SVEUCILIŠTE U ZAGREBU GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB FACULTY OF GEODESY

Zavod za inženjersku geodeziju - Institute of Engineering Geodesy

Kaciceva 26, HR-10000 Zagreb, CROATIA WEB: www.geof.hr; Tel.: (+385 1) 456 12 22; Fax.: (+385 1) 48 28 081

DIPLOMSKI RAD

Poluautomatska vektorizacija katastarskih planova

K. o. Ðurici

Izradio: Siniša Cetina

VI-1169 Vladimira Varicaka 2

Zagreb

Mentor: prof. dr. sc. Miodrag Roic

Zagreb, sijecanj 2001

2

Zahvala:

Ovom prilikom, želim se zahvaliti najviše svojim roditeljima, koji su vlastitim odricanjem omogucili moje školovanje. Želim se zahvaliti i svim kolegama bez kojih bi studiranje bilo mnogo teže, te profesorima bez kojih bi studiranje bilo nemoguce.

Posebna zahvala mentoru, prof. dr. sc. Miodragu Roicu za sugestije dane pri izradi diplomskog rada.

3

Sažetak:

Zadatak ovog diplomskog rada je poluautomatska vektorizacija katastarskih planova K.o. Ðurici. U prvom dijelu obraden je opcenito katastar, tj. njegove vrste, oblici na podrucju Hrvatske, poslovi i nadležnosti, teritorijalne jedinice i oblik katastarskog operata. Poluautomatska vektorizacija obavljena je uz pomoc programske podrške AutoCAD Map- a i Autodesk CAD Overlay-a. Dobivenih 14 datoteka s planovima K.o. Ðurici, prije poluautomatske vektorizacije, bilo je potrebno obraditi. Njihova obrada sastojala se od konvertiranja rastera u crno-bijeli, geokodiranja i obrezivanja viškova. Sama poluautomatska vektorizacija obavljena je u sklopu programa Autodesk CAD Overlay. Po završenoj vektorizaciji svih katastarskih planova K.o. Ðurici, sastavljen je vektorski oblik K.o. Ðurici, tj. svi vektorizirani planovi su povezani u jednu cjelinu. Oblici korištenja podataka dobivenih vektorizacijom zasebno su opisani, a tematski prikaz predstavlja zasebne slojeve od kojih je sastavljen vektorski oblik K.o. Ðurici.

Abstract:

The goal of this diploma essay is the semiautomatic vectorization of the cadastre plans of the cadastre municipality of Ðurici. The first half of the essay deals with cadastre in general: its types, its forms on the territory of the Repubic of Croatia, tasks and authorities, territorial units and the form of cadastre elaborate. Semiautomatic vectorization has been performed using the programme support of and Auto CAD Map and Autodesk CAD Overlay. The resulting 14 files concerning plans of the cadastre municipality of Ðurici before the semiautomatic vectorization then had to be processed. Their processing included converting the screens into black-and-white, geocoding and removing excess material. The semiautomatic vectorization itself was conducted as a part of the programme Autodesk CAD Overlay. On finishing the vectorization of all cadastre plans of the cadastre municipality of Ðurici, a vectorial form of the cadastre municipality of Ðurici was made, that is all of the vectorized plans have been joined together. The modes of using the data obtained through vectorization have been described separately, while the thematic description represents separate layers that make up the vectorial form of the cadastre municipality of Ðurici.

4

S A D R Ž A J

1. UVOD. ............................................................................................................................................................ 5

2. KATASTAR .................................................................................................................................................. 6 2.1. VRSTE KATASTRA ZEMLJIŠTA PREMA STRUKTURI I SVRSI ................................................................... 7

2.1.1. Vrste katastra zemljišta prema strukturi ........................................................................................ 7 2.1.2. Vrste katastra zemljišta prema svrsi............................................................................................... 9

2.2. KATASTAR ZEMLJIŠTA NA PODRUCJU HRVATSKE..............................................................................10 2.2.1. Podrucje austrijskog katastra.......................................................................................................11 2.2.2. Podrucje Madarskog katastra.......................................................................................................15 2.2.3. Podrucje jugoslavenskog katastra................................................................................................15

2.3. POSLOVI I NADLEŽNOSTI U VEZI S KATASTROM ZEMLJIŠTA...............................................................19 2.4. KATASTARSKE TERITORIJALNE JEDINICE ...........................................................................................19 2.5. IZRADA KATASTARSKOG OPERATA.....................................................................................................20

3. PROGRAMSKA PODRŠKA....................................................................................................................23 3.1. AUTOCAD MAP RELEASE 3 ..............................................................................................................23 3.2. AUTODESK CAD OVERLAY RELEASE 14...........................................................................................26

4. POSTUPAK IZRADE................................................................................................................................28 4.1. SKANIRANJE.........................................................................................................................................28 4.2. KONVERTIRANJE RASTERA..................................................................................................................29 4.3. GEOKODIRANJE ...................................................................................................................................30 4.4. KATASTARSKI PLANOVI K.O. ÐURICI .................................................................................................31

5. POLUAUTOMATSKA VEKTORIZACIJA .........................................................................................33 5.1. POLUAUTOMATSKA VEKTORIZACIJA KATASTARSKIH PLANOVA K.O. ÐURICI..................................33

6. KORIŠTENJE PODATAKA....................................................................................................................36 6.1. TEMATSKI PRIKAZI ..............................................................................................................................37

7. ZAKLJUCAK .............................................................................................................................................46

Popis slika

Literatura

Životopis

5

1. Uvod.

Katastar zemljišta je evidencija o zemljištu, i to obliku, površini, nacinu obrade (kulturi), kakvoci (bonitetu) i posjedniku svake parcele. ( Smrekar 1988)

Razvoj racunalne tehnologije uvelike je doprinjeo razvoju i modernizaciji katastra zemljišta. Razvojem odgovarajucih softvera rješavanje kompleksnih problema i zadataka unutar katastra pojednostavljeno je i ubrzano. Tako se uz pomoc grafickih programa, kao što su Microstation Descartes ili Autodesk CAD Overlay, mogu izraditi poluautomatskom vektorizacijom digitalne baze vektoriziranih katastarskih planova koje uvelike olakšavaju upravljanje i korištenje podataka. Upotreba raznih drugih softvera olakšava i ubrzava dostupnost opisnim podacima katastra zemljišta.

Velike probleme u Hrvatskom katastru zemljišta zadaje cinjenica da su još uvijek velike površine RH pokrivene samo sa planovima mjerila 1:2880 ili 1:1440. Ovi planovi datiraju još iz doba Austro-ugarske monarhije, tj. cak i iz pretprošlog stoljeca. Rezultat korištenja ovakvih planova jest nejedinstvenost u koordinatnim sustavima na teritoriju RH.

Ovaj diplomski rad bavi se upravo obradom katastarskih planova, tj. njihovom transformacijom i poluautomatskom vektorizacijom uz pomoc softvera Auto CAD Map Release 3, koji se koristi kao podrška za Autodesk CAD Overlay 14, koji služi za upravljanje rasterima i poluautomatsku vektorizaciju.

Zadatak diplomskog rada je poluautomatska vektorizacija katastarskih planova K. o. Ðurici. Katastarska opcina Ðurici sastoji se od 14 detaljnih listova (od 12 do 25). Od toga je 11 planova mjerila 1:2880, a 3 plana krupnijeg mjerila 1:1440. Unutar ovog diplomskog rada najprije je bilo potrebno uklopiti skanirane planove (rastere) na odgovarajucu mrežu, što ustvari znaci da je izvršeno geokodiranje. Potom su, uz pomoc Auto CAD-a 14 tj. Autodesk CAD Overlay-a 14, poluautomatski vektorizirani planovi. Vektokiziranje je izvršeno na svim katastarskim cesticama, objektima, trigonometrijskim i poligonskim tockama, te su na kraju svi vektorizirani planovi povezani u jednu cjelinu. Detaljniji proces rada i programska podrška biti ce opisan u daljnjem tekstu i slikovnom prikazu.

6

2. Katastar

Ime katastar najvjerojatnije dolazi od latinske rijeci capitastrum (registar ili naziv za knjigu poreza i drugih davanja u Rimskom Carstvu). Postoji još i mišljenje da naziv potjece od grcke rijeci katastichon (popis poreznih obveznika).

Katastar zemljišta sadržava niz tehnicki i knjižnih dokumenata u kojima je iskazan odredeni broj informacija o svakoj zemljišnoj cestici i o nepokretnim objektima na njoj. Katastar zemljišta je evidencija o zemljištu i to o njegovom obliku, površini, nacinu obrade (kulturi), kakvoci (bonitetu) i posjedniku.

Danas se rijec katastar upotrebljava u mnogo širem znacenju. Katastar, naime, u tom širem znacenju oznacava svaku sustavnu operaciju koja je usmjerena na osnivanje po službenoj dužnosti nekog popisa nekretnina na odredenom podrucju. U prakticnom životu, cest je slucaj da se uspostavlja pregled o nekoj vrsti nekretnina s odredenim brojem podataka o njoj i da se takav pregled naziva katastar. Tako, pored katastra zemljišta, postoji katastar zgrada, šuma, putova, željeznickih objekata, telefonskih, plinskih i drugih nadzemnih i podzemnih vodova, stanova, itd. Ipak, svaki od ovih oblika katastra temelji se na osnovnim podacima o lokaciji nekretnine, utvrdenoj izmjerom i njezinoj oznaci u dokumentima katastra zemljišta.

Katastar zemljišta služi za tehnicke, ekonomske i statisticke svrhe, za izradu zemljišnih knjiga i kao podloga za oporezivanje prihoda od zemljišta. Za tehnicke svrhe katastar zemljišta daje katastarske planove i ostale numericke podatke, koji služe kao osnova za lociranje, projektiranje i izvodenje buducih objekata. Katastarski planovi gradova i naselja narocito služe za izradu i provodenje regulacionih osnova za uredenje gradova i naselja (urbanisticki plan). Pored toga, katastarski planovi gradova i naselja služe za evidenciju svih podzemnih vodova i instalacija. Suvremena zemljišna knjiga ne može se osnovati niti može postojati bez katastra zemljišta. Ona preuzima od katastra podatke o zemljištu (površini i vrsti obrade), a koristi i kopije katastarskih planova. Ove dvije ustanove, katastar zemljišta i zemljišna knjiga, dopunjavaju jedna drugu i jedna bez druge ne mogu u potpunosti postici svoju svrhu.

Potreba za formiranjem katastra zemljišta, tj. njegovog najjednostavnijeg oblika, javila se vec u starih grka, pa tako Herodot spominje da je kralj Darije naredio da se utvrdi prostorna velicina posjeda i dohodak zemljišta u Maloj Aziji radi ubiranja poreza. Takoder se slicna potreba javila u plavnoj dolini rijeke Nil, za vrijeme starih Egipcana. Radi velike vrijednosti posjeda uz Nil, a zbog plavljenja i nanošenja mulja na te posjede, bilo je potrebno graficki i fizicki definirati njihove granice (mede), kako bi se nakon poplave mogli ponovno utvrditi posjedi i što je važnije davanja na ta zemljišta.

Na podrucju današnje Engleske pocelo se vec 1086. godine uspostavljanjem pregleda o zemljištu u posebnim knjigama, gdje je bilo upisano ime vlasnika, površina, nacin korištenja, popis držalaca vezanih za posjed (kmetova), broj i vrsta stoke koja se uzgajala na posjedu.

Grad Milano, povodom uredenja prava na zemljištu 1714. godine, uspostavlja katastar zemljišta, koji se bazira na rezultatima izmjere (planovi 1:2000) i procjene vrijednosti prihoda. Po nalogu Grimanija, mletackog namjesnika, poduzeta je 1756. godine izmjera veceg podrucja sjeverne Dalmacije i izradeni su planovi na kojima su prikazane cestice

7

zemljišta. Ove mape, nazvane Grimanijeve mape, sacuvane su u 56 sela i cuvaju se u Državnom arhivu u Zadru.

Mnogo širih razmjera, bio je pokušaj austrijskog cara Josipa II, da radi pravilnog oporezivanja zemljišta uspostavi katastar zemljišta na cijelom podrucju Carevine. Izmjera je izvršena u vremenu od 1785. do 1790. godine. Ovaj tzv. Jozefinski katastar nema nikakve prakticne vrijednosti jer je vrlo nestrucno izveden pa i nije bio u upotrebi. Slicni poduhvati poduzimani su u toku 18. stoljeca u Francuskoj, Pruskoj, Bavarskoj i drugim evropskim zemljama ali nisu dali željene rezultate.

Znacajnu prekretnicu napravio je Napoleon 1807. godine, kada je naredio da se pristupi izmjeri i procjeni zemljišta (svake cestice), sa zadatkom da se izradi parcelarni katastar zemljišta, koji ce imati tocne i pogodne planove, cija je svrha osiguranje granice vlasništva. Medutim, katastarskoj izmjeri prišlo se tek 1817. godine, a na našem podrucju 1818. godine.

2.1. Vrste katastra zemljišta prema strukturi i svrsi

U svijetu postoje razliciti oblici katastara koje možemo razvrstati na više nacina. Tako ga možemo razvrstati prema strukturi informacija i nacinu na koji se one prikazuju u dokumentaciji ili prema svrsi za koju katastar služi u pojedinim zemljama.

2.1.1. Vrste katastra zemljišta prema strukturi

S obzirom na strukturu informacija i nacin na koji se one prikazuju u dokumentaciji, postoji više vrsta katastra zemljišta, medu kojima su najkarakteristicniji:

• klasicni evropski parcelarni,

• Torrensov katastar zemljišta,

• Register Deeds.

Klasicni evropski parcelarni katastar zemljišta uspostavljen je na temelju unaprijed obavljene detaljne izmjere i klasiranja svake cestice zemljišta na jednom odredenom podrucju. Model ovog oblika jest Napoleonov katastar, kojeg su prihvatile i uspostavile skoro sve evropske, a i mnoge vanevropske zemlje tokom 19. i 20. stoljeca. Prema širini informacija i prema etapnom razvoju u pojedinim zemljama, katastri su medusobno vrlo slicni u svim zemljama. Osnovno je obilježje tog katastra da u svojoj dokumentaciji raspolaže s planovima za jednu teritorijalnu jedinicu, na kojima je prikazan oblik i položaj svake cestice zemljišta, i s nizom pregleda u kojima je iskazana površina, katastarska kultura, bonitet tla (klasa), i vlasnik , odnosno posjednik. Svaka cestica zemljišta oznacena je sa svojim brojem, pa je na taj nacin omogucena njezina identifikacija i individualizacija na terenu.

Thorrensov sustav katastra zemljišta uveden je najprije u Australiji i Novom Zelandu, a kasnije su ga prihvatile i mnoge azijske i africke zemlje. Ovaj oblik katastra nosi ime po Robertu Thorrensu, koji je 1858. godine u Australiji uveo novo zakonodavstvo o registraciji zemljišta. Ovaj sustav katastra zemljišta temelji se na nacelu da se registracijom zemljišta mora utvrditi tocan opis, postojece stanje vlasništva i drugih stvarnih prava na

8

svakom komadu zemljišta. Tocan opis lokacije zemljišta proizlazi iz nacrta, izradenog na osnovi izmjere jedne ili grupe cestica zemljišta, koje cine necije vlasništvo. Prava na zemljištu upisuju se u registar samo ako postoji pravovaljan naslov njihovog stjecanja. Zemljišni registar povezan je s registrom nacrta zemljišta, u kojem su uvedeni svi pojedinacni nacrti posjeda pojedinog vlasništva. Ovaj sustav katastra zemljišta usvojio je nacelo konstitutivnosti ucinka upisa, što znaci da se nego stvarno pravo na zemljištu stjece službenim upisom, odnosno njegovom registracijom, a ne uspostavljanjem isprave (ugovora, oporuke i slicno). Nacela Thorrensovog katastra prihvatile su i neke evropske zemlje kod uspostave zemljišne knjige, medu kojima su Austrija, Njemacka, Švedska, Švicarska, a djelomicno i druge, pa tako i Hrvatska koje je u vrijeme izvedbe prvog katastra zemljišta i zemljišne knjige bila u sustavu Austro-Ugarske monarhije.

Register Deeds (registar prihoda) je pregled o zemljištu i o njegovom vlasništvu, te o nekim drugim cinjenicama vezanim za zemljište. Ovaj oblik katastra zemljišta prihvacen je u mnogim državama SAD-a i Kanadi. On pociva na nacelu upisa isprave, na temelju koje je došlo do stjecanja ili do promjene u nekom stvarnom pravu na zemljištu. Register Deeds se sastoji od grafickog i pisanog dijela dokumentacije. Graficki dio cine karte na kojima su predstavljene sve zemljišne jedinice prema posebnom sustavu. Cijela je država podijeljena, u okviru niza pravokutnih koordinatnih sustava, na zemljišne jedinice kvadratnog oblika Township sa stranicama od šest americkih milja (1am= 1609,344 m). Položaj pojedinog Townshipa odreden je retkom sjeverno (N) ili južno (S) od bazne linije i stupcem istocno (E) ili zapadno (W) od glavnog meridijana. Township je podijeljen na u manje zemljišne jedinice, sekcije ili cetvorne milje, a one su unutar njega oznacene arapskim brojevima (slika 1.)

6 5 4 3 2 1

7 8 9 10 11 12

18 17 16 15 14 13

19 20 21 22 23 24

30 29 28 27 26 25

31 32 33 34 35 36

Slika 1. Podjela townshipa na sekcije

Jedna sekcija ima površinu cetvorne milje ili 640 acre (1 acre = 4046.86 m 2). Sekcija se dalje dijeli na cetvrtine, osmine ili šesnaestine, a u gušcim naseljima i gradovima i na još manje dijelove. Cetvrtina cetvorne milje predstavlja, u pravilu, osnovnu vlasnicku jedinicu i naziva se farma. Površina farme iznosi 160 acre. Za osminu i šesnaestinu sekcije obicno se kaže da je to polovica, odnosno cetvrtina farme.

Svaka zemljišna jedinica oznacena je na terenu stabilnim granicnim oznakama u lomnim tockama njezinih granica. Pisani dio dokumentacije cini jedna jedinstvena knjiga, koja se zove Numerical Index of Lands (numericki indeks zemljišta), u koju se unose podaci o lokaciji i površini nekretnine, o vrsti pravnog posla i teretima. Osnova upisa jest isprava o

9

pravnom poslu (ugovor, oporuka, založbena isprava i sl.), a upisom je u potpunosti obavljena zemljišna registracija.

Register Deeds bitno se razlikuje od evropskog sustava katastra zemljišta u tome, što ne sadrži toliko podataka o zemljištu i što ima sasvim drukcije oblikovanu strukturu zemljišnih jedinica u prirodi. On se u temeljnoj koncepciji razlikuje i od Thorrensovog katastra zemljišta po tome što se radi o registraciji na temelju isprave, a ne na osnovi naslova stjecanja, ogranicenja ili prijenosa nekog od prava.

2.1.2. Vrste katastra zemljišta prema svrsi

Prema svrsi kojoj katastar služi u pojedinim zemljama razlikuje se:

• porezni (fiskalni) katastar

• pravni katastar

• tehnicki katastar

• polivalentni katastar

Porezni katastar je vrsta katastra, koji je osnovan u prvom redu radi pravilnog razreza neposrednih poreza i drugih obaveza, koje su dužni snositi vlasnici, posjednici ili uživaoci zemljišta. U njemu se iskazuje nekoliko podataka, važnih za što pravilniji razrez državnih i lokalnih dažbina od zemljišta. Takav katastar stavlja posebno težište, pored tocne površine, i na utvrdivanje stupnja plodnosti tla i vrijednosti jednogodišnjeg prosjecnog prihoda svake cestice zemljišta.

Pravni katastar zemljišta je onaj oblik katastra kojem je osnovna zadaca pružiti zakonski dokaz o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nad nekretninama. On ima zakonsku snagu dokaza o pravim cinjenicama, koje se odnose na pojedinu nekretninu. U toj vrsti katastra nema gospodarskih elemenata o zemljištu, jer je težište da se prikaže samo njegov pravni status.

Tehnicki katastar zemljišta jest onaj koji raspolaže širim rasponom tehnickih podataka o terenu, o nepokretnim objektima na njemu, na osnovi ceka se mogu obavljati i sigurna tehnicka projektiranja. Planovi ove vrste katastra zemljišta prikazuju, osim lokacije cestica zemljišta i objekata, još i reljef terena sa kotama pojedinih tocaka na terenu.

Polivalentni katastar zemljišta oblik je katastra u kojem se iskazuje više podataka o zemljištu i objektima na njemu, te se on može iskoristiti u više svrha. U novije doba, usporedno s rastom potreba društva i razvojem tehnickih mogucnosti, proširuje se potreba za brojem i vrstama podataka o zemljištu i objektima na njegovoj površini i ispod nje, koji se prikupljaju i iskazuju u dokumentaciji katastra zemljišta, cime znacenje katastra postaje polivalentno. Polivalentni katastar zemljišta u nekim zemljama, evidentira nekoliko desetaka pa i stotina podataka, o nekretninama gospodarskog, tehnickog, pravnog, fiskalnog i drugog znacenja.

10

2.2. Katastar zemljišta na podrucju Hrvatske

Pojedini dijelovi Hrvatske bili su, u prošlosti, u sastavu razlicitih država i zbog toga se proces uspostavljanja katastra zemljišta odvijao u razlicitim vremenskim razdobljima i pod razlicitim uvjetima. Prvi katastar zemljišta je uspostavljen tokom 19. stoljeca, kada su Hrvatska i neke susjedne joj zemlje bile u sastavu Austro-Ugarske monarhije, koja je u više navrata pristupila izradbi katastra zemljišta.

Osnivanje prvog katastra zemljišta pocelo je nakon proglašenja Carskog patenta od 23. prosinca 1817. godine, kojim je bilo odredeno da se odmah pristupi katastarskoj izmjeri i kasiranja zemljišta te izradi katastarskog operata u svim zemljama Carevine. Posao oko ovog katastra zemljišta bio je dovršen od 1818 do 1884. godine.

Kako se na podrucju Hrvatske katastar zemljišta uspostavljao u razlicitim dijelovima i u razlicitim vremenskim periodima, tako su i metode kojima je on izradivan bile takoder razlicite. Zato se na podrucju Hrvatske mogu naci tri vrste izmjere, a to su:

• graficka metoda mjerenja (geodetski stol)

• numericke metode mjerenja (ortogonalno i polarno)

• fotogrametrijska metoda

Katastarska izmjera na podrucju Hrvatske obavljena je u raznim vremenskim razdobljima, u razlicitim projekcijskim sustavima, te se cijeli teritorij Hrvatske može podijeliti, s obzirom na postojece planove, na:

• podrucje austrijskog katastra

• podrucje madarskog katastra

• podrucje jugoslavenskog katastra

11

2.2.1. Podrucje austrijskog katastra

1806. godine utemeljena je komisija sa zadatkom da prouci mogucnosti izvršenja detaljne izmjere i osnivanja katastra zemljišta. Nakon proucavanja metoda rada u drugim evropskim zemljama, posebno u Francuskoj i Bavarskoj, predložila je da se izmjera osloni na trigonometrijsku mrežu kao temelj izmjere, što je i prihvaceno Carskim patentom 1817. godine. Slika 2. prikazuje Austro-ugarske referentne sustava na podrucju Hrvatske.

Slika 2. Austro-ugarski referentni sustavi na podrucju Hrvatske

Ova izmjera pocela je na našem podrucju 1818. godine, a završena je 1839. godine. Temelj ove izmjere je cinila trigonometrijska mreža 1., 2., 3., 4. reda. Mreža je oslonjena na cetiri mjerne baze, koje su se nalazile izvan našeg podrucja. Cjelokupno podrucje tadašnje Austrije bilo je podijeljeno na sedam koordinatnih sustava, a naša su se podrucja preslikavala u dva koordinatna sustava:

1. Sustav sa ishodištem u tornju crkve Sveti Stjepan u Becu (za podrucje Dalmacije).

2. Sustav sa ishodištem u triangulacijskoj tocki Krim kod Ljubljane (za podrucje Istre)

Geografske koordinate ishodišta ovih dvaju sustava odredene su od Ferra. Slika 3. prikazuje podrucja preslikana u ova dva koordinatna sustava.

12

Slika 3. Referentni sustavi austrijskog katastra

Os x svih koordinatnih sustava je meridijan kroz ishodište s pozitivnim smjerom prema jugu. Os y je pravac okomit na sliku meridijana s pozitivnim smjerom prema zapadu.

U svim sustavima podrucje preslikavanja, podijeljeno je paralelama s osi x u kolone, a paralelno s osi y u zone kao što prikazuje slika 4.

Slika 4. Podjela na zone i kolone (hvatni sustav)

13

Širina i visina zona i kolona je 4000 hvati (1hv = 1.896 484 m), što je ujedno i dimenzija temeljnog triangulacijskog lista ili kvadratne milje. Svaki se temeljni triangulacijski list dijeli na 20 sekcija (listova mjerila 1 : 2880), velicine 1000 x 800 hvati, s površinom svakog lista od 500 katastarskih jutara (slika 5.).

Slika 5. Triangulacijski list (hvatni sustav)

Jedinica za dužinu u ovoj izmjeri je 1 hvat. Prvotno mjerilo plana je 1?= 40°, tj. jedan palac na planu jednak je 40 hvati u naravi. Buduci da se hvat dijeli na 6 stopa, a stopa na 12 palaca (1 hvat = 72 palca), mjerilo planova je 1: 40 x 72 =1: 2880. Jedinica za površine ovdje je cetvorni hvat (1 chv = 3.5906652 m2). Veca jedinica za površinu je jutro ili ral, koje ima 1600 chv (1 jutro = 5754.542 m2).Godine, 1873. odluceno je da se na projekcijskim podrucjima Austrije uvede metarski sustav, te je izvršena nova podjela na zone i kolone kao što prikazuje slika 6.

14

Slika 6. Podjela na zone i kolone (metarski sustav)

Ovako dobiveni temeljni listovi imali su dimenzije 8 km po osi y i 10 km po osi x. Svaki temeljni triangulacijski list podijeljen je na 40 dijelova, dimenzija 1600 x 1250 m (slika 7.).

Slika 7. Podjela temeljnog triangulacijskog lista (metarski sustav)

15

2.2.2. Podrucje Madarskog katastra

U projekcijskim sustavima Madarskog katastra izradeni su planovi za dio današnjeg teritorija Hrvatske, koji je prije 1918. godine pripadao madarskom dijelu Austro-ugarske monarhije. U te teritorije spadaju svi dijelovi, osim Dalmacije i Istre kao što pokazuje slika 8.

Slika 8. Referentni sustavi madarskog katastra

Preslikavanje je izvršeno u dva koordinatna sustava.

1. Kloštar-Ivanicki sustav s ishodištem u franjevackoj crkvi u Kloštar-Ivanicu.

2. Budimpeštanski sustav s ishodištem u triangulacijskoj tocki Gelerthegu u Budimpešti.

Madarska izmjera izvedena je na isti nacin kao i austrijska, pa je i podjela na triangulacijske i detaljne listove identicna austrijskim sustavima prije prelaska na metarski sustav (slika 4. i 5.). Katastarska izmjera za ovo podrucje obavljena je izmedu 1847. i 1877.godine. Kako Ugarska nije prihvatila konvenciju, niti je pretvorila stare mjere u dekadske, dijelovi Hrvatske još i danas u vecem dijelu katastarske i zemljišnoknjižne dokumentacije koriste mjere površine u hvatima i jutrima.

2.2.3. Podrucje jugoslavenskog katastra

Bivša Jugoslavenska država, nastala poslije prvog svjetskog rata, nije imala instituciju katastra zemljišta za svoje cijelo podrucje vec samo za ona koja su prije bila u sastavu Austro-ugarske monarhije. Stoga su pristupilo katastarskoj izmjeri, koja je dovršena do 1923. godine, ali bez definirane projekcije. Tehnicka vrijednost ove izmjere nije bila veca od ranije graficke izmjere. Za cijelo podrucje bivše Jugoslavije uvedena je 1929. godine jedinstvena projekcija, tzv. Gauss-Krugerova komforna cilindricna projekcija

16

meridijanskih zona. Podrucje hrvatske preslikalo se u dva koordinatna sustava, koji se oznacavaju kao peti (15. meridijan) i šesti (18. meridijan) od pocetnog kroz Greenwichki meridijan (slika 9.). U svakom koordinatnom sustavu os X cini dodirni projekcija dodirnog meridijana, a os Y projekcija ekvatora. Da na podrucju preslikavanja ne bude negativnih koordinata y, dodaje se osi X vrijednost 500 000 m.

Slika 9. Referentni sustavi jugoslavenskog katastra na podrucju Hrvatske

Razdiobom na zone i kolone dobiveni temeljni triangulacijski listovi su dimenzija 22,5 x 15 km, a dijele se na detaljne listove u ovisnosti o mjerilu u kojem je detaljna izmjera na nekom dijelu kartirana.

Podjela trigonometrijskih sekcija na karte i planove:

• za listove osnovne državne karte 1: 5000, temeljni trigonometrijski list cijeli se na 50 listova dimenzija 2250 x 3000 m (slika 10.)

Slika 10. Opce oznake sekcije i broja lista 1:5000 6K25-17

17

• za listove izmjere kartirane u mjerilu 1:2500, temeljni triangulacijski list dijeli se na 100 listova dimenzija 2250 x 1500 m (slika 11.)

Slika 11. Opca oznaka sekcije i broja lista 1.2500 6K25-47

• za listove izmjere kartirane u mjerilu 1:2000 trigonometrijska sekcija dijeli se na 225 detaljnih listova dimenzija 1500 x 1000 m (slika 12.)

Slika 12. Oznaka sekcije i broja lista 1:2000 6K25-115

18

• za listove mjerila 1:1000 svaki se detaljni list mjerila 1:5000 dijeli na 18 detaljnih listova dimenzija 750 x 500 m (slika 13.)

Slika 13. Opca oznaka lista 1:5000 i broja lista 1:1000 6K25-17-8

• za mjerilo 1:500 svaki se list mjerila 1:1000 dijeli na cetiri dijela, dimenzija 375 x 250m (slika 14.)

Slika 14. Opca oznaka lista 1:1000 i broj lista 1:500 6K25-17-8d

19

2.3. Poslovi i nadležnosti u vezi s katastrom zemljišta

Kako bi katastar zemljišta mogao udovoljiti svojoj svrsi, mora se neprekidno održavati u suglasnosti sa stvarnim stanjem na terenu, a po potrebi se i obnavlja.

Poslovi u nadležnosti katastra zemljišta su:

• izrada katastra zemljišta

• održavanje izmjere i katastra zemljišta

• obnova izmjere i katastra zemljišta

• geodetski radovi za posebne svrhe

Poslovi vezani za izvršenje izmjere i izrade katastra zemljišta, obnove izmjere i katastra zemljišta, održavanje mreže stalnih geodetskih tocaka i održavanja osnovne državne karte u nadležnosti su Države, a poslovi oko održavanja izmjere i katastra zemljišta u nadležnosti su opcine.

Poslovi izmjere i katastra zemljišta u nadležnosti Državne geodetske uprave, mogu se podijeliti na strucne i upravne. U strucne spadaju geodetski poslovi i poslovi klasiranja i bonitiranja zemljišta, a upravni su oni u kojima se, na temelju javnog ovlaštenja, rješava u pojedinacnim stvarima o pravima i obvezama pojedinca ili se primjenjuju mjere prisile.

2.4. Katastarske teritorijalne jedinice

Katastarske teritorijalne jedinice dijele se na:

• katastarske opcine

• katastarske kotare

Katastarska opcina je temeljna teritorijalna jedinica za koju se izraduje katastarski operat. U pravilu katastarska opcina obuhvaca podrucje jednog naselja s pripadajucim zemljištima. Za naziv K.o. uzima se naziv mjesta na koje se odnosi. U ruralnim podrucjima, gdje ne postoje grupirana sela vec pojedino selo ima više zaselaka, formira se K.o. za selo zajedno sa zaselcima, a ime K.o. se daje po jednom od zaselaka. Na podrucjima vecih gradova osniva se više K.o. jer samo jedna K.o. bi bila prevelika i nepodesna za rukovanje i korištenje.

Katastarski kotar je teritorijalna jedinica za katastarsko klasiranje zemljišta. Podrucje jednog katastarskog kotara cine katastarske opcine, kojima su prirodni i gospodarski uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju približno isti.

20

2.5. Izrada katastarskog operata

Katastarski operat se izraduje za podrucje katastarske opcine, na temelju izvršene izmjere i klasiranja zemljišta.

Geodetska tvrtka, koja je obavila izmjeru izraduje topografsko-katastarske planove i dio katastarskog operata, a izrada ostalog dijela katastarskog operata može se povjeriti istoj tvrtci, nekoj drugoj tvrtci ili organu uprave, nadležnom za katastarsko-geodetske poslove.

Državna geodetska uprava dužna je sastavljeni elaborat ovjeriti, ako je izraden prema propisima, i odrediti pocetak njegove primjene cime stara dokumentacija postaje nevažeca. Nakon toga Državna geodetska uprava dužna je dostaviti nadležnom sudu kopije katastarskih planova i prijepise posjedovnih listova, a sud mora pokrenuti postupak za osnivanje ili ispravljanje zemljišne knjige.

Katastarski operat dijeli se na tehnicki i knjižni dio.

Tehnicki dio sadrži:

- zapisnik omedivanja granica katastarske opcine

- detaljne skice izmjere

- kopije katastarskih planova

- popis koordinata i apsolutnih visina trigonometrijskih, poligonskih i malih tocaka

Zapisnik omedivanja sadrži granice katastarske opcine, koje su na terenu obilježene granicnim oznakama. Omedivanje K.o. obavlja posebna komisija, prema zakonski propisanom postupku. Za omedivanje K.o. može se koristiti pet razlicitih nacina, tj. najprakticniji.

Detaljne skice izmjere služe i kod održavanja katastra zemljišta. One sadrže originalne podatke izmjere, te su vrlo znacajna dopuna katastarskim planovima. Svaka detaljna skica ima svoj broj i brojeve susjednih radi veze. Broj cestice upisuje se crvenim tušem. Takoder i dijelovi zemljišta posebno snimljeni, a koji cine jednu cesticu, povezani su znakom pripadnosti crvenim tušem. Oznaka vrste kulture upisuje se skracenicom i zaokružuje sa crnim tušem. Osobni podaci posjednika upisuju se isto crnim tušem u pripadajucu cesticu.

Tehnicki dio katastarskog operata sadrži i dva primjerka kopija katastarskih planova, a originali se cuvaju u arhivi. Jedna kopija služi za kartiranje promjena i racunanje površina i ima vrijednost originala (radni original). Druga kopija je razrezana i nalijepljena na kartone, te služi za rad sa strankama i na terenu. Ako su na drugoj kopiji upisani posjednici i oznacene kulture, tada se naziva indikacijska skica.

Podaci popisa koordinata i apsolutnih visina trigonometrijskih, poligonskih i malih tocaka, koriste se za naknadna mjerenja kod održavanja katastra zemljišta.

Knjižni dio katastarskog operata izraduje se i održava rucno ili automatskom obradom podataka. Za rucnu izradu i održavanje katastarskog operata koriste se obrasci br. 1, 2, 2A,

21

3, 4, 5, 6, i 7. Automatska obrada podataka mora sadržavati sve podatke koje sadrži i rucna obrada, što znaci da zbog razlicitih mogucosti i nemogucnosti nije propisan jedinstven model.

Knjižni dio katastarskog operata sadrži:

- popis katastarskih cestica

- posjedovne listove

- sumarnik posjedovnih listova

- pregled po katastarskim kulturama i klasama zemljišta

- abecedni popis posjednika zemljišta

Popis katastarskih cestica izraduje se na temelju podataka iz popisa površina, detaljnih skica, popisnih listova odnosno podataka o komasaciji zemljišta i registra klasiranja zemljišta. Popis katastarskih cestica sastavljen na ovakav nacin služi za izradu ostalih dijelova katastarskog operata. On se ustvari svodi na obrazac br. 1, koji sadržava ove podatke: broj svake katastarske cestice, broj lista katastarskog plana, naziv rudine, broj posjedovnog lista, nacin iskorištavanja odnosno katastarsku kulturu, proizvodnu sposobnost odnosno katastarsku klasu i površinu.

Posjedovni list sadrži podatke o svim katastarskim cesticama, koje koristi pojedini posjednik s podrucja katastarske opcine i podatke o posjedniku. Posjedovni list (obrazac br. 2) sadrži ove podatke: prezime ime i ocevo ime u pridjevu, odnosno naziv posjednika, broj katastarskih cestica, broj plana, nacin iskorištavanja odnosno kulturu, proizvodnu sposobnost odnosno klasu, površinu i katastarski prihod.

Sumarnik posjedovnih listova izraduje se na temelju podataka iz posjedovnih listova. On se svodi na obrazac br. 3 koji sadržava: podatke o posjednicima i broj posjedovnog lista, te ukupnoj površini i katastarskom prihodu svakog pojedinog posjedovnog lista. Ukupna površina sumarnika mora se slagati s ukupnom površinom u popisu katastarskih cestica.

Pregled po katastarskim kulturama i klasama zemljišta izraduje se na temelju podataka sadržanih u prilozima posjedovnih listova. Pregled po katastarskim kulturama i klasama služi kao kontrola podataka o površinama i katastarskom prihodu upisanih u sumarniku posjedovnih listova, te kao kontrola razvrstanih podataka upisanih u prilozima posjedovnih listova.

Pregled po katastarskim kulturama i klasama zemljišta (obrazac br. 4) sadrži:

- razvrstane podatke o površinama pojedinih katastarskih kultura i klasa plodnog zemljišta

- razvrstane podatke o površinama zemljišta, koja se po svojoj dugorocnoj namjeni ne iskorištavaju za proizvodnju u poljoprivredi ili šumarstvu nego u neku drugu svrhu trajnog karaktera

- razvrstane podatke o površinama neplodnog zemljišta

22

- podatke o ukupnoj površini i ukupnom katastarskom prihodu cijele katastarske opcine

Abecedni popis posjednika zemljišta (obrazac br. 5) izraduje se na temelju podataka iz posjedovnih listova, a sadrži osobne podatke svakog pojedinog posjednika zemljišta po abecednom redu i broj posjedovnog lista. (Roic i dr. 1996)

23

3. Programska podrška

3.1. AutoCAD Map Release 3

AutoCAD softver se koristi za modeliranje okoliša u dvije ili tri dimenzije, automatizira crtace zadatke i osigurava digitalne alate koji omogucuju fokusiranje na model, a ne na sam softver. ( www.3autodesk.com)

AutoCAD Map je softver namijenjen inženjerima, planerima, raznim menaderima i tehnicarima koji kreiraju, održavaju i analiziraju karte. Uz pomoc ovog softvera moguce je održavati, analizirati i djelotvorno vršiti ispis podataka raznih vrsta karata.

AutoCAD Map Release 3 predstavlja unaprijedenu verziju AutoCAD Map-a. Sagraden je na znacajnim unaprjedenjima zadnjeg izdanja AutoCAD Release 14 i unaprijedenim dijelovima AutoCAD Map Release 2.

Uz pomoc ovog softvera moguce je:

- povezivati AutoCAD karte u zajednicke datoteke

- dodavati podatke AutoCAD kartama i ciniti ih inteligentnijima

- cistiti karte

- producirati osnovne tematske karte sa legendom

- pristupati postojecim kartografskim datotekama u drugom odgovarajucem formatu

- povezivati bilo koji vanjski dokument sa objektima na karti

Bazu AutoCAD Map-a cini snažan upitni stroj «query engine», nacinjen za pomoc u radu sa velikim kompleksima podataka. Ovaj softver omogucuje ispitivanje crteža zasnovanog na bilo kojoj komparaciji: crtacih posjeda «drawing properties», lokaciji objekta ili informacija spremljenih u korespondentne datoteke. Fleksibilnost softvera ubrzava rad i omogucuje fokusiranje na informacije koje su potrebne.

Uz pomoc ovog softvera moguce je dodati rastersku sliku, unaprijed napravljenom crtežu u vektorskom obliku. Ova cinjenica je vrlo bitna jer omogucuje ucitavanje rastera (skeniranog plana) na unaprijed nacrtanu mrežu križeva.

Formati slika, koje podržava AutoCAD, ukljucuju formate najcešce korištene u glavnim tehnickim granama. Izmedu ostalog, podržava i formate, koji se koriste u geo-informacijskim sustavima (GIS), tipovi, opisi, verzije i ekstenzije slikovito su prikazani u tablici 1. (Auto CAD help datoteke)

24

TIP OPIS I VERZIJE EKSTENZIJA

BMP Windows i OS/2 bitmap format bmp, db, rle

CALS-I Mi-R-Raster I gp4, mil, rst, cg4, cal

GIF CompuServe Grafics Exchange Format gif

JFIF jpg

FLIC Animator FLIC flc, fli

PCX pcx

PICT pct

PNG png

TARGA tga

TIF/LZW tif

Tablica 1.

AutoCAD-ov glavni prozor obuhvaca komponente prikazane u slici 15. iste su pojašnjene u daljnjem tekstu.

Slika 15. Glavni prozor AutoCAD Map-a

25

Graficki prozor je mjesto gdje AutoCAD pokazuje crtež i gdje se na crtežu može raditi (bijela površina na slici 15.).

Tekstualni prozor pokazuje prijašnje naredbe i opcije koje su korištene (prozor ispod grafickog prozora).

Križ, koji se kontrolira uz pomoc miša, koristi se za odredivanje mjesta tocke u grafickom prozoru i selektiranje objekata u crtežu.

Statusna rešetka (status bar) pokazuje koordinate na kojima se trenutno nalazi križ, te trenutni postav mreže (brojevi ispod tekstualnog prozora), hvatala (osnap) i ostalih pomocnih opcija koje olakšavaju crtanje. Mogucnost hvatanja za kraj linije, tocku ili sjecište linija vrlo je korisno jer kod pogrešaka softvera pri vektorizaciji moguce je vrlo lako ispraviti pogrešku. Slika 16. prikazuje sve mogucnosti hvatanja linije na postojece objekte (osnap).

Slika 16. Razlicite mogucnosti hvatanja

Alatne trake omogucuju laganu i efikasnu upotrebu raznih alata, koji se koriste prilikom poluautomatske vektorizacije. Najcešce upotrebljavani alat je mogucnost poništavanja posljednjeg upisa (undo), brisanje objekta, kopiranje objekta te crtanje linija, ali i mnoge druge opcije iako ne toliko ucestalo. Alatne trake, najviše korištene u izradi ovog diplomskog rada, zasebno su prikazane u slici 17.

26

Slika 17. Alatne trake

Mogucnost upotrebe razlicitih boja za razlicite skupine objekata, tj. upotreba zasebnih slojeva za svaku skupinu objekata (layer), omogucuje njihovo razlikovanje na crtežu i zaseban ispis svake pojedine skupine. Slika 18. prikazuje alatnu traku uz pomoc koje se radi sa slojevima (layers). (User´s Guide AutoCAD Release 14. 1998)

Slika 18. Alatna traka za rad sa slojevima (layers)

3.2. Autodesk CAD Overlay Release 14

Ovaj softver predstavlja dodatak bilo kojem softveru baziranom na AutoCAD-u. Njegova glavna namjena je upravljanje s rasterima.

Autodesk CAD Overlay namijenjen je i za konvertiranje i editiranje svih tipova rasterskih slika. Rasteri koji se koriste u okviru ovog programa, mogu biti: skanirani planovi, fotografije, karte ili satelitski snimci. (www.3autodesk.com/adsk)

Uz pomoc CAD Overlay-a moguce je:

- ucitati slike, odgovarajucih ekstenzija, iz raznih izvora

- uz pomoc histograma podesiti: oštrinu i kontrast bilo kojeg rastera, konvertirati sliku u boji u sliku sivih tonova (grayskale), konvertirati sliku u boji ili slike sivih tonova u binarne slike

- vektorizirati linije binarnog rastera, tj. konvertirati linije binarnog rastera u vektore polu-automatskom ili rucnom metodom vektorizacije

- spajati dva ili više rastera u jednu cjelinu

- brisati dio rastera uz pomoc funkcije brisanja rubbing ili rezanjem cropping

- sjediniti vektore s rasterskom slikom

27

- citati rastere, snimati i eksportirati rastere u razlicite formate i na razlicite lokacije

- micati, brisati i kopirati glavne dijelove ili zone binarnog rastera koristeci REM(Raster Entity Manipulation) komande

- dodavati vektore rasteru uz pomoc «raster snap» funkcija, tj. mogucnost «osnap» novog vektora na vec postojeci u slici

- dovoditi u uzajaman odnos slike s Auto CAD koordinatama i vektorima

- pojedine boje iz slike uciniti transparentnim

- ukloniti prljave dijelove s rastera

- popraviti izoblicenost rastera

Da bi se shvatilo na koji nacin funkcionira CAD Overlay, potrebno je razlikovati rasterske podatke (skanirane slike) i vektorizirane podatke (AutoCAD geometriju).

Rasterski podaci su serija tocaka (pixel) koji predstavljaju sliku. To je vrsta podatka koji nastaje ako se skanira: plan, karta, fotografija ili satelitski snimak.

U CAD Overlay-u, za rad se mogu koristiti tri vrste rastera:

- binarni (bitonalne slike ili dvobojni crteži linija)

- sivo-bijeli «grayscale» (npr. skanirana crno-bijela fotografija s više tonova sive boje)

- kolor (npr. satelitska snimka u boji)

Vektorski podaci su matematicki definirane linije, kružnice, lukovi, itd. Ovakav oblik podataka nastaje obradom (vektoriziranjem) u Auto CAD programima.

Glavni prozor Autodesk CAD Overlay-a izgleda gotovo isto kao i glavni prozor AutoCAD Map-a. Jedina razlika je u osnovnoj alatnoj traci, prikazanoj na slici 19. Autodesk CAD Overlay uz sve mogucnosti AutoCAD-a sadržava «image» i «LFX» umjesto «Bonus» opcije.

Slika 19. Osnovna alatna traka Autodesk CAD Overlay-a

Opcija «image» služi za ucitavanje i obradu rastera, a «LFX» za poluautomatsku vektorizaciju. (Autodesk CAD Getting started guide 1998, Autodesk CAD help datoteke)

28

4. Postupak izrade

4.1. Skaniranje

Skaniranje je postupak uz ciju pomoc su laserski ocitani katastarski planovi K.o. Ðurici, tj. prevedeni u digitalni oblik.

Za skaniranje katastarskih planova potrebna je odgovarajuca strojna i programska podrška, a to su u ovom slucaju:

- skaner minimalnog formata A1 tj. 59.4 X 84.1 cm

- program za skaniranje koji omogucuje djelomicnu obradu slike kod skaniranja

Prije samog skaniranja planova potrebno je ustanoviti njihovu kvalitetu, te na osnovu toga odrediti parametre skaniranja. Parametri skaniranja su :

1. Razlucivost ili rezolucija (dpi) što u stvari predstavlja stupanj razlucivanja slike, tj. tocke kao njezine osnovne jedinice. Jedinica mjere za razlucivost je broj tocaka po incu (dpi ili dots per inch). Razne vrste skanera omogucuju rezoluciju od 25dpi na više, a u svrhu skaniranja katastarskih planova K.o. Ðurici uporabljena je rezolucija od 200dpi. Odabir razlucivosti uvelike ovisi o kvaliteti originala te o svrsi skaniranja. Naravno u ovom slucaju razlucivost je morala biti dovoljno velika da se skanirani planovi mogu dalje obradivati odnosno vektorizirati.

2. Treshold je vrijednost unutar spektra od 256 nijansi sive boje (grey scale) izvan kojeg skener automatski vrijednost piksela pretvara u bijelu ili crnu boju. Ova vrijednost varira s obzirom na kvalitetu originala i prema tome se podešava. Na ovaj se nacin, vec kod samog skaniranja, vrši selekcija sadržaja koji ide u daljnju obradu. Katastarski planovi K.o. Ðurici skenirani su u 8-bitnom grey scale modu gdje je svaki piksel poprimio jedan od 256 sivih tonova.

3. Speckle se upotrebljava radi oštecenja ili onecišcenja originala. Kod skeniranja plana mogu se na njegovom presliku pojaviti manje crne mrlje iako su na originalu te plohe bijele. Tako skaniran plan u daljnjoj obradi, osobito poluautomatskom vektorizacijom, može stvarati probleme jer softver ne može prepoznati liniju od mrlje. Opcijom specle regulira se velicina piksela ili grupa piksela, koji ce vec pri skaniranju biti izbaceni iz konacnog preslika plana.

Sam postupak skaniranja jest pretvaranje foto prikaza u digitalni oblik, koji je razumljiv racunalu. Skaner to cini tako da reflektira svijetlo sa originalne slike na nabojem spregnuti sklop i to u unaprijed odredenim granicama skaniranja. Ime datoteke u koju ce biti pohranjena slika mora, takoder, biti unaprijed definirana. Položaj originala može se uz pomoc skanera zaokrenuti za + 5 stupnjeva što omogucuje što bolje postavljanje predloška i olakšava daljnju obradu. Nakon obavljenog postupka skaniranja, plan je potrebno pohraniti s odgovarajucom ekstenzijom.

Samo skaniranje nije dovoljno da bi plan postao referentna ploha na kojoj se može vršiti poluautomatska vektorizacija jer je potrebna obrada i geokodiranje takvog plana.

29

4.2. Konvertiranje rastera

Konvertiranje rastera iz sivih tonova u crno-bijeli je potrebno jer se poluautomatska vektorizacija, s korištenom verzijom softvera, ne može vršiti na rasteru u sivim tonovima. Ovaj postupak se obavlja u okviru programa Autodesk CAD Overlay na sljedeci nacin:

Nakon što je program pokrenut, ucita se raster u graficki prozor odabirom opcije Image-Insert. Tad se na ekrane pojavi prozor uz pomoc kojeg se raster može postaviti na željene koordinate (x, y, z) ili se može proizvoljno odabrati mjesto gdje ce on biti ucitan u graficki prozor, te odrediti omjer pri ucitavanju (slika 20. prikazuje prozor pri ucitavanju rastera).

Slika 20.

Nakon što se raster pokaže u grafickom prozoru, moguce je zapoceti njegovu konverziju iz rastera sivih tonova u crno-bijeli raster. Postupak konvertiranja zapocinje tako da se raster odabere uz pomoc tipke Shift i klika miša negdje na raster. Zatim se odabere opcija Image-Editing filters-Histogram i na ekranu se prikaže prozor histograma. Unutar prozora histograma odabere se opcija Threshold. Ova opcija predstavlja alat uz pomoc kojeg sa ne binarni rasteri pretvaraju u binarne (prozor Treshold prikazan je slikom 21.).

Slika 21. Prozor Treshold-a

30

Pretvaranje se vrši tako da se odredi granica do koje sivi tonovi prelaze u crnu boju. U ovom slucaju vrijednost Treshold bila je oko 220 od maksimalne vrijednosti 255, kad sve sive tocke prelaze u crnu boju. Nakon što se odabere vrijednost, klikne se tipka Applay i konvertirani raster se tad pojavi u grafickom prozoru. Tada je ovakav raster moguce invertirati, cime se dobije njegov negativ. Ovu opciju koristio sam jer je ugodnije vektorizirati crne linije na bijeloj pozadini (slika 22. prikazuje konvertiran i invertiran raster).

Slika 22. Konvertiran i invertiran raster

Snimanje ovakvog rastera vrši se tako da se raster najprije odabere kao i kod konvertiranja, a zatim se odabere opcija Image-Whrite-Save as. Potrebno je upisati ekstenziju, a u ovom slucaju ona je tif.

4.3. Geokodiranje

Geokodiranje je postupak uspostavljanja veze izmedu koordinatnog sustava skaniranog plana i referentnog koordinatnog sustava.

U ovom diplomskom radu, geokodiranje je izvršeno na unaprijed nacrtanu mrežu križeva, koja odgovara idealnoj mreži križeva za planove mjerila 1:2880 i 1:1440. Ovakvim nacinom geokodiranja nije definirano mjerilo vektorizirane slike, ali je to moguce napraviti kod ispisa. Postupak geokodiranja uz pomoc ovih dviju mreža obavlja se na nacin da se, prvo, u graficki prozor AutoCAD Overlaya ucita odgovarajuca mreža iz datoteke. Zatim, preko opcije Image-Insert ucita jedan od rastera, a rucno se odabere mjesto gdje ce on pasti na mrežu križeva uz pomoc opcije Pick. Nakon što je raster približno postavljen na mrežu potrebno je križeve podignuti iznad rastera, radi daljnjeg tocnijeg postavljanja rastera, a taj postupak ostvaruje se upotrebom opcije Tools-Display Order- Send to Back. Prije uporabe ove opcije potrebno je oznaciti objekt koji se šalje u pozadinu, tj. raster. Nakon što se

31

mreža križeva pojavi iznad rastera odabere se opcija Image-Corelate-Match, te se minimalno dva križa rastera preklope sa odgovarajucima iz mreže križeva. Obicno se za ovu svrhu uzimaju rubni križevi rastera. Rezultat ovog postupka je približno poklapanje svih križeva rastera s onima iz unaprijed napravljene mreže križeva. Nakon ovakvog približnog poklapanja potrebno je što tocnije preklopiti ove dvije mreže križeva, a to se postiže opcijom Image-Corelate-Rubbersheet. Odabirom minimalno cetiri (devet, šesnaest) zajednicke tocke rastera i mreže križeva te njihovog povezivanja dobije se najtocniji moguc preklop križeva rastera s unaprijed postavljenom mrežom križeva. Kvaliteta preklopa uvelike ovisi o kolicini zajednickih tocaka koje su odabrane, tako ce za veci broj tocaka i preklop biti kvalitetniji. Nakon ovako izvršenog geokodiraja raster je moguce snimiti, uz odgovarajucu ekstenziju, odabirom opcije Image-Write-Exsport. Jedan ovako geokodiran plan prikazan je slikom 23.

Slika 23. Geokodiran plan

4.4. Katastarski planovi K.o. Ðurici

Datoteke s planovima K.o. Ðurici nalaze se unutar TIFF kompresije radi zauzimanja što manje kolicine memorije.

Buduci da listovi katastarskih planova K.o. Ðurici u vecini nisu potpuno ispunjeni, jer predstavljaju rubne listove K.o. ili su razlicitog mjerila, potrebno ih je prije postupka poluautomatske vektorizacije obraditi. Obraduju se na nacin da se viškovi plana odrežu, što

32

omogucuje lakše upravljanje s planovima te oni tada zauzimaju manje memorije, a i njihovo ucitavanje krace traje.

Postupak obrezivanja plana vrši se u Autodesk CAD Overlay-u uz pomoc opcije Image. Odabirom podopcije Insert ucita se traženi plan u graficki prozor CAD Overlay-a, zatim se odabere naredba Crop- Polygonal Region i s linijom se obrubi dio plana koji mora ostati. Po završetku obrubljivanja pritisne se enter, a rezultat je prikazan slikom 24. Tako obrezan plan može se spremiti s jednom od ekstenzija koju podržava AutoCAD (ekstenzije su prikazane u tablici 1.).

Slika 24. Obrezan plan

Katastarska opcina Ðurici pokrivena je sa 14 planova od kojih su 11 listova mjerila 1:2880, a 3 lista su mjerila 1:1440 i predstavljaju intravilan.

Katastarski planovi K.o. Ðurici napravljeni su iz podataka ortogonalne izmjere, koja je izvršena za intravilan 1943 godine, a preostali dio izmjeren je 1957 godine. Komasacija zemljišta unutar K.o. Ðurici izvršena je 1957 godine. Izdavac planova je Zavod za kartografiju ?Geokarta?-Beograd 1959 godine. Planovi su na korištenje predani Geodetskoj upravi NRH Zagreb-Ured za novu izmjeru zemljišta Zagreb.

33

5. Poluautomatska vektorizacija

Opcenito je vektorizacija postupak transformiranja skaniranih planova (rastera) u vektorski oblik. Vektorizacijom se postiže da svaki objekt rastera prede u digitalni oblik. Ovakav oblik plana je puno prakticniji za uporabu jer omogucuje lakše i uvijek isto ocitavanje podataka sa plana.

Vektorizacija se može podijeliti na tri podvrste:

• rucna

• poluautomatska

• automatska

Zadatak ovog diplomskog rada bila je poluautomatska vektorizacija i detaljno je pojašnjen postupak korištenja alata u okviru programske podrške .

Kao što je navedeno, vektorizacija je u ovom diplomskom radu vršena uz pomoc programske podrške AutoCAD Map-a i Autodesk CAD Overlay-a. Svi podaci koji su dobiveni vektoriziranjem zapisani su u obliku AutoCAD Drawing (dwg), a konvertirani, geokodirani i obrezani rasteri zapisani su sa ekstenzijom tif.

5.1. Poluautomatska vektorizacija katastarskih planova K.o. Ðurici

Nakon što je raster obraden na nacin opisan u cetvrtom poglavlju, može se pristupiti pripremi za poluautomatsku vektorizaciju u okviru opcije LFX. Opcija LFX predstavlja alat u okviru programa Autodesk CAD Overlay uz pomoc koje se vrši poluautomatska vektorizacija.

Najprije je potrebno ucitati mrežu križeva, odabirom opcije File-Open. Kad se mreža ucita u graficki prozor potrebno je u alatnoj traci za rad sa slojevima (layer) definirati zaseban sloj (boju) za svaku pojedinu grupu objekata. Tako definirani slojevi prikazani su slikom 25.

Slika 25. Pojedinacno definirani slojevi (Layers)

34

Nakon odredivanja slojeva u graficki prozor se ucita crno-bijeli raster, uz pomoc opcije Image-insert. Tada sa na ekranu pojavi prozor, koji omogucuje postavljanje rastera na odredene koordinate, podešavanje omjera i rotacije rastera. Korištenje ovog prozora nije potrebno jer su podaci o geokodiranju zapisani zajedno sa rasterom, pa bi se on trebao ucitati na isto mjesto gdje je pri geokodiranju postavljen. Kad kažem trebao, onda mislim da se to nije uvijek dešavalo. Kada bi se raster ucitao drugi put na vec postojeci vektorizirani dio, došlo bi do otklona rastera od onog položaja koji je imao pri prvom ucitavanju. Zbog nemogucnosti da se u takvim slucajevima raster ponovno postavi na odgovarajuce mjesto bilo je potrebno ponoviti vektorizaciju citavog rastera. U slucaju kad se raster ucita u graficki prozor na odgovarajuce mjesto potrebno ga je postaviti u pozadinu, kako bi se vektorizirane linije mogle vidjeti. Ovaj zadatak obavlja se odabirom rastera (Shift + klik miša na raster), a zatim odabirom opcije Tools-Display order-Send to back. Nakon što se raster postavi u pozadinu potrebno je odrediti niz parametara po kojima ce se vršiti poluautomatska vektorizacija. Parametri po kojima se ponaša linija pri vektorizaciji prikazani su slikom 26.

Slika 26. Tablica parametara

Neki od najvažniji parametara prikazanih slikom 26. su:

• Gap width – definira razmak broj praznih (bijelih) piksela preko kojeg program smatra da se radi o kraju linije.

• Seg lenght – Definira maksimalnu duljinu pojedine linije pri vektorizaciji

• Color i Layer – definiraju koja se vrsta objekta trenutno vektorizira

Prije pocetka vektorizacije potrebno je odrediti radno podrucje u kojem ce se vršiti vektorizacija. Kod rastera koji sadrže malo podataka radno podrucje može biti cijeli raster, a kod rastera sa više podataka uzimaju se njegovi pojedini segmenti kao radno podrucje

35

zbog lakšeg pracenja vektorizacije. Radno podrucje se definira opcijom LFX-Work Area. Nakon odabira ove opcije pojavi se meni, koji omogucuje odabir radnog podrucja za cijeli raster (Image) ili samo za njegov dio (Window). Kad je definirano radno podrucje, potrebno je upotrebom zoom-a približiti raster do mjere kad se mogu raspoznati i razluciti njegovi dijelovi. Odredenje svih parametara i radnog podrucja preduvjet je za pocetak poluautomatske vektorizacije i kad je sve definirano može se s njom zapoceti. Poluautomatska vektorizacija obavlja se s opcijom LFX-Follow, a nakon odabira postavi se križ na pocetak jedne linije i klikne mišem. U idealnom slucaju program ce povuci liniju do prve tromede i zatim stati, ali je to u pravilu bio rijedak slucaj. Program bi iz niza razloga kao što su izlomljenost medne linije, blizina broja cestice, blizina poligonske tocke ili bilo cega što nije odabrana medna linija napravio veliku pogrešku i iscrtao dijelove rastera na neodgovarajuci nacin. Ovaj problem dao se djelomicno izbjeci podešavanjem parametara, ali je bilo nemoguce mijenjati parametre za skoro svaku pojedinu liniju. U ovakvim slucajevima jedino je bilo moguce vektorizirati rucno od tocke do tocke. Ostale grupe objekata kao što su zgrade ili poligonske tocke nemoguce je vektorizirati poluautomatski jer su oni nakon takve vektorizacije neprepoznatljivi. Nakon što je raster u potpunosti ili djelomicno vektoriziran potrebno ga je odvojiti od vektorizirane slike kako bi se ona mogla snimiti. Ovaj postupak obavlja se opcijom Insert-Raster Image-Detach, a vektorizirana slika se snimi uz pomoc opcije File-Save As kao AutoCAD crtež (dwg). Slikom 27. je prikazan jedan, u potpunosti vektoriziran raster uporabom poluautomatske vektorizacije.

Slika 27. Poluautomatski vektoriziran raster

36

6. Korištenje podataka

Od postanka katastra zemljišta zadaci koje on obavlja nisu se bitno mijenjali, ali se tehnologija uz pomoc koje se zadaci rješavaju uvelike promijenila. Razvoj katastra zemljišta, u smislu korištenja podataka, ovisi i o primjeni zemljišno informacijskih sustava (ZIS) jer brza dostupnost podacima i kvalitetno održavanje katastarskog operata pridonosi efikasnosti katastra zemljišta.

Transformacijom plana iz analognog oblika, putem vektorizacije, u digitalni dobije se vektorski prikaz plana. Ovakav prikaz podataka katastarskog plana je fiksan jer njegova trajnost ne ovisi o uvjetima u kojima je pohranjen, kao kod klasicnog plana na papiru ili foliji. Dostupnost podacima ovakvog plana je jednostavnija i brža.

Uporabom ovakvog oblika plana u katastru zemljišta, uvelike se ubrzava dostupnost informacijama koje sadrži plan. Tako je npr. moguce vršiti ispis pojedinih dijelova ili cijelog plana, a uz odgovarajuca povezivanja s bazama podataka mogu se tekstualni podaci ( o posjedniku, površini, klasi, bonitetu…) citati direktno iz plana.

Jedan od najvažnijih razloga za korištenje vektorskog oblika plana, svakako je održavanje katastra zemljišta. Održavanje katastra zemljišta je jedna od glavnih zadaca katastra zemljišta. Na vektorskom obliku plana ona je puno lakše ostvariva nego na klasicnom planu. Cinjenica koja svakako ide u prilog vektorskom obliku plana jest da nije potrebno precrtavati staro stanje na planu vec se ono obriše, a zatim ucrtava novo stanje. Rezultat korištenja vektorskog oblika uvelike izjednacuje podatke plana sa stvarnim stanjem na terenu.

U zemljišnoj knjizi vektorski oblik plana puno je prakticniji za korištenje jer je pristup takovom plan gotovo trenutan. Uz odgovarajuce povezivanje zemljišne knjige s katastrom zemljišta, moguc je i direktan uvid u sve originalne planove putem Interneta. U takvom slucaju zemljišna knjiga bi u svakom trenutku na raspolaganju imala originale planova.

Vektorski oblik plana može se koristiti i svim agrarnim operacijama, kao što su arondacija, eksproprijacija, komasacija.

Kod arondacije moguce je lako oznaciti posjede koji se arondiraju i nije potrebna posebna izrada parcelacionog plana. Nove podatke dobivene arondacijom lakše je provesti na vektorskom obliku plana nego na klasicnom planu.

Vektorski oblik plana omogucuje pri eksproprijaciji jednostavno odredivanje propisane odštete jer se vrlo tocno može odrediti velicina ekspropriranog zemljišta.

Kod komasacije vektorski oblik plana može olakšati projektiranje trigonometrijske, poligone, linijske i nivelmanske mreže. Moguce je izvršiti i izradu generalnog i detaljnog projekta putne i kanalske mreže.

Opcenito, vektorski prikaz plana olakšava projektiranje objekata, kao što su ceste, plinovodi ili vodovodi. Zbog lakog dostupa koordinatama svake tocke na planu, moguce je jednostavno doci do elemenata za izkolcenje projektiranog objekta.

Uporabom vektorskog modela plana znacajno se olakšava i prijenos podataka.

37

6.1. Tematski prikazi

Prikazivanje svake pojedine vrste objekata na zasebnom sloju (layer) omogucuje njihovo razlikovanje u konacnom vektorskom modelu plana. Korištenje razlicitih slojeva za razlicite vrste objekata omogucuje ukljucivanje i iskljucivanje svakog pojedinog sloja. Ovakvim nacinom vektorizacije omogucen je i ispis svakog pojedinog sloja u vektorskom modelu.(slike 28. - 35. prikazuju zasebne slojeve u vektorskom modelu)

Slika 28. Sloj (layer) «medje»

Slika 28. prikazuje sloj pod imenom «medje». Ona prikazuje samo medne linije katastarskih cestica. Na vrhu slike 28. prikazana je i alatna traka u kojoj je definirano ime trenutnog sloja i njegova boja. Boja sloja «medje» je zelena.

38

Slika 29. Sloj «Br-parc»

Slika 29. prikazuje sloj «Br-parc». U ovom sloju prikazani su brojevi katastarskih cestica, gdje se radilo o broju cestice, koja predstavlja put, pridodana je rijec put. Boja ovog sloja je žuta. Na vrhu slike 29. prikazana je alatna traka za rad s slojevima uz pomoc koje je definiran sloj «Br-parc».

39

Slika 30. Sloj «Dk»

Slika 30. prikazuje sloj «Dk». Na ovom sloju prikazan je opis plana i mreža križeva za sliku cijele K.o. Ðurici, a kod pojedinih planova na ovom sloju je samo mreža križeva. Boja ovog sloja je magenta. U gornjem dijelu slike nalazi se dio alatne trake za rad s slojevima.

40

Slika 31. Sloj «Granica-ko»

Slika 31. prikazuje sloj «Granica-ko». Na ovom sloju prikazane su granice K.o. Ðurici s susjednim katastarskim opcinama. Boja ovog sloja je siva br. 8 iz standardne palete boja ponudenih pri njihovom odabiru.

41

Slika 32. Sloj «Poligon»

Slika 32. prikazuje sloj «Poligon». Ovaj sloj sadržava trigonometrijske i poligonske tocke te njihove brojeve i orijentacije. Boja ovog sloja je crvena. Gornji dio slike predstavlja dio alatne trake za rad s slojevima. U alatnoj traci definiran je trenutni sloj tj. «Poligon».

42

Slika 33. Sloj «Text»

Slika 32. prikazuje sloj «Text». On sadržava imena rudina, vecih putova, susjednih katastarskih opcina i ime glavne ulice u K.o. Ðurici. Boja ovog sloja je cyan. Dio alatne trake, koja se nalazi u gornjem dijelu slike, prikazuje da je sloj «Text» trenutni radni sloj.

43

Slika 34. Sloj «Zgrada-g»

Slika 34. prikazuje sloj «Zgrada-g». Ovaj sloj sadržava sve gospodarske objekte i bunare u katastarskoj opcini Ðurici. Boja ovog sloja je plava.

44

Slika 35. Sloj «Zgrada-s»

Slika 35. prikazuje sloj «Zgrada-s». Na ovom sloju nalaze se svi stambeni objekti u K.o. Ðurici. Boja ovog sloja je zelena 84. Boja ovog sloja ne nalazi se u standardnoj paleti boja vec je odabrana iz cijele palete boja. Slika 36. prikazuje mogucnosti odabira boja za svaki pojedini sloj.

45

Slika 36. Prozor za odabir boje sloja

46

7. Zakljucak

Digitalni oblici katastarskih planova, uvelike, olakšavaju dostupnost njihovim podacima, te osiguravaju nepromjenjivost podataka. Jedan od postupaka stvaranja digitalnog oblika plana je poluautomatska vektorizacija. Ona u teoriji omogucuje brzu i efikasnu vektorizaciju raznih vrsta rastera. Medutim, u praksi poluautomatska vektorizacija zahtijeva besprijekorne rastere, tj. originalne planove katastarskih opcina, jer o njihovoj kvaliteti uvelike ovisi upotrebljivost programa za poluautomatsku vektorizaciju. Može se zakljuciti da bez kvalitetno napravljenog originala plana, te kvalitetnog skeniranja tog plana, program za poluautomatsku vektorizaciju ne može upotrijebiti svoj puni kapacitet. U slucaju kad ove dvije pretpostavke nisu zadovoljene, za vektoriziranje je jednostavnije upotrebljavati rucnu vektorizaciju jer je proces kraci i jednostavniji.

AutoCAD Map i Autodesk CAD Overlay pokazali su se kao dobri alati za vektoriziranje katastarskih planova K.o. Ðurici, ali zbog kvalitete rastera nisu mogli pokazati svoj puni radni kapacitet. Usprkos tome, oni omogucuju logican i jednostavan proces obrade rastera, te njegovo vektoriziranje.

Vektorski model K.o. Ðurici pripremljen za ispis u mjerilu 1:5000 na A0 formatu papira prikazan je slikom 37.

Slika 37. Vektorski model K.o. Ðurici

47

Popis slika:

Str.

Slika 1. Podjela townshipa na sekcije………………………………………………………8

Slika 2. Austro-ugarski referentni sustavi na podrucju Hrvatske…………………………11

Slika 3. Referentni sustavi austrijskog katastra…………………….……………………..12

Slika 4. Podjela na zone i kolone (hvatni sustav)………………………………………….12

Slika 5. Triangulacijski list (hvatni sustav)………………………………………………..13

Slika 6. Podjela na zone i kolone (metarski sustav)……………………………………….14

Slika 7. Podjela temeljnog triangulacijskog lista (metarski sustav)……………………….14

Slika 8. Referentni sustavi madarskog katastra……………………………………………15

Slika 9. Referentni sustavi jugoslavenskog katastra na podrucju Hrvatske……………….16

Slika 10. Opce oznake sekcije i broja lista 1:5000 6K25-17………………………………16

Slika 11. Opca oznaka sekcije i broja lista 1.2500 6K25-47………………………………17

Slika 12. Oznaka sekcije i broja lista 1:2000 6K25-115…………………………………..17

Slika 13. Opca oznaka lista 1:5000 i broja lista 1:1000 6K25-17-8……………………….18

Slika 14. Opca oznaka lista 1:1000 i broj lista 1:500 6K25-17-8d………………………..18

Slika 15. Glavni prozor AutoCAD Map-a…………………………………………………24

Slika 16. Razlicite mogucnosti hvatanja (osnap)……………...…………………………..25

Slika 17. Alatne trake AutoCAD Map-a ……...…………………...………………………26

Slika 18. Alatna traka za rad sa slojevima (layers)…………………..……………………26

Slika 19. Osnovna alatna traka Autodesk CAD Overlay-a…………………...……………27

Slika 20. Prozor pri ucitavanju rastera…………………………………………………….29

Slika 21. Prozor Treshold-a……………………………….………………………………29

Slika 22. Konvertiran i invertiran raster…………………………………………………..30

Slika 23. Geokodiran plan…………………………………………………………………31

Slika 24. Obrezan plan…………………………………………………………………….32

Slika 25. Pojedinacno definirani slojevi (Layers)…………………………………………33

48

Str.

Slika 26. Tablica parametara poluautomatske vektorizacije………………………………34

Slika 27. Poluautomatski vektoriziran raster………………………………………………35

Slike 28. – 35. Pojedinacni slojevi (Layers)……………………………..…...………37 – 44

Slika 36. Prozor za odabir boje sloja………………………………………………………45

Slika 37. Vektorski model K.o. Ðurici…………………………………………………….46

49

Literatura:

Medic, V., Fanton, I., Roic, M. (1996): Katastar, interna skripta, Geodetski fakultet, Zagreb.

Ljiljana Smrekar (1988): Agrarne operacije za zanimanje geodetski tehnicar, Gradevinski obrazovni centar Zvonko Brkic, Zagreb.

Internet

Autodesk CAD Overlay Release 14 Getting Started Guide

User`s Guide Auto CAD Release 14

50

Životopis:

Roden sam u Šibeniku, od oca Nikole i majke Gordane, 24. 9. 1975. godine. U Šibeniku sam pohadao prvi razred osnovne škole, nakon kojeg sam zajedno sa roditeljima i bratom preselio u Zagreb. Osnovno školovanje sam završio u OŠ. Branko Copic ( danas OŠ. Otok). Za vrijeme osnovnog školovanja bavio sam se vanškolskim aktivnostima od kojih su mi najviše u sjecanju ostali satovi francuskog jezika i tenisa. Po završetku osnovne škole upisao sam Geodetsku Tehnicku Školu u Zagrebu, koju sam završio 1994. godine i kvalificirao se za zanimanje geodetski tehnicar. Za vrijeme trajanja srednje škole bio sam ukljucen u fotografsku sekciju i najviše uz pomoc dipl. ing. geodezije Mikšic Vladimira zavolio fotografiju kojom se i danas bavim u slobodno vrijeme. Nakon završene srednje škole upisao sam Geodetski Fakultet u Zagrebu, studij VI stupnja strucne spreme, koji trenutno još uvijek pohadam. Za vrijeme fakultetskog obrazovanja imao sam priliku raditi, izmedu ostalog, i u renomiranoj geodetskoj firmi Geoprojektu. Radeci, uspio sam steci razna iskustva koja mi, nadam se, mogu pomoci u daljnjem bavljenju geodezijom.