvaranja razina u K.O. Šašinovec, te slika 11. predstavlja K.O. Šašinovec u mjerilu 1:1000.
35
slika 8. tocke detaljne izmjere K.O. Šašinovec
slika 9. putevi u K.O. Šašinovec
36
slika 10. cestice K.O. Šašinovec
37
slika 11. detalj K.O. Šašinovec u mjerilu 1: 1000
38
7. Baza zemljišnih podataka
Da bi katastar zemljišta u cijelosti izvršio zadacu koja mu je namjenjena, treba Zakon i pravilnike dopuniti odnosno izmjeniti. Promjene nastale u osnivanju, preoblikovanju i vodenju zemljišne knjige nalažu reformu katastra zemljišta. Izmjene su potrebne zbog preoblikovanja zemljišne knjige i uspostave baze zemljišnih podataka Republike Hrvatske.
Potreba pracenja stanja nekretnina, njihove zaštite, prometa i drugih prava i interesa u vezi s njima dovela je u razvijenim zemljama Europe, SAD-a, i nekim drugim do izgradnje sustava zemljišnog upravljanja (Land administration).
U tom su sustavu uklopljene, osnovne funkcije zemljišne knjige, katastra nekretnina i dr., a u njima su obradene informacije o nekretninama, osobama, pravima i dr., i taj sustav nalazi se pod nadzorom države.
Podaci o nekretninama javni su i svakome dostupni. Država sustavom zemljišnog upravljanja potice suradnju razlicitih subjekata u upravljanju i unapredivanju postupaka prikupljanja, obrade u stvaranju baze podataka o zemljištu i svemu vezano uz njega.
Prema tome stvorene su pretpostavke za dobivanje vrijednih i korisnih informacija za obavljanje raznih državnih poslova, ali kroz taj sustav država potice sigurnost i zaštitu tržišta nekretnina, te pravo vlasništva.
Predpostavka za izgradnju sustava zemljišnog upravljanja, kao jedinstvenog državnog sustava, temelji se na elektronickom vodenju i obradi podataka katastra i zemljišne knjige, njihovoj medusobnoj povezanosti i funkcionalno dopunjavanje podacima koje vode svaka od njih.
7.1. Reforme u Republici Hrvatskoj
Pri izmjeri i detaljnom snimanju zemljišta trebaju se utvrditi svi odnosi i sadržaji na zemljištu i nekretninama i njihovu utemeljenost na Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
Bitno u tome jest da je ustroj katastra utemeljen na uskoj vezi sa zemljišnom knjigom, s efikasnim pristupom u osnivanju, obradi i vodenju zemljišne knjige i katastra zemljišta, te na ažurnoj razmjeni podataka.
Katastar zemljišta ima zadacu izmjere i obavljanja strucnih poslova u vezi s time, uz odredbu obavezatne veze s pravnim stanjem koje se treba evidentirati u zemljišnoj knjizi. To znaci da se izmjerom utvrduje oblik i površina (meda), nacin korištenja i dr., ali i vlasnik, i drugi stvarnopravni odnosi na nekretninama.
Dosadašnje preširoko tumacenje potrebe evidentiranja korisnika i posjednika (cesto "držatelja stvari") dovelo je do toga da su podaci katastra zemljišta (u Gradu Zagrebu i nekim drugim opcinama i županijama) u nesuglasju sa zemljišnom knjigom.
39
7.2. Baza zemljišnih podataka Republike Hrvatske
Gotovo svi knjižni dijelovi katastarskih operata u Hrvatskoj vode se elektronickom obradom podataka. Stanje vodenja zemljišnih knjiga uglavnom je rucni upis u zemljišnu knjigu, bez racunala kao elektronickog sredstva.
Zakonom o zemljišnom knjigama odredeno je da zemljišna knjiga vodena elektronickom obradom podataka zajedno sa katastrom, cini bazu zemljišnih podataka Republike Hrvatske, koja se vodi jedinstveno i na jednom mjestu za cijelu Republiku Hrvatsku.
Gradski zavod za katastar i geodetske poslove grada Zagreba, od 1990.g. radi na elektronickoj obradi, pa je knjižni dio katastra zemljišta u cijelosti obraden, dok s obradom planova ide sporije zbog složenosti i višeslojnosti podataka.
Radi se uglavnom na osobnim racunalima (PC) i programima koji u cijelosti mogu obraditi knjižni dio katastarskog operata (ne i planove - odnosno tehnicki dio).
U vecim gradovima, sjedištima nekih županija, elektronicko vodenje i obrada podataka katastra obavljalo se uz pomoc gradskog, odnosno županijskog ureda za elektronicku obradu podataka.
U takvim slucajevima uspostavljaju se veze s drugim tijelima državne uprave i lokalne samouprave kao što su Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP), financije, prostorno uredenje te sa komunalnim djelatnostima.
U Gradu Zagrebu Gradski zavod za katastar i geodetske poslove uklopljen je i povezan sa svim subjektima ukljucenim u taj cjelovit sustav automatske obrade podataka Grada Zagreba.
Takozvani "digitalni model katastra Grada Zagreba" cini zemljišno informativni sustav Grada u kojem se osim podataka katastra zemljišta vode i podaci o vodovima i gotovo cijeloj komunalnoj infrastrukturi Grada, gradskim ulicama, kucama, kucnim brojevima i drugo.
Državna geodetska uprava radi na uvodenju jedinstvenog sustava elektronicke obrade podataka kako bi povezala sve opcinske, županijske katastre i gradski katastar grada Zagreba.
Državna geodetska uprava treba temeljem Zakona o sustavu državne uprave, odrediti vlasnika, umjesto korisnika, za osobu koja se upisuje u katastar nekretnina (zemljišta), temeljem cega (kojih isprava) se može izvršiti upis.
Iz gore navedenog može se zakljuciti da je nužno pristupiti cjelovitoj reformi katastra . Pri tome se katastar mora ustrojiti kao tocna i ažurna evidencija stanja na zemljištu i nekretninama da bi zemljišna knjiga, ali i katastar zemljišta jamcili pravo vlasnika i pravni promet nekretninama.
Državna geodetska uprava projektom rješenja za usaglašavanje katastra i zemljišne knjige osigurava uvodenje i primjenu novih tehnologija za poslove daljnjeg održavanja.
40
Pri tome se ponajprije misli na osnivanje banke podataka zemljišnih cestica (BPZC) kao vezne strukture izmedu njih a radi:
=> jednokratnog evidentiranja - unosa u obje evidencije zajednickih podataka o broju, površini, obliku, smještenosti i nacinu korištenja katastarskih cestica,
=> prijelaza sa jednogodišnjeg uskladivanja medusobno upisanih stanja, na njihovu svakodnevnu ažuriranost,
=> na fleksibilnost komuniciranja izmedu samih evidencija kao i njihovo zajednicko istupanje prema posjednicima podataka bilo koje vrste u obje evidencije, u isti cas i na istom mjestu,
Od 1996. Državna geodetska uprava poduzimala je niz aktivnosti, posebno ispitujuci reforme drugih zemalja i pratila neke projekte, ali zbog nedostatka novcanih sredstava nije se moglo mnogo uciniti.
Državna geodetska uprava u okviru svoje nadležnosti treba odrediti provedbu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u postupku evidentiranja podataka o katastru zemljišta. Zbog otklona daljnih nesuglasja sa zemljišnom knjigom.
41
8. Provedba promjena u katastru zemljišta
8.1. Geodetski elaborat
Geodetski elaborati temeljem kojih se vrše promjene u katastarskom operatu u pogledu broja, položaja, oblika, nacina korištenja i namjene katastarskih cestica, položaja, oblika i nacina upotrebe zgrada sadrži skice i zapisnike snimanja cestica i zgrada, te kopiju katastarskog plana i prijavni list u kojima je prikazano staro i novo stanje upisa u katastarski operat.
Geodetski elaborati izraduju se osloncem na mrežu stalnih geodetskih tocaka odredenih u državnom koordinatnom sustavu.
Geodetski elaborati moraju biti izradeni na nacin da se mogu koristiti za potrebe katastra zemljišta, a mogu se koristiti tek nakon što ih pregleda i potvrdi Državna geodetska uprava.
8.2. Zbirka isprava
Kao novost propisana je zbirka isprava pravilnikom o katastru zemljišta koja se sastoji od geodetskih elaborata i drugih isprava temeljem kojih su provedene promjene u katastarskom operatu, a vodi se po katastarskim opcinama i po godinama promjene.
8.3. Provedba promjena
Promjene broja, položaja, oblika, površine, nacina korištenja i namjene katastarskih cestica, koje imaju za posljedicu upise u zemljišnoj knjizi, u katastarskom operatu provode se na zahtijev stranke. Zahtjevu se prilaže odgovarajuci geodetski elaborat.
U slucaju katastarske izmjere dijela katastarske opcine po programu Državne geodetska uprave, navedene promjene provode se u katastarskom operatu temeljem geodetskog elaborata nakon primitka odgovarajuceg rješenja zemljišnoknjižnog suda.
Zahtjevu za promjenu upisa treba priložiti zemljišnoknjižni izvadak, iako se samo temeljem izvatka promjene ne mogo provesti. Zahtjev za ovjeru geodetskog elaborata podnosi izvršitelj.
Promjena u posjedovnim listovima u pogledu nacina korištenja zemljišta provode se na zahtijev stranke, pod uvjetom da je takva promjena u naravi izvršena.
Isprave moraju biti vjerodostojne i ne smiju postojati nedostaci koji prijece provedbe promjena. To znaci da isprava mora sadržavati identifikacijske oznake zemljišta koje postoje u katastarskom operatu.
Na privatnim ispravama mora biti ovjeren potpis osobe s koje se neko zemljište otpisuje na drugu osobu.
Na temelju isprava koje sastavljaju javni bilježnici ili privatne isprave (kao što su kupoprodajni i slicni ugovori) promjene ce biti izravno provesti ako su u tim ispravama kao osobe s kojih se vrši otpis katastarskih cestica navedene one osobe koje su upisane u katastarskom operatu.
42
U slucaju da vlasnik, suvlasnik odnosno ovlaštenik katastarske cestice nisu iste osobe, u posjedovni list upisuju se obojica s naznakom vrsta prava, odnosno ovlaštenja, npr.:
- Republika Hrvatska
- Ivic Krešimira Marko
- (ploduživatelj)
- Grad Križevci
- Kralj Marka Petar
- (zakupac)
Vlasnici i ovlaštenici zemljišta upisuju se u katastar nekretnina kako na temelju zemljišnoknjižnog rješenja tako i drugih odgovarajucih isprava o pravnim odnosima (kupoprodajnog ugovora, odluke suda i drugo). Rješenja se nece donositi u slucaju sporazumne promjene vlasnika i suvlasnika.
Isprave o vlasnicima i ovlaštenicima zemljišta koje se provode u katastru mogu biti privatne i javne i ne moraju biti identicne ispravama koje su potrebne za uknjižbu u zemljišnu knjigu. Upisima u katastar ne konstituriraju se knjižna prava.
Strane pravne i fizicke osobe koje su stekle nekretnine na temelju nasljedivanja upisuju se u katastar prema podacima u ostavinskom rješenju. U slucaju kad u tom rješenju nisu navedeni svi suvasnicki dijelovi u odnosu na katastarsku cesticu, potrebno je podatke o tim dijelovima prikupiti uvidom u zemljišnu knjigu. Ako se suvlasnicki dijelovi upisani u katastar razlikuju od onih upisanih u zemljišnoj knjizi, potrebno je ispitati razlog neslaganja i po potrebi ispraviti katastarski upis.
U slucaju da se katastarsko i zemljišnoknjižno stanje ne slažu (u pogledu nova izmjera - stara izmjera), a stranka traži promjenu u katastru zemljišta temeljom isprave u kojoj su navedene samo zemljišnoknjižne cestice, potrebno je ustanoviti brojeve odgovarajucih cestica i provesti promjenu.
Ovo je cesta promjena zbog toga što katastarski upis odgovara cinjenicnom pravnom stanju. Cesti su i slucajevi kada zbog sasvim zastarjele zemljišne knjige ili njezina dijela ispravak ove knjige na temelju katastarskih podataka prakticki nije moguce izvršiti. Medutim može biti i obratno stanje npr. u katastru je upisana cestica kao posjedovna cjelina, a koju cine dvije ili više zemljišnoknjižnih cestica.
Brisanje podataka koji nisu sadržaj katastarskog plana provodi se prilikom digitalizacije plana i njegova provodenja u državni koordinatni sustav sukladno programima Državne geodetske uprave te planovima njenih podrucnih ureda i ureda Grada Zagreba.
Dopune katastarskog plana u pogledu grafickog prikaza zgrada i izrade preglednih, katastarskih karata provode su sukladno programima Državne geodetske uprave.
43
Takoder se sukladno programima Državne geodetske u prave izraduje i geodetska osnova katastra , te provodenje katastarskih operata u digitalni oblik.
Ovdje treba reci da geodetsku osnovu katastra zemljišta cine mreže stalnih geodetskih tocaka odredene u državnom koordinatnom sustavu zajedno s preglednom skicom, popisom i položajnim opisima tih tocaka.. (Majetic, 2000.)
44
9. Geodetski radovi za posebne potrebe i obavljanje geodetske djelatnosti u vidu privatne geodetske djelatnosti
9.1. Geodetski radovi za posebne potrebe
Organima i poduzecima, te drugim organizacijama potrebni su vrlo razliciti geodetski radovi i dokumentacija.
Ovdje je važno istaknuti geodetske radove za posebne potrebe koji su znacajni za izmjeru i katastar zemljišta. Prema njihovom znacaju dijele se u tri grupe i to:
1. izrada posebnih geodetskih podloga za prostorno planiranje i graditeljsko projektiranje,
2. izrada elaborata o iskolcenju gradevine,
3. iskolcenje gradevina i kontrolna geodetska mjerenja u izgradnji i održavanju gradevina.
Geodetske podloge i geodetski elaborati moraju biti izradeni na nacin da se mogu koristiti i za potrebe izrade, obnove ili održavanja izmjere i katastra zemljišta.
Geodetske podloge i geodetski elaborati ne mogu se upotrebljavati dok nisu pregledani i potvrdeni od tijela uprave nadležnog za geodetske poslove.(Narodne novine 1999.)
9.2. Obavljanje geodetske djelatnosti u vidu privatne geodetske djelatnosti kod održavanja izmjere i katastra zemljišta
Geodetske radove kod održavanja izmjere i katastra zemljišta i geodetske radove vezane uz vještacenje kad su pozvani od sudova mogu obavljati ovlašteni geodetski strucnjaci (diplomirani geodetski inženjeri, geodetski inženjeri te geodetski tehnicari).
Isti mogu izradivati geodetske elaborate za provedbu promjena u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi.
Pri obavljanju privatnih poslova geodetske djelatnosti koji se odnose na izmjeru i katastar zemljišta postoje ogranicenja, jer se ne mogu obavljati svi poslovi vec samo oni koji se odnose na ustanovljavanje nastale promjene na katastarskoj cestici u obliku i površini.
U poslove koje se mogu obavljati u okviru geodetske djelatnosti spadaju:
=> parcelacije gradevinskog zemljišta
=> izrada parcelacijskog elaborata
=> izradivanje posebnih geodetskih podloga za izradu planova prostornog uredenja
Izvodac geodetskih radova u vidu privatne djelatnosti dužan je predati tijelu nadležnom za katastarsko - geodetske poslove orginalne terenske i kancelarijske podatke mjerenja i racunanja i dvije kopije plana, radi provedbe u katastarskom operatu. (Roic, 1996.)
45
10. Zemljišna knjiga
Zemljišna knjiga osniva se i održava na temelju katastra zemljišta. Ove dvije ustanove se medusobno dopunjavaju i jedna bez druge nema prave važnosti.
Zemljišna knjiga i katastar zemljišta su javni registri o nekretninama, a razlikuju se po sadržaju i svrsi upisivanja.
U katastar zemljišta upisuju se nekretnine bez obzira na pravna ovlaštenja na njima. Tim se upisom ne stvara nikakvo pravo, vec se samo evidentiraju posjedovni odnosi na zemljištu.
U zemljišnoj knjizi konstituiraju se i sreduju prava i pravni odnosi na zemljištu. To znaci da se upisom u zemljišne knjige pruža potpun i tocan prikaz cijelog pravnog stanja na nekretnini. Što je u zemljišne knjige upisano važi kao istinito i korisnik upisanog prava ne mora dokazivati postojanje tog prava.
Zemljišna knjiga sastoji se od dva dijela; glavne knjige i zbirke isprava. Za svaku glavnu knjigu vodi se i zbirka katastarskih planova, popis zemljišta I, popis zemljišta II i abecedni popis vlasnika.
Glavna knjiga predstavlja temeljni dio zemljišne knjige, jer se samo upisom u glavnu knjigu prava na nekretninama mogu steci, prenjeti, ograniciti ili ukinuti.
Ostali dijelovi u koje spadaju katastarski planovi, popis zemljišta I, popis zemljišta II i abecedni popis vlasnika služe samo za lakše rukovanje i korištenje zemljišnom knjigom i nisu sastavni dijelovi zemljišne knjige.
Glavna knjiga sastoji se od zemljišnoknjižnih uložaka, koji obuhvacaju zemljišta jedne katastarske opcine.
Zemljišnoknjižni ulošci služe za upisivanje nekretnina,te prava i tereta na njima. Svaki od zemljišnoknjižnih uložaka je za sebe odvojena jedinstvenost, a medusobno su povezani samo pripadnošcu istoj katastarskoj opcini.
U zemljišnoknjižne uloške upisuju se:
=> zemljišnoknjižna tijela i promjene na njima
=> stvarna prava koja se odnose na zemljišnoknjižna tijela te promjene tih prava
Jedan zemljišnoknjižni uložak može obuhvatiti samo jedno zemljišnoknjižno tijelo. Postoje izuzeci i to u onim pravnim podrucjima u kojima je ranijim propisima bilo dopušteno da jedan zemljišnoknjižni uložak može obuhvatiti više zemljišnoknjižnih tijela, te se u postojecim ulošcima to stanje nece promjeniti.
Zemljišnoknjižno tijelo sastoji se od jednog ili više zemljišta prostorno odvojenih. Više zemljišta mogu sacinjavati jedno zemljišnoknjižno tijelo samo pod uvjetom:
=> da se nalaze u istoj katastarskoj opcini,
=> da pripadaju jednom vlasniku,
46
=> da nisu razlicito opterecena,
=> da u pogledu ogranicenja vlasništva nema razlike.
Zemljišnoknjižno tijelo je pravno jedinstvena skupnost nekretnina jednog vlasnika u istoj katastarskoj opcini i svaki njegov dio ima istu pravnu sudbinu s cjelinom.
Zemljišnoknjižno tijelo koje se sastoji od više zemljišta. Ne može se jedno zemljište samo za sebe ni otuditi ni opteretiti, a da se predhodno ne odvoji u zasebno zemljišnoknjižno tijelo.
Zbirka katastarskih planova koja se vodi sa svaku glavnu knjigu služi samo kao orijentacija o položaju i obliku cestica. Zemljišnoknjižni planovi nisu dokaz o površini i mjerama dužina zemljišta, a takoder nije dokaz ni sam upis površine u glavnu knjigu. Zemljišnoknjižni planovi su kopije katastarskih planova.
Popis zemljišta I, popis zemljišta II i abecedni popis vlasnika tj. popis cestica vodi se za svaku katastarsku opcinu odvojeno. U njemu se upisana sva zemljišta cestice po aritmetickom redu. Uz svako zemljište upisuje se broj lista katastarskog plana i broj zemljišnoknjižnog uloška glavne knjige.
Uz popis cestica vodi se i naknadni registar cestica u koji se upisuju cestice koje su nastale diobom od maticnih cestica obuhvacenih u popisu cestica. Mora se uspostaviti i veza izmedu popisa cestica i naknadnog popisa cestica kako bi se omogucio lakši uvid u novonastale cestice.
Abecedni popis vlasnika sadrži imena vlasnika i drugih osoba u ciju je korist izvršen neki upis (založni vjerovnici, ovlaštenici). Abecedni popis vlasnika vodi se po abecedi, te uz ime svake upisane osobe navodi se broj uloška u kojem je izvršen upis vlasništva.
10.1. Zemlišnoknjižni ulošci
Svaki zemljišnoknjižni uložak sastoji se od popisnog lista (posjedovnice) koji se oznacava slovom A, vlasnickog lista (vlastovnice) koji se oznacava slovom B, i teretnog lista (teretovnice) kojem je oznaka slovo C.
10.1.1. Popisni list (posjedovnica)
Popisni list sastoji se od dva odjeljka i to:
=> odjeljak koji obuhvaca natpis i sastavne dijelove zemljišnoknjižnog tijela,
=> odjeljak u koji se upisuju svi upisi koji se odnose na stanje dobra.
Natpis u prvom odjeljku popisnog lista obuhvaca naziv katastarske opcine i broj zemljišnoknjižnog uloška. A sastavni dio zemljišnoknjižnog tijela (cestice) upisuju se po aritmetickom redu brojeva koje pojedine cestice imaju u katastru zemljišta.
Zemljišta se numeriraju rednim brojevima tako da se svako zemljište upisuje pod posebnim rednim brojem.
47
Zemljišta koja se pripisuju zemljišnoknjižnom tijelu upisuju se pod rednim brojem koji slijedi iza rednog broja zadnjeg upisa.
Upisi koji se odnose na stanje dobra popisnog lista jesu:
=> stvarna prava koja su vezana za vlasništvo zemljišnoknjižnog tijela ili jednog njegovog dijela (npr. pravo prolaza preko drugog zemljišta),
=> sve promjene koje se odnose na prvi odjeljak moraju biti vidljive i u drugom odjeljku,
=> ogranicenja, tereti i obaveznosti koji su zasnovani na javnopravnim propisima i koji imaju ucinka protiv svakog vlasnika i to bez obzira da li su upisani u zemljišnu knjigu ili ne (npr. zabrana podizanja zgrada na nekom zemljištu).
10.1.2. Vlasnicki list (vlastovnica)
U vlasnicki list upisuje se pravo vlasništva i ona ogranicenja kojima je vlasnik kao osoba podvrgnut u pogledu slobodnog upravljanja imovinom ili u pogledu upravljanja zemljišnoknjižnim tijelom ili jednim njegovim dijelom (npr. maloljetnost ).
Ako postoje više vlasnika, za svakoga se mora iskazat suvlasnicki omjer.
10.1.3. Teretni list (teretovnica)
U teretni list upisuju se slijedeca prava: sva stvarna prava kojima je zemljište optereceno, pravo otkupa, prekupa i porabe (zajma i najma). Osim prava upisuju se i ogranicenja u raspolaganju zemljišnoknjižnim tijelom ili njegovim dijelom koji je podvrgnut svaki vlasnik opterecenog dobra, te zabrana opterecivanja i otudivanja.
Stvarna prava koja proširuju pravo svakog vlasnika upisuju se u popisni list, a ona koja sužuju i ogranicavaju pravo vlasnika upisuju se u teretni list.
10.2. Zemljišnoknižna prava
U zemljišne knjige upisuju se samo knjižna prava, a druga prava nisu predmet upisa. Knjižna prava jesu:
=> stvarna prava i stvarni tereti
=> pravo otkupa i prekupa
=> pravo porabe (zakup i najam)
=> pravo korištenja
Stvarna prava jesu prava na stvar, koja nekoj osobi pripadaju. Stvari mogu biti pokretne (tj. stvari koje mogu mjenjati mjesto a da im se vrijednost ne umanji) i nepokretne (tu spadaju zemljišta i sve ono što je u cvrstoj, organskoj i gospodarskoj vezi (zgrade, biljke).
Stvarna prava odnose se neposredno na stvar, a na osobu samo kao imaoca te stvari.
48
Stvarna prava koja su predmet upisa u zemljišnu knjigu jesu:
=> vlasništvo,
=> založno pravo,
=>služnosti.
Vlasništvo je vrhovna vlast osobe nad stvari, po kojoj je vlasnik vlastan stvar po svojoj volji uživati, s njom po volji raspolagati i svakog drugog iz toga iskljuciti.
Da bi se steklo pravo vlasništva mora postojati pored valjanog pravnog temelja i zakonit nacin. Nacin stjecanja prava na nekratnine je upis u zemljišnu knjigu. Bez upisa u zemljišnu knjigu može se steci samo pravni temelj za stjecanje prava vlasništva, a samo pravo vlasništva stjece se upisom u zemljišnu knjigu.
Zemljišnoknjižno tijelo može pripadati jednoj ili više osoba. Ako pripada nekolicini osoba, tako da svaka osoba od njih ima pravo na cijelo zemljišnoknjižno tijelo srazmjerno svom imovinskom udjelu, tada medu njima postoji suvlasništvo.
Suvlasništvo je vlasništvo više osoba na istoj fizicki nepodjeljenoj stvari po dijelovima koji su idealno odredeni.
Ako bi zajednicka stvar bila realno podjeljena, tako da svakoj od više osoba pripadne fizicki odvojeni dio, nebi se radilo o suvlasništvu.
Založno pravo predstavlja dvije razlicite strane. Jednu stranu predstavlja povjerilac s pravom da se radi nekog duga po dospjelosti naplati. Druga strana je vlasnik ili imalac založene stvari koji je dužan trpjeti da se po dospjelosti ne bude li dug vracen povjeriocu naplati prodajom založene stvari.
Zalog nepokretne stvari kao jamstvo za isplatu duga i upis toga u zemljišnu knjigu zove se hipoteka.
Što se tice upisa u zemljišne knjige, založno pravo može se upisati samo na cijelo zemljišnoknjižno tijelo, odnosno na udio svakog suvlasnika posebno, ako je vlasništvo upisano na više osoba kao suvlasništvo (to samo u pogledu novcane mase).
Služnost je pravo po kojem ovlaštenik može tudu stvar upotrebljavati ili uživati. Kod služnosti je karakteristicno da ogranicavaju vlasnika u njegovom pravu raspolaganja s njegovom stvari.
Služnosti su stvarna prava, a dijele se na:
=> zemljišne služnosti i
=> osobne služnosti.
Zemljišne služnosti sastoje se u pravu korištenja tudeg zemljišta na odredeni nacin, da bi se vlastito zemljište moglo korisnije upotrebljavati tj. zemljišne služnosti služe intesesima izvjesne nekretnine, a osoba je samo nosilac tog prava.
49
Osobne služnosti jesu:
=> pravo porabe.
=> pravo uživanja,
=> pravo stana.
Osobne služnosti služe interesima pojedinih ovlaštenika, te su neotudive i nenasljedive tj. ne mogu se prijenjeti na drugu osobu, a prestaju smrcu ovlaštenika.
Pravo porabe je pravo najma i pravo zakupa. Najam je davanje nekretnine drugome na upotrebu i korištenje na odredeno vrijeme i uz utvrdenu cijenu, a da vlasnik dobiva korist od najamljene nekretnine bez ulaganja rada. Medutim, ako se za dobivanje koristi od upotrebe tude nekretnine treba uložiti rad, tada je to zakup.
10. 3. Stanje elektronicke obrade podataka u zemljišnoj knjizi
Zakonom o zemljišnim knjigama odredeno je da zemljišna knjiga vodena elektronickom obradom podataka zajedno sa katastrom vodenim elektronickom obradom podataka cine bazu zemljišnih podataka Republike Hrvatske.
Takoder, Zakon o državanoj izmjeri i katastru zemljišta sadrži odredbu kojom se propisuje da se katastar objedinjuje sa zemljišnom knjigom vodenom kod zemljišnoknjižnog suda elektronickom obradom podataka u bazi zemljišnih podataka.
Za razliku od katastra zemljišta, stanje elektronicke obrade podataka u zemljišnim knjigama posve je drugacije.
Izostala su ulaganja u izradu programai nabavu opreme, pa pojedinacna nastojanja, koliko god bila vrijedna pozornosti, ostala su bez vidljivih rezultata.
Zakonom o zemljišnim knjigama odredeno je da se zemljišne knjige vode rucno (rucno vodena zemljišna knjiga) ili elektronickom obradom podataka (zemljišna knjiga vodena elektronickom obradom podataka: EOP - zemljišna knjiga).
Ministarstvo nadležno za poslove pravosuda iniciralo je i odredene aktivnosti na preoblikovanju rucno vodene zemljišne knjige u EOP - zemljišnu knjigu (ali i sredivanju, ispravljanju zemljišne knjige).
Utvrdeno je da preoblikovanje zemljišne knjige iz rucno vodene u kompjutoriziranu zemljišnu knjigu nije moguce bez posebno osnovanih i strucno osposobljenih specijaliziranih timova. Osim toga izraden je model projekta (pilot - projekt). Model -projekt ne obuhvaca sve katastarske opcine vec samo pojedine, pa ga je i moguce izraditii za pojedine katastarske opcine razlicitih zemljišnoknjižnih sudova.
Kako je naš sustav zemljišnih knjiga po uzoru na austrijski, Ministarstvo nadležno za poslove pravosuda pribavilo je od Ministarstva pravosuda Republike Austrije pravilnik (ADV - Handbuch Justiz Grundbuch) i druge akte o preoblikovanju, s potrebnim informatickim i tehnickim uputama za provedbu tog postupka.
50
10.3.1. Uspostava baze zemljišnih podataka
Osnovu za uspostavu baze zemljišnih podataka (BZP-a) cine EOP - zemljišna knjiga i njezina povezanost s elektronicki vodenim katastrom.
EOP - zemljišna knjiga je evidencija vodena elektronickom obradom podataka o pravom stanju nekretnina, a sastoji se:
=> od katastarskih podataka o obliku, površini i izgradenosti zemljišta,
=> od podataka zemljišnoknjižnog suda o pravnom stanju zemljišta.
Podaci zemljišnoknjižnog suda o pravnom stanju zemljišta pohranjeni su u BZP-u (bazi zemljišnih podataka). Glavna knjiga, kao dio EOP - zemljišne knjige, vodi se iskljucivo pohranjivanjem u BZP koji ima znacenje provedbe upisa.
Podaci o obliku, površini i izgradenosti nisu posebni zemljišnoknjižni upisi, vec katastarski podaci o tome pohranjeni u BZP-u koji cine dio glavne knjige.
Tijela nadležna za katastar daju ispise i omogucuju uvid u sve podatke o zemljištu pohranjene u BZP-u, bez obzira u kojoj se katastarskoj opcini nalazi zemljište.
10.3.2. Prooblikovanje zemljišne knjige u EOP - zemljišnu knjigu
Ministar nadležan za poslove pravosuda zajedno s celnikom tijela državne uprave mjerodavnog za katastar odredit ce za odredenu katastarsku opcinu preoblikovanje rucno vodene zemljišne knjige u EOP - zemljišnu knjigu.
Kad se u bazu zemljišnih podataka pohrane upisi svih uložaka jedne katastarske opcine, zemljišnoknjižni sud odrediti ce dan kojim ce se za tu katastarsku opcinu EOP - zemljišna knjiga zamjeniti dosadašnju.(Majetic, 2000.)
51
11. Zakljucak
Kako se sve više uvodi kompjutorska obrada podataka, potrebno je osposobljavanje što više geodetskih i drugih strucnjaka kako bi se u potpunosti provele odgovarajuce pretvorbe.
Bez obzira na moderizaciju treba poznavati rucno vodenje katastra, jer treba vremena dok se usavrši kompjutorska obrada podataka na podrucju svih županija.
Zatim treba spojiti elektronicku obradu podataka svih županija da bi smo dobili vecu tocnost podataka. Isto tako pridonijeli bi ekonomicnijim postupcima.
U Uredu za katastarsko - geodetske poslove u Križevcima gdje sam obavila studensku praksu nije uspostavljena elektronicka obrada podataka.
Podrucje križevackog katastra sastoji se od 50 katastarskih opcina koje su prikazane na katastarskim planovima u mjerilu 1: 1000, 1: 2000, te kod graficke izmjere u mjerilu 1: 2880.
Kako potrebe gradana i drugih subjekata, nalaže moderizaciju tj. izgradnju jedinstvenog i efikasnog sustava sukladno (postojecim) zakonskim propisima potrebna je uspostava baze zemljišnih podataka.
Potrebna je obrazovanje i osposobljavanje kadrova te kupnja nove opreme, izrada projekata i programa, što je neophodno za provedbu promjena.
52
Literatura:
Božicnik, M., (1995): Medni katastar, Geodetski list 1.
Macarol, S., (1985): Prakticna geodezija. Školska knjiga, Zagreb.
Majetic, J., (2000): Baza zemljišnih podataka (BZP), 4848-4841.
Majetic, J., (1998): Katastar zemljišta u provedbi Zakona o zemljišnim knjigama i evidentiranju stvarnih prava, 4622-4623.
Majetic, J., (2000): Pravilnik o katastru zemljišta, 4829.
Majetic, J., (1992): Zbirka geodetsko katastarskih propisa.
Medic, V., Fanton, I., Roic, M. (1996): Katastar, interna skripta, Geodetski fakultet, Zagreb.
Narodne novine, (2000): Pravilnik o katastru zemljišta, 28.
Narodne novine, (1999): Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, 128.
Rožic, N., (1996): Geoinformatika, interna skripta, Geodetski fakultet, Zagreb.
53
Životopis:
Rodena sam 11. lipnja 1977. godine u Zagrebu.
Živim u Križevcima u sedmeroclanoj obitelji sa majkom Biserkom, dipl. pravnikom, ocem Zvonimirom, inženjerom elektrotehnike, bracom: Krešimirom, dipl.ing. gradevine, Tomislavom, strojarskim tehnicarem, Krunoslavom, studentom KBF-a, te Domagojem koji pohada srednju školu.
Osnovnu školu "Bratstvo - jedinstvo" u Križevcima upisala sam 1983/84. Nakon završene osnovne škole 1992/93. upisala sam srednju ekonomsku školu, smjer ekonomskog tehnicara.
1995/96. upisala sam Geodetski Fakultet Sveucilišta u Zagrebu (višu strucnu spremu).
