Vlada Crne Gore

Ministarstvo održivog razvoja i turizma i

Svjetska banka

WBZ59534-d

Projekat integrisanog upravljanja ekosistemom Skadarskog jezera (LSIEMP)

Projektna aktivnost: „Izrada Strategije za upravljanje Skadarskim jezerom i Nacionalnih planova za upravljanje ribarstvom“

Komponenta 1:

STRATEGIJA UPRAVLJANJA SKADARSKIM JEZEROM

mart, 2012.

- 2 -

Izrada Strategije upravljanja Skadarskim jezerom i Nacionalnih planova za upravljanje ribarstvom

Ime klijenta: Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Crna Gora

Naziv projekta: Projekat integrisanog upravljanja ekosistemom Skadarskog jezera

Projektna aktivnost: Izrada Strategije za upravljanje Skadarskim jezerom i Nacionalnih planova za upravljanje ribarstvom

Komponenta aktivnosti: Strategija upravljanja Skadarskim jezerom

Status dokumenta: Nacrt

Datum predaje: 24. februar, 2012.

Ime konsultanta: REC/REC kancelarija u Crnoj Gori, Podgorica

Referentni broj projekta Konsultanta (REC): MNE-LSIEMP-TF091939-CQ-CS-11-7 (Referentni br. Ministarstva: 01-100/69)

Odgovorna za dokument: Srna Sudar, koordinator

Fotografije obezbjedio: Vasilije Bušković

- 3 -

Pelecanus crispus – kudravi pelikan

„Simbol“ Skadarskog jezera

“Čun” – tradicionalni drveni čamci na Skadarskom jezeru

Nije jedini koji je „potonuo“

UVODNA RIJEČ

Strategija upravljanja Skadarskim jezerom je pripremljena kao komponenta

aktivnosti REC-a na izradi Strategije za upravljanje Skadarskim jezerom i

Nacionalnih planova za upravljanje ribarstvomi u okviru Projekta integrisanog

upravljanja ekosistemom Skadarskog jezera (Svjetska banka / GEF).

Dokument Strategije je pripremio izabrani konsultant Bušković Vasilije, pregledala ga

je Srna Vilotić Sudar koordinator REC aktivnosti, uz nadzor Novaka Čađenovića

koordinatora gore navedenog projekta.

Dokument Strategije sadrži koncept zoniranja, zbog njegove relevantnosti, koji

obuhvata oba, crnogorski i albanski dio Skadarskog jezera.

Pored brojnih novijih analitičkih dokumenata koji obrađuju područje Skadarskog

jezera, u pripremi ovog dokumenta su u velikoj mjeri konsultovani Zajednički

strateški akcioni plan (SAP, 2007.) i Prekogranična dijagnostička analiza (TDA,

2006.).

- 4 -

- 5 -

SADRŽAJ Uvodna riječ

I. Uvod u Strategiju upravljnja Skadarskim jezerom 7 I. 1. Karakter Strategije upravljanja Skadarskim jezerom 7 I. 2. Oblast primjene Strategije Skadarskog jezera 11 I. 3. Metodološka osnova strategije 11 I. 4. Veza Strategije sa prioritetima zemalja (CG, AL) i globalnim inicijativama 12

II. Principi, pristup i strateški prioriteti 13 II. 1. Osnovna načela 13 II. 2. Opšti principi za primjenu 13 II. 3. Stratečki prioriteti 15 II. 4. Zajednička vizija Skadarskog jezera 17

III. Status ključnih prirodnih resursa i efikasnost upravljanja njima 19 III. 1. Prirodni resursi/dobra 19 III. 1. 1. Voda 19 III. 2. Biološki resursi 21 III. 3. Procjena održive upotrebe prirodnih resursa 28

IV. Status zaštite Skadarskog jezera 33 IV. 1. Oblasti koje su važne za zaštitu staništa i vrsta 33 IV. 2. Efikasnost upravljanja 36

V. Zajednički problemi/pitanja koji su relevantni za Strategiju 37 V. 1. Turizam 37 V. 2. Veliki razvoj u oblasti energetike i infrastrukture 38 V. 3. (Strateška) procjena uticaja na životnu sredinu 38

VI. Prijetnje i faktori koji ugrožavaju prirodne resurse Skadarskog jezera 41 VI. 1. Ugrožena voda / močvarna staništa i ekosistemi 41 VI. 2. Najveće prijetnje području Skadarskog jezera 41 VI. 3. Glavni razlozi za prijetnje prirodnim resursima u području Skadarskog jezera 42 VII. Plan prioritetnih aktivnosti za zajedničko upravljanje Skadarskim jezerom 45 VII. 1. Glavni izazovi koji zahtjevaju preduzimanje odgovarajućih mjera i aktivnosti 45 VII. 2. Akcioni plan – plan mjera i aktivnosti za zajedničko upravljanje Skadarskim jezerom za period 2012. – 2017. godine 46

VIII. Prilozi 51 Prilog I Privremeni koncept zoniranja – plan zona za područje Skadarskog jezera 53 Objašnjenje plana zona 55

- 6 -

- 7 -

I. UVOD U STRATEGIJU UPRAVLJANJA SKADARSKIM JEZEROM

I. 1. Karakter Strategije upravljanja Skadarskim jezerom U toku obavljanja ovog zadatka, konsultant je dao svoju procijenu preovlađujućeg karaktera dokumenta koji je pripremao (Strategija za upravljanje Skadarskim jezerom) za predstavljanje javnosti. U toku pregleda relevantnih informacija u javno dostupnim dokumentima, razmatrani su sljedeći ključni razlozi za definisanje karatkera Strategije:

a. Prirodna osnova – Fizičke i biološke karakteristike Skadarskog jezera -

a. 1. Fizičke karakteristike – Skadarsko jezero se nalazi u Zetsko-Skadarskoj ravnici, na krajnjem jugoistoku Crne Gore, a na sjeveru Albanije. Na sjevernoj strani Skadarsko jezero se graniči sa Zetskom ravnicom, koja je bogata podzemnim vodama1. Na južnoj strani Jezero se graniči sa padinama planina Rumije, Taraboša i Sutormana, a na istoku u Albaniji, Skadarskom ravnicom. Jezero je smješteno u najnižem dijelu Skadarsko-Zetske kraške depresije, pri čemu je jedan njegov dio u kriptodepresiji (ispod izolinije od 5 metara). Nivo vode Skadarskog jezera veoma varira. Zabilježene krajne vrijednosti su Hmin = 4.97 metra i Hmax = 9.84 metra (10.47 metra u januaru 2011. godine, HMZ CG), a površina koja je pokrivena vodom se kreće između 395 km2 kao minimalni nivo vode do 530 km2 kao maksimalni nivo vode. U periodu prosječnog/srednjeg nivoa vode (6.59 metara), površina jezera iznosi 475 km2. Jezero se uglavnom napaja iz rijeke Morače koja je 99 km duga i cijelim svojim tokom teče kroz Crnu Goru. Njen sliv zauzima oko 3,200 km2 i u prosjeku donosi 200 m3/s vode u Jezero. Voda iz Jezera otiče u rijeku Bojanu koja je duga 44 km sa prosječnim oticajem od 320 m3/s.

Skadarsko jezero se nalazi u području gdje suptropska sredozemna klima prelazi u umjerenu kontinentalnu. Apsolutne varijacije temperature vazduha su prilično visoke. Maksimalna

temperatura dostiže 40.6C, dok se najniže

temperature spuštaju do –10C. U toku jedne tipične godine ima oko 50 tropskih dana (sa

temperaturom od 30C ili više), a tokom izuzetno vrelih godina bude i do 80 dana. U blizini Jezera relativna vlažnost vazduha je visoka u toku bilo kojeg godišnjeg doba. Maksimalne vrijednosti do 80% vlažnosti se obično bilježe u toku mjeseca januara i novembra, a minimalne od 64% tokom avgusta. Intezitet padavina u basenu Jezera je tipičan za sredozemnu klimu. Maksimalna količina padavina je u novembru i decembru (814 mm), a minimalna u julu.

Osnovni podaci o Skadarskom jezeru:

Zapremina: 2.6 milijardi m3 (u prosjeku)

Površina: 395 - 530 km2

Dubina: Prosječna dubina: 6.59 metara, Maksimalna dubina: 65 m

Starost: 0,252 miliona - 35

3 miliona godina

Porijeklo: Tektonsko, karstno

Trofičko stanje: Mezotrofija sa tendencijom ka eutrofiji tokom ljeta

4

Vrsta: Slatkovodno, trajno, otvoreno, prirodnog porijekla

Sliv: Površina sliva je 5500 km2 (1000 km

2 u

Albaniji i 4500km2 u Crnoj Gori)

Veća naselja: U Albaniji: grad Skadar (196,400 stan.), Malesia i Madhe (45,700 stan.). U Crnoj Gori: Podgorica, glavni grad Crne Gore (160,000 stan.), Nikšić (73,000 stan.), Cetinje (22,000 stan.)

Prosječna godišnja količina padavina iznosi 2,100 mm, većim dijelom u zapadnom i južnom djelu sliva. Visoke temperature zajedno sa veoma prisutnim protokom vazduha i relativno visokom vlažnosti, dovode do velikog isparavanja u

1 Po D. Dragoviću (1997.) više od 17m

3/s

2 Period kenozoika kada je cijela zetsko-skadarska depresija formirana

3 Period neogena kada je formiran basen Jezera

4 Rakočević-Nedović, Jelena, 2005.

- 8 -

toku toplog perioda godine. Vjetrovi, kao meteorološki element, takođe imaju važnu ulogu u formiranju klimatskih karakteristika basena. Dominiraju sjeverni i južni vjetrovi; pored toga ima mnogo lokalnih vjetrova sa originalnim imenima5.

a. 2. Biološke karakteristike – Skadarsko jezero se nalazi u zoni gdje se sreću dvije velike biogeografske oblasti: Paleartički region (Evropa, Azija, Sredozemlje i sjeverna Afrika) i Paletropski region (Afrika). Njihova povezanost i uticaji se mogu vidjeti u ornithofauni, sa slučajevima afričkih vrsta (npr. afrička kukavica, afrička crna čaplja, flamingo) i zimskim migratornim vrstama zapadnog Sibira (patke, guske).

U toku posljednjeg glacijalnog perioda Skadarsko jezero je predstavljalo utočište za više vrsta. Kao rezultat toga se danas na ovom području mogu naći neke reliktne i endemične biljne i životinjske vrste. Vrste kao što su grlica, daurska lasta, sirijski detlić i španski vrabac su došle u ovaj kraj, nakon ledenog doba, u toku širenja područja svoje rasprostranjenosti. Skadarsko jezero i njegov sliv predstavljaju složenost staništa sa velikom raznolikosti živih bića. Među staništima su prisutna mnoga ona koja se opisuju u važećim klasifikacijama staništa, kao što su: jezerska, močvarna, rječna, obalna, staništa otvorene vode, sa vegetacijom i bez vegetacije, staništa flotantne / plutajuće vegatacija, emerzne i submerzne vegetacije, staništa dna sa tvrdom i mekom / muljevitom podlogom, šume, šibljaci i druga staništa koja naseljavaju biljke / njihove zajednice. Neke biljne vrste [kao npr trska / žar (Phragmites communis), lokvanj / lopuv (Nymphea alba, Nuphar luteum) i vodeni orah / kasoronja (Trapa natans)] doprinose ublažavanju efekta zagađenja koje dolazi iz sliva.

Trapa natans – vodeni orah

Quercus robur scutariensis – Skadarski

dub

Na području Jezera su prisutne i značajne rezerve treseta. Na suvim djelovima na sjevernoj obali Jezera se još uvijek mogu sresti fragmenti šuma skadarskog duba (Quercus robur scutariensis). Južnu obalu Jezera i ostrvca izgrađuju strmi stjenoviti tereni sa oskudnom sub-mediteranskom vegetacijom (pseudo)makije sa karakterističnim vrstama: Carpinus orientalis, Punica granatum, Paliurus spina-christi, Ficus carica, Phillyrea sp. i dr. Dno otvorenog dijela Jezera obrastaju submerzne biljke (Chara, Potamogeton, Valisneria, Myriophyllum, Ceratophyllum itd.). U ihtiofauni jezera dominiraju Cyprinid-ne vrste, uključujući poznatog krapa (Cyprinus carpio) i ukljevu (Alburnus alburnus) koje su važne za ekonomiju lokalnog stanovništva koja je veoma zavisna od (tradicionalnog) ribarenja. U Jezero je znala da migrira i atlantska jesetra (Acipenser sturio), vrsti koja se nalazi na crvenoj IUCN listi kao kritično ugrožena vrsta. Skadarsko jezero je, ipak najviše poznato po svojoj ornitofauni, kako zbog značajne populacije fendaka / malog kormorana (Phalacrocorax pygmeus), tako i zbog veoma rijetkog kudravog pelikana / panca (Pelecanus crispus). Danas u ulovu riba dominiraju: Cyprinus carpio, Alburnus alburnus albarella, Carasius auratus, Perca fluviatilis, Alosa fallax nillotica, Anguilla anguilla, Liza ramada.

5 Originalna lokalna imena za vjetrove su: grbin, danik, noćnik, bojanac, murlan, rumijaš, orahovina

itd.

- 9 -

a. 3. Ključni prirodni resursi – Imajući na umu gore navedeno, vodni resursi i biološki resursi / biodiverzitet se smatraju najvrijedninijim resursima kojima je u ovom dokumentu potrebno dati dugoročni okvir za njihovo upravljanje.

b. Status zaštićenog područja- Skadarsko jezero je u Crnoj Gori, od 1983 godine Nacionalni park (IUCN kategorija upravljanja II). Nacionalni park Skadarsko jezero je 1995. godine upisan u Ramsar listu (Spisak močvara od međunarodnog značaja). Područje Nacionalnog parka zauzima ukupnu površinu od 40,000 ha. Skadarsko jezero U Albaniji ima status zaštite označen kao Prirodno područje koje zahtijeva upravljanje (IUCN kategorija IV). Albanska strana Jezera zajedno sa rijekom Bojanom je upisano u Ramsar listu od 2006. godine.

c. Osnova u dokumentima koji su proizvedeni u okviru projekta LSIEMP (Opis posla / Projektni zadatak, SAP, TDA)–

Konsultant se u pripremi dokumenta Stretegije upravljanja Skadarskim jezerom pridržavao zahtjeva koji su mu dati u Projektnom zadatku - Opisu posla (Poglavlje III u Zahtjevu za davanje Prijedloga – Projektni zadatak, strane 6 i 7). Ovi zahtjevi su bili smjernice konsultantu da se usmjeri na sljedeće:

1. Definisanje projektnog područja, uključujući Nacionalni park Skadarsko jezero i Rezervat prirode Skadarsko jezero, uz predstavljanje svih podataka zaštićenih područja uključujući status zaštite, istorijat primjene mjera zaštite i razvoja, posebno zaštićenih staništa i vrsta na nacionalnom nivou, predstavljanje drugih važnih dobara u zaštićenim područjima (npr. kulturno nasljeđe, infrastruktura) i procjena sposobnosti za održivo upravljanje zaštićenim područjima.

2. Mapiranje zaštićenih područja jezera u obje zemlje, uključujući GIS mape važnih staništa i vrsta i predstavljanje koncepata zoniranja.

3. Lokalne zajednice u okiruženju / zaštićenim područjima jezera, koje zavise od resursa jezera: osnovni demografski podaci, nivo životnog standarda, procjena uključenosti u proces donošenja odluka i procjena pritiska na prirodne resurse.

4. Zakonski okvir: relevantno nacionalno zakonodavstvo (strategije, prostorni planovi, zakoni i podzakonski akti) za upravljanje zaštićenim područjima jezera, procjena sprovođenja i praćenje i nadzor nad primjenom.

5. Institucionalni okvir: institucije koje su zadužene za upravljanje zaštićenim područjima jezera, kapaciteti i sposobnosti za zaštitu prirodnih resursa u praksi, kao i sposobnosti za facilitaciju mjera održivog razvoja i sprovođenje planova.

6. Intra-državne zajedničke institucionalne/zakonske oblasti: uloge i odgovornosti različitih organa upravljanja u obje zemlje, nivo saradnje, prepoznati problemi konflikta i odgovornosti koje se preklapaju.

7. Među-državne obaveze i uloge struktura dvije države: prekogranični sporazumi i status njihove primjene, Komisija Skadarskog jezera i njeni zadaci i kapaciteti, odgovornosti zajedničkih radnih grupa Komisije, druge strukture sa strane obje države (npr. Crnogorsko-albanska komisija za vode), prepoznate potrebe za unaprijeđenjem i jasno određivanje odgovornosti, kao i mogućnosti za poboljšanje saradnje.

8. Na osnovu analize sprovedene u okviru zadataka 1-7, konsultant će omogućiti definisanje Zajedničke Vizije za upravljanjem jezerom, koja će biti razrađena kroz:

- Zajednički definisane prioritete za zaštitu i održivi razvoj Skadarskog jezera,

- 10 -

- Opipljivi kratkoročni i srednjeročni ciljevi za dostizanje definisane vizije,

- Set aktivnosti u okviru svakog od identifikovanih ciljeva, - Identifikacija institucija/zainteresovanih strana koje su zadužene za

sprovođenje aktivnosti (lokalne, državne), sa posebnom pažnjom na zajedničke strukture (Komisija za Skadarsko jezero i njene radne grupe),

- Definisanje pokazatelja praćenja i vrednovanja za rukovođenje sprovođenjem aktivnosti,

- Tabelarno prikazani /vremenski okvir troškova za sprovođenje definisanih aktivnosti.

9. Konsultant će dati prijedlog privremenog plana zoniranja za Skadarsko jezero, imajući na umu nacionalne planove zoniranja i zahtjeve nacionalnog zakonodavsta.

Ključne činjenice i otkrića iz Strateškog akcionog plana (SAP) za Skadarsko jezero (Albanija & Crna Gora) (APAWA, CETI & SNV, april, 2007.), kao i odgovarajuća poglavlja iz Prekogranične dijagnostičke analize Skadarskog jezera, Albanija & Crna Gora (Royal Haskoning, 2006.) su konsultovani u procesu formulisanja ciljeva i aktivnosti u Strategiji. Karakter ovog dokumenta (Strategija upravljanja Skadarskim jezerom) definiše Imajući u vidu gore navedene razloge (a-c), daje se sledeća definicija karaktera dokumenta (Strategija upravljanja Skadarskim jezerom):

SSttrraatteeggiijjaa uupprraavvlljjaannjjaa pprriirrooddnniimm rreessuurrssiimmaa ii zzaaššttiiććeenniimm ppooddrruuččjjiimmaa

- 11 -

I. 2. Područje primjene Strategije upravljanja Skadarskim jezerom = projektno područje = područje upravljanja

Konsultant je definisao područje koje je važno za sprovođenje aktivnosti koje su predložene u Strategiji kao odgovor na zahtjeve koji se nalaze u Opisu njegovog posla. Kao područje upravljanja, odnosno područje koje je relevantno za sprovođenje ove Strategije je sagledavana je zona postojećih zaštićenih područja i područje neposrednog okruženja Jezera – zona važna za vodene i biološke resurse Skadarskog jezera. Ove zone su ekološki ocijenjene i, nakon toga, je formulisan privremeni koncept zoniranja. Plan zona (I – III) predstavljen je u Prilogu I ovog dokumenta. Neke od aktivnosti „opšteg“ tipa koje su date u Poglavlju VII ove Strategije (Akcioni Plan) će se sprovoditi, kao izuzetak, u širem geografskom području od predloženog područja upravljanja zbog njihove prirode. U ovom dokumentu nisu predstavljene predložene aktivnosti koje se odnose na ribarstvo na Skadarskom jezeru u narednih 5 (pet) godina, jer su predstavljene u Akcionim planovima ribarstva6 za Albaniju i za Crnu Goru.

I. 3. Metodološka osnova Strategije

U skladu sa gore definisanim karatkerom ovog dokumenta, sljedeća metodološka osnova – smjernice su konsultovane u formulisanju odgovarajućih poglavlja:

a. Metodološke smjernice za zaštićena područja – IUCN / WCPA Serija smjernica najbolje prakse u zaštićenim područjima: - Nacionalni sistem planiranja zaštićenim područjima. Br. 1. Adrian G. Davey,

1998., x +71str. - Evaluacija efikasnosti: Okvir za procjenu upravljanja zaštićenim područjima.

Br. 6. Marc Hockings, Sue Stolton i Nigel Dudley, 2000., x + 121str. - Prekogranična zaštićena područja za mir i saradnju. Br. 7. Trevor Sandwith,

Clare Shine, Lawrence Hamilton i David Sheppard, 2001, xi + 111pp. - Smjernice za planiranje upravljanja zaštićenim područjima. Br. 10. Lee

Thomas i Julie Middleton, 2003., ix + 79str. - Identifikovanje i analiza praznina vezanih područja koja su od ključnog

značaja za biodiverzitet: Ciljevi za sveobuhvatne sisteme zaštićenih područja. Langhammer, P.F., i drugi. Br. 15. (2007.). Gland, Switzerland: IUCN.

- Smjernice za primjenu kategorija upravljanja zaštićenim područjima. Dudley, N. (urednik) (2008.). Gland, Switzerland: IUCN. x + 86str.

- Vizija vodenih resursa i prirode. Svjetska strategija za očuvanje i održivo upravljanje vodenim resursima u 21-om vijeku. (2000.). Gland, Switzerland i Cambridge UK XIII + 52str.

- Ekosistemski pristup: Pet koraka do implementacije. Shepherd, Gill. (2004.). IUCN, Gland, Switzerland i Cambridge, UK. vi + 30 str.

b- Metodološki vodič za upravljanje prirodnim resursima - Komisija za vode i rijeke (2003.), Upravljanje prirodnim resursima sliva rijeke

Brokman. Komisija za vode i rijeke, Serija upravljanja vodenim resursima, br. WRM 33.

- Međuvladino tijelo za razvoj (2007.): IGAD Strategija za životnu sredinu i prirodne resurse

- Grad Kirkland – Tim za upravljanje prirodnim resursima (2003.): Plan za upravljanje prirodnim resursima. Grad Kirkland, 123, 5th Avenue, Kirkland Washington 98033. xx + 75 str.

- SAD Ministarstvo unutrašnjih poslova – Kancelarija za žalbe (2003.): Vodič za plan za upravljanje resursima – Planiranje za budućnost. Washington. 114 str.

6 Komponenta 2 zadatka

- 12 -

- Evans, M. Petter, M., i drugi (2000): Strateški vodič za upravljanje prirodnim resursima u jugo-istočnom Kvinslendu. Odjeljenje za prirodne resurse i Savjet za životnu sredinu regiona Brizbejn. 212 str.

- Van Ni, D., Shulman, D., Thompson, J., Triet, T., Truyen, T. & Van Der Schans, M. (2006.). Integrisana strategija za upravljanje vodom i požarima u Nacionalnom parku Tram Čim, Vijetnam. MWBP. Vientianne, Lao PDR

- Justin Yifu Lin, Feiyue Li (2009.): Razvojna strategija, održivost i ekonomske deformacije u zemljama u razvoju. Radni dokument istraživanja politike 4906. Razvojna ekonomija Svjetske banke pod-presjedavanje. 26 str.

I. 4. Povezanost strategije sa prioritetima zemalja (CG, AL) i globalnim inicijativama

Ovaj dokument predstavlja dugoročnu Strategiju za upravljanje prirodnim resursima i zaštićenim područjima u oblasti Skadarskog jezera i kao takav, usklađen je sa drugim ciljevima zaštite prirode i razvojnim ciljevima obije zemlje – Albanije i Crne Gore. Sa druge strane, ovom Strategijom su uzeti u obzir nacionalni prioriteti obije zemlje koji podrazumjevaju:

Glavne političke prioritete - uspostavljanje demokratskog društva; socijalni i ekonomski razvoj na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou, integraciju u evropske i evro-atlanske strukture itd.

Razvojne prioritete - podizanje životnog standarda i blagostanje stanovništva, brz i održiv ekonomski razvoj itd. Vrijednosti, principi i ciljevi Medjunarodne zajednice koji se odnose na upravljanje zaštićenim područjima i prirodnim resursima su takođe integrisani u Strategiju zbog njihove relevantnosti. Ključni elementi ovih vrijednosti, principa i ciljeva koji su integrisani u ovaj dokument smatraju se njegovom metodološkom osnovom (stavka I. 3.) dokumenta Strategije.

Selo Vranjina i desni krak rijeke Morače Rijeka Crnojevića – izgled zimi

Grad Skadar, jezero i njegovo oticanje u rijeku Bojanu

- 13 -

II. PRINCIPI, PRISTUP I STRATEŠKI PRIORITETI

II. 1. Osnovna načela Ovaj dokument predstavlja dugoročni okvir – Strategiju za upravljanje prirodnim resursima i zaštićenim područjima u oblasti Skadarskog jezera i u skladu je sa sljedećim osnovnim načelima, kao polaznim osnovama Strategije:

Zaštita prirodnih resursa i zaštićenih područja u oblasti Skadarskog jezera je ključni segment nacionalnih politika u obje zemlje, i Albaniji i Crnoj Gori pri čemu se u njihovoj zaštiti koristi ekosistemski pristup;

Vodeni i biološki resursi su jedne od osnovnih vrijednosti u oblasti Skadarskog jezera i jedan od glavnih resursa za dalji regionalni razvoj ovog područja u Crnoj Gori i Albaniji,

Dalji razvoj područja Skadarskog jezera zavisi od kapaciteta i produktivnosti ovog jezerskog ekosistema;

Standardima, a ne preprekama, za postizanje održivog razvoja područja Skadarskog jezera, smatraju se zahtjevi za djelotvornim i efikasnim upravljanjem zaštićenim područjima u oblasti Skadarskog jezera u obije zemlje;

Upravljanje prirodnim resursima i zaštićenim područjima u oblasti Skadarskog jezera počiva na uključenosti svih strana albanskog i crnogorskog društva;

Primjena ovih načela podrazumijeva integraciju interesa budućih generacija sa/oko Skadarskog jezera, uključujući opšte principe dobrog upravljanja kao što su:

- Vladavina prava i djelotvorno upravljanje, - Uravnotežen razvoj prirodnih i ljudskih resursa i - Učešće javnosti u procesima donošenja važnih odluka i uspostavljanje civilne

kontrole nad sprovođenjem ovih odluka.

II. 2. Opšti principi za primjenu (Strategije)

U skladu sa gore navedenim osnovnim načelima biće potrebno da se obezbjedi odgovarajući realističan kontekst za sprovođenje Strategije. U vezi sa tom potrebom, primjeniće se sljedeći opšti principi: Resursi i ključne prednosti koji su značajni za implementaciju

- Postojeći sistem (državne i lokalne) uprave je glavni resurs za aktivnosti koje su predložene Strategijom u obje zemlje. Zbog činjenice da su drugi resursi u zemlji prilično slabi, poseban će značaj biti dat poboljšanju ovog sistema, posebno organa koji su odgovorni za upravljanje zaštićenim područjima, upravljanje prirodnim resursima, kao i svim odgovornim subjektima za razvoj područja Skadarskog jezera, uključujući inspekciju, vezano za njihovu transparentnost i odgovornost.

- Ljudi, t.j. društvo u cjelini, planira se da se uslovi u društvu poboljšaju sprovođenjem aktivnosti koje su predložene u Strategiji, što predstavlja drugi važan resurs. Najvažniji zadatak upravljanja u području Skadarskog jezera je društvena i ekonomska aktivacija stanovništva i njegova uključenost u demokratske procese, kako bi se ljudima pružila šansa da sami određuju svoju sudbinu. Proces učestvovanja koji je predložen u ovoj Strategiji se zasniva na ovom pristupu.

- 14 -

Aktivnosti šireg obima i sektorske aktivnosti - Većina važnih problema sa kojima se suočava područje Skadarskog jezera

zahtijeva preduzimanje aktivnosti šireg obima, kako je to i predloženo ovom Strategijom jer se radi o aktivnostima koje su po svom karakteru povezane sa više ekonomskih sektora i sprovode se u više različitih društvenih okolnosti. U toku preduzimanja takvih mjera i aktivnosti, neophodno je osigurati efikasnu intersektorsku koordinaciju i nadzor, uključujući i prekograničnu koordinaciju između zemalja. U protivnom, realizacija tih mjera i aktivnosti će biti jednostrana i uglavnom će služiti samo interesima nekog izabranog subjekta umijesto prirodnim resursima i zaštićenim područja u oblasti Skadarskog jezera.

- Druge, takođe brojne aktivnosti koje su predviđene Strategijom, specifične su za određeni sektor, ali njihovi efekti (uključujući i povratne reakcije na njih) prelaze obim konkretnog sektora. Stoga će takve aktivnosti sprovoditi, u većini slučajeva, relevantne vladine agencije. Postoji i opasnost da će neka relevantna (vladina) politika biti primjenjena tako da prije svega bude korisna interesima određene vladine agencije ili će se temeljiti na nekoj uskoj strateškoj viziji. U skladu sa tim, predloženi dokument Strategije je prepoznao relevantne sektore i njihove aktivnosti u skladu sa prethodno pomenutim osnovnim principima u kratkoročnim i dugoročnim perspektivama. Razvojna strategija svakog pojedinačnog sektora treba da se temelji na ovom jedinstvenom dokumentu i prioritete u ovim strategijama koji se odnose na područje Skadarskog jezera treba prepoznati na ovoj osnovi.

Regionalna specifičnost

- Jedna od najvažnijih specifičnosti područja Skadarskog jezera leži u njegovoj prirodnoj i kulturnoj raznolikosti što je, sa jedne strane, bogatstvo, ali sa druge strane, usložava primjenu ujednačenog pristupa u sprovođenju Strategijom predloženih aktivnosti. Stoga će, u toku sprovođenja ove Strategije, posebna pažnja biti posvećena uravnoteženom sprovođenju predloženih aktivnosti sa konkretnim uslovima prirodne i kulturne sredine.

- U toku realizacije Strategije posebna pažnja će bitiposvećena i interakciji prirodnih i kulturnih raznolikosti kao što su: voda-kopno, jezero-sela, međudržavne i međuopštinske granice, grad-tvrđava, ribari-turisti, etnički, religijski i kulturni faktori, klima i priroda (poplave...) itd.

Razvoj ruralnih područja

- Zbog činjenice da značajan dio stanovništva u oblasti Skadarskog jezera živi u ruralnim područjima koja čekaju na svoj progres i razvoj, odgovarajući sektori ekonomije će izraditi efikasne razvojne programe sa ciljem razvoja ovih ruralnih nerazvijenih područja.

- U ruralnim područjima, posebno ribarskim, treba razviti odgovarajuću tehničku infrastrukturu kako bi se stvorili osnovni preduslovi za dalja (privatna) ulaganja kroz specifične inicijative u duhu održivog razvoja.

- 15 -

II. 3. Strateški prioriteti

U korelaciji između osnovnih načela i opštih principa, prepoznati su sljedeći strateški prioriteti koji su značajni za područje Skadarskog jezera kako bi im se posvetila odgovarajuća pažnja u implementaciji ovog strateškog dokumenta :

A. Prirodni resursi Izgradnja javne i političke podrške za djelotvorno i efikasno upravljanje prirodnim resursima i zaštićenim područjima u oblasti Skadarskog jezera – Ukoliko se želi postići uspjeh potrebna je podrška javnosti kao i politička podrška djelotvornom i efikasnom upravljanju i prirodnim resursima i zaštićenim području(ima). Istina je da mnogi ljudi imaju interes da koriste ili zaštite prirodne resurse ili zaštićeno(a) područje(a): na primjer, ribari, poljoprivrednici, turistički agenti, turisti i drugi koji takođe predstavljaju potencijalne zainteresovane strane i mogu obezbjediti političku podršku za ispunjenje ciljeva koji su značajni za određeno područje. Ključni faktor, međutim, nalazimo u činjenici da ljudi iz ovog, kao i iz drugih područja učestvuju na lokalnim i državnim izborima te da te ljude predstavljaju predstavnici koje je "u ime zajednice" izabralo lokalno stanovništvo. Od vitalnog je značaja prvo podrška lokalno izabranim (političkim) predstavnicima; da bi oni potom, zauzvrat odgovorili na potrebe i zahtjeve lokalnog stanovništva. Učestvovanje zainteresovanih strana i uključenost lokalnog stanovništva su, takođe, potrebni u svim fazama planiranja i procesima upravljanja i prirodnim resursima i zaštićenim područjima. Ovo će, ne samo izgraditi razumijevane među lokalnim zajednicama, nego i staviti na raspolaganje njihovo znanje i obezbijediti uključenost u upravljanje. Lokalno stanovništvo na području Skadarskog jezera treba smatrati partnerima, pažljivo sagledavati njihove stavove, a njihovu podršku bilo kojoj političkoj opciji nikada ne treba uzimati zdravo za gotovo. Javna i poltička podrška za djelotvorno i efikasno upravljanje prirodnim resursima i zaštićenim područjima u oblasti Skadarskog jezera koja se predlaže ovim dokumentom, može se, međutim, garantovati tek kada lokalno stanovništvo uvidi vezu između prirodnih resursa/zaštićenih područja i njihovih izvora prihoda za život. Ovo takođe ne znači da se na području Skadarskog jezera može ispuniti svaka ekonomska težnja i da zbog tih težnji obavezno bude „dobitnika“ i/ili „gubitnika“. Obezbijediti na najširem mogućem nivou aktivnosti specifične za određeni sektor – Kao što je prethodno navedeno, prozvani su različiti ekonomsi sektori da sprovedu širok spektar mjera, ali kroz efikasnu međusektorsku koordinaciju i nadzor, uključujući prekograničnu koordinaciju između dvije zemlje. Sektorske strategije treba da slijede zahtjeve iz ovog strateškog dokumenta, ali i da odgovore na potrebe lokalnog stanovništva. Među različitim prirodnim resursima, posebna pažnja treba da bude posvećena vodenim resursima, uključujući primjenu standarda međunarodne zajednice, počevši od okvirne EU Direktive o vodama. Ribolovni resursi takođe zahtjevaju brojne aktivnosti, koje su date u Planovima za upravljanje ribolovstvom na crnogorskom i albanskom djelu Skadarskog jezera koji su urađeni kao posebni dokumenti.

Integrisano upravljanje vodama – Imajući u vidu hidrološku povezanost Skadarskog jezera sa širim slivom Jadranskog mora, biće potrebno da se izgradi dugoročni(ji) regionalni okvir za upravljanje vodama u prekograničnom kontekstu, koji će se sprovesti kroz Plan(ove) integrisanog upravljanja: (a) basenom Skadarskog jezera ili (b) ukupnim slivom Jadranskog mora. Zbog ograničenih finansijskih mogućnosti obje zemlje za preduzimanje bilo koje predložene (a) ili (b) opcije, krajnju odluku treba prepustiti procesima koji odgovorne nacionalne institucije vode u pristupanju njihovih zemalja u EU. Osnovni temelj za ove aktivnosti, kao što je gore navedeno, čini okvirna EU Direktiva za vode.

- 16 -

Prevencija zagađenja voda Skadarskog jezera i podzemnih voda u njegovom slivu - Skadarsko jezero prima velike količine vode iz svog sliva7 u kome živi ~ 500.000 stanovnika u Albaniji i Crnoj Gori. Oko 65% od ovog broja stanovnika pripada Skadru i Podgorici, a drugi dio manjim gradovima kao što su Koplik, Bajza u Albaniji, i opštine Nikšić, Cetinje i Bar u Crnoj Gori, kao i samim selima na/u okolini Jezera. Kao ključna komponenta prirodnih resursa Jezera, kvalitet voda Jezera omogućava ovaj ekološki sistem zdravim, na šta utiče zagađenje iz njegovog sliva. Naime, kvalitet vodenih resursa zavisi od toga koliko dobro čuvamo njegov sliv, površinske i podzemne vode. Ključni izvori zagađenja (od čvrstog otpada i ispuštanja otpadnih voda) površinskih i podzemnih voda, kao i zemljišta i vazduha u slivu Skadarskog jezera su u Podgorici, na crnogorskoj strani, i Skadru na albanskoj strani. Usluge ekosistema i zaštita bioloških resursa – Ljudi imaju višestruke koristi od bioloških resursa / biodiverziteta ali i ekoloških procesa u ekosistemima koji proizvode veliki raspon roba i usluga koje nazivamo „usluge ekosistema“ (ponekad se za prevod enleskog izraza ecosystem services koristi nešto šira formulacija: usluge, dobra i koristi ekosistema). Taj raspon počinje sa relativno jednostavnim uslugama kao što je snadbjevanje pijaćom vodom, proizvodnja hrane i obezbijeđenje drvne građe, i dolazi do kompleksnijih usluga ekosistema kao što je održavanje plodnosti zemljišta, hidrološke ravnoteže ili regulisanje klime8. Na kraju, i sam ljudski život zavisi od usluga ekosistema koje obezbjeđuju osnovne životne potrebe kao što su: čist vazduh, čista voda i proizvodnja hrane. Do sada nije bilo značajnog istraživanja o uslugama ekosistema u oblasti Skadarskog jezera u Crnoj Gori i Albaniji, kao ni o povezanosti biodiverziteta i usluga ekosistema (to je važno za upravljanje prirodnim resursima i njihovim uslugama) niti je primjenjivan bilo kakv integrisani pristup za određivanje njihove (ekonomske ili druge) vrijednosti. Potencijal vodenog ekosistema Skadarskog jezera je veoma važan kako iz ekonomskih tako i iz ekoloških razloga. Biološki resursi su, takođe, važni radi zaštite i održivog korišćenja. Dok je ribarskim resursima potrebna održiva upotreba/korišćenje, većini drugih bioloških resursa Skadarskog jezera je potreban određeni način zaštite.

B. Zaštićena područja

Upravljanje zaštićenim područjima u oblasti Skadarskog jezera treba da bude fleksibilno i prilagodljivo. Upravljanje zaštićenim područjima mora imati sposobnosti prilagođavanja tokom vremena u svjetlu iskustva i okolnosti koje se mijenjaju. Zbog toga što njihov obim obuhvata i prirodne i ljudske sistema, potreba za fleksibilnošću je još veća. Upravljanje zaštićenim područjima treba da bude fleksibilno i prilagodljivo tako da može da reaguje na veoma različite društvene, kulturne i ekonomske situacije u kojima se odvija: treba da istovremeno odgovara u kulturološkom smislu ali i da bude ekonomski relevantno.

Uključivanje zainteresovanih strana u planiranje na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou (kont.) – Efikasno upravljanje zaštićenim područjima u oblasti Skadarskog jezera zahtjeva uključenost velikog broja zainteresovanih strana, uključujući sledeće značajne grupe: (i) lidere iz zajednice, npr. seoske starješine / lidere zajednica, sveštenike / imame (hodže), predstavnike političkih stranaka itd., (ii) korisnike resursa: npr. farmere, ribare, kompanije koje koriste vodu, preduzetnike koji eksploatišu šljunak / pjesak i njihove predstavnike; (iii) one koji imaju neki ekonomski interes: npr. turističke agente, vlasnike restorana, hotelijere, vlasnike prodavnica, prevoznike itd. i njihove predstavnike, (iv) one koji predstavljaju druge relevantne interese, npr. lokalne NVO za očuvanje prirode ili ljudska prava; i (v) one pojedince koji posjeduju znanje koje je relevantno za ovo područje, npr. oni

7Sliv Skadarskog jezera pokriva ~ 5,500 km2 (4,470 km2 u Crnoj Gori I 1,030 km2 u Albanijii) 8 Milenijumska procjena ekosistema (2005) je grupisala servise ekosistema u četiri široke kategorije: servise podrške kao što je kruženje hranjivih materija, proizvodnja kiseonika, formiranje zemljišta, oprašivanje usjeva, kontrola štetočina i bolesti, koje se nalaze u osnovu svih drugih kategorija “servisa”; servisi snadbijevanje, kao što je hranom, vlaknima, gorivom, vodom, sirovinama za farmaceutske proizvode; regulišući servisi, kao što je regulisanje klime, sekvestracija ugljenika, pročišćavanje vode i zaštita od poplava; i servisi kulture, uključujući obrazovanje, rekreaciju, duhovne i estetske vrijednosti

- 17 -

koji poznaju tradiciju ovog područja - istoričari, etnografi, umjetnici i naučnici. Upravljanje se mora sprovoditi sa i preko lokalnog stanovništva i uglavnom za njih i kroz njih. Ovaj princip prepoznaje ključni značaj pune uključenosti lokanog stanovništva te da upravljanje zaštićenim područjima nikada ne treba planirati protiv njihovih dugoročnih interesa. Ovaj princip takođe prepoznaje važnu ulogu koju lokalne zajednice igraju u postizanju ciljeva zaštićenih područja i da iste budu među glavnim korisnicima ovih ciljeva. Prekogranični kontekst zaštićenih područja – Postojeća zaštićena područja na Skadarskom jezeru u Crnoj Gori i Albaniji pružaju puno mogućnosti za saradnju između dvije zemlje preko njihovih nacionalnih granica. Za sada je proces saradnje između Crne Gore i Albanije stvorio solidnu osnovu za dalje uklanjanje institucionalnih i političkih prepreka za razvoj efikasnog Plana zajedničkog upravljanja konkretnim zaštićenim područjima. Kao i obično, tu su prisutni brojni organizacioni/operativni, finansijski i jezički izazovi, ali postojeći nivo predanosti za postizanje ovog optimističnog cilja može biti od velike pomoći. Da ponovimo, za ovaj proces je potrebno određeno učestvovanje javnosti koja može da pomogne u stvaranju lokalne podrške aktivnostima zajedničkog upravljanja, kao i poboljšanju komunikacije i njegovanju međusobnog razumijevanja među različitim zajednicama duž administrativnih / političkih granica. Za ovaj proces su od posebnog značaja sljedeća pitanja: (i) režim prelaska vodene granice, (ii) ribarska prava i prakse-tehnike ribolova, (iii) prevoz ljudi i kretanje roba, (iv) odgovornosti i djelovanje službi za kontrolu / čuvara i (v) zajednički kulturni događaji (vašari/sajmovi, proslave, itd.).

II. 4. Zajednička vizija Skadarskog jezera U ovom trenutku postoje dvije već formulisane zajedničke vizije za područje Skadarskog jezera, i one su:

1. Zajednička vizija Prekograničnog Foruma za Skadarskog jezero koja se nalazi u Deklaraciji Skadarskog jezera (2. februar 2006.) koja se zalaže za zaštitu i upravljanje prirodnim resursima jezera i održivi razvoj na lokalnom nivou.

2. Zajednička vizija koja je data u Zajedničkom Strateškom akcionom planu (2007.) i ima sledeću formulaciju: Skadarsko jezero je jednako zaštićeno prekogranično područje. Nivo zaštite je u skladu sa visokim standardima zaštite životne sredine, velikim kvalitetom vode i bogatim biološkim diverzitetom. Skadarsko jezero je područje za održive aktivnosti i ono nudi autentično ekološko, istorijsko, kulturno, ruralno i obrazovno iskustvo sa mnogo jedinstvenih mjesta koja se mogu vidjeti i posjetiti. Životna sredina je na mudar način integrisana u regionalnu ekonomiju koja se odnosi na održivi turizam, ribarstvo, proizvodnju bezbjedne hrane, medicinskog bilja, upotrebu čiste vode, itd. Jezero se koristi na održiv način, uz prekograničnu saradnju i upravljanje i veliku zaštitu ekosistema.

Održivi razvoj i zaštita prirodnih resursa i zaštićenih područja Skadarskog jezera su zajednička ključna pitanja u obije zajedničke vizije. Ova 2 ključna pitanja su takođe i polazna osnova za načela / principe i strateške prioritete ove Strategije.

- 18 -

Tvrđava Rozafa

- 19 -

III. STATUS KLJUČNIH PRIRODNIH RESURSA I EFIKASNOST U

UPRAVLJANJU NJIMA III. 1. Prirodni resursi / dobra

III. 1. 1. Vode Sadržaj rastvorenog kiseonika u jezeru varira između 7 mg/l – 12 mg/l u površinskim slojevima vode i 5 mg/l – 12 mg/l u slojevima vode pri dnu. Nizak sadržaj kiseonika, do 3 mg/l, je zabilježen u blizini Rijeke Crnojevića. Indeks zasićenosti je oko 80%. Slobodni ugljen dioksid (CO2) je zabilježen u veoma malim koncentracijama u vodama jezera. Najveća vrijednost na obali je zabilježena u blizini Rijeke Crnojevića 2 mg/l – 5 mg/l, dok najveća vrijednost koja je zabilježena u jezerskoj vodi iznosi 13,07 mg/l među makrofitima, u reduktivnim hemijskim uslovima i veoma slabom intenzitetu prirodne svjetlosti. Karbonati variraju od 2 mg/l – 19 mg/l, a bikarbonati 86,6 mg/l – 254 mg/l. Velika varijacija bikarbonata može biti glavni razlog za veliku varijaciju provodljivosti (100 μmhos – 343 μmhos). Alkaličnost vode varira 1,47 – 4,18 mval/l, a Ph 7,1 – 8,5, ali obično se nalazi između 7,9 – 8,2. Ove Ph vrijednosti spadaju u optimalne (6 – 8,5) za razvoj biote velike raznovrsnosti. Vodu jezera karakteriše veliki sadržaj kalcijuma, sa prosjekom od 31 mg/l – 42 mg/l. Nekoliko oblasti ima visok sadržaj kalcijuma, do 132 mg/l. Ukupan sadržaj suvog ostatka je procjenjen na 98 mg/l – 164 mg/l u pelagijalu i 102 mg/l – 240 mg/l u obalskim vodama. Vrijednosti fosfata u vodama jezera su 0,002 mg/l – 0,004 mg/l. Tokom određenih perioda, u obalskim djelovima u blizini ušća rijeka, ove vrijednosti se veoma uvećavaju, do 150 – 1000 puta, npr. u blizini ušća Rijeke Crnojevića i Morače. Prosječna vrijednost ukupnog fosfora varira 0,004 mg/l – 0,040 mg/l, ali u blizini rijeke Crnojevića ove vrijednosti dostižu 0,100 mg/l – 0,350 mg/l. Sadržaj nitrata u pelagijalu iznosi 0,012 mg/l – 1,200 mg/l, ali sadržaj veoma varira u zavisnosti od perioda godine. Najveće vrijednosti su zabilježene u blizini rijeke Morače do 9mg/l. Nitriti variraju između 0,0 do 0,030 mg/l, sa najvećom vrijednosti u obalnom djelu. Sadržaj hlora je 6 mg/l – 9,8 mg/l u većem djelu jezera, ali je sadržaj veoma mali kod “oka” (izvori). Sadržaj silike je 1,3 mg/l – 3,45 mg/l, magnezijuma 4,8 mg/l – 74,8 mg/l i sulfata 3,2 mg/l – 30 mg/l. Većina zagađivača površinskih voda Skadarskog jezera, podzemnih voda, zemljišta i vazduha dolazi iz Podgorice, koja se nalazi na terasama rijeke Morača u Zetskoj ravnici. Na albanskoj strani glavni zagađivač je grad Skadar sa svojim čvrstim otpadom i otpadnim vodama. Glavni izvori zagađenja su:

Kombinat aluminijuma Podgorica (KAP);

Željezara u Nikšiću;

Otpadne vode iz gradova i mjesta u basenu;

Komunalni otpad iz gradova i mjesta u basenu. Kvalitet vode u jezeru varira u zavisnosti od mjesta i vremenskog perioda. Većinu zagađivača donose rijeke Morača i Rijeka Crnojevića u koje dospijeva čvrsti otpad i otpadne vode. Koncentracije zagađivača kao što je amonijak su visoke u sjevernom i sjevero-zapadnom djelu Jezera, a posebno na ušću Morače u Jezero. Pored ovoga, koncentracije zagađivača variraju u zavisnosti od perioda godine i vremena i njihovog dolaska u pritoke. Na primjer, rastvoreni kiseonik je nižeg nivoa tokom ljetnjeg perioda. U periodu velikih voda, vode rijeke Morače najviše utiču na kvalitet voda u Jezeru. Generalno gledano, kvalitet voda Jezera je još uvijek dobar zahvaljujući njenoj velikoj izmjenjivosti koja iznosi od 2-3 puta godišnje. Međutim, postoji zabrinutost za kvalitet stvorenih naslaga zagađenja na dnu Jezera.

Trend osnovnih parametara:

- 20 -

Većina osnovnih parametara kvaliteta jezerske vode su manje više ostali isti od 1980-tih, ali npr. parametri za nitrate i kiseonik su pogoršani. Povećanje nitrata i smanjenje kiseonika, naročito u blizini delte Morače i Zetske ravnice na crnogorskoj strani, mogu ukazivati na povećano organsko zagađenje (npr. komunalnim otpadnim vodama). Eutrofikacija (još uvijek) nije problem zbog velikog stepena promjene vode u jezeru, međutim postoji rizik za uglove sa stajaćom vodom u blizini delte Morače i Zetske ravnice.

Trendovi PCB-a i PAH-a: Koncentracije PCB-a u površinskoj vodi su bili iznad dozvoljene granice u rijeci Morači između 1990. i 1995. godine. Skorašnja mjerenja koncentracija PCB-a i PAH-su bila ispod granice detekcije i trenutno nisu razlog za zabrinutost za kvalitet površinskih voda (sve dok mjere koje KAP preduzima budu djelotvorne). Ovi parametri su bili uzrok zabrinutosti u podzemnim vodama i naslagama. Vrijednosti koje su izmjerene 2005. su opale do prihvatljivih nivoa, vjerovatno zbog mjera koje je preduzeo KAP. U suvim zemljištima Zetske ravnice zabilježene su koncentracije PCB-a i PAH-a koje su štetne za biotu.

Trend kod teških metala: Analiza metala u vodi rijeke Morače, rijeke Crnojevića i u Skadarskom jezeru 1981. godine (i u ranijim godinama) je pokazala mininalne koncentracije Na, K, Cu, Zn, Cr, Pb, Mn, Co, As, Hg, CN i Fe. Poređenje koncentracija ovih metala uzvodno od rijeka i u jezeru je pokazalo male razlike, izuzev nekih neznatno povećanih koncentracija Na i Fe na određenoj lokaciji u rijeci Morači. Ovo ukazuje na to da jezerska voda u to vrijeme gotovo da nije bila zagađena postojećom industrijom u okviru basena jezera. Ne zaboravite da je KAP započeo svoju prvu proizvodnju punim kapacitetom 1973. godine. Pored toga, svi analizirani metali su bili ispod crnogorskih MDK standarda za pijaću vodu.

Trend kod teških metala: Analiza metala u vodama rijeke Morače, rijeke Crnojevića i Skadarskog jezera 1981. godine (i u ranijim godinama) je pokazala mininalne koncentracije Na, K, Cu, Zn, Cr, Pb, Mn, Co, As, Hg, CN i Fe. Poređenje koncentracija ovih metala uzvodno od rijeka i u jezeru je pokazalo male razlike, izuzev nekih neznatno povećanih koncentracija Na i Fe na određenoj lokaciji u rijeci Morači. Ovo ukazuje na to da jezerska voda u to vrijeme gotovo da nije bila zagađena postojećom industrijom u okviru basena jezera. Ne zaboravite da je KAP započeo svoju prvu proizvodnju punim kapacitetom 1973. godine. Pored toga, svi analizirani metali su bili ispod crnogorskih MDK standarda za pijaću vodu.

*** Skorašnje analize jezerske vode i sedimenata pokazuju povećane koncentracije teških metala. Koncentracije su veće na ušću rijeke Morače, uglavnom zbog industrijskog otpada koji potiče iz KAP-a. Najveći sadržaj Hg u julu 2005. je iznosio 1.77 mg/kg u sedimentima (0.40 mg/kg u ribi), dok u periodu od 1974.-1977. nije zabilježen. Teški metali se akumuliraju u sedimentima, dok se voda osvežava više nego dva puta godišnje. Hg u sedimentima prelazio je EU standarde kod četiri od osam lokacija, a Ni na dvije od osam lokacija 2005. godine. Na albanskoj strani Skadarskog jezera 2003. godine, koncentracije Ni su prelazile EU standarde na 7 od 10 lokacija.

Izvori: Postojeća analiza vode albanskih izvora (Shegani i Viri) u blizini jezera pokazuje da je njihov kvalitet dobar i u dozvoljenim granicama EU standarda. Iako ne postoje podaci o kvalitetu izvorske vode u Crnoj Gori, može se očekivati da je ona takođe dobrog kvaliteta, zbog toga što nema izvora zagađenja na lokacijama gdje voda izvire.

- 21 -

III. 1. 2. Biološki resursi

Alge Prema raspoloživim izvorima podataka ukupan broj registrovanih vrsta algi Skadarskog jezera je 10929. Oko 420 vrsta pripada Diatomea-ma, a najbogatije su Navicula, Nitzschia, Cymbella, Gomphonema, Fragilaria, Achnanthes, Cyclotella itd. Vrste iz ovog reda se mogu naći i u planktonu i bentosu. Harofite takođe karakteriše velika raznovrsnost. Na Skadarskom jezeru je poznato 470 vrsta iz ove grupe, među kojima su najbogatiji vrstama sledeći rodovi Pediastrum, Scenedesmus, Tetraedron, Closterium, Cosmarium i Staurastrum. Druge dobro zastupljene grupe su takođe Euglenophyta sa Euglena, Phacus, Trachelomonas i Cyanophyta sa Croococcus, Merismopedia, Microcystis i Oscillatoria. Istraživanja biološke produkcije pokazuju da ovo jezero pripada oligotrofnom tipu jezera. Obalni fitoplankton takođe ima ključnu ulogu u biološkoj produktivnosti Jezera.

Vaskularne biljke Raspoloživi izvori podataka govore da je ukupan broj registrovanih vaskularnih biljaka 726. Makrofite i druge vodene biljke dominiraju, naročito, na sjevernoj obali jezera. One imaju ekološki značaj u efektima ublažavanja zagađenja zbog mogućnosti da zadrže hranjive materije i vežu ih za svoj životni ciklus. Zbog toga dolazi do širenja / ekspanzije sljedećih zajednica biljaka: Scirpus – Phragmites (Phragmites communis, Scirpus lacuster, Typha angustipholia), Myriophyllum verticillati – Nuphar (W. Kosh) (vrste: Nuphar sp, Ceratophyllum sp, Trapa sp, Potamogeton sp itd.). Zajednica Scirpus – Phragmites ima najveću biološku produkciju.

Vodena vegetacija

Po Lakušiću (1978.)10 Skadarsko jezero je naseljeno sljedećim zajednicama vodenih biljaka11: Najadetum marinae Fuk. 61, Potameto-Najadetum Horvatic et Mic. 60, Potametum perfoliati Lakusic & Pavlovic 76, Potametum lucentis Hueck 31, Potamion eurosibiricum (W. Koch 26) Oberd. 56, Nymphaeion Oberd. 57, Myriophyllo-Nupharetum lutei W. Koch 26, Nymphoidetum peltatae (All 22) Oberd.eti Th. Mull. 60, Potametum natantis Lakusic & Pavlovic 76, Phragmitetalia W. Koch 26,Phragmition W. Koch 26, Sparangio-Glycerion Br.-Bl. et Siss. 42, Ranunculetum fluitantis All. 22, Scirpo-Phragmitetum W. Koch 26, Utricularietum vulgaris, Eupotamion W. Koch 26, Oberd. 57, Polygonetum amphibii-natantis, Menthetum aquaticae Lakusic 76 i Ludwigietum palustris Lakusic 76. Zajedno sa deltom rijeke Bojane močvarni ekosistem Skadarskog jezera omogućava pogodna staništa za veliku florističku raznovrsnost. Različiti ekološki oblici biljaka su zabilježeni na ovom području, uključujući aluvijalne šume, hidrofite, higrofite, geofite, psamofite, itd. Floru ovog područja karakteriše veliki broj ugroženih i rijetkih vrsta kao i izolovane endemske vrste. Ovdje je zabilježeno osam ugroženih vrsta na globalnom nivou i na nivou Evrope i devet balkanskih ili lokalnih endemskih vrsta. Na skorašnjoj

9 U njegovoj skorašnjoj publikaciji “Shkodra Lake [Liqeni i Shkodres]” D. Dhora (2005.) je naveo broj od 1100

mikroalgi, na osnovu prethodnih radova Petković (1981.), Rakaj, Hindak & Hindakova (2000.), Rakočević (2001.) i Rakaj & Miho (2005.) 10

Lakušić, R. & Pavlović, D., 1978.: Vegetacija Skadarskog jezera. Glasn. Republ. Zav. Zašt. Prir. Prirod. Muz, 9: 45-50. Republički zavod za zaštitu prirode, Titograd (Podgorica). 11

Po Dhora-i (2005), oko 36 zajednica makrofita biljaka je prisutno u Skadarskom jezeru, uključujući: Potamion, Najadetum marinae, Charetum fraglis, Charetum sp., Chareto –Nitellopsidetum obtusae, Potametum pectinati, Myriophylletum (spicatum – verticillatum), Potametum perfoliati, Potametum – Ranunculetum, Potametum lucentis, Potameto – Najadetum, Utricularietum vulgaris, Nympheion, Myriophyllo – Nupharetum lutei, Nymphoidetum peltatae, Nympheetum albo – lutea, Nymphaetum (alba), Hydrocharetum (morsus – ranae), Ceratophylletum (demersum), Potametum natantis, Ranunculion, Ranunculetum fluitatsis, Phragmitetalia, Eleochari – Hippuridetum, Heterophylletum, Eleocharetum (pallustris), Sparganio – Glicerietum fluitantis, Scirpetum (lacustris), Scirpeto – Phragmitetum, Phragmitetum (australis), Typhetum (angustifolia –

latifolia), Menthetum aquatica, Ludwigietum palustris, Magnocaricietum, Juncetum i Agrostitetum (alba).

- 22 -

Crvenoj listi albanske flore (1995., 1997., 2007.) 128 od ukupno 330 vrsta je sa područja Skadarskog jezera, od kojih 28 živi u močvarnim staništima Skadarskog jezera – delte Bojane. Ukupan broj vodenih makrofita na cijelom području Skadarskog jezera iznosi 164 vrste iz 66 rodova i 43 porodice. Na sjevernoj obali Jezera preovlađujuće biljne zajednice su Scirpus – Phragmites zajednica (Phragmites communis, Scirpus lacuster, Typha angustipholia) i Myriophyllum verticillati – Nuphar zajednica, gdje su naročito prisutne vrste Nuphar, Ceratophyllum, Trapa i Potamogeton. Zapadna - Jugo-Zapadna obala Jezera je veoma strma i kamenita i brdovita sa vrlo malo vodene vegetacije. Duž Sjeverne i Sjevero-Istočne istočne obale Jezera široko je rasprostranjena močvarna zona sa trskom (Phragmites). Pored učešća u izgradnji biodiverziteta i njegove stabilnosti, površine pod trskom i drugim makrofitama su značajne zbog sposobnosti pročišćavanja vode putem zadržavanja zagađenje od hranljivih / organskih materija i njihove transformacije (azot, fosfor). Zbog toga se vodena vegatacija predlaže za zaštitu kroz mjere takozvanog aktivnog upravljanja.

Kopnena vegetacija

Vrbove šume (Salicetum albae) su najbujnije šume na / u okolini Jezera, većinom na sjevernoj obali i u zoni plavljenja. Njih lokalno stanovništvo koristi za ogrijev, manje za gradnju i za pletene zanatske proizvode. Šume skadarskog hrasta (Quercus robur ssp. scutariensis), koje su bile veoma rasprostranjene u prošlosti, danas su prilično degradirane. Najznačajnije šumske zajednice u široj zoni Skadarskog jezera su: zajednice koštanje i hrasta (Querceto castanetum montenegrinum), zajednice hrasta i cera (Quercetum confertae cerris), kao i graba (Carpinetum orientalis) sa nekoliko subasocijacija. Od nekada dobro razvijenih šuma ostale su samo degradirane šume.

Zona vegetacije (peudo)makije – Ova zona se penje do 400 – 500 m visine. Među zimzelenim drvećem i žbunjem u ovoj zoni se nalaze: Quercus ilex, Phillyrea latifolia, Juniperus oxycedrus, Erica arborea, Olea europea, Arbutus unedo i Laurus nobilis. Druge česte vrste (nisu zimzelene) u ovoj zoni su: Pistacia terebinthus, Punica granatum, Carpinus orientalis, Crataegus monogyna, Rubus ulmifolius, Paliurus spina-cristi, Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Genista hassertiana, Fraxinus angustifolius, Fraxinus ornis, Populus alba, Populus nigra, Salix alba, Salix elaeagnos, Salix purpurea, Alnus glutinosa, Ficus carica itd. Zona hrasta – Ova zona se nalazi na visini od 300 – 700 m u široj oblasti Skadarskog jezera. Najčešće vrste hrasta u ovoj zoni su Quercus trojana, Quercus cerris, Quercus petraea, Quercus frainetto i Quercus pubescens. Druge vrste koje su prisutne u ovoj zoni su: Acer platanoides, Acer pseudoplatanus, Acer obtusatum, Castanea sativa, Sorbus torminalis, Sorbus umbellate, Sorbus aria, Tilia platyphyllos, Corylus avellana, Crataegus pentagyna, Juniperus communis itd. Zona bukve (Fagus) – Zona bukve pokriva visinu od 600 – 1700 m inm u širem području Skadarskog jezera, obično u udaljenim djelovima njegovog sliva. U nekim krajevima ova zona može da dostigne do 1900 m zajedno sa zonom bora. Uobičajena drveća u ovoj zoni su: Fagus sylvatica, Acer pseudoplatanus, Sorbus graeca, a često šiblje je Cotoneaster integerrimus, Rubus idaeus, Vaccinium myrtillus itd. Među stablima bora najčešća su: Pinus leucodermis i Pinus nigra. Zona alpskih pašnjaka – Alpski – planinski pašnjaci prekrivaju područje na visinama iznad 1800 – 1900 m inm u udaljenim oblastima sliva Skadarskog jezera. Najrasprostranjenije biljke u ovoj zoni su Rosa sp, Juniperus sabina, Luzula italica, Gentiana verna, Gentiana lutea, Astragalus purpureus, Anthyllis aurea, Silene macrantha, Campanula, Poa, Festuca, Sesleria, Koeleria, Bromus itd.

Gljive – Makrogljive (Basidiomycota) Kasom, G. (2010.) u svom kratkom pregledu za Konferenciju o biodiverzitetu Skadarskog jezera koja je održana u Skadru je navela 252 vrste makrogljiva (Basidiomycota) na crnogorskoj strani Skadarskog jezera. Prema znanju konsultanta nema raspoloživih podataka i informacija za albansku stranu jezera.

- 23 -

Fauna

Beskičmenjaci Veći dio grupa beskičmenjaka Skadarskog jezera je slabo istražen, ali neki skoriji pregledi ukazuju na prisustvo značajnog broja endemičnih vrsta12 kod Amphipoda, puževa, Oligochaeta, Ostracoda, Copepoda i riba. Nedostatak znanja onemogućava dobro razumijevanje ekološkog funkcinisanja jezera, jer beskičmenjaci igraju važnu ekološku ulogu, između ostalih kao glavni izvor hrane za mnoge vrste viših nivoa. Zooplankton jezera je važna zajednica, koja definiše tropsku strukturu ovog ekosistema. On igra važnu ulogu u dinamizmu hranjive materije u vodi i drugim populacijama kičmenjaka, naročito ribi. Zooplanktonom Skadarskog jezera dominiraju Protozoe, (posebno Ciliophora), Rotifers i rakovi (uglavnom Cladocera, Copepoda, Ostracoda). Druge grupe koje su zastupljene u planktonu su i Bivalvia (faza larve), Branchiura, Gastrotricha, Hidrozoa itd. Zoobentos je još jedna važna zajednica beskičmenjaka, sa velikom raznovrsnosti i dominantnom biomasom u jezeru. Protozoe i Rotifere, takođe, karakteriše velika raznovrsnost vrsta u zoobentosu. Od mekušaca, 54 vrste su poznate u jezeru i njegovom slivu, od ovoga 42 su Gastropode (puževi) a 12 su Bivalvia (dagnje). Oligochaeta predstavlja jednu od najbogatijih biomasa među beskičmenjacima, uprkos relativno ograničenom broju njihovih vrsta. Rakovi su dobro zastupljeni u zoobentosu jezera, gdje dominiraju Cladocera, Ostracoda, Copepoda, Amphipoda i Decapoda. U zoobentosu Skadarskog jezera poznato je oko 152 vrste insekata, uglavnom u fazi larve. Chironomids, Gastrotricha, Briozoa, Hidrozoa i Spongia su takođe važne grupe zoobentosa jezera.

Kičmenjaci

Populacija riba - Ihtiofauna

Na osnovu raspoloživih13 izvora podataka u Skadarskom jezeru je prisutno 55 vrsta riba iz 18 porodica i oko 3 vrste zmijuljica. Pregled procjene bogastva i ekonomskog značaja populacije riba koje žive u Skadarskom jezeru je predstavljen u sledećoj tabeli.

12

Broj vrsta / endemske vrste: Acanthocephala – 7vr, Gastropoda – 56 vr / 24 end, Bivalvia – 10 vr, Oligochaeta – 10 vr / 2 end, Hirudinea – 5 vr, Hydrachnidia – 36 vr, Cladocera – 57 vr, Copepoda – 29 vr, Ostracoda – 13 vr / 3 end, Branchiura – 1 vr, Isopoda – 1 vr, Amphipoda – 17 vr / 11 end, Spongia – 1 vr, Hydrozoa – 2 vr, Trematodes – 68 vr, Cestodes – 7 vr, Nematodes – 23 vr, Rotatoria – 205 vr / ? end, Nematomoprpha – 1 vr, Gastrotricha – 1 vr, Acanthocephala – 7 vr, Mysidacea – 1 vr, Decapoda – 3 vr, Odonata – 38 vr, Chironomidae – 17 vr, Bryozoa – 2 vr. (Izvor: Pešić, V. i drugi, 2011.: Biodiverzitet Skadarskog jezera, mlado staro jezero (kratak pregled i *ppt prezentacija). Zavod za zaštitu prirode. Zbornik radova sa konferencije Zaštita prirode u 21 vijeku, knjiga br. 2. Žabljak, Crna Gora) 13

Kao najnoviji, korišćeni su podaci iz Nacionalnih planova za upravljanje ribarstvom za CG i AL.

- 24 -

Vrsta (latinski naziv i ime na crnogorskom) Procjenjeno

izobilje14

Ekonomski značaj

15

Fam Acipenseridae 1

1. Acipenser sturio atlantska jesetra ? (Ex) C

2. Acipenser naccarii jadranska jesetra ? (Cr) C

3. Acipenser stellatus pastruga ? (Ex) C

Fam Clupeidae

4. Alosa fallax nilotica kubla 5 E

5. Allosa fallax lacustris kubla 5 E

Fam Moronidae

6. Dicentrarchus labrax brancin 1 E

7. Dicentrarchus punctatus sivi brancin 1 E

Fam. Mugilidae

8. Mugil cephalus skakavica, cipol glavaš 1 E

9. Lisa ramada skakavica, cipol balavac 2 E

Fam. Anguillidae

10. Anguilla anguilla jegulja 4 ER

Fam. Citharidae

11. Citharus linguatula patarača ? ?

Fam. Pleuronectidae

12. Platichtus flesus luscus list / iverak 1 ?

Fam. Cyprinidae

13. Cyprinus carpio krap, šaran 4 ER

14. Leuciscus cephalus albus bijeli klijen 3 ER

15. Leuciscus souffia montenegrinus mekiš 2 er

16. Phoxinus phoxinus pijor 3 -

17. Rutilus rubilio rubilio žutalj 5 Er

18. Pachychilon pictum brcak 3 Er

19. Scardinus erythrophthalmus lola / crvenperka 2 ER

20. Rutilus prespensis žutalj 1 ?

21. Alburnus albidus albarella (Alburnus scoranza) ukljeva 5 Er

22. Alburnoides bipunctatus ohridanus ukljevica 3 ?

23. Chondrostoma nasus ohridanus skobalj 2 ER

24. Chondrostoma scodrensis skobalj 1 er

25. Barbus meridionalis petenyi 1 er

26. Barbus meridionalis rebelii mrena 1 er

27. Gobio gobio lepidolaenus krkuša 1 -

28. Gobio gobio skadarensis 1 -

29. Rhodeus sericus amarus gavčica 1 -

30. Phoxinellus stymphallicus montenegrinus 1 -

Fam. Cobitididae

31. Nemachilus barbatulus 1 -

32. Cobitis taenia ohridana 1 -

Fam Gasterosteide

33. Gasterosteus aculeatus bodonja 1 -

Fam. Gobiidae

34. Padogobius panizzari glavočić vodenjak 1 -

Fam. Salmonidae

35. Salmo trutta fario potočna pastrmka ? ?

36. Salmo trutta lacustris jezerska pastrmka ? ?

14

Procjena bogastva je data na skali od 1 do 5: gde je 1 niska relativna zastupljenost, do 5 što predstavlja visoku relativnu zastupljenost. ? označava vrste za koje na osnovu dostupnih podataka nije moglo da se procjeni bogastvo, Ex – vjerovatno isčezla vrsta, Cr – kritično ugrožena vrsta. 15

Procjena ekonomskog značaja: E – označava vrste sa potencijalno visokim ekonomskim značajem, e – vrste sa manjim ekonomskim značajem, R – vrste koje su od većeg značaja za rekreativni ribolov, r – vrste od manjeg značaja za rekreativni ribolov, ? - vrste čiji ekonomski značaj na osnovu dostupnih podataka nije mogao da se ocjeni, - vrste bez ekonomskog značaja, C – vrste koje zahtjevaju primjenu konzervacionih mjera.

- 25 -

37. Salmo trutta magrostima ? ?

38. Salmo marmoratus pastrmka glavatica ??

39. Salmo montenegrinus garka ? ?

40. Salmothymus obtusirostris zetensis ? ?

41. Oncorhyncus mykiss kalifornijska pastrmka ??

Fam. Bleniidae

42. Blennius fluviatilis riječna slingurica -

Egzotične riblje vrste

Fam. Cyprinidae

43. Ctenopharingodon idella bijeli amur 1 ER

44. Megallobrama terminalis crna amurska deverika 1 er

45. Parabramis pekinensis bijela amurska deverika 1 er

46. Carassius gibelio kinez, karaš 5 ER

47. Hypophthalmychthys molitrix bijeli tolstolobik 1 E

48. Aristichthys nobilis sivi tolstolobik 1 E

49. Mylopharingodon piceus crni amur ? ?

50. Pseudorasbora parva amur / amurski čebaček 1 -

Fam. Poecilidae

51. Gambusia affinis holbrooki gambuzija 1 -

Fam Percidae

52. Perca fluviatilis grgeč 3 ER

53. Stizostedion lucioperca smuđ 1 ER

Fam Thymalidae

54. Thymalus thymalus lipljen ? ?

Fam Ictaluridae

55. Ictalurus nebulosus američki somić 1 -

U gore predstavljenoj tabeli, vrste od 1 do 12 se nazivaju jadranske migratorne vrste; neke od njih se sezonski pojavljuju u Skadarskom jezeru, vrste označene pod 4, 5 i 10, su takođe naznačene kao migratorne vrste riba, imaju veliki ekonomski značaj vezano za komercijalno ribarstvo. Autohtone ciprinidne vrste, 13 i 21, imaju veliki značaj za komercijalno ribarstvo i predstavljaju glavni ulov ribara na Skadarskom jezeru. Salmonidne riblje vrste se mogu naći u jezeru sezonski. One nemaju veći značaj za komercijalno ribarstvo, jer se nalaze u veoma oskudnim količinama u ukupnom ulovu ribe. Ipak, postoji nekoliko endemskih oblika, među navedenim vrstama, koje mogu biti interesantne sa konzervaciono-biološkog aspekta. Kada je u pitanju komercijalni ribolov najinteresantniji tipovi egzotičnih ribljih vrsta su vrste označene pod brojevima 46 i 52 u tabeli (prvenstveno zbog visokog stepena njihove relativne zastupljenosti). Međutim, imajući na umu određene karatkeristike ove vrste nemaju visoku cijenu na tržištu, te ih koristi lokalno stanovništvo u ishrani. Dakle, na osnovu predhodno rečenog, može se reći da u fauni riba Skadarskog jezera sljedeće vrste imaju izražen ekonomski značaj:

1. Alosa fallax nilotica kubla 2. Allosa fallax lacustris kubla 3. Anguilla anguilla jegulja 4. Cyprinus carpio krap 5. Alburnus albidus albarella ukljeva 6. Carassius gibelio kinez 7. Perca fluviatilis grgeč

Pored navedenih vrsta i sledeće ribe imaju određen, ali manji ekonomski značaj od prethodnih:

1. Klijen (Leuciscus cephalus albus), 2. Skobalj (Chondrostoma nasus ohridanus), 3. Ljolja, crvenperka i brcag (Rutilus, Scardinus i Pachychilon).

- 26 -

U vode Skadarskog jezera su slučajno uvedene i dvije potencijalno štetne vrste riba (br. 50 i 55), koje za sada nemaju značajan uticaj na ukupnu faunu riba u jezeru, ali koje bi trebalo pratiti u budućnosti sa konzervaciono-biološkog aspekta.

Vodozemci i gmizavci - Herpetofauna

Jezero i njegov basen su veoma bogati vodozemcima i gmizavcima, uključujući endemične i ugrožene vrste. Jezero je, sa svojom širom zonom vodene vegetacije, plavnim livadama, vlažnim šumama kao i mnogim potocima, idealno stanište za vodozemce kao što su Ranidae. Trenutno je prisutno (14 + 22 =) 3616 vrsta herpetofaune u oblasti Skadarskog jezera, uključujući veliki broj zaštićenih vrsta kao što su endemične i subendemične vrste.

Ptice - Ornitofauna

Skadarsko jezero je veoma značajno područje za ptice, posebno za one vrste za koje se ovo područje nalazi na njihovom migratornom putu. Jezero pruža i povoljne uslove za gniježđenje ptica i stvaranje kolonija. Avifaunu šireg područja Skadarskog jezera karakteriše velika raznolikost vrsta, sa oko 271 vrstom17 koje pripadaju 18 taksonomskih redova. Oko 90% ptičjih vrsta je „pokretno“ jer regionalno i interkontinentalno povezuju region Skadarskog jezera kako sa susjednim zemljama, tako i sa Azijom i Afrikom. 73 gnijezdeće vrste migratornih vrsta naseljava Jezero u periodu proljeća i ljeta, da bi potom otišle u jesen. 18 vrsta ptica je u preletu preko ovog područja u toku jeseni i proljeća, 45 vrsta su redovni zimski gosti, a 12 vrsta provodi ljeta na njemu, dok se njihove populacije inače gnijezde na sjeveru. Pored toga, oko 90 vrsta neredovno posjećuje Jezero, uključujući one koje su u preletu ili posjećuju Jezero u toku zime ili ljeta. Skadarsko jezero se nalazi na jednom od najvećih migrtornih puteva ptica iz Evrope i Azije i taj put je označen kao Jadranski migrotorni put. Međunarodni program za zimsko prebrojavanje ptica (IWC) na Skadarskom je jezeru se sprovodi od 1991., sa izuzetkom 2001./2./2003.18. U periodu od 1991. godine do danas, na osnovu podataka iz ovog programa, zimska brojnost vodenih ptica je varirala od 32.918 (izbrojane u 2006. godini), do više od 250.000 vodenih ptica koje su izbrojane u januaru 1999. godine. Bilo je slučaja da je nekih godina jedanaest vrsta vodenih ptica prešlo cenzus od 1% regionalne populacije. Ovaj cenzus se uglavnom odnosi na Fulica atra, jer je brojnost ove vrste u toku zime tokom 11 godina dostizala gotovo 9 % regionalne populacije. Phalacrocorax pygmeus, u toku zime je na Jezeru prešao cenzus 10 puta – u toku 1998. godine, gotovo 7% regionalne populacije ove vrste ptica je provelo zimu na Jezeru. Slična je situacija sa Podiceps nigricollis čiji je cenzus tokom osam godina prešao regionalni cenzus koji je išao i do 7% regionalne populacije. Aythya fuligula 1993. godine je prešla 5% regionalne populacije, dok su Aythya ferina, Bucephala clangula, Chlidonias hybrida, Tachybaptus ruficollis, Anas crecca prelazile cenzus i to od 1 - 4% regionalne zimske populacije. Sa druge strane, Anas platyrhynchos – česta vrsta koja je prisutna u velikim brojevima na svim evropskim vodenim tijelima, na Skadarskom jezeru je teško dostizala cenzus 1993. godine, ali je postepeno rasla brojnost njene regionalne populacije za 1.5%. Ovi podaci ukazuju na to da Skadarsko jezero ima ključni značaj za zimski boravak nekih ptičjih vrsta i za opstanak njihove populacije u regionu. IWC rezultati su, međutim, pokazali značajno smanjenje broja svih vodenih vrsta ptica, posebno u toku

16

Prema Dhora, D. (2005.) - SAP za Skadarsko jezero, daje se različit broj vrsta zabilježenih vrsta vodozemaca i gmizavaca - 51 vrsta ukupno je navedena. 17

Po drugim izvorima podataka (Zajednički CG -AL SAP (2007.), na osnovu Dhora D.(2001.), ukupan broj registrovanih ptičjih vrsta u širem području Skadarskog jezera je 282 vrste 18

Ref. Saveljić. D., 2010: Međunarodni značaj ornitofaune Skadarskog jezera – vrste koje prelaze census od 1% regionalne zimske populacije ptica u periodu 1991.-2010. godine. Konferencija o biodiverzitetu Skadarskog jezera, 2010. godine Skadar.

- 27 -

2010. godine. Phalacrocorax pygmeus (za 1%) i Fulica atra (za 1.5%) provode zimu u značajnim brojevima u poređenju sa svojom regionalnom populacijom.

Sisari

Sisari u području Skadarskog jezera su veoma slabo proučavani. Ukupan broj vrsta koji je pronađen je >50 vrsta koje pripadaju 6 redova. Svega nekoliko sisara je veoma povezano sa vodenim staništima, kao što je vidra (Lutra lutra). Slijepi miševi su posebno brojni u okolini jezera. Drugi sisari uglavnom žive u šumskim područjima koja se uglavnom nalaze na jugozapadnoj obali Jezera i u planinskim područjima.

Prisustvo zagađivača u biodiverzitetu

Trenutni ekološki status Skadarskog jezera se može procijeniti i na osnovu podataka koji se odnose na prisustvo određenih zagađivača u različitim biljnim i životinjskim grupama. Koncentracije PCB-a19 i drugih zagađivača su analizirane u toku posljednjih 15 godina u vodama jezera, vodama rijeka, podzemnim vodama, sedimentima u jezeru, ali i u tkivu različitih ribljih vrsta koje žive u Skadarskom jezeru. U nekim uzorcima / slučajevima koncentracije PCB-a su prelazile dozvoljene vrijednosti u periodu 1990 - 1996. godine (u odnosu na dozvoljene vrijednosti koje propisuje US EPA za ishranu - 2 ppm ili mg/kg). Nedavna studija koju su uradili u 2005. godini univerziteti iz Heidelberg-a (Njemačka), Podgorica-e (Crna Gora) i Skadr-a (Albanija) je ukazala na visoke koncentracije ukupnog PCB-a u crvenperki / loli (Scardinius erythrophthalmus scardapha) sa vrijednošću od 200 µg/kg, dok je najniža koncentracija pronađena u grgeču (Perca fluviatilis) sa vriojednošću od 35 µg/kg. Pored ovoga, analize koje su urađene u Crnoj Gori 2004. i 2005. godine su ukazale na relativan pad koncentracija PCB-a nakon 1990-tih. Procjena je da je ovo rezultat kombinovanog uticaja sljedećih faktora:

i. uklanjanje izvora zagađenja, t.j. sva burad sa piralenom i zemljište koje je kontaminirano piralenom20 iz KAP-a smješteni su u specijalni bunker;

ii. zagađujuće materije su brzo došle do podzemnih voda zbog velike propusnosti zemljišta Zetske ravnice;

iii. velike padavine u regionu u toku posljednjih 15 godina; iv. velika stopa izmjene - „osvežavanja“ vode u jezeru.

PCB je djelimično završio u sedmentima jezera, gdje može da ostane dugo vremena. Ovo je potvrđeno u toku projekta koji je sproveo Univerzitet iz Heidelberg-a sa Univerzitetom Crne Gore i Univerzitetom iz Skadra tokom 2001.-2002. godine, uz primjenu SPMD metode, kojom se simulira dugoročna izloženost nekog organizma zagađujućim materijama. Fauna bentosa (npr. crvi, jegulje) su posebno izloženi zagađivačima iz sedimenata Jezera.

19

PCB - Polihlorovani bifenili 20

Jedno od imena za PCB

- 28 -

III. 3. Procjena održive upotrebe prirodnih resursa Ima veoma malo direktnih informacija o tome da li se biološki resursi koriste na održivi način na području Skadarskog jezera, što je odraz nedovoljnih istraživanja i još uvijek nedovoljnog nivoa praćenja stanja u ovoj oblasti. Sa druge strane postoje neki pokazatelji da se većina vrsta previše eksploatiše i da se upravljanje ne zasniva na nekom od pouzdanih modela održive upotrebe. Ribarstvo je dominantan način upotrebe/eksploatacije bioloških resursa Jezera. Takođe, veoma malo pouzdanih podataka postoji o ribljem fondu i njegovoj produktivnosti u toku posljednjih 15 godina. Od 1947. do 1976. godine vodila se prilično dobra i uredna evidencija o komercijalnim ulovima pojedinih vrsta za crnogorski dio Skadarskog jezera. Postojali su i korektni podaci o broju čamaca i broju i tipovima ribarskih alata koji su se koristili. I tada su nedostajali direktni podaci o CPUE, ali se do zadovoljavajućih procjena moglo stići indirektnim tehnikama. Komercijalni ulov je bio raznovrsan, a činile su ga migratorne vrste (jegulja, kubla, cipoli, jesetre) i jezerske vrste (šaran, ukljeva, ljolja, pastrmka, skobalj klen). Nakon 1976. do 2002. godine podaci ili ne postoje, ili su vrlo fragmentarni i teško dostupni. Podaci o ulovu ribe u Skadarskom jezeru od 1947. do 1976. godine, međutim, danas više nisu upotrebljivi za potrebe planiranja komercijalnog ribolova, pošto su se uslovi i struktura komercijalnog ribolova na Jezeru promijenili. Poslednjih godina (od 2002. godine, vidi tabelu ispod) statistika komercijalnog ribolova u Crnoj Gori obuhvata pet vrsta riba i kategoriju označenu kao „ostale”, od čega za jednu vrstu (štuka) i za kategoriju „mješana riba” nema podataka. Sa druge strane, odmah je jasno da se i podaci za pastrmku odnose na proizvodnju u ribnjacima, a ne na ulov u otvorenim vodama.

Scardinus erythrophthalmus – lola / crvenperka

Ulov slatkovodnih ribljih vrsta (u tonama)

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009

UKUPNO 296 395 751 792 786 441 841 887

Pastrmka 233 302 211 231 253 200 212 263

Krap - 2 410 410 410 82 452 350

Mješovita riba - - - - - - - -

Štuka - - - - - - - -

Jegulja 2 2 7 4 6 1 1 6

Ukljeva 1 5 25 30 30 88 112 100

Drugo 60 84 98 117 87 70 64 168

Izvor: Monstat, Odjeljenje za poljoprivrednu statistiku

- 29 -

U poslednjih desetak godina podaci o ulovu su veoma oskudni i svode se na informacije o ulovu krapa / šarana, ukljeve i jegulje (kao glavnih komercijalnih vrsta) i kategoriju „ostale” za koju se ne zna tačno šta sve obuhvata. Podaci dobijeni od Fabrike za preradu ribe „Rijeka Crnojevića“ (vidi tabelu ispod) mogu da ukažu na to koji se dio ukupnog ulova prerađuje:

Ulov ribe i obim njegove prerade u fabrici za preradu ribe "Rijeka Crnojevića" 2007./2008./2009./2010./2011. (u kg).

Vrsta ribe 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Ukljeva 47 380 / 38 430 44 800 34 100

Krap/šaran 27 300 / 1 065 10 720 6 500

Kinez (srebrni karaš) 4 950 / 2 640 5 560 4 700

Crvenperka/ljolja/lola 1800 / 3 840 / /

Grgeč / / 2 100 / /

Ukupno: 81 430 0 48 075 61 080 45 300

2008. - rekonstrukcija fabrike, nije bilo ulova i otkupa

Podaci o ribolovnom naporu i CPUE, koji su od ključnog značaja za planiranje komercijalnog ribolova, u poslednjih desetak godina gotovo potpuno izostaju. Trenutno se raspolaže samo sa brojem prodatih dozvola za komercijalni ribolov, kao i sa brojem prodatih dozvola za rekreativni ribolov (vidi tabelu ispod).

Dozvola za

Godina ulov šarana

ulov jegulje

ulov ukljeve

lov na pari

rekreativni ribolov

2005 171 29 10 14 273

2006 165 7 11 11 391

2007 134 51 5 6 132

2008 173 50 4 19 230 (518)*

2009 148 70 3 8 188 (46)*

2010 151 83 2 12 195 (99)* u zagradi je dat broj prodatih dnevnih dozvola za rekreativni ribolov

Preliminarna analiza odnosa ukupnog ulova i broja prodatih dozvola za komercijalni ribolov pokazuje izvesne neočekivane trendove, pa čak i nelogičnosti. Naime, u slučaju šarana i ukljeve, od 2002. do 2010. godine, godišnji ulov pokazuje jasan trend porasta, dok broj prodatih dozvola za komercijalni ribolov na ove dvije vrste ima trend opadanja. (vidi slike 1 i 2)

Slika 1 - Trendovi ulova krapa / šarana i

broja prodatih dozvola za komercijalni ribolov na ovu vrstu riba u Skadarskom jezeru za period 2002. – 2010. godine (CG)

Slika 2 - Trendovi ulova ukljeve i broja prodatih

dozvola za komercijalni ribolov na ovu vrstu riba u Skadarskom jezeru za period 2002. – 2010. godine

(CG)

- 30 -

Slika 3 – Trendovi ulova jegulje i broja prodatih dozvola za komercijalni ribolov na ovu vrstu riba u Skadarskom jezeru za period 2002. – 2010. godine (CG)

Suprotno od prethodnog, broj izdatih dozvola za ulov jegulje ukazuje na rastući trend, dok njen ulov ostaje relativno isti/stabilan u toku istog vremenskog perioda (vidi sliku 3). Ovakav odnos trendova za krapa / šarana i ukljevu bi mogao da se tumači u smislu da se u periodu od desetak godina ribolovna efikasnost povećava, te da se sa manjim ribolovnim naporom uvećava ulov. U slučaju jegulje, povećanje ribolovnog napora nema većeg uticaja na veličinu godišnjeg ulova. Sumiranje podataka o ribljem ulovu ove 3 riblje vrste nije adekvatno. Imajući u vidu činjenicu da su podaci o ribolovu/ribljem fondu/ obimu ribljeg ulova oskudni, napravljena je anketa - upitnik u okviru LSIEMP za ugovor sa REC-om za izradu Planova upravljanja ribarstvom za CG i AL dio Skadarskog jezera (popunjeno je 6 anketa iz Crne Gore i 20 iz Albanije). Rezultati is 6 anketa za CG dio ukazuju na to da: (i) komercijalni ribari u Crnoj Gori godišnje u ribolovu provedu manje od 200 dana, (ii) u ribarenju se uglavnom koriste stajaće mreže, (iii) bruto prihod od komercijalnog ribolova je manji od 3000 EUR godišnje (što u proseku čini oko 25 % njihovih prihoda), (iv) ukupan godišnji ulov im se u periodu 2007.-2010. godine kretao od 150 do 650 kg. U albanskom djelu Skadarskog jezera registrovano je 410 komercijalnih ribara i 210 ribarskih čamaca (2-3 osobe po čamcu), a za ribolov se izdaje (1) jedna licenca po čamcu. Popis ribara u FMO u Skadru (posljednje stanje od marta 2011.) predstavljen je u sljedećoj tabeli.

Ribolovno područje Broj čamaca Broj ribara

Zogaj 32 66

Shiroke 39 78

Buna 9 18

Rrethinat 8 16

Vraka 10 20

Grizha 15 30

Dobre 2 4

Culaj 5 10

Kalldruni 12 24

Palvar 4 8

Sterbeq 9 18

Jubice 24 48

Kamice 14 28

Flake 11 22

Shegan 12 24

Hoti 2 4

Zusi 2 4

Ukupno 210 410

Pored broja ribara i broja čamaca, postoje i podaci o dozvoljenim alatima koje ribari mogu da koriste: svaki čamac može da koristi najviše 2000 m mreža, od čega je dozvoljeno 1000 m ribarske mreže stajaćice i 1000 metara pari. Za 500 metara ribarske mreže stajaćice dozvoljena je veličina okca od 80 mm, dok je za druge 500

- 31 -

metara mreže dozvoljena veličina okca od 35-40 mm. Ista dužina (500 metara po jednoj) se koristi i za pari. FMO je od 2011. uveo dnevnike ulova, a prvi podaci će biti dostupni krajem 2011. godine. Broj dozvoljenih udica koje se koriste po ribarskom brodu još uvijek nije određen. Maksimum od 120-130 dana godišnje je broj dana kada se ribari u Albaniji bave ribolovom. Obično se koristi 800 do 1000 m mreža po čamcu, a dnevi ulov se kreće od 5 do 20 kg. Prethodni podaci su dobijeni iz intervju sa zainteresovanim stranama i oni korespondiraju sa rezultatima koji su dobijeni anketiranjem 20 ribara. Prema anketama oko 80 % ribara ima godišnje do 200 ribolovnih dana, a samo 20 % navodi da ima između 200 i 250 ribolovnih dana. Oko 85 % ribara u ribolovu koristi samo stajaće mreže, dok njih oko 15 % koristi i pari (parangale). Godišnji ulov po ribaru se kreće od 600 do 1700 kg, u proseku 1116 kg. Prosečan ulov varira po sezonama: najveći je u poslednjem godišnjem kvartalu (oko 370 kg po ribaru), a najmanji u vrijeme zabrana zbog mrijesta (oko 185 kg po ribaru). Za većinu albanskih ribara ribarenje je jedino zanimanje kojim objezbeđuju egzistenciju, a mjesečni prihodi se kreću oko 150 do 200 EUR. Tržišne cjene ekonomski najvažnijih vrsta riba su sljedeće:

- cipol: 3-4 EUR/kg, - šaran/krap veći od 4 kg: 7-8 EUR /kg, - jegulja: od 5 EUR /kg do 8-10 EUR /kg u zavisnosti od sezone, - ukljeva (zimi): 1 EUR /kg,

Podaci o rekreativnom ribolovu u albanskom djelu Skadarskog jezera trenutno izostaju.

- 32 -

Ribari u akciji u području Humskog zaliva, Skadarsko jezero

- 33 -

IV. STATUS ZAŠTITE SKADARSKOG JEZERA U Crnoj Gori Skadarsko jezero je Nacionalni park od 1983. godine (IUCN kategorija upravljanja II). Nacionalni park Skadarsko jezero je 1995. godine upisan u Ramsar listu21 (Spisak močvara od međunarodnog značaja). Područje Nacionalnog parka zauzima ukupnu površinu od 40,000 ha. Do sada nije razrađeno zoniranje Nacionalnog parka u relevantnim prostornim planovima (Prostorni plan posebne namjene za NP Skadarsko jezero 2000.). U Albaniji status zaštite Skadarskog jezera je Prirodni rezervat kojim se upravlja (IUCN kategorija IV), koji je vlada Albanije proglasila odlukom br. 684, na dan 02. 11. 2005. Albanska strana jezera zajedno sa rijekom Bojanom je upisana u Ramsar listu 02.02.2006. godine sa ukupnom površinom od 49,652 ha. Administracija prirodnog rezervata Skadarskog jezera u Albaniji se sastoji od deset zaposlenih (rendžera) koji zavise od Ministarstva za zaštitu životne sredine, šume i vodoprivredu. Ovo ministarstvo je zaduženo za izradu administrativnih propisa, plana upravljanja i programa praćenja Prirodnog rezervata Skadarskog jezera u saradnji sa lokalnim vlastima, neprofitnim organizacijama, predstavnicima zajednice i naučnim ustanovama.

IV. 1. Područja važna za zaštitu staništa i vrsta

- Važno područje za ptice (IBA) Skadarsko jezero je IBA područje koje ispunjava kriterije 1(iii), 2 i 3. Druga IBA područja u blizinu Skadarskog jezera su Ulcinjska solana i Šasko jezero.

- Važno područje za biljke (IPA) Sljedeća IPA područja su prepoznata22 u široj oblasti Skadarskog jezera: Skadarsko jezero, Rumija, Velika Ulcinjska plaža, kanjon rijeke Cijevne i rijeke Mrtvice i svih 5 ispunjavaju IPA kriterije23.

- EMERALD područja Sljedeća EMERALD područja su prepoznata24 u široj oblasti Skadarskog jezera: Skadarsko jezero – Identifikovane vrste staništa (Rezolucija 4, Bernske konvencije): 44.8 – južne obalske galerije i šikara, 44.5 – obalske galerije johe i breze, 44.43 –šume bjelog jasena, hrasta i johe jugoistočne Evrope, 44.1 – obalske formacije vrbe, 22.44 – submerzni pokrivač Chandalier alge, 22.4321 – zajednice vodenog ljutića, 22.415 – pokrivači paprati (Salvinia), 22.414 – kolonije mešinke, 22.412 – mnoštvo lokvanja, 22.341 – kratki mediteranski amfibijski busen travnjak, 22.34 –sredozemno-atlantske amfibijske zajednice, 22.3232 – mali buseni peronjike, 22.31 – evro-sibirske višegodišnje amfibijske zajednice. Važne ptičje vrste na ovom području su: Sterna hirundo, Sterna albifrons, Porzana pulsilla, Porzana porzana, Porzana parva, Podiceps auritus, Plegadis falcinellus, Platalea leucorodia, Phalacrocorax pygmaeus, Pernis apivorus, Pelecanus crispus, Pandion haliaetus, Nycticorax nycticorax, Mergus albellus, Larus melanocephalus, Lanius collurio, Ixobrychus minutus, Hippolais olivetorum, Hieraaetus fasciatus, Haliaaetus albicilla, Gavia stellata, Gavia arctica, Ficedula albicollis, Falco vespertinus, Falco peregrinus, Falco naumanni, Falco columbarius, Falco biarmicus, Emberiza hortulana, Egretta alba, Dendrocopos syriacus, Dendrocopos medius, Circus pygargus, Circus macrourus, Circus cianeus, Circus

21

Jezero ispunjava Ramsar kriterije 1a, 2b, 3b, 4b i 5b 22

Petrović, D. (2009): Važna biljna staništa u Crnoj Gori – IPA projekat. NVO Zelena gora, Podgorica, str 46 – 47. 23

Na primjer, kanjon rijeke Mrtvice, zbog prisustva sljedećih vrsta staništa: 41. 1. Šume bukve, 41. 2. Šume hrasta – graba i 54. 12. Izvori tvrde vode. Sljedeće zaštićene vrste su takođe prisutne na ovom području: Omphalodes verna, Daphne laureola, Ilex aquifolium, Aquilegia dinarica itd. Tisa (Taxus baccata) živi na padinama kanjona 24

Izvor: EMERALD baza podataka, Zavod za zaštitu prirode

- 34 -

aeruginosus, Circaetus gallicus, Ciconia nigra, Chlidonias niger, Chlidonias leucopterus, Chlidonias hybridus, Caprimulgus europaeus, Buteo rufinus, Bubo bubo, Botaurus stellaris, Aythya nyroca, Asio flammeus, Ardeola ralloides, Ardea purpurea, Aquila pomarina, Aquila heliaca, Aquila clanga, Aquila chrysaetos, Anthus campestris, Alcedo atthis, Accipiter brevipes. Važne migratorne ptice koje su registrovane na ovom području su: Tringa ochropus, Tringa nebularia, Tringa glareola, Tringa erythropus, Sternus roseus, Scolopax rusticola, Podiceps nigricollis, Pluvialis apricaria, Pluvialis squatarola, Philomachus pugnax, Pernis apivorus, Pandion haliaetus, Mergus serrator, Mergus albellus, Melanitta fusca, Limosa limosa, Lanius excubitor, Falco columbarius, Ergetta alba, Cygnus cygnus, Circaetus gallicus, Ciconia nigra, Ciconia ciconia, Carduelis spinus, Calidris ferruginea, Calidris alpina, Bucephala clangula, Aythya fuligula, Aythya ferina, Ardeola ralloides, Ardea purpurea, Apus pallidus, Apus melba, Apus apus, Anthus cervinus, Anser fabalis, Anser anser, Anser albifrons, Anas qurquedula, Anas penelope, Anas crecca, Anas acuta, Acrocephalus scirpaceus, Acrocephalus palustris, Accipiter brevipes. Važni sisari koji se nalaze na ovom području su: Lutra lutra, Myotis myotis, Myotis emarginatus, Myotis capaccinii, Myotis blythii, Miniopterus schreibersi. Važna herpetofauna koja je prisutna na ovom području: Elaphe situla, Elaphe quatuorlineata, Vipera ursinii, Triturus carnifex, Bombina variegata, Važne vrste riba koje su prisutne na ovom području: Padogobius panizzae, Cobitis taenia, Alosa fallax, Alburnus albidus, Rutilus rubilio, Rhodeus sericeus amarus, Salmo marmoratus, Leuciscus souffia, Barbus meridionalis, Acipenser sturio, Acipenser naccarii, Petromyzon marinus, Lampetra planeri, Lampetra fluviatilis. Važni insekti koji su prisutni na ovom području su: Lycaena dispar. Druge važne vrste biljaka: Marsilea quadrifolia, endemična Quercus robur scutariensis, biljke važne na nacionalnom nivou Minuartia velenowskyi, Hermodactylus tuberosus i medjunarodno važne biljke Orchis simia, Himantoglossum carpinum, Hydrocotyle vulgaris, Utricularia vulgaris. Cijevna – Identifikovane vrste staništa (Rezolucija 4, Bernske konvencije): 4.1 šume bukve, 41.7 – termofilne i supramediteranske šume hrasta, 41.8 – mješovite termofilne šume, 42. 7 – visoke oro mediteranske šume bora, 44.1 – obalske formacije vrbe, 44.8 – južne obalske galerije i šikare, 45 – Umjerene zimzelene šume širokog lista. Važne ptice koje su registrovane na ovom području: Picus canus, Pernis apivorus, Lanius minor, Lanius collurio, Ficedula albicollis, Falco peregrinus, Falco biarmicus, Dendrocopos syriacus, Circaetus gallicus, Caprimulgus europaeus, Bubo bubo, Aquila chrysaetos, Alcedo atthis. Važne migratorne ptice koje su registrovane na ovom području su: Accipiter nisus, Accipiter gentilis, Accipiter brevipes, Actitis hypoleucos, Alauda arvensis, Anthus pratensis, Alectoris graeca, Anthus spinoletta, Apus melba, Aquila chrysaetos, Asio otus, Bubo bubo, Buteo buteo, Calandrella brachydactylis, Carduelis cannabina, Carduelis carduelis, Carduelis chloris, Cettia cetti, Cocottraustes cocottraustes, Columba palumbus, Columba oenas, Columba livia, Corvus corax, Corvus monedula, Cuculus canorus, Delichon urbica, Dendrocopos syriacus, Emberiza cirlus, Emberiza hortulana, Falco tinnunculus, Falco peregrinus, Falco biarmicus, Ficedula albicollis, Fringilla coelebs, Galerida cristata, Gyps fulvus, Hieraaetus pennatus, Hippolais pallida, Hippolais olivetorum, Hirundo rustica, Lanius collurio, Melanocorypha calandra, Monticola saxatilis, Monticola solitarius, Montifringilla nivalis, Oenanthe oenanthe, Oenanthe hispanica, Muscicapa striata, Motacilla flava, Motacilla alba, Oriolus oriolus, Otus scops, Parus major, Parus cristatus, Parus caeruleus, Pernis apivorus, Passer domesticus, Parus cristatus, Parus caeruleus, Parus major, Phoenicurus ochurous, Phoenicurus phoenicurus, Phylloscopus sibilatrix, Phylloscopus collybita, Pica pica, Picus viridis, Picus canus, Prunella collaris, Pyrrhocorax graculus, Regulus regulus, Saxicola torquata, Saxicola rubetra, Serinius serinius, Sitta europaea, Sitta neumeyer, Strix aluco, Sturnus vulgaris, Sylvia atricapilla, Sylviacantillans, Sylvia communis, Sylvia curruca, Sylvia hortensis, Sylvia melanocephala, Upupa epos. Važni sisari koji se nalaze na ovom području su: Canis lupus. Važni vodozemci koji se nalaze na ovom području su: Testudo hermanni, Triturus carnifex, Bombina variegata, Elaphe quatorlineata, Elaphe situla. Važne vrste riba koje se nalaze na ovom području su: Salmo marmoratus Barbus meridionalis, Leuciscus souffia, Alburnus albidus. Važni insekti koji se nalaze na ovom području su: Lucanus cervus, Cerambyx cerdo, Lycaena dispar, Eriogaster catax, Callimorpha quadripunctata. Druge

- 35 -

važne biljke koje su registrovane na ovom području su: Narcissus angustifolius, Ramonda serbica, Geranium dalmaticum, Ilex aquifolium, Orchis provincialis (vrste biljaka od medjunarodnog značaja) Rumija – Identifikovane vrste staništa (Resolucija 4, Bernske konvencije): 34. 3 - višegodišnji gusti pašnjaci i srednje evropske stepe, 34. 5 – mediteranski suvi pašnjaci, 4.1.1 – šume bukve, 4.1.2 – šume hrasta i graba, 41.7 – termofilne i supramediteranske šume hrasta, 41.8 – mješovite termofilne šume, 42. 7 – visoko planinske oro mediteranske šume bora, 65 - Pećine. Važne ptice koje su registrovane na ovom području: Accipiter brevipes, Accipiter gentilis, Accipiter nisus, Alectoris graeca, Athenae noctua, Asio otus, Bubo bubo, Buteo buteo, Caprimulgus europaeus, Circaetus galicus, Cettia cetti, Cocottraustes cocottraustes, Columba palumbus, Corvus corax, Delichon urbica, Dendrocopos syriacus, Falco peregrinus, Falco tinnunculus, Ficedula albicollis, Fringilla coelebs, Galurus glandarius, Hippolais pallida, Hippolais olivetorum, Hippolais icterina, Hirundo rustica, Hirundo daurica, Lanius collurio, Monticola saxatilis, Oenanthe oenanthe, Oenanthe hispanica, Motacilla alba, Oriolus oriolus, Parus major, Pernis apivorus, Passer domesticus, Phoenicurus apivorus, Phoenicurus ochurous, Phoenicurus phoenicurus, Phylloscopus collybita, Pica pica, Picus viridis, Picus canus, Prunella collaris, Prunella modularis, Pyrrhocorax graculus, Sitta europaea, Sitta neumeyer, Strix aluco, Sturnus vulgaris, Turdus merula. Važni sisari koji su registrovani na ovom području: Miniopterus schreibersi, Canis lupus. Važni vodozemci i gmizavci koji su registrovani na ovom području: Testudo hermanni, Vipera ursinii, Elaphe quatorlineata, Elaphe situla. Važni insekti koji su registrovani na ovom području: Lucanus cervus, Cerambyx cerdo, Osmoderma eremita, Eriogaster catax, Callimorpha quadripunctata. Druge važne biljke koje su registrovane na ovom području: Narcissus angustifolius, Edraianthus wettsteini ssp. Wetsteini, Ramonda serbica, Asperula baldacci, Pinus heldreichii, Gymnospermium scipetarum, Minuartia velenovsky, Tulipa grisebachiana. Ćemovsko polje – Identifikovane vrste staništa (Rezolucija 4, Bernske konvencije): 34.3 – višegodišnji gusti pašnjaci i srednje evropske stepe, 41.7 – termofilne i supramediteranske šume hrasta, 44.8. – južne obalske galerije i šikare. Važne ptice koje su registrovane na ovom području: Lanius minor, Pernis apivorus, Perdix perdix italica, Otis tarda, Milvus milvus, Milvus migrans, Melanocorypha calandra, Lanius minor, Lanius collurio, Gyps fulvus, Grus grus, Ficedula albicollis, Falco vespertinus, Falco naumanni, Falco biarmicus, Falco peregrinus, Circus pygargus, Circus macrourus, Circaetus gallicus, Caprimulgus europaeus, Calandrella brachydactyla, Aquila chrysaetos, Anthus campestris, Accipiter brevipes. Važne migratorne ptice koje su registrovane na ovom području: Upupa epops, Turdus merula, Sylvia atricapilla, Saxicola torquata, Saxicola rubetra, Prunella collaris, Pica pica, Phoenicurus phoenicurus, Phoenicurus ochruros, Phasianus colchicus, Pernis apivorus, Perdix perdix, Passer hispaniolensis, Passer domesticus, Parus major, Otus scops, Oenanthe oenanthe, Oenanthe hispanica, Motacilla alba, Milvus milvus, Milvus migrans, Melanocorypha calandra, Lanius collurio, Hirundo rustica, Grus grus, Garullus glandarius, Gallinago gallinago, Galerida cristata, Fringilla montifringilla, Fringilla coelebs, Ficedula albicollis, Falco subbuteo, Falco peregrinus, Delichon urbica, Coturnix coturnix, Corvus monedula, Corvus corax, Coracias garrulus, Columba livia, Circus pygargus, Circus cyaneus, Carduelis spinus, Carduelis carduelis, Carduelis cannabina, Caprimulgus europaeus, Calandrella brachydactila, Buteo buteo, Athene noctua, Asio otus, Anthus spinoletta, Anthus pratensis, Anthus campestris, Alauda arvensis, Accipiter nisus, Accipiter gentilis, Accipiter brevipes. Važni vodozemci koji su registrovani na ovom području: Testudo hermanni. Druge važne (endemične) biljke koje su registrovane na ovom području: Ramonda serbica, Hiacinthella dalmatica, Romulea bulbocodium podvrsta graeca Obavještenje: Prostorna distribucija staništa i vrsta koji su gore navedeni je upotrebljena za razgraničavanje zona u konceptu zoniranja Skadarskog jezera.

- 36 -

IV. 2. Efikasnost upravljanja Organi za upravljanje zaštićenim područjem (PA) – kapaciteti za održivo upravljanje Organi upravljanja Nacionalnog parka Skadarsko jezero u Crnoj Gori rade od 1986. godine, dok se u Albaniji čeka na osnivanje direktne upravljačke strukture25 za upravljanje zaštićenim područjem na albanskom dijelu jezera. Sprovođenje mjera zaštite i razvoja Upravljanje Nacionalnim parkom Skadarsko jezero u Crnoj Gori se zasniva na zakonskim odredbama koje su date u Zakonu o nacionalnim parkovima (2009), a koje sprovodi organ upravljanja, Prostornom planu Nacionalnog parka Skadarsko jezero (2000.), petogodišnjem planu upravljanja (2005., 2010.) i godišnjim operativnim planovima upravljanja. Sljedeće strukture su zastupljene u upravljačkoj strukturi Nacionalnog parka Skadarsko jezero: Direktor, čuvarska služba (24 čuvara/nadzornika), Naučni savjet i Upravni odbor cijelog Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore. Zbog tradicionalnog načina planiranja upravljanja nacionalnim parkovima, interakcija upravljača sa lokalnim zajednicama je slaba, kako u oblasti planiranja upravljanja tako i u njegovom sprovođenju, a takođe i u učestvovanju lokalnih zajednica u procese donošenja važnih odluka. Pored ovog nedostatka, nedovoljna je i saradnja između Nacionalnog parka i drugih odgovornih institucija što ima negativne posljedice na efikasnost upravljanja. Prirodni rezervat kojim se upravlja – Zaštićeno područje u Albaniji je pod teritorijalnom nadležnosti Skadarske prefekture i obuhvata dva okruga: Malesia e Madhe (istočna i sjeverna obala Skadarskog jezera) i Skadar (cijeli preostali dio zaštićenog područja). Funkcionalna nadležnost je podijeljena između sljedećih različitih institucija koje su odgovorne za Skadar i Malesia e Madhe: Direkcija za šume, Direkcija za poljoprivredu i hranu, Direkcija za basen Drina – Bojane, Regionalna agencija za zaštitu životne sredine, Savjet okruga, Prefektura i Opština Skadar. Kada je u pitanju upravljanje jezerom u budućnosti, postoji potreba da se obezbijedi zajedničko upravljanje t.j. da se postigne zvanični dogovor između dvije države, formira zajedničko tijelo za upravljanje kao i da se usvoji i sprovede plan zajedničkog upravljanja.

25

Trenutno ne postoji organ za direktno upravljanje, ali različite institucije su odgovorne za administraciju određenih aktivnosti kao što su: (i) Generalna direkcija za šume i pašnjake (šume i pašnjaci) i Generalna direkcija za ribarstvo (ribolov), obje u okviru Ministarstva poljoprivrede i hrane; Ministarstvo teritorijalnog planiranja i turizma koje je odgovorno za turističke strategije kroz Nacionalnu turističku agenciju; (ii) Ministarstvo zaštite životne sredine koje je odgovorno za zaštitu životne sredine, ali ga na jezeru predstavlja Regionalna agencija za zaštitu životne sredine u Skadru.

- 37 -

V. ZAJEDNIČKI PROBLEMI/PITANJA KOJA SU RELEVANTNA ZA STRATEGIJU V. 1. Turizam U kontekstu nacionalnih ekonomija, turizam se smatra jednom od glavnih izvora prihoda u obije zemlje, Crnoj Gori i Albaniji. Značajna strana ulaganja su sprovodena u Crnoj Gori, ali i u Albaniji, u posljednjih 10 godina, kako bi se finansirao razvoj ove privredne grane. Obije zemlje su promovisane kao nove mediteranske turističke destinacije koje se nadmeću sa drugim zemljama u regionu kao što su Hrvatska i Grčka. Često se govori o velikom potencijalu da se oblast Skadarskog jezera poveže, kao dopuna, crnogorskom i albanskom primorju, uključujući Cetinje sa ponudom prijestonice, dobro pozicionirani grad Skadar, Podgoricu kao glavni grad Crne Gore i grad Bar kao glavnu luku u regionu Jadrana. Prirodne vrijednosti, kulturno nasljeđe, gastronomija, stara ribarska naselja i blizina mora predstavljaju prednosti Jezera koje još uvijek nisu dovoljno iskorišćene, ni upakovane u jasan prepoznatljiv turistički proizvod. Štaviše, velike su mogućnosti da se Jezero otvori kroz plovni put rijekom Bojanom, otvaranje brodske linije Virpazar-Skadar, kao i kroz tunel Sozina.

Ekskurzijski turizam – vožnja brodom– Na crnogorskom dijelu Skadarskog jezera, u NP Skadarsko jezero najčešći oblik turizma je ekskurzijski turizam koji uglavnom dobija kao posjetioce goste sa crnogorske obale. Te ture se obično obavlja lokalno stanovništvo. Turistima su najpoznatije i najpopularnije kombinacije vožnje brodom sa ponudama ishrane koje su 2004-te godine pružene za oko 7.000 turista, dok je 2005. godine 15.500 turista posjetilo ovaj kraj (izvori podataka Nacionalni park). 2004. godine je pet preduzetnika i dvanaest brodova za krstarenje na teritoriji Nacionalnog parka bilo angažovano u ovoj aktivnosti. Određeni broj domaćinstava u Krajini i Crmninci prihoduje sredstva od turizma, kao i preduzetnici koji su uključeni u ponudu hrane. Posredni prihodi od turizma se ostvaruju i kroz prodaju ribe, maslinovog ulja i voća turistima koji posjećuju najčešće Krajinu i Vranjinu. Kao tipična sekundarna aktivnost, turizam obezbjeđuje oko 20% prihoda domaćinstvima ovog kraja. Razlozi za slabo korištenje turizma kao izvora finansiranja domaćinstava je kratka turistička sezona, slaba organizacija i nedovoljan smještaj. Smještajni kapaciteti – Smještajni kapaciteti su veoma skromni. Pored tri hotela, tu je i privatni smještaj, koji najčešće nije registrovan.

Jedan od turističkih brodova spremnih za krstarenje

Turistički resort Plavnica

Drugi turistički sadržaji – Pored desetak turističkih objekata, turistička ponuda Jezera se sastoji i od posmatranja ptica, wind surfinga, šetnji. Svi ovi sadržaju su tek u začetku i ne ostvaruju značajne prihode.

- 38 -

V. 2. Razvoj velikih energetikih i infrastrukturnih sistema / objekata Razvoj velikih sistema energetike i infrastrukture je usmjeren na zadovoljavanje potreba na nacionalnom i regionalnom nivou, umijesto lokalnih potreba na samom Jezeru. Ovo može da proizvede mnogobrojne negativne efekte na prirodne resurse, biodiverzitet i integritet zaštićenih područja Jezera. U ovom smislu, značajne intervencije nazvane „velikim“, ukuljučujući putnu, energetsku i hidrotehničku i drugu infrastrukturu, koja mijenja prirodni oblik terena, a posebno i prirodnih resursa. Na širem području Skadarskog jezera to su sljedeći veliki energetski i infrastrukturni sistemi: (i) hidro elektrane na rijeci Morači, (ii) nuklearna elektrana u blizini grada Skadra, (iii) auto put Bar – Boljare – Beograd i(iv) jadransko – jonska magistrala. Prisutni su konflikti između zaštite životne sredine i prostornog pozicioniranja velike infrastrukture vezano za zaštićena područja, što je očigledan slučaj sa koridorom (ima) putne infrastrukture koja prolazi kroz NP Skadarsko jezero u Crnoj Gori.

Nasip postojećeg puta i željeznice prolazi kroz NP Skadarsko jezero

V. 3. (Strateška) procjena uticaja na životnu sredinu Procjena uticaja na životnu sredinu je uvedena u sistem nacionalnog zakonodavstva i Crne Gore i Albanije, kao novi mehanizam i instrument za sprovođenje politika iz oblasti zaštite prirode, kako bi se prevazišli postojeći problemi i ograničenja za efikasno funcionisanje sistema zaštite životne sredine. Ovi zakoni su veoma važni za integrisanje zahtjeva održivosti i zaštite životne sredine, te tako i očuvanje biodiverziteta u planskim dokumentima. Odgovarajuća primjena strateške procjene i procjene uticaja na životnu sredinu predstavlja veliki izazov za tijela i institucije na državnom i lokalnom nivou koje učestvuju u postupcima koji se odnose na primjenu ovog mehanizma. Ovo je od posebnog značaja za sektore koji su vezani za korišćenje prirodnih resursa u oblasti Skadarskog jezera, kao što su ribarstvo, vodoprivreda, poljoprivreda, planiranje velikih infrastrukturnih projekata, turizam, stambene i razvojne zone koje mogu ugroziti prirodna staništa koja su pod zaštitom. Doslednost u primjeni ova dva mehanizma u prekograničnom kontekstu mora da se provjeri naročito u

- 39 -

slučaju kada ovi mehanizmi treba da se primjene na velike energetske i tehničke infrastrukturne projekte koji su navedeni u poglavlju V.2. Uspostavljanje strukture bilateralnog upravljanja u oblasti Skadarskog jezera je od velikog značaja za uspješnu praktičnu primjenu ova dva mehanizma u prekograničnom kontekstu, kao što je već naznačeno u TDA (2006.) i zajedničkom SAP za Skadarsko jezero (2007.). Ovome takođe pomažu i već donijeti Memorandumi o razumijevanju (2003., 2007.) između albanskih i crnogorskih ministarstava koja su nadležna za zaštitu životne sredine.

Veličina Skadarskog jezera (zimski period) –stvara (fizički) veliko područje za prekograničnu saradnju

- 40 -

- 41 -

VI. PRIJETNJE I FAKTORI KOJI UGROŽAVAJU PRIRODNE RESURSE SKADARSKOG JEZERA Skadarsko jezero je ljudskoj civilizaciji pružilo velike mogućnosti za razvoj tokom vijekova i zbog svog povoljnog položaja i zbog dobrog pristupa njegovim prirodnim resursima. Vremenom, razvoj je doveo i do osiromašenja resursa Jezera, dok je intenzitet pritisaka i faktora koji ugrožavaju njegove resurse stalno rastao. Pored ugrožavanja integriteta prirodnih resursa, samo Skadarsko jezero je takođe pretrpjelo značajne fizičke promjene, koje su dodatno uticale na ekološku ravnotežu i stabilnost ovog važnog ekosistema. Na drugoj strani, ovakvi trendovi su u suprotnosti sa prihvaćenim standardima zaštite Jezera, pa se u praksi često sreću konflikti između potrebe da se resursi koriste i potrebe da se zaštite. Upravo je riješenje ovog konflikta ključni izazov za sve koji su uključeni u dostizanje održivog razvoja Skadarskog jezera.

VI. 1. Ugrožena vodena / močvarna staništa i ekosistemi

Najveća prijetnja vodenim i močvarnim staništima Skadarskog jezera je eutrofikacija26 koja je posljedica zagađenja iz ljudskih naselja. Pored već razvijene prakse direktnog iskorišćavanja bioloških resursa iz slatkovodnog jezerskog ekosistema, planovi za njegovo isušivanje su mogući faktor ugrožavanja biljnih i životinjskih zajednica, posebno riblje populacije. Prijetnje vodenim i močvarnim staništima, kao i lov na ptice, bile su jedan od osnovnih prijetnji ekološkoj stabilnosti u oblasti Skadarskog jezera.

Detalj vode Jezera koja je zahvaćena eutrofikacijom

Razvoj novih praksi u poljoprivredi i pritisci tržišta doveli su do gubitka agro-biodiverziteta, prije svega lokalne raznovrsnosti i sojeva koji siromaše i/ili nestaju iz naših domaćinstava, ili je pak njihova nasledna osnova izmijenjena zbog ukrštanja sa drugim varijetetima i sojevima koji su uvezeni iz drugih krajeva.

VI. 2. Glavne prijetnje oblasti Skadarskog jezera Na osnovu raspoloživih informacija, sljedećih 5 glavnih kategorija prijetnji se može identifikovati u oblasti Skadarskog jezera: - Zagađenje – naročito vodenih resursa, kao i živih organizama, vazduha i zemljišta, različitim zagađujućim materijama iz industrije, naselja, poljoprivrednih krajeva u neposrednoj okolini Jezera i šire. Pored direktnog štetnog uticaja na vodu, zagađenje otpadnim vodama i čvrstim otpadom pored intoksikacije živih organizama vodi ka eutrofikacije ekosistema Jezera. - Direktna upotreba prirodnih resursa Jezera – naročito vode, bioloških (ribarstvo, lov) i mineralnih (pijesak, šljunak, treset) resursa što ima negativan uticaj na kapacitete ovih resursa i ekološku stabilnost Jezera, takođe. - Nekontrolisano širenje ljudskih naselja koje je povezano sa promjenama u praksi upotrebe zemljišta na području Jezera i njegovoj okolini što uzrokuje mnogostruke negativne uticaje, počevši od gubitka prirodnih staništa, preko povećanog zagađenja do trajne promjene predjela.

26

Trenutna, eutrofikacija voda Skadarskog jezera se ocjenjuje kao β (beta) mezosaprobnog stepena.

- 42 -

- Nekontrolisan razvoj turizma može da ugrozi vitalne ekološke funkcije Jezera (pritisak od posjetilaca i gubitak biodiverziteta, zagađenje, itd.) i smanji mogućnosti za održivi razvoj za potrebe lokalnog stanovništva. - Planovi za izgradnju velikih tehničkih / infrastrukturnih sistema (auto put, hidro- i nuklearna elektrana, sistem regionalnog vodosnadbijevanja, regulacija nivoa vode, itd.) koji bi promjenili postojeću fizionomiju predjela Jezera, a posebno stabilnost i funkcionisanje mreže ustaljenih lokalnih bio-centara i bio-koridora. Pored gore navedenih kategorija prijetnji, dvije relativno nove prijetnje utiču na oblast Skadarskog jezera, na sljedeći način

1. Uvođenje stranih, invazivnih vrsta, uglavnom iz komercijalnih razloga27, je prijetnja biodiverzitetu koja još uvijek nije dobro proučena28, ali se njena aktuelizacija očekuje u bliskoj budućnosti;

2. Klimatske promjene predstavljaju nadolazeću prijetnju prirodnim resursima Jezera, koji ima malu varijaciju amplitude ekoloških faktora, posebno temperaturnog i vodenog režima i treba usmjeriti više pažnje29 na njihovu analizu i prognozu30.

Međutim, najznačajniji (kumulativni) efekat gore navedenih prijetnji biodiverzitetu u oblasti Skadarskog jezera predstavlja gubitak rijetkih i ugroženih staništa kao i rijetkih, endemičnih ili ugroženih vrsta, posebno na obali, kao i uopšte, smanjenje funkcionalne stabilnosti jezerskog ekosistema.

VI. 3. Glavni razlozi koji su uzrok prijetnjama prirodnim resursima u oblasti Skadarskog jezera Postoji niz ugrožavajućih faktora – prijetnji prirodnim resursima u oblasti Skadarskog jezera. Ovi ugrožavajući faktori stvaraju potrebu da se preduzmu odgovarajuće mjere i aktivnosti koje bi se prvenstveno pozabavile ključnim uzrocima problema, a najvažniji bi bili sljedeći:

1. Slab politički prioritet je dat zaštiti u odnosu na korišćenje prirodnih resursa – Iako se formalno stavlja naglasak na zaštitu prirodnih resursa i često ističe kao prioritet u brojnim zvaničnim dokumentima31, u praksi se isto nalazi na dnu političke agende, jer se profitabilni sektori privrede kao što je turizam, energetika i poljoprivreda smatraju stvarnim prioritetima. Interes „razvoja bez granica“ se najčešće objašnjava snažnim finansijskim i investicionim argumentima, koji su snažniji od ekoloških interesa, a zakonski propisane procedure i mjere zaštite životne sredine se smatraju preprekama takvom razvoju.

2. Promovisanje politika koje nisu kompatibilne sa održivim razvojem oblasti Skadarskog jezera na osnovu razvoja lokalnih zajednica – već se mogu identifikovati sektorske politike čije aktivnosti nisu usmjerene na održivost sa aspekta zaštite životne sredine. Tako, na primjer, politika turističke privrede u praksi još uvijek nije dovoljno usmjerena na održivije, već na skuplje oblike turizma na Jezeru koji su definisani za manji broj gostiju. Ta kva politika je više usmjerena na razvoj masovnog turizma, koji ne samo da oštećuje resurse Jezera već i smanjuje mogućnosti za ostvarivanje većih prihoda za lokalne zajednice.

27

Najčešće se susreću sljedeće invazivne vrste: bagrem (Robinia pseudoacacia), koji je već rezident, pajasen (Ailanthus altissima) 28

Preliminarni spisak biljnih invazivnih vrsta u Crnoj Gori (uključuju vrste staništa koji su povezani sa oblašću Skadarskog jezera) se nalazi u Stesević D. i Petrović, D (2010.): Preliminarni spisak biljnih invazivnih vrsta u Crnoj Gori. Biologica Nyssana 1 (1-2), a opšti spisak invazivnih insekata i gljiva se može naći na http://www.europe-aliens.org/regionFactsheet.do?regionId=YUG-MN ) 29

Potreba da se razvijaju scenarija prognoze klimatskih promjena i drugih potrebnih mjera koje se odnose na uticaj klimatskih promjena na priobalni i morski biodiverzitet Crne Gore je uključena u dokument Ministarstva turizma i zaštite životne sredine i UNEP RAC / SPA (pripremio V. Bušković (2008.)): Osjetljivost i uticaj klimatskih promjena na morski i priobalni biodiverzitet u Crnoj Gori, Nacionalni pregled. Ovaj dokument pokriva sredozemni dio Crne Gore, uključujući oblast Skadarskog jezera. 30

Očekivane klimatske promjene u Crnoj Gori (IPCC AR 4, i drugi izvori) u periodu do 2050.: otopljavanje – povećanje temperatura od 1.8 do 2.2 0C posebno tokom ljeta i vidljiv kontrast temperature između kopna i mora, (ii ) smanjena količina padavina – raspon između -6% i - 14% posebno tokom ljeta, uz smanjenje relativne vlažnosti vazduha i zemljišta i povećano isparivanje, (iii) povećana učestalost ekstremnih klimatskih fenomena i (iv) porast nivoa mora za oko 18 - 22 cm 31

Sljedeći zvanični dokumenti su važni u Crnoj Gori; Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori, Prostorni plan Crne Gore do 2020. godine, Nacionalna strategija održivog razvoja, Nacionalna strategija biodiverziteta sa akcionim planom za period od 2010. – 2015. itd.

- 43 -

3. Slab nivo zabrana, ograničenja i slabi podsticaji za zaštitu prirodnih resursa – postojeći sistem zabrana, kazni i sankcija za kršenje propisa o zaštiti prirode (počevši od zagađenje do upotrebe bioloških resursa) neefikasan je i ne funkcioniše kao faktor ograničavanja. Ako se sankcije nameću, često se smatraju još jednim „porezom“ što dodatno otežava stvari. Pored toga, nema podsticaja za ulaganja u unaprijeđenje uslova korišćenje prirodnih resursa Jezera, kao i za ekonomske sektore (poljoprivreda, industrija, turizam) i pojedince koji treba da promijene svoju svjest i ponašanje.

4. Minimalno učestvovanje lokalnih zainteresovanih strana u oblasti Skadarskog jezera – sa istorijskog stanovišta uvijek su postojali mehanizmi za učestvovanje lokalnih subjekata u donošenju odluka koje su važne za korišćenje prirodnih resursa na području Skadarskog jezera. Tako su, na primjer, ribari imali svoja ribarske skupštine (koje su se nazivale Ampo) na kojima su se donosile odluke o korišćenju ribarskih revira i raspodjeli ulova; uključujući odluke o raspodjeli prava u okviru sela, kao što je pravo na pristan - liman, koje su donošene u seoskim vijećima, itd. Međutim, takvi mehanizmi danas ne postoje, pa su prava lokalnog stanovništva u procesima donošenja odluka značajno smanjena i uglavnom ograničena samo na učestvovanje u javnim konsultacijama o dokumentima koja „neko drugo tijelo“ (ili republička ili lokalna vlast) pripremio „za njih“. Sa druge strane, lokalni subjekti (ribari, turistički radnici, farmeri) nisu organizovani, te interesi koje oni imaju ne mogu biti artikulisani, a kamoli valorizovani na višem nivou. Ovakva situacija nije dobra za zaštitu prirodnih resursa, zbog nedostatka angažmana najvažnijeg dijela (zainteresovane) javnosti.

Stara slika Žabljaka Crnojevića

- 44 -

- 45 -

VII. PLAN PRIORITETNIH AKTIVNOSTI ZA ZAJEDNIČKO UPRAVLJANJE SKADARSKIM JEZEROM VII. 1. Glavni izazovi koji zahtjevaju preduzimanje odgovarajućih mjera i aktivnosti Uzimajući u obzir prethodno uspostavljene osnovne principe (pogledajt poglavlje II. 1, str. 13) i strateške prioritete (pogledajte poglavlje II. 3., str. 15, kao i identifikovane prijetnje i faktore ugrožavanja prirodnih resursa i zaštićenih područja u oblasti Skadarskog jezera (pogledajte poglavlje VI, strana 41) pet tematskih oblasti (dolje navedene) je definisano za preduzimanje odgovarajućih mjera i aktivnosti za bolju zaštitu zaštićenih područja i primjenu održive upotrebe prirodnih resursa koje imaju prioritet tokom petogodišnjeg perioda važenja ove Strategije (2012. – 2017.). Glavni izazovi u ovim tematskim oblastima su: 1. Održiva upotreba prirodnih resursa i efikasno upravljanje njima koje treba da se

pozabavi specifičnim pitanjima32 koja su data u poglavlju II. 3. – tačka A. Prirodni resursi, (str. 15). Mjere i aktivnosti u ovoj tematskoj oblasti su reakcija na glavne prijetnje33 i faktore koji ugrožavaju prirodne resurse u oblasti Skadarskog jezera koji su dati u poglavlju VI.2 (strana 41).

2. Fleksibilno i prilagodljivo upravljanje zaštićenim područjem koje treba da se pozabavi specifičnim pitanjima34 koja su data u poglavlju II. 3. – tačka B. Zaštićena područja, (str. 16). Mjere i aktivnosti u ovoj tematskoj oblasti su takođe odgovor na zahtjeve koji se odnose na upravljanje zaštićenim područjima koji su dati u poglavlju IV (strana 33).

3. Prekogranična saradnja pri planiranju i upravljanju zaštićenim područjima u oblasti Skadarskog jezera koja treba da omogući adekvatno: (i) zakonski, (ii) institucionalni i (iii) zajednički okvir upravljanja za zajednički AL – CG rad na pitanjima35 koja su navedena u poglavlju II. 3. – tačka B. Zaštićena područja, naslov Prekogranični kontekst zaštićenih područja (str. 17).

4. Ulaganje u životnu sredinu koje ima za cilj direktnu podršku gore navedenim tematskim oblastima koje se, uglavnom zasniva na primjeni mjera prevencije zagađenja, kao i smanjenja zagađenja iz postojećih izvora.

5. Praćenje efikasnosti je povezano sa svim mjerama i aktivnostima u prethodnim tematskim oblastima. U idealnoj situaciji, praćenje aktivnosti treba da prati efekte preduzetih mjera o stanju odgovarajuće komponente životne sredine. Međutim, klasični kapaciteti praćenja životne sredine i primjenjene tehnike će vremenom biti unaprijeđene, posebno u oblasti praćenja kvaliteta površinskih/podzemnih voda, kao i u oblasti praćenja biodiverziteta.

32

Razvijanje javne i političke podrške, obezbijediti aktivnosti specifične za sektor (na temelju EU Okvirne Direktive o vodama …), primjena Plana integrisanog upravljanja rečnim basenima, prevencije zagađenja I zaštite servisa ekosistema/ bioloških resursa 33

Glavne identifikovane prijetnje su: zagađenje, direktna upotreba prirodnih resursa jezera, širenje ljudskih naselja, nekontrolisani razvoj (turizam), veliki tehnički / infrastrukturni sistemi. 34

Fleksibilno i prilagodljivo upravljanje na korist lokalnog stanovništva, uključenost zainteresovanih strana u planiranju na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. . 35

Sljedeća pitanja posebno zabrinjavaju: (i) režim prelaska vodene granice, (ii) ribolovna prava i prakse, (iii) prevoz ljudi i kretanje roba, (iv) odgovornosti i operisanje službi nadzora / čuvara i (v) zajednički kulturni događaju (sajmovi/vašari, proslave, itd.).

- 46 -

VII. 2. Akcioni plan – plan mjera i aktivnosti za Zajedničko upravljanje Skadarskim jezerom za period 2012. – 2017. godine Kao odgovor na ranije identifikovane izazove i u skladu sa raspoloživim organizacionim (osoblje i finansije) kapacitetima, sprovođenje mjera i aktivnosti36 koje su date u sljedećoj tabeli će omogućiti Zajedničko upravljanje Skadarskim jezerom u periodu 2012. – 2017. godine.

Tematska oblast Mjera/ aktivnost Troškovi – AL (USD)

Troškovi - CG (USD)

Trenutno strano kofinansiranje (USD)

Drugi izvori finansiranja (USD)

Drugo

Održiva upotreba prirodnih resursa i efikasno upravljanje njima

Integrisano upravljanje rečnim basenima jadranskog regiona u Crnoj Gori i Albaniji

? 2.500.000

Priprema prostornog, teritorijalnog i razvojnog planiranja za svako selo u okolini jezera.

100.000

Razvijanje pejzaža i razvijanje arhitektonskog identiteta na temelju lokalne tradicije. Uspostaviti osnovna pravila izgradnje na ovom području (vrsta i veličina građevine, oblasti prostiranja sela) i podrška uklanjanju nezakonitih aktivnosti.

10.000

Promocija seoske privrede na temelju „mudre upotrebe“ prirodnih resursa (obuka koja se odnosi na spisak resursa, identifikaciju grupa i kriterija privrede i pozitivan uticaj na životnu sredinu)

20.000

Identifikacija i promovisanje pilot projekata u razvoju robnog lanca kako bi se smanjio pritisak na prirodne resurse i promovisao ekonomski razvoj.

56.000 20.000 500.000

Priprema procjene ribljeg fonda 30.000

Priprema Plana za upravljanje ribarstvom, uključujući sistem upravljanja kvotama

10.000

Identifikovati, podržati i ulagati u podsticaj legalnog ribarstva

10.000

Obezbijediti mehanizam kojim ribari mogu da prepoznaju i pozabave se problemima koji su zajednički

20.000

Identifikovati, definisati i sprovesti održive poljoprivredne pilot projekte u zoni tranzicije

210.000 50.000

Spisak lokacija kulturnog nasleđa 10.000

Sprovesti dva pilot renoviranja i obezbijediti potrebnu opremu

20.000

Master plan za informativnu infrastrukturu 10.000

Renoviranje postojećih struktura kao centra za posjetioce

150.000 50.000

Podrška uspostavljanju informativne i edukativne infrastrukture (izgradnja informativnog i edukativnog centra u Shiroka; centri za posjetioce na zapadnoj i istočnoj obali jezera; kule za posmatranje u Vraki, Kalldrun, Kamice, Shegan; biciklističke staze; potpisivanje i info punktovi duž puta most na Bojani – Zogaj i Grile – Shegan)

30.000

Osnivanje malog prirodnog muzeja (izložba) Skadarskog jezera (flora, fauna, paleontologija, arhaeologija)

50.000

Podrška osnivanju kapaciteta za kulturne aktivnosti (pozorište, amfiteatar, privremene scene u Shiroka i Koplik)

200.000

36

Kao što je već dogovoreno između CG i AL, relevantne mjere i aktivnosti koje su date Zajedničkom strateškom akcionom planu za Skadarsko jezero su uključene u Akcioni plan ove Strategije

- 47 -

Obezbijediti infrastrukturu za lokaciju „eko kampovanja“

50.000

Projekti za obnovu i proširenje oblasti sa autohtonom vegetacijom, naročito šumama (vrba, jasen, topola/jablan) na istočnoj obali jezera (pilot projekat za 6 ha u Kopliku)

60.000

Kontrolisana ispaša u Virpazaru 10.000

Podržati mjere za kontrolu erozije na potocima planine Taraboš (pilot projekat za najproblematičnije potoke)

110.000

Održavati kontrolisanu ispašu stoke kao sredstvo za upravljanje staništima (pilot projekat za očuvanje oblasti pod pašnjacima u Shegan)

30.000

Odrediti mjere za zaštitu važnih staništa za razmnožavanje riba i mrestilište (5 Ha Kamic i 2-3 Ha u Shiroke)

20.000

Jedinica za proučavanje za očuvanje ptica na jezeru (Vranjina)

20.000 50.000

Platforma za gnijezdenje pelikana i drugih odabranih ugroženih vrsta ptica

45.000

Izgradnja platforme i dvije kule za posmtranje ptica i nadzor/stražu

45.000

Promocija programa za održivi turizam 30.000

Edukativni program podizanja svijesnosti 10.000 30.000

Proizvodnja promotivnih materijala 10.000 125.000

Izrada turističkih Master planova u Crnoj Gori i Albaniji

20.000 za CG

30.000 za AL

Javni pilot projekti (izgradnja centra za vodene sportove, izgradnja male marine u Shiroka, stvaranje turističke infrastrukture malog obima)

150.000

Privatni pilot projekti (stvaranje turističkih kapaciteta, razvoj i promocija Shiroke, edukativni projekti u Shiroka i Koplik)

180.000

Aktivnosti iz Regionalnog razvojnog plana 525.000

Fleksibilno i prilagodljivo upravljanje zaštićenim područjima

Priprema plana zoniranja, uključujući sakupljanje informacija, konsultacije i usvajanje Plana zoniranja

50.000

Sprovođenje Plana zoniranja na terenu (signalizacija) na i u okolini jezera

40.000

Ažurirati / izraditi planove upravljanja zaštićenih područja u CG i AL

40.000

Uspostaviti direktan organ za upravljanje zaštićenim područjem na albanskoj strani jezera

52.000

Izraditi i / ili ažurirati propise i podzakonska akta za upravljanje zaštićenim područjima u Albaniji i usvojiti ih

32.000

Razviti i realizovati programe obuke za zaposlene u zaštićenim područjima

60.000

Obezbijediti opremu za zaposlene u zaštićenim područjima

10.000

Unaprijediti ljudske kapacitete NPSJ koji se odnose na broj zaposlenih

60.000

Realizovati signalizaciju u parku 80.000 40.000

Prekogranična saradnja u oblasti planiranja i upravljanja zaštićenim područjima u oblasti Skadarskog jezera

Podrška studiji za analizu postojećeg zakonskog okvira za upravljanje prirodnim resursima u Albaniji i identifikaciju praznina i obezbijeđenje preporuka za unaprijeđenje

15.000

Podrška usklađivanju zakonodavstva između dvije 30.000

- 48 -

zemlje kako bi se olakšalo zajedničko upravljanje Skadarskim jezerom

Definisanje i osnivanje radnih grupa za različite prekogranične aktivnosti kao što je zoniranje, praćenje, turizam, ribolov, poljoprivreda, upravljanje basenom, vožnja brodom i saobraćaj

150.000

Osnovati i podržati Komisiju Skadarskog jezera 50.000

Osnivanje zajedničkog sekretarijata za pomoć Komisiji za Skadarsko jezero

10.000 120.000

Razviti i uspostaviti Zajedničku viziju o Skadarskom jezeru, uključujući i izdavanje Zajedničkog biltena o aktivnostima konzervacije (tromjesečno i na tri jezika – podrška tokom 4 godine) i stvaranje i promocija zajedničke marke za region prekograničnih zaštićenih područja /jezera

10.000 150.000

Istražiti važnost potencijalnih međunarodnih imenovanja kao međunarodnog RAMSAR područja da bi se promovisala i razvila zaštićena područja i region jezera

40.000

Stvaranje Zajedničkog plana upravljanja jezerom, na temelju nacionalnih strateških dokumenata u Crnoj Gori i Albaniji

2.000 40.000

Ulaganja u životnu sredinu

Tretman otpadnih voda opštine Cetinje i naselja u okolini jezera u Crnoj Gori (npr. Karuč, Vranjina)

50.000

Kapaciteti za tretman otpadnih voda naselja Skadarskog jezera

200.000

Pilot projekti za tretman otpadnih voda koristeći tehnologije koje nisu štetne za životnu sredinu za turističke objekte (kafiće, restorane i hotele) u oblasti Shiroke – Zogaj i Shegan

400.000

Osnivanje postrojenja za tretman otpadnih voda u Skadru

875.000

Procjeniti mogućnost da se privredi uvede taksa za otpadne vode

5.000

Podrška Nacionalnom parku i lokalnim vlastima u organizovanju sakupljanja i odlaganja čvrstog otpada (kontejneri, kante za smeće, oprema …) i podržati aktivnosti čišćenja postojećeg čvrstog otpada duž cijele obale jezera

20.000 120.000

Podrška projektu za podizanje svjesnosti lokalne zajednice vezano za ekonomsku korist (turizam, ribarstvo, poljoprivreda) od smanjenja i kontrole zagađenja (konsultacije, seminari, publikacije)

12.000

Osnivanje deponije za komunalni otpad Skadra i Koplika

125.000

Izrada studija za osnivanje deponija za komunalni otpad Bajze i Koplika (studija izvodljivosti, planiranje)

15.000

Inventar opasnog otpada na odlagalištu otpada u KAP-u i kategorizacija otpada na odlagalištu opasnog otpada u KAP-u

50.000 300.000

Osmišljavanje projekta za odlaganje opasnog otpada u skladu sa EU propisima

100.000 300.000

Kofinansiranje izgradnje odlagališta za opasni čvrsti otpad

3.000.000 400.000

Praćenje efikasnosti

Uspostaviti jedinicu za praćenje na Skadarskom jezeru u Albaniji

30.000 250.000

Automatske stacionarne stanice za praćenje za mjerenje opštih elemenata (fizičkih – hemijskih) u skladu sa WFD (3 stanice u Crnoj Gori)

400.000

Osnovati dvije automatske stanice za praćenje za mjerenje opštih fizičko-hemiijskih elemenata vode (na zapadnoj obali – Shiroka i sjevernoistočnoj obali – Koplik)

250.000

Poboljšati postojeće biološke laboratorije za ispitivanje i praćenje biodiverziteta u AL i CG

130.000

Uspostavljanje baze podataka i umreženog sistema praćenja uključujući razvoj softvera

40.000

- 49 -

Zajednički priručnik za program praćenja Skadarskog jezera i distribucija podataka

40.000

Sprovođenje praćenja tokom 4 godine, na osnovu programa praćenja

67.500 120.000

Praćenje vegetacije jezera, sa fokusom uglavnom na makrofitima (karta vegetacije pod vodom)

25.000

Praćenje populacije riba posebno autohtonih vrsta i vrsta važnih za tržište riba (krap, jegulja, ukljeva, cipalj …) i staništa koja su važna za njihovo razmnožavanje i mrestilište

45.000

Praćenje stanja populacije ptica i njihovih staništa za gnijezdenje uključujući kapacitete na jezeru

75.000

Praćenje stanja rijetkih i ugroženih vrsta i staništa 20.000

Praćenje bentosa na određenim mjestima 25.000

Sprovođenje bio-testiranja kako bi se uočile prijetnje za životnu sredinu

50.000

Izraditi hidrološki model Skadarskog jezera 250.000

Uraditi studiju o kvalitetu vode izvora, podzemnih voda i površinskih voda jezera (konsultacije, rad na terenu, analiza podataka, određivane hitnih mjera za poboljšanje kvaliteta vode jezera) i ukaziti na značaj ovoga lokalnim zajednicama

37.000

Periodične studije trendova blagostanja stanovništva; prihoda, produktivnosti, zaposlenosti, itd.

105.000

- 50 -

- 51 -

VIII. Prilozi

- 52 -

- 53 -

Prilog I – Privremeni koncept zoniranja - Plan zona za područje Skadarskog jezera

- 54 -

- 55 -

Prilog II Objašnjenje plana zona U skladu sa prostornom rasprostranjenosti ključnih prirodnih resursa u zoni zadatka (jezero – vodeni resursi i biodiverzitet vezan za vodu – staništa i vrste) i odgovarajućim IUCN / WCPA smjernicama (serije 1, 7, 9, 10, 15 i 16) primjenjene su sljedeće zone:

- ZONA I (Ia i Ib) kao zona(e) stroge zaštite koja je uz administrativne granice postojećih zaštićenih područja

- ZONA II kao bafer/zaštitna zona zone(a) stroge zaštite koja uglavnom ide uz administrativne granice postojećih zaštićenih područja

i - ZONA III kao šira zaštitna zona posvećena razvoju.

Glavni kriteriji koji su korišćenu u predloženom konceptu zoniranja su: - Kao najrelevantniji u zaštiti prirodnih resursa u cijelom području Skadarskog

jezera, voda i staništa koje su vezana za vodu su određena kao prioritet za ZONU I, t.j. 1 režim stroge zaštite, za takozvanu aktivnu zaštitu.

- Granica ZONE I je određena na način da slijedi vodu i staništa koja su vezana za vodu u okviru administrativnih granica postojećih zaštićenih područja (Nacionalni park u Crnoj Gori i Rezervat prirode u Albaniji)

- Naselja i infrastruktura su isključeni iz ZONE I - Ključne ekonomske aktivnosti na području Skadarskog jezera su isključene

iz ZONE I i ZONE II (bafer/zaštitna Zona) do najvećeg mogućeg stepena i označene u ZONI III, dok bafer zona ostaje za mala naselja, manju infrastrukturu i aktivnosti koje nisu štetne po životnu sredinu, uključujući poljoprivredu koja je prilagođena lokalnim uslovima.