SADRAJ

Uvod.......................................................................................................................................31. Pojam, podjela i znaaj osiguranja ............................................................................41.1 Rizik i neizvjesnost .............................................................................................51.2 Premija osiguranja................................................................................................61.3 Naknada iz osiguranja..........................................................................................71.4 Vrste osiguranja klasifikacija osiguranja..........................................................81.5 Drutvena korisnost i znaaj osiguranja..............................................................102. Funkcije osiguranja ..................................................................................................102.1 Funkcija zatite ...................................................................................................112.2 Funkcija unaprjedjenja kredita, razmjene i trgovine132.3 Funkcija prikupljanja novanih sredstava ..........................................................132.4 Funkcija efikasne alokacije kapitala 162.5 Drutveno-socijalna funkcija...............................................................................16 Zakljuak ...................................................................................................................19Literatura....................................................................................................................18

UVOD

Osiguranje kao usluna djelatnost jedna je od vanijih faktora savremenog drutva i vremena. Razvoj osiguranja koji se deava u poslednje vrijeme, pokazuje nam da polako prelazimo u doba uslunih djelatnosti. U dananje vrijeme, potreba za osiguranjem se proirila ogrmonom brzinom kako bi drala korak sa rastuim trendom rizika. Dani kada je osiguranje bilo samo luksuz a ne savjesna i odgovorna obaveza kao izraz brige o budunosti, davna su prolost. Danas imamo irok asortiman pokrivenosti rizika poevi od zdravstvenog osiguranja, putovanja, preko osiguranja od kradje do ak osiguranja vjenanja. Sa bogatstvom i kapacitetom potronje u porastu, takodje raste i trend zadovoljavanja potreba za osiguranjem bilo imovine, odgovornosti, zdravlja ili svetovnog bogatstva. Upravo su to uoile velike osiguravajue kompanije koje su spremno odgovorile na ove zahtjeve i ponudile zasieno pokrie u osiguanju koje pokriva gotovo sve to se na planeti Zemlji moe nai.

1. POJAM, PODJELA I ZNAAJ OSIGURANJA

Kako se razvijala ljudska zajednica pojavila se potreba da se zatite sopstvena dobra kako od rizika elementarnih nepogoda, tako i od posledica sopstvenog djelovanja kojim se moe prouzrokovati teta tuim ili svojim dobrima. Poeci savremenog osiguranja osjeaju se jo u vrijeme kada su postojali odredjeni oblici zatite, ljudima koje je pogodila nesrea u vidu zajednikih priloga i pomoi zajednice sela, rodbine i sl. Danas je osiguranje visokorazvijena drutvena djelatnost koja obezbeuje ekonomsku zatitu osiguranicima, pravnim i fizikim licima, od tetnih dejstava i poremeaja do kojih dolazi nastankom osiguranog sluaja ili ostvarenjem osiguranog rizika.[footnoteRef:2] [2: Miloradi, J,: Osiguranje u agroprivredi, Sremska Mitrovica 2004, str.11]

U sutini, osiguranje predstavlja udruivanje lica koji su izloeni istom riziku s ciljem da zajedniki podnesu tetu za koju se unaprijed zna da e, prema teoriji vjerovatnoe, zadesiti samo neke od njih. Osnova osiguranja kao djelatnosti, lei u naelu uzajamnosti. Svi kod kojih moe doi do izlaganja opasnosti dolaze do ubjeenja da je neophodno udruivanje sa ostalima radi zajednikog podnoenja tete. U tome se izraava karakter uzajamnosti odnosno karakter solidarnosti u osiguranju. Preko osiguranja se izjednaavaju i izravnavaju rizici na prihvatljivom, lako podnoljivom nivou. Tehniku sutinu osiguranja predstavlja razbijanje rizikaq, tjst.njegovo dijeljenje na mnotvo osiguranika, odnosno usitnjavanje krupnih teta na, u prenosnom smislu, bezbroj manjih.Osiguravajui fond podrazumijeva sredstva koja se prikupljaju planski i unaprijed, u cilju obnove imovine koja je unitena u stihiji. Unitena materijalna dobra moraju se obnavljati novim. U sluaju da ta obnova nema automatski karakter, poremeaji u privredi nastali usled tetnih dogaaja izazivaju zastoj u cjelokupnom privrednom sistemu. Dakle, da bi se izdvojila novana sredstva potrebna za stvaranje novih dobara, potrebno je da se od svakog drutvenog proizvoda odvaja jedan dio na ime trokova za popravku teta prouzrokovanih vanrednim dogaajima. Taj dio predstavlja osiguravajui fond.Svoju svrhu, osiguravajui fond ostvaruje preko osiguravajuih organizacija. Osiguranje ima svoju posebnu metodologiju i u ovoj oblasti se srijeemo sa elementima koji predstavljaju osobenost samo osiguranja kao takvog, a to su: rizik, premija osiguranja i naknada iz osiguranja.

1.1 RIZIK I NEIZVJESNOST

Prouavanje osiguranja bez prethodnog izuavanja rizika i neizvjesnosti, gotovo je isto kao izuavati medicine bez prethodnog poznavanja anatomijeHammond

Rizik se ogleda u mogunosti nastanka ekonomski tetnog dogaaja koji podrazumijeva obavezu osiguravaa da nadoknadi tetu u skladu sa uslovima osiguranja. Dakle rizik je opasnost od nastupanja tetnog dogaaja koji kada se ostvari, tada je re o odreenom osiguranom sluaju. Da bi rizik postojao potrebno je da ima odredjene karakteristike:[footnoteRef:3] [3: Ostoji, S.: Osiguranje i upravljanje rizicima, Beograd 2007.god.str 225]

mora biti mogu, ostvariv njegovo nastupanje mora da izaziva ekonomsku tetu (teta bez ekonomskih posledica nije interesantna sa stanovita osiguranja) mora biti neizvjestan (u nekim sluajevima se uopte ne zna da li e nastupiti, dok se u nekim zna da e nastupiti recimo smrtni sluaj ali se ne zna kad e do toga doi) mora biti u budunosti nastupanje rizika mora biti sluajno (ukoliko je nastao pod uticajem volje jedne od strana, tada nema rizika) rizik mora biti doputen (saglasan zakonu, javnom poretku i moralu).Pored gore navedenih osobenosti, za rizik je jo neophodno da ima neka, prvenstveno tehnika obiljleja koja ga ine dostupnim za statistiku obradu:[footnoteRef:4] [4: Williams,A.C., Heins,R.M.: Risk Management and Insurance, McGraw Hill,NY, 1989.]

rasporeivanje rizika u vremenu i prostoru statistikim metodama se utvruje postojanje pravilnosti u pojavi rizika u razliitim djelovima odreenog prostora u razliito vrijeme.osiguravajuu zatitu je lake sprovesti ukoliko se rizici kontinuirano ponavljaju, to ravnomjernije rasporeeni na to irem podruju. ponavljanje rizika omoguava statistiko praenje njegove uestalosti i tetnih posledica, to slui kao osnovica za prognozu sredstava potrebnih za isplatu buduih odteta, iz ega proistie visina premijske stope. istovrsnost ili homogenost rizika homogeni rizici su opasnosti jednake ili sline po svom karakteru i veliini, koje kad se ostvare u jednakim ili slinim okolnostima imaju iste ili sline posledice.[footnoteRef:5] [5: Koovi J., Dr uleji P. OSIGURANJE", Ekonomski fakultet Beograd, 2002]

brojnost istovrsnih rizika samo u dovoljno velikom broju istovrsnih rizika ispunjava se uslov ekonomskog izravnavanja rizika. Njihovom disperzijom ukupna teta se raspodjeljuje na srazmjerno sitne djelove premije osiguranja, koja na taj nain postaje dostupna i ekonomski stimulativna svim lanovima u okviru odredjene zajednice rizika, odnosno osiguranicima

1.2 PREMIJA OSIGURANJAPredstavlja unaprijed prikupljen novac za tete koje se oekuju da e nastati nekada u budunosti. Premije su trokovi za osiguravajue drutvo, zbog ega mora biti ekonomski odmjerena i isplativa, i za drutvo i za osiguranika. Premija osiguranja je u sutini cijena rizika za koji osiguravajua drutva obezbeuju osiguravajuu zatitu. Nivo premije odreuje se prema prosjenom intenzitetu rizika i svaka promjena rizika uslovie promjenu premije. Sem toga, na premiju utiu i drugi faktori kao to su suma osiguranja, trajanje osiguranja, kamatna stopa na uloena sredstva osiguranja, opti trokovi i sl. pa se na osnovu navedenog moe rei da je premija ujedno i cijena osiguranja.Posmatrano sa aspekta osiguranika premija je novani iznos koji je on duan da plati kao naknadu za izvrenje obaveze osiguravaa, iz osiguranja. Za njega je to odreen ukupan iznos. Sa aspekta osiguravaa premija je iznos novca koji se uplauje u osiguravajui fond, ime se prikupljaju sredstva za obnovu unitene imovine ili za isplatu osiguranih suma u osiguranju lica. Bruto premija osiguranja (ukupna premija) se sastoji od: Funkcionalne premije - ine je tehnika premija i sredstva za preventivu. (Tehnika premija slui za izvrenje obaveza po osnovu osiguranja i za stvaranje rezervi. Sredstva odnosno doprinos za preventivu koristi se za sprovoenje preventivnih i represivnih mera kod osiguranika). Reijskog dodatka - slui za pokrie trokova osiguravajueg drutva (materijalni, nematerijalni trokovi, lina primanja zaposlenih i sl.)Cijena kotanja u osiguranju predstavlja proizvod dvije vjerovatnoe, i to: vjerovatnoe nastanka tetnog dogaaja i vjerovatnoe intenziteta tete prilikom nastanka tog dogaaja. Dakle, ona poiva na elementima rauna vjerovatnoe i zakona velikih brojeva koji se zasnivaju na naunoj osnovi, primjeni statistikih i matematikih metoda.[footnoteRef:6] [6: Andrijaevi,S., Petranovi,V.: Ekonomika osiguranja, Alfa, Zagreb,1999.str.11]

Visina premije je utvrena tarifom koja se dobija na osnovu viegodinjih poslovnih rezultata uz upotrebu aktuarske matematike i statistikih podataka o rizicima. Na visinu premije utie i primjena sistema bonusa (popusta) i malusa (doplatka na premiju), zakljuivanje viegodinjeg ugovora o osiguranju, uee osiguranika u manjim tetama (franiza) i sl.1.3 NAKNADA IZ OSIGURANJADrugi naziv za naknadu iz osiguranja je odteta i predstavlja cilj same operacije osiguranja. Zadatak osiguranja jeste da pripremi finansijska sredstva za obnovu onih dobara koja su unitena u stihiji, kao i za isplatu osiguranih suma osiguranim licima. Dok se isplatom naknade zavrava ciklus osiguranja. U imovinskim odnosima osigrava nadoknauje tetu koja se dogodi imovini osiguranika a u osiguranju lica plaa se ugovoreni iznos korisniku osiguranja kada nastupi osigurani sluaj. Osigurava je duan da im primi prijavu da je nastao osigurani sluaj, zajedno sa osiguranikom, pristupi utvrivanju visine odtete. Kada se zakljuuje ugovor o osiguranju, uvijek se odreuje suma koja bi trebala osiguraniku da omogui realno obeteenje. Naknada iz osiguranja ne mora biti uvijek u novanom iznosu. Postoje sluajevi kada osigurava, umjesto isplate novca, omogui osiguraniku obnovu unitenih dobara. Ipak, u uslovima savremene robno novane privrede, naturalna naknada predstavlja izuzetak, sve ee se navodei samo kao teorijska mogunost, dok se sva teta obino isplauje iskljuivo u novanim jedinicama.

1.4 VRSTE OSIGURANJA KLASIFIKACIJA OSIGURANJAPostoje brojne podele osiguranja od kojih ni jedna nije univerzalno prihvaena, tako da se moe naii na razne kombinacije, s obzirom da su kriterijumi za tu podelu razliiti. Kod nas je osnovna podela na osiguranje imovine i osiguranje lica, dok je u inostranstvu polazna podjela na ivotno i neivotno osiguranje. S obzirom na veoma irok obuhvat osiguranje se dijeli na osnovu veeg broja mjerila.Kriterijum podjele:[footnoteRef:7] [7: Miloradi, J, :Osiguranje, Sremska Kamenica 2006,god str.4]

1. NAIN POKRIA RIZIKAa. Premijskob. Uzajamnoc. Socijalno2. NAIN SKLAPANJA UGOVORAa. Dobrovoljnob. Obavezno3. PREDMET OSIGURANJAa. Osiguranje imovine: Opte ( osiguranje imovine, osiguranje od odgovornoti, osiguranje kredita) Transportno imovinsko osiguranjeb. Osiguranje lica: Osiguranje ivota Osiguranje od posledica nesrenog sluaja4. SRODNOST RIZIKAa. Grupacija osiguranja imovine (civil, ivotinje, usjevi, industrija) b. Grupacija osiguranja motornih vozila (kasko, auto odgovornost)c. Grupacija osiguranja transporta i kredita (kargo, kasko, krediti) d. Grupacija osiguranja osoba (nezgoda, ivot)5. SUBJEKT (UGOVARA) OSIGURANJAa. Osiguranje pravnih osobab. Osiguranje fizikih osoba

6. STRUKTURA PREMIJE a. Rizikob. Mjeovita7. BALANSIRANJE POSLOVA OSIGURANJA I UTVRIVANJE REZULTATA a. ivotna b. Neivotna8. Prema nainu izravnavanja rizika:a. Osiguranjeb. Reosiguranjec. Saosiguranje

1.5 DRUTVENA KORISNOST I ZNAAJ OSIGURANJAto se tie drutvene korisnosti osiguranja, ona se ogleda u konstantnom unaprijeenju zatite i efikasnijoj naknadi teta i isplati osiguranih svota. Znaaj osiguranja proizlazi iz injenice da svijet do danas nije pronaao bolja rjeenja od onih koja prua osiguranje kao sistem (djelatnost). To se najvie odnosi na promtnost u u naknadi tete i efikasnost uopte. Sektor osiguranja zauzima veoma bitno mjesto u okviru finansijskog sektora i predmet je brige regulatora za stabilnost i efikasnost finasijskih trita. Kada osiguranik pokae povjerenje u jedan sistem osiguranja, on pokazuje svoje povjerenje u cjelokupan finansijski sistem. S obzirom da drutva za osiguranje upravljaju tuom tednjom, odatle proizlazi njihova privredna, socijalna i politika odgovornost. Nema vee isplate tete nego to je sama teta. Povjerenje je do te mjere zastupljeno jer bi propau ovih drutava, vie tete imali osiguranici, nego vlasnici osiguravajuih kua.[footnoteRef:8] [8: uleji,P, Vujovi, R.: Osnovi osiguranja, Beograd, 2009.str.17]

2. FUNKCIJE OSIGURANJA

Osiguranje se moe posmatrati sa tri stanovita: ekonomski, pravni i tehnikiEkonomski vid predstavlja ciljeve koji se ele ostvariti: zatita osiguranika i ouvanje njegove imovine odn. nadoknada materijalnog gubitka usled gubitaka ostvarenjem rizika.[footnoteRef:9] [9: Ostoji, S, : Osiguranje i upravljanje rizicima, Beograd 2007.god.str 225]

Pravni aspekt ureuje meusobne odnose koji nastaju kao posledica udruivanja sredstava radi zajednikog podnoenja rizika i otklanjanja ekonomskih posledica ostvarenja rizika, tj. to je pravno ureivanje odnosa izmeu osiguranika i osiguravaa, odnosno grupe i pojedinca, na bazi slobodno izraene volje dvije ili vie strana ili pravne prinude, odnosno zakonom definisanih obaveznih osiguranja.Tehniko-osiguravajui dio ureuje funkcionisanje osiguranja uz upotrebu najsavremenijih statistiko-matematikih odn. aktuarskih metoda.Primarnom funkcijom osiguranja smatra se zatita imovine i lica a kao sekundarne navode se novano-mobilizatorska i socijalna funkcija.Funkcije osiguranja obuhvataju: 1. funkciju uvanja ( zatite) imovine ; 2. funkciju unapredjenja kredita, razmjene i trgovine3. funkciju mobilizacije (prikupljanja) novanih sredstava4. funkciju efikasne alokacije kapitala5. drutveno-socijalnu funkciju.

2.1 FUNKCIJA ZATITE IMOVINE

Funkcija osiguranja imovine i lica predstavlja osnovnu funkciju osiguranja. U savremenoj drutvenoj zajednici osiguranje doprinosi ouvanju ovjekovog integriteta, zdravlja, radne sposobnosti, obezbjeenje boljih uslova rada, unaprijeenja privrede i uopte, izgradnji boljeg ivota i ukupnog napretka drutva u cjelini. Ostvaruje se na dva naina: neposredno i posredno. Osiguranje svojim neposrednim i posrednim djelovanjem i doprinosom postaje znaajan faktor savremenog drutva i njegovog razvoja, jer je zatita ovjeka i drutva u njegovom ekonomskom ivotu uslov njegovog opstanka i napretka. [footnoteRef:10] [10: Miloradi, J.:Osiguranje, Sremska Kamenica 2006,god,str.19]

2. Neposredna zatita obuhvata irok spektar mjera i odvija se u sklopu drugih drutvenih faktora. One se prema svrsi mogu podijeliti u dvije osnovne grupe: preventivne mjere i represivne mjere. Preventivne mjere su sve mjere, sredstva i aktivnosti kojima je cilj da sprijee i uklone uzrok koji bi mogao izazvati tetni dogadjaj unitenja ili oteenja imovine ili nesreni sluaj. Preventivne mjere ne mogu pokazivati istu efikasnost kod svih rizika. Naime, postoje objektivni i subjektivni rizici. Objektivni su oni rizici na koje ovek ne moe da utie, koji se ostvaruju bez uticaja njegove volje i nemaju nikakve veze sa njegovim djelovanjem i ponaanjem. Najbolji primjeri za to su zemljotres, sua, oluja... Subjektivni rizici odraavaju uticaj ovjeka na ostvarenje osiguranog rizika. ovjek moe svojim postupcima sprijeiti uzrok koji izaziva tetu a takoe i svojom nepanjom, ili ak i namjerom, izazvati ostvarenje rizika. Uprkos najsavremenijim prventivnim mjerama u svakodnevnom ivotu nesree se ipak esto dogaaju. U asu nastanka tete ovjek se bori da spase ljudske ivote i imovinu koja se jo moe sauvati. Represivne mjere Mjere koje ovjek preduzima da teta od nastale opasnosti bude to manje, ali i sredstva i akcije preduzete u spasavanju ljudi i imovine u ve nastalom tetnom dogadjaju. Najei oblici stimulacije osiguranika da preduzmu odredjene represivne akcije su: diferenciranje premije, popust na premiju, bonus-malus, uestvovanje osiguranika u pozitivnom rezultatu poslovanja, ogranienje obaveze osiguravaa u teti. Sa druge strane ove mjere podrazumevaju brojne aktivnosti kao to su: zdravstvene intervencije na povrijedjenim i oboljelim, spasavanje ljudi i ivotinja iz ugroenih podruja, razne akcije za gaenje poara, odvoenje vode iz poplavljenih podruja i sl.U praksi se javlja ogranienje obaveze osiguravaa u obliku kvalitativne i kvantitativne franize. Kvalitativna franiza iskljuuje iz obaveze osiguravaa odredjene vrste rizika u potpunosti pa se time osigurava oslobadja u cjelini naknade odredjenih kategorija teta. Kvantitativna franiza ograniava dio obaveze osiguravaa za naknadu tete. Ugovara se u postupku na ukupnu sumu osiguranja. Dakle, u zatiti imovine i lica najvanije je njihovo neposredno obezbeenje preventivno-represivne mere. 3. Posredna zatita - ak i kada su preventivne mjere zatite, maksimalno primijenjene, nesreni sluajevi i tete se ipak dogaaju. Rjeenje za to je posredna zatita, a to je osiguranje u uem smislu. Posredna zatita se ostvaruje naknadom tete i isplati osigurane sume kad nastupi osigurani sluaj. Izvravajui ovu svoju funkciju osiguranje pridonosi zatiti i sigurnosti odvijanja privrednih i drugih djelatnosti. Sa aspekta: Interesa pojedinca- cilj je da osiguranik, na ijoj je imovini nastala teta, bude obeteen. Interesa zajednice cilj je da se obeteti unitena ili oteena imovina preduzea (ili neke druge zajednice).

Sredstva za sprovodjenje zatitne funkcije: Sistem materijalnih mjera nastalu tetu, osiguravajua kua nadoknadjuje iz dijela novanih sredstava prikupljenih u vidu premija; Sistem propusta u plaanju premije - osigurava eli da utie na osiguranika da paljivije i savjesnije se odnosi prema imovini (da tete budu to rjedje). Sistem sankcija primjenjuju se ako se utvrdi da je osiguranik sam kriv za tetu.

2.2 FUNKCIJA UNAPRJEDJENJA KREDITA, RAZMJENE I TRGOVINE

S obzirom da je veliki dio meunarodne trgovine osiguran kroz razne vidove osiguranja, ukoliko bi sistem osiguranja bio neadekvatno postavljen moglo bi doi do guenja trgovine a posebno svjetskih trgovinskih tokova, gdje osiguranje naroito dobija na znaaju. Proizvodnja i prodaja mnogih proizvoda u savremenim uslovima mogua je ukoliko su ti proizvodi osigurani.Osiguranje doprinosi razvoju trgovine i time to unaprjeuje kreditnu sposobnost zajmotraioca. Na taj nain banke radije odobravaju kredite to dodatno podstie, kao rezultat poveanja kupovne moi, razvoj razmjene i trgovine.

2.3 FUNKCIJA PRIKUPLJANJA NOVANIH SREDSTAVA

Funkcija prikupljanja novanih sredstava, proizilazi iz injenice da se premije osiguranja plaaju unaprijed a da tete, odnosno isplata po osnovu nastalih teta nastaje sukcesivno u toku godine. Tako nastaju odreeni vikovi novanih sredstava koji se putem trita, direktno ili indirektno, mogu plasirati za finansiranje reprodukcije. Na ovaj nain se novanim sredstvima prikupljenim od osiguranika u, tako rei, beskrajno malim iznosima daje vid krupnih novanih sredstava.Posmatrajui sa finansijskog aspekta osiguranje predstavlja formiranje novanih rezervi u formi rezervi osiguranja. Finansijska sredstva akumulirana u osiguravajuim drutvima dobijaju karakteristike specifinog kapitala, u zavisnosti od vrste osiguranja Premije se skupljaju unaprijed i rezerve koje nisu potrebne za nadoknadu trenutnih gubitaka i trokova mogu biti pozajmljeni privrednim subjektima.Kada nastane osigurani sluaj koji je ugovoren i kada se utvrdi postojanje i visina obaveze osiguravaa, prikupljena udruena sredstva osiguranja slue za izvrenje obaveza iz tog ugovora. Novana sredstva po osnovu plaenih premija formiraju fondove rezervi - akumulirana sredstva. Jedan dio te akumulacije ide na formiranje rezervnog fonda Fond sigurnosti. Sredstva tog fonda namenjena su za obeteenja nastalih teta. Kako bi se uspjeno i u kontinuitetu ispunjavale obaveze, odnosno nadoknadjivale tete i isplaivale osigurane sume, osiguranje se mora pridravati odredjenih naela. Prije svega je neophodno utvrditi visinu potrebnih sredstava za pokrie svojih obaveza, prikupiti ta sredstva, formirati rezervu ili fond osiguranja u visini ukupnih oekivanih isplata odteta, odnosno sumu osiguranja i raspodijeliti oekivanu ukupnu obavezu na sve lanove zajednice rizika, proporcionalno veliini rizika koji svaki lan unosi u zajedniko pokrie. U organizacionom pogledu fond osiguranja moe imati vie formi, mada se one uglavnom svode na tri koje navodimo u nastavku:[footnoteRef:11] [11: uleji, P, Vujovi, R.:Osnovi osiguranja, Beograd, 2009.str14]

1. Fond koji se obrazuje u svakoj kompaniji posebno u ovom sluaju govorimo o samoosiguranju. 2. Fond osiguranja se moe obrazovati po centralistikom naelu iz centralizovanih izvora i to bi bio sluaj pokrivanja nastalih teta iz budetskih sredstava. 3. Fond osiguranja moze se stvarati putem specijalnih uloga koji u njega unose sama preduzea, a koja e sredstvima dobijenim iz fonda otklanjati posledice nastale tete. Glavni izvor iz kojeg se formiraju sredstva fonda osiguranja koja slue za isplatu obaveza iz ugovora o osiguranju su premije osiguranja koje uplauju osiguranika za zakljueni ugovor o osiguranju. Sredstva osiguranja obuhvataju: sredstva poetnog fonda sigurnosti, sredstva tehnikih rezervi, sredstva rezervi sigurnosti, sredstva matematike rezerve, sredstva preventive i ostala sredstva. Poetni fond sigurnosti ima privremenu ulogu, odnosno postoji sve dok osigurava u svom poslovanju ne stvori vlastite fondove osiguranja. Sredstva tehnikih rezervi su uplate osiguranika i slue za podmirenje obaveze osiguravaa i to za: isplatu naknade teta i osiguranih suma, isplatu premije saosiguranja, isplatu premije reosiguranja. Sredstva rezervi sigurnosti - neutroena sredstva tehnike premije, po podmirenju navedenih obaveza osiguravaa na kraju poslovne godine, unose se uovaj fond, po zajednicama rizika. Sredstva preventive formiraju se na nain i u visini koju utvrdjuju skuptina osiguravaa odnosno zajednice osiguranja i to: dijela premije osiguranja koju uplauje osiguranik, odredjenog dijela neutroenih sredstava tehnike premije.Sredstva matematike reserve - iz sredstava tehnike premije osiguranja lica za sluaj smrti ili doivljenja izdvaja se dio za matematiku rezervu tih osiguranja. Ova rezerva se izraunava aktuarsko matematikom metodom pa odatle i njen naziv. Matematika rezerva osiguranja ivota je osnovica za odredjivanje: visine redukovane osigurane sume, i visine otkupne vrijednosti osiguranja. Drugi dio akumuliranog novca koji nije otiao u fond sigurnosti, uglavnom se dri kod banaka ili se ulae u obveznice. Osiguranje je na taj nain u tijesnoj vezi sa bankarskim sistemom. Finansijska sredstva akumulirana u osiguranju imaju karakteristiku specifinog kapitala. Ta specifinost proistie iz vrste osiguranja iz kojeg su ova sredstva uplaena, rizika koji su pokriveni ovim sredstvima, sistema reosiguranja i obaveza osiguravaa.Anlize pokazuju da je osiguranje najzastupljenije u ekonomski razvijenim zemljama. Odvija se u obliku razliitih ulaganja prikupljenog novca u pojedine privredne grane, ime se unapjreuje opti privredni razvitak neke zemlje. Na taj nain osiguranje dobija znaajnu ulogu u finansiranju privrede. Veza osiguranja i tednje je ta to se osiguranje smatra najboljim vidom tednje.

Ova funkcija je poznata i pod nazivom mobilizacijsko-alokativna, i ovim redom ispunjava svoje ciljeve: Drutva za osiguranje prikupljaju vikove suficitarnih jedinica nudei tritu razne oblike osiguranja imovine i osoba. Potiu individualnu tednju i brigu pojedinca za budunost. U ulozi institucionalnih investitora alociraju plasmane gospodarsko deficitarnim sektorima. Doprinose razvoju financijskih trita poslovnim i vlasnikim integracijama s drugim institucijama. Zajedniki razvijaju financijske proizvode s drugim finansijskim institucijama. Pogoduju modernizaciju sustava garancija (vinkulacija polisa, otkupna vrijednost). 2.4 FUNKCIJA EFIKASNE ALOKACIJE KAPITALA

Kada posmatramo sa aspekta cjelokupne ekonomije, osiguravajua drutva kao profesionalni osiguravai i investitori, su od izuzetnog znaaja za efikasno alociranje finansijskih sredstava i procjeni rizinih aktivnosti. Osiguravajua drutva e sredstva plasirati iskljuivo najboljim kompanijama, samo na najbolje projekte i samo najboljim menaderskim timovima. Osim toga, ona vre monitoring poslovanja u kome imaju ulogu bilo kao investitori bilo kao obezbjeivai osiguravajueg pokria i na toj osnovi usmjeravaju poslovanje kompanija, usmjeravaju projekte i menaderske timove da rade u interesu svojih stejkholdera.

2.5 DRUTVENO-SOCIJALNA FUNKCIJA

Djelatnost osiguranja ostvaruje svoj zadatak ekonomske zatite ovjeka i njegove imovine na principima uzajamnosti i solidarnosti u zajednici osiguranja i upravo time ispunjava speifinu socijalnu funkciju u drutvu. Svaka isplata iz osiguravajueg fonda po nastupanju osiguranog sluaja predstavlja i ispunjenje odreene drutvene odn. socijalne obaveze. Ova funkcija osiguranja posebno se uoava kod osiguranja ivota, penzijskog i zdravstvenog osiguranja i sl. Ovim se vodi briga kako za sadanjost, tako i za budunost stanovnitva. I kod imovinskih osiguranja zapaamo socijalnu funkciju. Na primjer, kod osiguranja od auto-odgovornosti koje je obavezno, titi se interes vezan kako za ovjeka, ako i za imovinu.

U svakom sluaju vano je konstatovati ak i kad se na najbolji mogui nain preduzmu preventivne zatitne mjere tj. neposredno uvanje imovine, neke tete e izmicati ovjeku i zatita od njih moe biti samo posredna u obezbjeivanju kroz osiguranje sredstava iz kojih e se bez odlaganja nadoknaditi nastala teta, odnosno obnoviti uniteno (oteeno ) dobro. Dakle, osiguranje je neophodno.[footnoteRef:12] [12: Mati, B, :Osiguranje, Ekonomski fakultet, Osijek, 2010.str.14]

ZAKLJUAK

Od poetka svijeta pa do danas ovjekov ivot i imovina podlijegali su raznim rizicima, prouzrokovani bilo stihijskim dogaajima, bilo nesrenim sluajevima. Sa razvojem drutva, razvijao se i sistem odbrane od nevolja koje su ga snalazile. Smatra se da je pojava privatne svojine uslovila organizovanu zatitu imovine koja je bila pretea delatnosti osiguranja. Zato, osiguranje odraava vjekovnu tenju pojedinca da se zatiti od opasnosti koje mu ugroavaju ivot i nanose tete na imovini (ruilaka snaga prirode poplave, potresi, vulkani, orkanski vjetrovi i razorne oluje). Postalo je jasno da se udruivanjem u zajednicu, na naelima solidarnosti i uzajamnosti, moe lake zatiti i spasiti.

LITERATURA

Andrijaevi,S., Petranovi,V.: Ekonomika osiguranja, Alfa, Zagreb,1999. Agencija za nadzor osiguranja Crne Gore : Izvjetaj o stanju na tritu osiguranja u Crnoj Gori za 2013.godinu,

Calkins, S, :The new merger guidelines and the Herfindahl-Hirschman Index, California law review, Article 6, Volume 71, issue 2, 1983

Koovi J., Dr uleji P. OSIGURANJE", Ekonomski fakultet Beograd, 2002

Mati, B, :Osiguranje, Ekonomski fakultet, Osijek, 2010. Miloradi, J. Osiguranje u agroprivredi, Sremska Mitrovica 2004,

Miloradi, J, : Osiguranje, Sremska Kamenica 2006,god Ostoji, S.: Osiguranje i upravljanje rizicima, Beograd 2007.god. uleji, P, Vujovi, R: Osnovi osiguranja, Beograd, 2009. Williams,A.C., Heins,R.M.: Risk Management and Insurance, McGraw Hill,NY, 1989.