Tema 2

INFORMATIKA2. razred

Tema 2Programiranje

Viši programski jezik C++

Viši programski jezik C++� C++ je programski jezik opšte namjene i

srednjeg nivoa, sa podrškom za objektno orijentirano programiranje

� Razvijen proširivanjem programskog jezika C sa mogućnostima programskog jezika Simulamogućnostima programskog jezika Simula

� Razvoj počeo 1979. godine� Standardiziran 1998. godine

Šta nam je potrebno� Program za pisanje izvorne datoteke – Editor

� Program za prevođenje izvorne datoteke u izvršnu datoteku – Kompajler

� Program za otkrivanje grešaka - Debugger

� Editor, kompajler i debugger su obično � Editor, kompajler i debugger su obično kombinovani u jedinstven paket – Integrisano razvojno okruženje (IDE)� Microsoft Visual Studio� Blodshed Dev-C++ (http://www.bloodshed.net)� CodeBlocks (http://www.codeblocks.org)

Proces kompajliranja (prevođenja)

CodeBlocks - instalacija� Pokrenuti instalacijsku datoteku� Potvrditi licencni ugovor� Odabrati način instalacije preporučeno: Full� Dalja podešavanja

potvrditi sa Nextpotvrditi sa Next� Potvrditi instalaciju

sa Install� Sačekati da se

instalacija dovrši

CodeBlocks razvojno okruženje

Započinjanje novog projekta� Create a new project� Console application

Započinjanje novog projekta� Naziv projekta� Folder u kojem će projekat biti smješten� Naziv datoteke projekta

Moja prva aplikacija

Moja prva aplikacija� Pokrenuti program

Šta smo dobili� Folder sa izvršnom datotekom

� Folder sa objektnom datotekom

� Datoteka sa izvornim kodom

� Datoteka sa opisom projekta

Šta smo dobili� Izvršna datoteka

� Objektna datoteka

Programski kod//zaglavlje

#include <iostream>

using namespace std;

//tijelo programa

int main()

Početak

int main()

{

cout << "Hello world!" << endl

return 0;

}Kraj

Hello word

Programski kod#include <iostrem>

� Predprocesorska direktiva� Naređuje kompajleru da učita biblioteku� <iostrem> sadrži definicije i deklaracije funkcija i

objekata za unos sa standardnog ulaza i ispis na objekata za unos sa standardnog ulaza i ispis na standardni izlaz

Programski kodusing namespace std;

� Definicija područja sa imenima objekata� Omogućuje kraće pisanje

Programski kodint main()

� Zaglavlje funkcije� Svaki program u C++ mora imati jednu funkciju

main – glavna funkcija� Funkcija je potprogram koja vraća neki rezultat� Funkcija je potprogram koja vraća neki rezultat� Tijelo funkcije počinje otvorenom vitičastom

zagradom {a završava zatvorenom vitičastom zagradom }

� Tijelo funkcije sačinjavaju naredbe� Svaka naredba završava tačka-zarezom ;

Programski kodcout << "Hello world!" << endl;

� Naredba - niz instrukcija koje govore računaru šta treba da radi

� cout - consol outobjekat izlaznog toka podataka (output stream) objekat izlaznog toka podataka (output stream) koji je povezan sa standardnim uređajima za ispis - tipično ekran

� '<<‘ - izlazni operator (usmjerivač toka)� "Hello world!" – tekst koji se šalje na ispis� endl – kod karaktera za završetak reda

Programski kodreturn 0;

� Završetak funkcije� Vrati rezultat cijeli broj 0

Riječi u C++ programskom jeziku� Imena označavaju različite cjeline programa

� Naredbe� Varijable� Funkcije� Tipovi� Tipovi� Makroi

� Imena još zovemo identifikatori

Pravila za pravilno kreiranje imena � Ime se sastoji od jednog ili više karaktera� Koriste se

� slova engleske abecede a-z i A-Z� cifre (0-9)� znak "_“

� Na prvom mjestu ne može biti cifra(1razred neispravno)

� Velika i mala slova se razlikuju(zarada i Zarada se razlikuju)

� Nema ograničenja na broj karaktera u imenu� Ne mogu se koristiti rezervisane riječi

Ključne (rezervisane) riječi u C++

Pravila za pravilno pisanje programa� Vitičaste zagrade { } grupišu skupinu naredbi u

jednu cjelinu� Svaka naredba završava tačka-zarezom ;� Koristiti komentare za opisivanje programa

� // komentar u jednoj liniji� // komentar u jednoj liniji� /* komentar

u više linija */

Varijable� Varijabla je simboličko ime za memorijsku lokaciju

u koju se mogu pohraniti podaci, koji se naknadno mogu pozvati

� Osobine varijabli:� Tip – određuje se kada se varijabla definiše � Tip – određuje se kada se varijabla definiše

(cijeli broj, realni broj, karakter, ...)ne može se mijenjati

� Vrijednost – sadržaj varijablemože se promijeniti davanjem nove vrijednosti

Varijable� Kada se varijabla definiše, njena vrijednost je

nedefinisana (null) sve dok joj se ne pridruži neka vrijednost

� Pridruživanje vrijednosti nekoj varijabli po prvi put naziva se inicijalizacija

� Neophodno je da se svaka varijabla inicijalizira prije � Neophodno je da se svaka varijabla inicijalizira prije nego se koristi.

� C++ podržava dvije vrste inicijalizacije: � inicijalizaciju kopiranjem (eng. copy-initialisation)

koristi znak jednakosti =� direktna inicijalizacija (eng. directinitialisation)

pomoću malih zagrada ()

Varijable� Primjer definisanja:

� int broj;� float drugi_broj;

� Primjer inicijalizacije prilikom definisanja:� int broj(10); // direktna inicijalizacija � int broj(10); // direktna inicijalizacija � float drugi_broj = 10; // inicijalizacija kopiranjem

� float drugi_broj;drugi_broj = 10;

Tipovi podataka u C++Brojevi:� Cijeli brojevi

� short (kratki integer)� int (integer – cijeli broj)� long (dugi integer)

� Realni brojevi� Realni brojevi� float – broj sa pokretnim zarezom� double – broj dvostruke preciznosti (naučno

označavanje)� Predznak broja

� signed – sa predznakom – podrazumijevano� unsigned – bez predznaka

Tipovi podataka u C++Logički tip� bool -� Mogu imati dvije vrijednosti:

� Tačno - true

� Netačno – false� Netačno – false

� Primjer:� bool jaSamUcenik = true; � bool autoLeti = false;

� Predstavljanje cjelobrojnim tipom:� true = 1� false = 0

Tipovi podataka u C++Karakteri (znakovi) � char - jedan znak između jednostrukih navoda ’� Jedan bajt koji sadrži kôd karaktera� Kôd je numerička vrijednost u ASCII sistemu

karakter A ima ASCII kôd 65� karakter A ima ASCII kôd 65� karakter a ima ASCII kôd 97

� char slovo =‘a’;

Tipovi podataka u C++� Karakteri koji imaju posebnu namjenu

(ne predstavljaju karaktere koji se ispisuju):� \n - novi red � \t - novi tabulator � \v - novi vertikalni tabulator � \v - novi vertikalni tabulator � \b - backspace � \’ - znak navoda (apostrof) � \" - dvostruki znak navoda � \\ - backslash (/) � \a - zvučni signal

Operatori u C++Aritmetički operatori

� Dozvoljeno je miješanje cijelih i realnih brojeva, osim kod ostatka pri dijeljenju (%)

� Ako su oba operanda cijeli brojevi, i rezultat je cijeli broj zaokružen na donju vrijednost 9/2 = 4, a ne 4.5! -9/2 daje -5, a ne -4.5!

� Ako je jedan od operanada realan, onda je i rezultat realan(implicitna konverzija)

Operatori u C++Relacijski operatori

� Operandi moraju biti brojevi� Mogu se koristiti i karakteri� Ne mogu se koristiti stringovi

Operatori u C++Logički operatori

Kombinovanje logičkih izraza� Kombinovanje logičkih izraza� Rezultat je 0 (false) ili 1 (true).

Operatori u C++Bitovni operatori� Koriste se za manipulisanje pojedinačnim

bitovima cjelobrojnih podataka

Operatori u C++Inkrementalni i dekrementalni operatori

auto inkrementalni (++) i auto dekrementalni (--)� auto inkrementalni (++) i auto dekrementalni (--)

Operatori u C++Operatori pridruživanja

Operatori u C++Operatori pridruživanja� pohranjivanje vrijednosti na neku memorijsku

lokaciju (varijabli)� može imati mnogo varijanti, koje se dobivaju

njegovim kombinovanjem sa aritmetičkim njegovim kombinovanjem sa aritmetičkim operatorima

Naredbe� Jednostavna naredba je svaka naredba koja

završava tačka-zarezom (;)� int i; // deklaraciona naredba

++i; // naredba sa popratnom pojavom double d = 10.5; // deklaraciona naredba double d = 10.5; // deklaraciona naredba d + 5; // beskorisna naredba; // prazna (null) naredba

Naredbe� Mnogostruke naredbe (složene naredbe) se

mogu kombinovati u složene naredbe kada se grupišu između velikih zagrada ({})� { int min, i = 10, j = 20;

min = (i < j ? i : j);cout << min << ’\n’; cout << min << ’\n’;

}� omogućuju da se mnogostruka naredba postavi

tamo gdje bi inače mogla da se postavi samo jedna,

� omogućuju da se u program uvede područje definisanosti varijable (eng. scope).

Primjer 1:� Napisati algoritam za računanje brzine: v=s/t

Početak

s, t

#include <iostream>

using namespace std;

int main()

{

//deklaracija promjenljivih

int s=0, t=0, v=0;

//Unos pređenog puta

cout << "Unesite predeni put: ";

v = s / t

v

t <= 0

greška

Kraj

DANEcout << "Unesite predeni put: ";

cin >> s;

//Unos vremena

cout << "Unesite vrijeme: ";

cin >> t;

//Prvjera t

if(t<=0)

cout <<"Vrijeme mora biti vece od 0" << endl;

else

{

v = s/t;

cout << "Brzina je: " << v;

}

//kraj programa

return 0;

}

Naredba if� Kada izvršavanje određene naredbe zavisi od

ispunjenja nekog uslova, koristimo razgranatu strukturu, odnosno naredbu if.� if (izraz) naredba;

� Prvo se izvršava izraz, i ako je rezultat različit od � Prvo se izvršava izraz, i ako je rezultat različit od nule izvršava se naredba. U suprotnom, ništa se ne dešava.

Naredba ifPrimjer:� Provjeriti da li je pri dijeljenju djelilac različit od

nule, pa izvršiti dijeljenje� if (djelilac != 0)

kolicnik=djelitelj/djelilac;kolicnik=djelitelj/djelilac;

blok naredbi

uslovDA

NE

Naredba if..else� Varijanta if naredbe koja omogućuje da se

specificiraju dvije alternativne naredbe, jedna koja se izvršava kada je uslov ispunjen i druga kada nije, naziva se if-else naredba � if (izraz) � if (izraz)

naredba1; else

naredba2; � Ovdje se najprije izvršava izraz, i ako je rezultat

različit od nule, izvršava se naredba1. U suprotnom, izvršava se naredba2

Naredba if..elsePrimjer:� Provjeriti da li je broj paran

� if (x % 2 == 0) cout << "Broj je paran" << endl;

else else cout << "Broj je neparan" << endl;

blok naredbi1

uslovDANE

blok naredbi2

Ugnježdene if naredbe� Ugniježdena if naredba omogućava izvršavanje više

od dvije alternative� Primjer: Izračunati cijenu telefonskog računa

� if (vrijemePoziva > 7 && vrijemePoziva < 19){

if (duzinaPoziva <= 60) if (duzinaPoziva <= 60) cijena = duzinaPoziva * tarifa1;

else cijena = 60 * tarifa + (duzinaPoziva - 60) * tarifa2;

} else

cijena = osnovnaCijena;

Primjer if naredbe� Unijeti cijeli broj različit od 0 pa provjeriti da li je

negativan ili pozitivan, te ispisati apsolutnu vrijednost broja.

Početak

aa

a < 0

negativan|a| = -a

Kraj

DANE

pozitivan|a| = a

Naredba goto� Naredba goto omogućava nastavak odvijanja

programa od odabrane naredbe� goto oznaka_naredbe;

� Upotreba� Upotreba� oznaka_naredbe: naredba;

…… …… goto oznaka_naredbe;

Primjer naredbe goto� Šta će se desiti u prethodnom primjeru ako se

unese broj 0?

Nredba if..else..if..else� Za višestruko uvjetno grananje koristi se naredba

� if – else if – else

� Broj pustavljenih uvjeta nije ograničenuslov

1DA

blok naredbi1

NE

blok naredbi2

uslov2

blok naredbi

DA

NE

Primjer� Unijeti cijeli broj pa provjeriti da li je negativan, pozitivan,

ili jednak nuli, te ispisati apsolutnu vrijednost broja

Početak

a

a < 0DA

negativan|a| = -a

Kraj

nula|0| = 0

a > 0

pozitivan|a| = a

DA

Primjer� Upisati prirodni broj pa provjeriti da li je veći ili manji

od 100, te da li je paran ili neparanPočetak

a

a <= 0

Greška

DA

DA

Kraj

Veći od 100

a < 100

Manji od 100

DA

a%2Ost=0

paran

neparan

a%2Ost=0

paran

neparan

Napisati program u C++, koji sa ulaza prima dva cijelabroja, a kao rezultat daje zbir, razliku, proizvod i kolicnik.

# include <iostream>

using namespace std;

int main()

{

int a,b;

cout << "Unesite dva cijela broja: " << endl;cout << "Unesite dva cijela broja: " << endl;

cin >> a >> b;

cout << "Zbir brojeva je:"<< a + b

<< ", razlika: “ << a - b

<< ", proizvod: “ << a * b

<< ", kolicnik: " << (double)a/b

<< endl;

return 0;

}

Napisati program u C++, koji nalazi rješenje jednačine ax + b = c. Koeficijenti a, b i c su cijeli brojevi, a rezultat x je realan broj.

# include <iostream>

using namespace std;

int main()

{ int a,b,c; float x;

cout << "Unesite koeficijente a, b i c: "

cin >> a >> b >> c;

if(a==0)if(a==0)

{ if(b==c)

cout << "Rezultat je skup R";

else

cout << "Jednačina nema rjesenja";

}

else

{ x = (c-b)/a;

cout << "x = " << x;

}

return 0;

}

Napisati program u C++, koji nalazi rješenje jednačine ax2 + bx + c = 0. Koeficijenti a, b, c i rezultati x1/2 su realani brojevi# include <iostream>

# include <math.h>

using namespace std;

int main()

{ float a,b,c,x1,x2,d;

cout << "Unesite koeficijente a, b i c: ";

cin >> a >> b >> c;

if(a==0)

{ if(b==0)

{ if(c==0)

cout << "Rezultat je skup R";

else

cout << "Jednačina nema rjesenja";

}}

else

{ x1 = -c/b;

cout << "Postoji samo jedno rjesenje x = " << x1;

}

}

else

{ d=b*b - 4*a*c;

if(d==0)

{ x1 = -b / 2 * a;

cout << "Postoji samo jedno rjesenje x = " << x1;

}

else if (d < 0)

cout << "Jednacina nema rjesenja (rjesenja su kompleksna)";

else

{ x1 = (-b - sqrt(d)) / 2 * a;

x2 = (-b + sqrt(d)) / 2 * a;

cout << "Jednacina ima dva rjesenja x1 = " << x1 << " i x2 = " << x2;

}

}

return 0;

}

Treba unijeti tri realna broja pa pronaći i ispisati najmanji. Upisi prvi broj :

Upisi drugi broj :

Upisi treci broj:

Ako se upisu brojevi: ..., ... i ...

najmanji od njih je ...

Tri realna broja ih ispisati od najmanjeg do najvećegUpisi prvi broj:

Upisi drugi broj:

Upisi treci broj:

Brojevi: ..., ... i ... poredani od najmanjeg ka najvecem:

..., ..., ...

Naredba switch� Omogućava jednostruko grananje koje ovisi o

vrijednosti postavljenog uvjeta� Poređenje if i switch:

� if -> uvjeti su logički izrazi� switch-case -> uvjet je cjelobrojan izraz ili � switch-case -> uvjet je cjelobrojan izraz ili

cjelobrojna varijabla

blok naredbi1

izraz

blok naredbi2

blok naredbi

konst1 konst1

Naredba switch

Naredba switch� switch (izraz)

{

case konstanta_1:

naredbe;

break; break;

...

case konstanta_n:

naredbe;

break;

default:

naredbe;

}

Naredba switch� Odrediti opseg osvojenih bodova na ispitu na osnovu dobijene

ocjene.

main() { int ocj; cout << "Unesite ocjenu: "; cin >> ocj; switch (ocj) {

case 5: switch (ocj) {

case 5: cout << "Imate 90 – 100 bodova" << endl; break;

case 4: cout << "Imate 80 – 89 bodova" << endl; break;

case 3: cout << "Imate 70 – 79 bodova" << endl; break;

case 2: cout << "Imate 60 – 69 bodova" << endl; break;

default: cout << "Imate ispod 60 bodova" << endl;

}return 0; }

Naredba switch� Izračunati ukupni otpor za otpore R1 i R2, ovisno

o tome da li su spojeni serijski ili paralelno. Za odabir serijskog spoja korisnik upisuje 1, a za paralelnog 2.

Za uneseni mjesec odrediti broj danaint m;cin>>m;switch(m){ case 1:

case 3:case 5:case 7:case 8:case 10:case 12:case 10:case 12:

cout<<“Mjesec ”<<m<<“ ima 31 dan”;break;case 4:case 6:case 9:case 11:

cout<<“Mjesec ”<<m<<“ ima 30 dana”;break;case 2:

cout<<“Mjesec ”<<m<<“ ima 28 ili 29 dana”;break;default:

cout<<“Pogrešan unos. Mjesec ne moće biti “<<m;}

Naredba for� for petlja se koristi ako se dijelovi programa

trebaju ponoviti unaprijed poznati broj puta. � for petlja ima svoju kontrolnu varijablu, čija se

vrijednost svakim prolaskom kroz petlju mijenja ovisno o vrijednosti prirasta. ovisno o vrijednosti prirasta.

� for (inicijalizacija; kontrola; akcija) naredba;

inicijalizacija; kontrola; akcija

Naredba

Naredba for� Izračunati zbir svih brojeva od 1 do n.� sum = 0;

for (int i = 1; i <= n; i++) sum += i;

Naredba for� Ispisati tablicu množenja brojeva do 10.� for (int i = 1; i <= 10; i++)

{ for (int j = 1; j <= 10; j++) cout << setw(5) << i*j;

cout << endl;cout << endl;}

� operator za manipulisanje setw() se koristi za formatirano ispisivanje. Brojka unutar zagrada predstavlja najmanji prostor predviđen za ispis podataka

� Ispiši prvih 20 prirodnih brojeva, svaki u svom redu

#include <iostream>using namespace std;int main(){{

int i;for(i=1; i<=20; i++)

cout << i << endl;cout << "Nakon petlji i je " << i << endl;return 0;

}

� Ispiši sve prirodne brojeve između 1 i N, koji su djeljivi sa 3.

#include <iostream>using namespace std;

int main(){

int i,n;cout << "Unesi bron n ";cout << "Unesi bron n ";cin >> n;cout << Brojevi izmedju 1 i " << n <<

" djeljivi sa 3 su"<< endl;for(i=1; i<=n; i++)

if(i%3==0)cout << i << endl;

return 0;}

Zadaci� Izračunati faktorijel broja n� Izračunati aritmetičku sredinu n unesenih brojeva� Ispisati faktore prirodnog broja n� Izračunati n-ti stepen broja a� Izračunati proizvod prirodnih brojeva u intervalu � Izračunati proizvod prirodnih brojeva u intervalu

od k do n� Izračunati sumu parnih prirodnih brojeva u

intervalu od K do N� Provjeriti dali je učitani broj n savršen broj

(jednak je zbroju svojih djelitelja) npr. 6=1+2+3 ili 28=1+2+4+7+14).

Naredba while� Naredba while omogućuje ponavljanje neke

naredbe sve dok je ispunjen neki uslov.

� while (izraz) naredba; USLOV

NEnaredba; USLOVNE

NAREDBA

DA

Naredba while� Primjer: izračunati zbir svih brojeva od 1 do n:

� i = 1; sum = 0; while (i <= n) { sum = sum + i;

i = i + 1;} //ili sum += i++; i = i + 1;} //ili sum += i++;

Za niz od 5 različitih brojeva ispiši zbir

#include <iostream>using namespace std;int main(){

int i=1;int suma=0;int broj;while (i<=5)while (i<=5){

cout<<"unesite "<<i<<". broj: ";cin>>broj;suma=suma+broj;i=i+1;

}cout<<endl<<"zbir unesenih brojeva je: "<<suma;return 0;

}

Naredba do� Naredba do je slična naredbi while, osim što se

prvo izvršava tijelo petlje, a zatim se provjerava uslov.

� do naredba; naredba;

while (izraz);

uslov

NE

naredba

DA

Naredba do� Primjer: računati kvadrat nekog broja sve dok se

ne unese 0� do

{ cin>>n; cin>>n; cout<<"Kvadrat broja "<<n<<" je"<<

n*n<<"\n";} while (n != 0);

Za niz prirodnih brojeva od 1-N ispiši sumu (zbir) neparnih

#include <iostream>using namespace std;

int main(){

int p=1,N,zbir=0;cout<<"unesite broj N ";cin>>N;

dodo{

zbir=zbir+p;p=p+2;

} while (p<=N;)

cout<<"Zbir neparnih brojeva od 1 do "<<N<<" iznosi "<<zbir<<endl;return 0;

}

Zadaci� Za dati broj n izračunati sumu prema sledećoj

formuli: suma=1-1/2+1/3-1/4+...+1/n

while ((i<n)&&(n>1)) { suma=suma+(1/i-1/(i+1));{ suma=suma+(1/i-1/(i+1));

i=i+2;}

Niz (Polje, Array)� Tipovi int, double, float, char ... služe za predstavljanje

samo pojedinačnih vrijednosti. � Polja su pogodna za predstavljanje podataka koji se

sastoje od mnogo sličnih, individualnih objekata.Primjeri: lista imena, tabela gradova, izmjerene temperature...

� Polje se sastoji od niza objekata (nazivaju se i elementi � Polje se sastoji od niza objekata (nazivaju se i elementi polja), koji su istog tipa i zauzimaju neprekidan memorijski prostor.

� Polje ima simboličko ime, a ne njegovi elementi. � Svaki element je identificiran njegovim indeksom, koji

pokazuje položaj elementa u polju.� Broj elemenata u polju naziva se dimenzija polja.� Dimenzija polja je unaprijed određena, i ne može se

promijeniti u toku izvršenja programa.

Nizovi� Skupine vrijednosti istog tipa predstavljamo pomoću

nizova.� Niz je struktura podataka koja omogućava pohranu

skupine vrijednosti u kontinuirani blok memorije.� Nizovi omogućavaju brz pristup elementima niza.� Deklaracija niza:� Deklaracija niza:

tip ime_niza [broj_elemenata];� tip može biti bilo koji validni tip podatka u C++ (npr.

int, float...)� ime_niza je bilo koji validan identifikator u C++� u uglatim zagradama [] se nalazi broj elemenata niza

tj. veličina niza (obavezno neka konstantna vrijednost).

Nizovi� Primjer deklaracije:

int rezultati [9];

� niz rezultati se sastoji od 9 elemenata tipa int

� Svaki element niza je varijabla, kojoj se pristupa navođenjem imena niza i indeksa u uglatim zagradama: rezultati [5]= 21; cout<<rezultati [5];

Nizovi� U uglatim zagradama može se nalaziti:

� konstantna vrijednost (obavezno pri deklaraciji)� proizvoljan cjelobrojni aritmetički izraz

prosjek [2*n-3] = 13.7;

� Nizovi su složeni tipovi podataka. � Isključivo pristupamo pojedinačnim elementima niza.

Nkada ne pristupamo nizu kao cjelini.(ne možemo jednom naredbom ispisati čitav niz na ekran, niti jednom naredbom unijeti cijeli niz sa tastature)

� Indeksi niza od n elemenata se kreću od 0 do n-1.

Nizovi� Unijeti niz od 10 elemenata, a zatim ispisati nizint niz[10]; //deklaracija niza od 10 cijelih brojeva

// unos elemenata niza

for(int i=0; i<10;i++)for(int i=0; i<10;i++)

cin>>niz[i];

//ispis elemenata niza

for(int j=0; i<10;i++)

cout<<niz[i];

Nizovi� Izračunati srednju vrijednost elemenata nekog

polja od tri cjelobrojna elementa:

const int velicina = 3;

int broj[velicina];int broj[velicina];

double srednja = 0;

for (int i = 0; i < velicina; i++)

srednja += broj[i];

cout << srednja/velicina;

� Unijeti niz, sortirati ga od najvećeg do najmanjeg elementa, te ispisati sortirani niz

#include <iostream>

using namespace std;

int main ()

{ int x[10]; //deklaracija

int i, j, n, p;

cout << "Unesite broj clanova niza (<10): ";

cin >> n;

for (i = 0; i < n; i++) //unos elemenata niza

{ cout << "Unesite clan br. " << i << ": ";

cin >> x[i];

}

for (i = 0; i < n-1; i++) //sortiranjefor (i = 0; i < n-1; i++) //sortiranje

{ for (j = i+1; j < n; j++)

{ if (x[i] < x[j])

{ p=x[i];

x[i]=x[j];

x[j]=x[i];

}

}

}

for (i = 0; i < n; i++) //ispis

cout << y[i] << endl;

}

Funkcije� Funkcija (podprogram) sadrži nekoliko naredbi i

izvodi konkretan zadatak� Služe da se instrukcije “upakuju” u imenovani

blok, koji se može pozvati neograničen broj puta na različitim mjestima u programu.na različitim mjestima u programu.

Funkcije� Opšti oblik funkcijetip ime(argumenti)

{

//naredbe

return vrijednost;

}}

� tip – tip podataka koje funkcija vraća� ime – jedinstveni identifikator funkcije� argumenti - prosljeđivanje vrijednosti u funkciju� naredbe – skup naredbi� vrijednost – vrijednost koju funkcija vraća

Funkcije� Napisati funkciju koja računa stepen nekog broja

int Stepen (int baza, unsigned int eksponent)

{

int rezultat = 1; int rezultat = 1;

for (int i = 0; i < eksponent; ++i)

rezultat *= baza;

return rezultat;

}

Pozivanje funkcijemain ()

{ int a,b;

cout<<"Unesi bazu:";

cin>>a;

cout<<"\nUnesi eksponent:"; cout<<"\nUnesi eksponent:";

cin>>b;

cout<<a<<"^"<<b<<“="<<Stepen(a,b);

return 0;

}

� Napisati funkciju koja računa zapreminu kutije

#include <iostream>

using namespace std;

int kutija(int s, int v, int d)

{ return s*v*d;

}

main () main ()

{ int a,b,c;

cout<<"Unesi dimenzije kutije:";

cin>>a>>b>>c;

cout<<“Zapremina kutije je:“<<

kutija(a,b,c);

return 0;

}

� Napisati funkciju koja računa faktorijel broja

#include <iostream> using namespace std;

double faktor(int n){ double fak=1;

for (int i=n;i>1;i--) fak=fak*i;

return fak;}

main () { int N;double F; cout<<“Unesi prirodan broj N: ";cin>>N;F=faktor(N);cout<<“Faktorijel od”<<N<<„ je: ”<<F;

return 0;}

� Napisati funkciju koja sabira dva niza� Isapisati elemente niza koji su manji od dvostruke

vrijednosti najmanjeg elementa niza� Napisati program koji u realno polje temp ucitava

10 realnih vrijednosti koje predstavljaju temperature u 10 razlicitih dnevnih termina. Program zatim poziva funkcije maxtemp() i prtemp() koje izracunavaju maksimalnu dnevnu prtemp() koje izracunavaju maksimalnu dnevnu temperaturu i prosjecnu dnevnu temperaturu i ispisuje na standardnom izlazu te vrijednosti.

Primjer:� Napisati program koji za dva broja a i b određuje

koji je veći #include <iostream>

using namespace std;

int main()

{

//deklaracija promjenljivih

int a,b;

//Unos brojeva a i b

Početak

a, b//Unos brojeva a i b

cout << "Unesite broj a: ";

cin >> a;

cout << "Unesite broj b: ";

cin >> b;

//poređenje

if(a<b)

cout <<“broj a je manji od broja b" << endl;

else if(a>b)

cout <<“broj a je veći od broja b" << endl;

else

cout <<“broj a je jednak broju b" << endl;

//kraj programa

return 0;

}

Broj a je manji od broja b

a, b

Broj a je veći od broja b

Kraj

a > ba < b

a = b

Broj a je jednak broju b

Primjer:� Sabrati brojeve od 1 do 100

#include <iostream>

using namespace std;

int main()

{

//deklaracija promjenljivih

int zbir=0;

Početak

zbir = 0

//iniicijalizacija petlje

for(int i=1;i<=100;i++)

zbir=zbir+i;

//ispis rezultata

cout <<“zbir brojeva od 1 do 100 je: “

<<zbir << endl;

//kraj programa

return 0;

}

Kraj

za i od 1 do 100

zbir = zbir + i

zbir

Primjer Izračunati prosječnu ocjenu razredaPočetak

za i od 1 do br_ocj

zbir_odj = 0

ocjena

br_ucbr_ocj

za j od 1 do br_uc

zbir = 0

#include <iostream>

using namespace std;

int main()

{ int br_uc,br_ocj,zbir,ocjena,pros_uc;

cout<<“Unesite broj učenika: “;

cin>>br_uc;

cout<<“Unesite broj ojena: “;

cin>>br_ocj;

Kraj

zbir = zbir + ocjena

pros_odj

ocjena

pros_odj = zbir_odj / br_uc

zbir_odj = zbir_odj + pros_uc

pros_uc = zbir / br_ocj

int zbir_odj=0;

for(int j=1;i<=br_uc;i++)

{ zbir=0;

for(int i=1;i<=br_ocj;i++)

[ cout<<“Unesite “<<i<“. ocjenu”;

cin>>ocjena;

zbir=zbir+ocjena;

}

pros_uc=zbir/br_uc;

cout<<“Prosjek <<j<<“. učenika je: “<<pros_uc;

zbir_odj=zbir_odj+pros_uc;

}

pros_odj=zbir_odj/br_uc;

cout<<“Prosjek odjeljenja je: “<<pros_odj;

return 0;

}

Standardne biblioteke� U C++ postoji skupina funkcija koje se isporučuju

uz IDE.� To je standardna biblioteka. � Funkcije standardne biblioteke se nalaze u raznim

bibliotekama označene dodatnim imenom std.bibliotekama označene dodatnim imenom std.