1

1. UVOD

1.1. Problem, predmet i objekt istraivanja

Problem istraivanja ovog rada jest nedovoljno znanje o primjeni istraivanja trita, s praktinom primjenom tritu odreenog proizvoda. Iz navedenog predmeta istraivanja, proizlazi i predmet istraivanja: postupak istraivanja trita na primjeru trita mlijeka i mlijenih proizvoda. Navedeni problem i predmet istraivanja odreuju objekt istraivanja: proces istraivanja trita. 1.2. Radna hipoteza

Problem i predmet ovog istraivanja odreuju i radnu hipotezu istraivanja: istraivanje trita je sr sustava donoenja odluka u upravljanju marketingom jer ima zadau pruanja potrebnih informacija.1.3. Svrha i cilj istraivanjaSvrha istraivanja jest ukazati na vanost adekvatne primjene procesa istraivanja trita za donoenje odluka. Cilj istraivanja je prikupljanje podataka i utvrivanje trinih udjela poduzetnika koji djeluju na tritima mlijeka, kao i utvrivanje zakonodavnog okvira kojim se reguliraju ta trita, s naglaskom na ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju.

1.4. Znanstvene metode

U izradi diplomskog rada koritene su u odgovarajuim kombinacijama slijedee znanstvene metode: metode analize i sinteze, metoda klasifikacije, metoda indukcije i dedukcije, metoda deskripcije, metoda kompilacije, te matematika i statistike metode.

1.5. Struktura radaRezultati istraivanja koncipirani su u etiri povezanih dijelova.

U prvom dijelu, UVODU, objanjen je problem, definiran predmet i objekt istraivanja, postavljena temeljna hipoteza, odreeni su svrha i cilj istraivanja, navedene znanstvene metode koje su koritene prilikom istraivanja, te je predstavljena struktura rada.

U drugom dijelu naslova RELEVANTNE SPOZNAJE O ISTRAIVANJU TRITA iznijete se spoznaje o definiranju istraivanja trita, povijesti istraivanja trita, navedene su metode i vrste istraivanja trita te istraivake vrste podataka.

U treem dijelu diplomskog rada s naslovom ISTRAIVANJE TRITA MLIJEKA I MLIJENIH PROIZVODA U RH prikazan je zakonodavni okvir, izvori i metode prikupljanja podataka te razvoj i stanje trita mlijeka i mlijenih proizvoda u RH.

U posljednjem dijelu seminarskog rada ZAKLJUKU, sustavno e se prezentirati najvaniji rezultati do kojih se dolo istraivanjem, a kojima su dokazivane postavljene hipoteze.

2.RELEVANTNE SPOZNAJE O ISTRAIVANJU TRITA2.1.Definiranje istraivanja trita

Danas se istraivanje trita promatra kao jedna od djelatnosti poslovne funkcije marketinga u gospodarskom subjektu, zatim kao osnovna djelatnost specijaliziranih gospodarskih subjekata za istraivanje trita (agencije, svodi i sl), te istraivanje trita kao znanstvena subdisciplina u marketingu.

Istraivanje trita je standardizirani postupak zasnovan na naelima znanstvene metode kojim se prikupljaju, analiziraju i tumae podaci sa svrhom dobivanja informacija potrebitih u odluivanju i rjeavanju problema na podruju marketinga. (Marusi, Prebeac, 2004., str. 63).Istraivanje trita moe se definirati kao sustavan rad zasnovan na znanstvenim metodama prikupljanja registriranja i analize svih problema u vezi s prometom, prodajom i potronjom dobara izmeu proizvoaa i potroaa. Organizacija ESOMAR (European Society for Opinion and Marketing Research) istraivanje trita definira kao sustavno i objektivno identificiranje, prikupljanje, analiza i pruanje informacija kao potpore donoenju odluka u vezi s identificiranjem i nainom rjeavanja problema i iskoritavanja prigoda u marketingu." (http://www.esomar.org/, 19.02.2013.) Proces istraivanja podijeljen je na tri faze; pripremna, manipulativna i finalna faza, u kojoj se vri prezentacija dobivenih rezultata. Slikoviti prikaz faza daje se na slici 1.

Slika 1. Prikaz faza ispitivanja trita

Izvor: Marii, S., Ikoni, M., Mikac, T.: Marketinka istraivanja u funkciji razvoja proizvoda, Engineering Review, Vol.28 No.2 Prosinac 2008., str. 59.

U pripremnoj fazi prilikom definiranja problema i ciljeva istraivanja posebno je vano izabrati kvalitetne informacije. Naime voditelj istraivanja u toj se fazi mora odluiti izmeu preirokoga i preuskog definiranja problema i ciljeva istraivanja. Preiroko definiranje problema podrazumijeva i vee trokove istraivanja, prikupljanja i obrade informacija, dok se kod preuskog definiranja problema ne sagledavaju svi utjecajni imbenici. U drugoj se fazi razrauju planovi za prikupljanje informacija, dok trea faza predstavlja prezentaciju dobivenih rezultata. (Marii, Ikoni, Mikac, str. 60.)2.2.Povijest istraivanja trita

Usporedno s industrijskom revolucijom pojavilo se i istraivanje trita. Razlog tome je bila proizvodnja u veim serijama, te se na taj nain pojavila situacija da je ponuda na tritu vea negoli potranja. Da bi se izbjegla puna skladita valjalo je potaknuti trinu potranju, identificuati njezine osobitosti te sukladno tome organizirati proizvodnju proizvoda za koje e trite biti zainteresirano. Marketing za prvo organizirano istraivanje trita smatra istraivanje Charlesa Coohdgea Parlina iz 1911. godine. On je poeo brojati otpadu ambalau juha Campbell Soup Company u radnikim, ali i u etvrtima gdje ivi via klasa. Iz komunalnog otpada (kunog smea) odvajao je iskoritene i odbaene limenke juha. Na kraju je doao do zakljuka da se vie limenki nalazi u otpadu radnikih klasa, nego u bogatijih slojeva ljudi. (Marii,Ikoni, Mikac, 2008, str. 60.) Prva tiskana publikacija s podruja istraivanja trita pojavila se 1919. godine, a to je bila knjiga pod nazivom Komercijalna istraivanja" aurora R. C. S. Duncana. Prva istraivaka institucija, koja je danas ujedno prerasla i u najveu svjetsku istraivaku instituciju (AC Nielsen Co.). utemeljena je 1934. godine.(Mamai, 1992, str. 50.)Povijest istraivanja trita moe se razluiti na nekoliko faza. Na poetku 20. stoljea ponajprije su se pojavile tehnike neposrednog promatranja, kasnije se razvija analiza prodaje te analiza trokova poslovanja. 30-e godine 20. stoljea bit e upamene po pojavi metode ispitivanja. Sredinom prolog stoljea znaajan je razvitak razliitih statistikih tehnika. Prekretnica u povijesti istraivanja trita su svakako 60-e godine 20. stoljea jer se pojavljuju kvalitativne tehnike istraivanja trita, ponajprije motivacijska istraivanja. Nakon toga znaajnija promjena je uvoenje raznovrsnih matematikih modela, kako normativnih tako i deskriptivnih.

Prema Kotleru, istraivanje trita predstavlja diskontinuirano djelatnost koja se provodi tek u problemski stvorenim situacijama i koje zahtijevaju primjenu znanstvenih metoda. (Marui, 1992, str. 50.).2.3. Metode istraivanja trita

U istraivanju trita se inzistira na primjeni znanstvenih metoda, barem u opsegu koliko je to mogue, jer su rezultati istraivanja pak na taj nain sigurniji. Djelotvorno marketinko istraivanje koristi naela znanstvene metode: paljivo promatranje, formulacija hipoteza, predvianje i testiranje. Openito se moe rei da znanstvene metode obiljeavaju dvije znaajke: pouzdanost i valjanost rezultata. (Marui, 1992, str. 50.)U uvjetima slobodnog trita, mogu se razlikovati tri temeljne vrste istraivanja, a to su izviajno. tj. eksploativno istraivanje trita, opisno, tj. deskriptivno istraivanje trita te uzrono tj. kauzalno istraivanje trita.

Izviajno istraivanje trita. Izviajna ili eksploativna istraivanja upotrebljavaju se pri definiranju problema istraivanja, a posebno u sluajevima kada je problem kompleksne naravi. Rezultati takvih istraivanja trebaju u znatnoj mjeri olakati i u krajnjoj liniji, pojeftiniti i ubrzati cjelokupni proces istraivanja trita, koji potom treba uslijediti. Zbog toga se takva istraivanja koriste i u okviru tzv. neformalnih odnosno preliminarnih istraivanja. Najee metode ekspbativmh istraivanja su: povijesna metoda, intervjuiranje ,kljunih" osoba, te analiza odabranih sluajeva.

Opisno istraivanje trita. Opisna odnosno deskriptivna istraivanja u najveem broju sluajeva slue za konstataciju odreenog opeg stanja, odnosno injenice na tritu, iako su u pravilu terenskog karaktera, razmjerno su jednostavna za provedbu, u odnosu na kauzalna istraivanja, opisna istraivanja mogu biti jednokratna ili kontinuirana.

Uzrono istraivanje trita. Uzrona, tj. kauzalna istraivanja najznaajnija su istraivanja, budui da se pomou njih ili ustanovljenoj posljedici koja se javlja kao istraivaki problem nastoji utvrditi uzrok ili jo bolje reeno uzrono - posljedina veza koja stvara problem. To su i najdelikatnija istraivanja, a u pravilu se provode razliitim vidovima eksperimentiranja za potvrivanje ili pak odbacivanje postavljenih hipoteza. Pri tome mora se razlikovati eksperimentiranje u umjetnim uvjetima (tzv. laboratorijski testovi), te eksperimentiranje u prirodnim uvjetima, koje se odnosi na primjenu eksperimentalne metode. (Manii, Vraneevi, 2001, str. 142.)

2.4. Vrste istraivanja trita

O vrstama istraivanja trita moe se govoriti samo ako se uvai injenica da je proces istraivanja trita bitno drugaiji prilikom upotrebe razliitih metoda prikupljanja podataka. Naravno da to proizlazi i iz injenice da postoje etiri razliite varijante, metode istraivanja trita pa se za svaku varijantu moe postaviti proces istraivanja trita s jednom razlikom u primijenjenoj metodi prikupljanja podatka. Na taj nain dobe se etiri razliita procesa istraivanja trita, to jest etiri razliite, a pak vrlo sline metode. To se pak ne smije identificirati s metodom prikupljanja podataka, ve razlikovanje metoda istraivanja trita na temelju primijenjene metode prikupljanja podataka. Bitno je pritom naglasiti da se atribut dodaje iskljuivo prema primijenjenoj metodi prikupljanja podataka. Prema svemu navedenom metode istraivanja trita mogu se podijeliti na:

povijesnu metodu

metodu promatranja

metodu ispitivanja

eksperimentalnu metodu.

Ovako prikupljanje podataka nazivamo primarno istraivanje, a ovako prikupljene podatke nazivamo primarni podaci jer su prikupljeni izravno od jedinica istraivanja (osoba, kuanstvo, gospodarski ili negospodarski subjekt, institucija i slino). Ovaj tip istraivanja naziva se jo terensko istraivanje ili eksterno istraivanje. Postoje dvije vrste primarnih podataka: jedni se odnose na injenice, stanje i situaciju, gdje ubrajamo zemljopisne, demografske i socioekonomske osobine ispitanika, te podaci koji se odnose na ponaanje i namjere ispitanika, druga vrsta prhimarnih podataka se odnosi na miljenja, stavove, osjeaje i sline psiholoke varijable ispitanika. U tu vrstu podataka ubrajamo osobine linosti, stil ivota, dimenzije stila ivota, stavovi, znanje te motivi i sl. (Rocco, 1971., str 174.)1. Povijesna metoda. Povijesna metoda pripada skupim internih metoda, a esto se naziva i izravna metoda ih pak metoda izravnih podataka, budui daje utemeljena na podacima do kojih se ve dolo nekim drugim metodama prikupljanja podataka, te su ve ti podaci prisutni Treba istaknuti da se ova metoda ee odnosi na makro-podatke. nego na mikro-podatke. Makro-podaci su oni koji se odnose na cjelokupno (nacionalno) trite. Iz tog se razloga povijesna metoda po svojoj porodi namee kao metoda mako-istraivanja, a ne mikro-isnaivanja. Povijesna metoda mora prethoditi upotrebi bilo koje druge metode istraivanja trita, jer daje temelj na kojem se moe nadograditi rezultate drugih metoda. Temeljne osobnosti ove metode su njezina tonost, brzina dobivanja podataka i jednostavnost, budui da se podaci nalaze interno unutar gospodarskog subjekta. (Meler, 2005., str. 79-80)2. Metoda promatranja. Promatranje je proces uoavanja i biljeenja injenica i dogaaja, bez postavljanja pitanja osobama ije se ponaanje prati. Promatranje koje provodi ovjek puteni svojih osjeta naziva se sustavno promatranje, a ako se pri promatranju slui tehnikim pomagalima onda je to snimanje. Promatranje kao metoda prikupljanja primarnih podataka razlikuje se od svakodnevnog promatranja.3. Metoda ispitivanja je najrairenija metoda prikupljanja primarnih podataka zbog svestranosti njezine primjene i velikim mogunostima koje ona daje.

4. Eksperimentalna metoda. Eksperiment je postupak kojim se namjerno izaziva neka pojava u kontroliranim uvjetima kako bi je promatrali i mjerili. Eksperiment se kao metoda istraivanja openito koristi prilikom istraivanja kako prirodnih tako i drutvenih fenomena u cilju verificiranja odreenm postavljenih hipoteza ih teorijskih postavki i koncepata, i to putem ustanovljavanja interakcija meusob no po vezanih pojava koje se istrauju u kontroliraniin uvjetima. (Rocco, 1971., str. 210.)2.5. Istraivake vrste podataka

Prilikom istraivanja podaci se crpe iz razliitih izvora. Dva su osnovna tipa podataka: primarni i sekundarni. Ti podaci predstavljaju elje i oekivanja kupaca. Primarni podaci odnose se na prikupljanje nepubliciranih podataka koji su izraz upravo istraivakog projekta koji je u tijeku i za ije se prikupljanje mora koristiti istraivakim naporima upotrebljavajui metode i tehnike istraivanja. Primami se podaci prikupljaju izravno od jedinica istraivanja. Jedinica istraivanja moe biti jedna osoba, gospodarski ili negospodarski subjekt i slino. (Marui, Prebeac, 2004., str. 105).U primarne podatke spadaju podaci prikupljeni sljedeim postupcima (nainima) istraivanja, (slika 2.).Slika 2. Naini istraivanja primarnih podataka

Izvor: Marii, S., Ikoni, M., Mikac, T.: Marketinka istraivanja u funkciji razvoja proizvoda, Engineering Review, Vol.28 No.2 Prosinac 2008., str. 60.

Postupci istraivanja primarnih podataka dijele se na istraivanje zapaanjem, pomou ankete i eksperimentalno istraivanje. Tako se primjerice kod istraivanja zapaanjem tehnikom promatranja prikupljaju svjei podaci. Istraivanje pomou ankete predstavlja, sredinu izmeu prigodnoga istraivanja zapaanjem i eksperimentalnoga istraivanja. Eksperimentalno istraivanje predstavlja osnovnu vrstu istraivanja. Njegova je svrha povezivanje uzrono-posljedinih odnosa eliminiranjem suprotnih objanjenja rezultata opaanja. Svaki od navedenih pristupa koristi razliite instrumente istraivanja. Ti se instrumenti mogu podijeliti u dvije skupine: upitnik i druga mehaniko-elektronska sredstva.

Uz primarne podatke, koji se dobivaju neposredno, vano je prikupiti i sekundarne podatke. Sekundarni podaci rezultat su prethodnog prikupljanja primarnih podataka. Svako istraivanje trebalo bi zapoeti prouavanjem literature i analizom postojeih podataka. Upotrebom sekundarnih podataka tede se sredstva i vrijeme. Kako sekundarnih podataka ima jako puno, potrebno je poznavati vane izvore informacija, pogotovo izvore strunih publikacija s podacima iz one industrijske grane kojom se istraiva bavi u svom uem podruju. Naziva se jo i interno istraivanje ili istraivanje za stolom. Sekundarni podaci su podaci prikupljeni prije, u nekom drugom istraivakom projektu za potrebe razliite od onih za koje se sada rabe. Izvori sekundarnih podataka mogu biti mnogobrojni i razliiti i zato ili dijelimo u dvije osnovne skupine; podaci prikupljeni u vlastitom poduzeu te podaci prikupljeni izvan poduzea koji se mogu razvrstati prema svom izvoru na: klasine izvore podataka, komercijalne izvore, strunu literaturu, statistike zavode, znanstveno - istraivake organizacije, baze podataka, razliite institucije te Internet. (Marui, 1992., str. 50).

Sekundarni se podaci mogu definirati kao informacije koje ve negdje postoje, ali su prikupljene za neku drugu svrhu (interni izvori, razliite vrste publikacija, periodika i knjige te komercijalni podaci). Uz reklamne poruke, e-mailom se tako mogu vriti i marketinka istraivanja. Poruke mogu sadravati razliite interaktivne upitnike i ankete u cilju to boljega razvijanja i prilagodbe novoga proizvoda na trenutnu situaciju trita. U toj situaciji moemo zakljuiti da se informacije potrebne pri razvoj proizvoda mogu osigurati gotovo paralelno s promjenama koje se vremena nego dosad. Primjerice, kupac novoga automobila moe putem interaktivnog obrasca proizvoau dati podatke o tome koliko je i kojim osobinama automobila najzadovoljniji, dok se s druge strane omoguuje kupcu da jednostavno iskae kritiku ili dade sugestiju za poboljanje proizvoda. S obzirom na prirodu e-mail anketa, podaci se obrauju brzo i jednostavno na velikom uzorku. U posljednje vrijeme marketinka istraivanja proirila su se i na tzv. stranice za drutvene kontakte (eng. Social networking) poput stranica MySpace, Facebook i dr. Social networking i sline stranice omoguuju posjetiteljima da kreiraju osobne stranice i putem obrazaca na njima unesu svoje podatke, odgovore na neka anketna pitanja koja se kasnije mogu marketinki koristiti. (Marui, 1992., str. 150.)Na slici 3 dani su naini istraivanja sekundarnih podataka.

Slika 3. Naini istraivanja sekundarnih podataka

Izvor: Marii, S., Ikoni, M., Mikac, T.: Marketinka istraivanja u funkciji razvoja proizvoda, Engineering Review, Vol.28 No.2 Prosinac 2008., str. 62.

Prednost sekundarnih podataka jest to mogu posluiti kao polazna osnova za istraivanje i analizu razvoja proizvoda. S obzirom na to da ti podaci ve postoje njihovo koritenje donosi smanjenje trokova i smanjenje vremena potrebnog za prikupljanje informacija. Nedostaci takvih izvora uglavnom se svode na openite informacije koje nisu striktno vezane uz problematiku s kojom se trenutno istraivanje bavi odnosno informacije mogu biti manjkave i neprecizne.

3. ISTRAIVANJE TRITA MLIJEKA I MLIJENIH PROIZVODA U RH

Trite mlijeka u Hrvatskoj jo uvijek regulirano, a otkupna cijena mlijeka se utvruje dogovorom te je bila zatiena do kraja 2011.godine, a u 2012. godine dovren je postupak prilagodbe modelu kakav provodi Europska unija. U ovom se poglavlju analizira 1) zakonodavni okvir, 2) izvori i metode prikupljanja podataka te 3) razvoj i stanje trita mlijeka i mlijenih proizvoda.3.1. Zakonodavni okvir

Prerada i prodaja mlijeka i mlijenih proizvoda je sa zdravstvenog i higijenskog gledita visoko rizina i zahtjevna te je propisana nizom pravilnika koji osiguravaju visoke higijenske standarde zbog zatite zdravlja potroaa. Najvaniji propisi kod nas koji reguliraju preradu prodaju mlijeka i mlijenih proizvoda na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima iz vlastitih sirovina su: (http://www.savjetodavna.hr/adminmax/File/savjeti/savjeti_2012/Izravna_prodaja_mlijeka_i_mlijecnih_proizvoda.pdf, 19.02.2013.)

Zakon o hrani (NN 46/07),

Pravilnik o voenju Upisnika registriranih i odobrenih objekata te o postupcima registriranja i odobravanja objekata u poslovanju s hranom (NN 125/08, 55/09, 130/10),

Pravilnik o posebnim uvjetima za objekte u poslovanju s hranom ivotinjskog podrijetla koji se odobravaju pod posebnim uvjetima (NN 15/10),

Pravilnik o higijeni hrane (NN 99/07, 27/08, 118/09),

Pravilnik o higijeni hrane ivotinjskog podrijetla (NN 99/07, 28/10),

Pravilnik o pregledu sirovog mlijeka namijenjenog javnoj potronji (NN 110/10),

Pravilnik o mikrobiolokim kriterijima za hranu (NN 74/08, 156/08, 89/10) te

Pravilnik o oznaavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (NN 63/11).

Osnovna cijena mlijeka u Hrvatskoj je definirana zakonskim i podzakonskim aktima, a temeljno pravilo regulacije je da mlijeko vie kakvoe postie i veu cijenu. Meutim, otkupna cijena sirovog mlijeka i dalje se dogovara meu subjektima ukljuenim u proizvodnju i preradu, a polazina osnovica za njezino odreenje je tromjeseni prosjek otkupne cijene mlijeka u 25 zemalja lanica Europske Unije.

Kako bi se osigurala stabilnost trita mlijeka i mlijenih proizvoda, EU je od 1984. godine uvela sustav ogranienja proizvodnje mlijeka tzv. sustav mlijenih kvota. U tom sustavu svakoj je dravi lanici dodijeljeno pravo na proizvodnju odgovarajuih koliina mlijeka (nacionalna kvota) koja se onda rasporeuje krajnjim proizvoaima. Za svaku novu dravu prije ulaska u EU dodjeljuje se nacionalna kvota (http://www.entereurope.hr/cpage.aspx?page=clanci.aspx&pageID=171&clanakID=6028, 19.02.2013.)

Ogranienjem proizvodnje stvaraju se povoljniji uvjeti za siguran plasman proizvedenih koliina mlijeka; svaka drava ima ogranienje proizvodnje u okviru kojeg najveim dijelom zadovoljava vlastite potrebe. S druge strane trnim redom ureuje se trite za rjeavanje eventualnih trnih vikova mlijeka. Na ovaj nain osigurani su stabilni uvjeti proizvodnje mlijeka u svakoj dravi u danom obujmu. Prema sadanjim planovima, sustav kvota postojat e u dravama lanicama Europske unije do 2015. godine. Nakon toga, proizvodnja mlijeka odvijat e se u slobodnijim uvjetima glede ogranienja, to znai da e konkurencija na tritu mlijeka i mlijenih proizvoda biti vea. U takvim uvjetima Republika Hrvatska e imati prigodu da do tog razdoblja, u vremenu postojanja kvote pripremi mlijeni sektor za nove uvjete proizvodnje. Na taj e se nain poslije 2015. godine dostii via razina konkurentnosti u novim uvjetima trita mlijeka i mlijenih proizvoda. (http://www.mvep.hr/ei/default.asp?gl=200704300000005, 19.02.2013.).

Tablica 1.: Proizvodna kvota za kravlje mlijeko (tisue tona)

Izvor: http://www.vlada.hr/preuzimanja/publikacije/kako_u_eu_85_pitanja_i_odgovora_za_hrvatske_poljoprivrednike_o_europskoj_uniji, 19.02.2013.Istraivanjem proizvodnih kvota uoava se da je najvee odreena kvota u Njemakoj (28.143,5 tisua tona godinje), a najmanje je odreena za Maltu, (48,7 tisua tona). Proizvodna kvota za RH utvrena je u visini od 765 tisua tona godinje, to predstavlja ukupnu proizvodnju za trite u referentnoj 2007. godini uveanu za 2% (zbog poveanja uvedenog reformom EU zakonodavstva). (http://www.mps.hr/UserDocsImages/publikacije/2011/0%20pregovorima,%20poglavlje%2011.pdf, 19.02.2013.).3.2. Izvor i metode prikupljanja podataka

Podatke o proizvodnji kravljeg mlijeka i mlijenih proizvoda objavljuje Dravni zavod za statistiku, a preuzimaju se od Hrvatske poljoprivredne agencije Sredinjeg laboratorija za kontrolu mlijeka . Na taj se nain prikupljaju mjeseni podaci o koliini prikupljenoga kravljeg mlijeka, sadraju mlijene masti i proteina te proizvodnji mlijenih proizvoda od kravljeg mlijeka. Prikupljene podatke Sredinji laboratorij za kontrolu mlijeka obrauje i sljeuje Dravnom zavodu za statistiku prema unaprijed dogovorenim terminima i u obliku prilagoenom za daljnju obradu u Dravnom zavodu za statistiku.U Republici Hrvatskoj djeluje etrdesetak mljekara za koje Sredinji laboratorij za kontrolu mlijeka analizira otkupljeno mlijeko i od kojih prikuplja podatke o proizvodnji. Obuhvaene su industrijske i registrirane male mljekare, razvrstane prema NKD-u 2007. u podruje C Preraivaka industrija, razred 10.51 Djelatnost mljekara i proizvoaa sira.

3.3. Razvoj i stanje trita mlijeka i mlijenih proizvoda u RH

Hrvatska po razvijenosti gospodarstva i proizvodnje mlijeka znaajno zaostaje za lanicama Europske unije. Okolnosti koje su dovele mljekarstvo Hrvatske u nepovoljan poloaj uglavnom se odnose na posljedice u proizvodnji nastale tijekom i poslije Domovinskog rata, nepovoljne rezultate procesa obnove i privatizacije, nerazvijenost agrarne strukture, male proizvodne kapacitete (2,80 krava/gospodarstvu), te veliki broj malih gospodarstava (oko 10.000) ija je godinja proizvodnja mlijeka svega 6.000 litara mlijeka/domainstvu.

Usprkos navedenim nepovoljnim imbenicima otkup proizvedenog mlijeka u Republici Hrvatskoj je stabiliziran sa stalnim poveanjem godinjeg otkupa i obujma prerade. U procesu pribliavanja Europskoj uniji, Hrvatska bi trebala ne samo razviti proizvodnju mlijeka kako bi osigurala godinju proizvodnu mlijenu kvotu. U Hrvatskoj je u preradi najzastupljenije tekue kravlje mlijeko s 65.60%, fermentirani proizvodi s 11.35%, sirevi s 4,5%, te ostali proizvodi s 13,58%. Mljekarska industrija nema odgovarajua postrojenja za preradu visokokvalitetnih mlijenih proizvoda koji bi zadovoljili potrebe lokalnog trita. Struktura prerade i trenja prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj nepovoljna je u odnosu na razvijene zemlje. Organizacija sustava otkupa i prijevoza mlijeka u Hrvatskoj je prilagoena nerazvijenoj proizvodnoj strukturi i velikom broju kooperanata s malim dnevnim i godinjim isporuenim koliinama mlijeka. Nezadovoljavajua situacija zajedno s niskom kvalitetom mlijeka onemoguava hrvatskom mljekarskom sektoru da bude konkurentan na svjetskom tritu. (http://hcpm.agr.hr/analiza/mljekarstvo.htm, 18.02.2013.)Trite mlijeka istraiti e se analiziranjem koliine kravljeg mlijeka i mlijenih proizvoda u tonama.Grafikon 1. Kravlje mlijeko i mlijeni proizvodi u tonama

Izvor: izrada autora prema www.dzs.hr

Ukupna koliina prikupljenoga kravljeg mlijeka u 2012. u odnosu na 2011. je smanjenja dok je na priblino istoj razini kao i u 2010. godini, a najmanja je razina zabiljeena 2009. godine. U 2012. u odnosu na 2011. biljei se poveanje u proizvodnji vrhnja i sira, dok se smanjenje biljei u proizvodnji mlijeka za pie, fermentiranih proizvoda i maslaca.

U istraivanje je potrebno ukljuiti i ekonomsko socijalne uvjete, odnosno broj farmi i broj krava, koji su nuni za proizvodnju mlijeka, odnosno mljijenih preraevina. U sljedeoj je tablici prikazana njihova struktura.Tablica 2. Struktura farmi

KATEGORIJA FARMEBROJ FARMIBROJ KRAVA

Male farme (4 krave)42 300169 200

Adaptirane farme (15 krava) 6 000 90 000

Specijalizirane farme (40 krava) 1 200 48 000

Specijalizirane velike farme (400 krava) 20 12 000

Izvor: Hrvatska poljoprivredna agencijaNakon dobivenih odgovora o koliini mlijeka koja predstavlja ponudu na tritu mlijeka i mlijenih proizvoda, analiziranjem strukture farmi ostvaruju se temelji za procjenu buduih kretanja i razvoja trita mlijeka i mlijenih proizvoda.

4. ZAKLJUAK

Istraivanje trita je unaprijed osmiljeni (planirani) proces prikupljanja i analiziranja podataka u svrhu pruanja informacija bitnih za donoenje (marketinkih) odluka. Proizvodnju mlijenih proizvoda u Hrvatskoj, reguliraju ve navedeni Zakon o hrani i Pravilnik o mlijeku i mlijenim proizvodima. Tijekom 2010. na snagu su stupili novi propisi vani za mjerodavno trite - Pravilnik o pregledu sirovog mlijeka namijenjenog javnoj potronji, Pravilnik o sustavu proizvodnih ogranienja u sektoru mlijeka te Odluke o posebnim interventnim mjerama u mlijenom sektoru i Uredba o javnim intervencijama i potpori privatnom skladitenju u sektoru mlijeka i mlijenih proizvoda, radi stabilizacije stanja na tritu.

Kroz primjer istraivanja trita mlijeka i mijenih proizvoda, utvreno je da postoje odreeni imbenici koji utjeu na funkcioniranje fenomena trita, utjeui na regulaciju ponude i potranje, a znaajan je utjecaj takonodavnog okvira kao i socijalnih te ekonomskih uvjeta.Uz bolju organizaciju, odnosno provedbu zakonskih propisa kao i njihovo usklaivanje sa steevinom Europske unije dovodi do boljek plasmana finalnog proizvoda na tritu te poboljava poziju hrvatskog mljekara na europskom tritu

PITANJA ZA RASPRAVU

1. Istraivanje trita zasnovano je na prikupljanja registriranja i analize svih problema u vezi s prometom, prodajom i potronjom dobara izmeu proizvoaa i potroaa.

2. Proces istraivanja podijeljen je na tri faze: , i faza.

3. Koja od navedenih nije metoda istraivanja trita:

a) povijesna metodu

b) metoda kompilacije

c) metoda promatranja

d) metoda ispitivanja

e) eksperimentalna metoda.

4. Informacije koje ve negdje postoje, ali su prikupljene za neku drugu svrhu nazivaju se .

5. Kod istraivanja trita mlijeka i mijenih proizvoda, obavlja se istraivanje: pravne regulative, ekonomsko-socijalnih uvjeta i stanja i razvoja trita mlijeka i mijenih proizvoda. DA NE

LITERATURA

1) KNJIGE

1. Kotler. Ph.: Upravljanje marketingom - Analiza, planiranje, primjena i kontrola, deveto izdanje. MATE, Zagreb. 2001., 4, poglavlje

2. Marii, S., Ikoni, M., Mikac, T.: Marketinka istraivanja u funkciji razvoja proizvoda, Engineering Review, Vol.28 No.2 Prosinac 2008.3. Marui. M.: Istraivanje trita. Informator. Zagreb. 1992.

4. Marui, M., Prebeac D.: Istraivanje turistikih trita. Zagreb: Adeco, 2004.Meler, M.: Istraivanje trita. Ekonomski takultet Osijek, Osijek. 2005.

5. Manii, M., Vraneevi. T.: Istraivanje trita, ADECO, Zagreb. 2001.

6. Rocco. F.: Teorija i primjena istraivanja marketinga. kolska knjiga. Zagreb. 1971.

2)LANCI

7. Marii, S., Ikoni, M., Mikac, T.: Marketinka istraivanja u funkciji razvoja proizvoda, Engineering Review, Vol.28 No.2 Prosinac 2008.3)INTERNET IZVORI

8. http://www.esomar.org/

9. http://hcpm.agr.hr/analiza/mljekarstvo.htmPOPIS SLIKA, TABLICA I GRAFIKONA

SLIKE

Slika 1. Prikaz faza ispitivanja trita

3

Slika 2. Naini istraivanja primarnih podataka

8

Slika 3. Naini istraivanja sekundarnih podataka

10

TABLICE

Tablica 1.: Proizvodna kvota za kravlje mlijeko (tisue tona)

13

Tablica 2. Struktura farmi

16

GRAFIKONIGrafikon 1. Kravlje mlijeko i mlijeni proizvodi u tonama

15

1