HUMANISTIČKA TEORIJA LIČNOSTI – A. B. MASLOW.rtf

8/18/2019 HUMANISTIČKA TEORIJA LIČNOSTI – A. B. MASLOW.rtf

http://slidepdf.com/reader/full/humanisticka-teorija-licnosti-a-b-maslowrtf 1/21

J U “ Gimnazija” Cazin

CAZIN

Maturski rad iz psihologije

A. . MA!"#$ % UMANI!&I'(A &)#*IJA "I'N#!&I

M)N&#*+ U')NI(+

Mirza Mujki, *u-ni, azim

dipl. pedagog % psiholog

Cazin maj /01/. godina



!A2*3AJ+

1. U4od ...…………………………………………….................................................... 3

/. umanisti5ka teorija li5nosti ………....................................................................... 6

2.1. Čovjek-integrirano i stvaralačko biće …………………………………………….. 8

2.2. Teorija o hijerarhiji motiva ………………………………………………………. 9

2.2.1. Fiiolo!ke "otrebe……………………………………………………………….. 9

2.2.2. #otrebe a sig$rno!ć$ …………………………………………………………… 9

2.2.3. #otrebe a "ri"a%anjem i lj$bavlj$ …………………………………………….. 1&

2.2.'. #otrebe a "o!tovanjem ………………………………………………………... 1&

2.2.(. )amoakt$alia*ija ……………………………………………………………… 11

2.2.6. #otrebe a samoakt$alia*ijom ………………………………………………… 13

2.2.+. ,kt$alia*ija samog sebe ………………………………………………………. 1'

2.3. otivi ne%ostatka i motivi rasta …………………………………………………. 1(

6. )mpirijska istra-i4anja i pro4jere ……………….................................................. 16

3.1. stra/ivanja samoakt$aliiranih osoba…..………………………………………… 16

3.2. stra/ivanje hijerarhije "otreba …………………………………………………..... 18

7. Zaklju5ak ………………………………………….....................................……….. 19

8. "iteratura …………………………………………................................................... 21

1. U4od

2



0 $vo%noj riječi o temi ,. . aslo smatramo vrlo načajnim %a se "osl$/imo elikim

riječnikom stranih riječi 4. 5laića i %a vi%imo !ta ivorno nače "ojmovi "sihologija

h$maniam i akt$alia*ija.

#sihologija - grčki7 "siho logos na$ka o akonomjernosti "sihičke %jelatnosti čovjeka i

/ivotinja.

$maniam - latinski7 h$man$s na"re%ni "rava* $ :iloo:iji i $mjetnosti nastao $ 1'. st. koji je

*rkvenoj i%eologiji s$"rotstavio novootkriven$ antik$ i novi o"timistički "ogle% na svijet "ro/et

"o!tovanjem čovjeka i njegovog %ostojanstva.

,kt$alia*ija - latinski7 akt$alan %ostign$će ili ostvarenje nekog a%atka *ilja ili i%eala.

)amoakt$alia*ija je vlastito %ostign$će i samoostvarenje svoje ličnosti %a "ostignemomaksim$m svojih kreativnih i intelekt$alnih mog$ćnosti.

5a%a imamo na $m$ ivorno a atim "siholo!ko i :iloo:sko t$mačenje ovih "ojmova

mo/emo lak!e ra$mjeti ,. . asloa i njegov$ $manističk$ teorij$ ličnosti. #a/ljivo

i!čitavaj$ći i rara;$j$ći ov$ tem$ $ okvir$ %ost$"ne literat$re smatramo %a bi na "očetk$ bilo

%obro i%vojiti slije%eće7

- ,. . aslo stvara je%an o% naj$ti*ajnijih "rava*a $ "sihologiji. <jegove brojne s"onaje se

%anas koriste $ raličitim granama "sihologije.

- 0 njegovoj h$manističkoj teoriji ličnosti mnogo je vi!e o"timima nego $ Fre$%ovoj teoriji

"sihoanalie ili biheviorističkoj teoriji ličnosti.

- <e o%ba*$je $ "ot"$nosti ove %vije teorije koje s$ m$ "retho%ile ali aslo %onosi "ot"$no

novi "rava* $ "sihologiji.

- )l$/i se na$čnom meto%om "er*e"*ije samog sebe ali i svijeta oko sebe !to se naiva

:enomenolo!ki "rist$".

aslo ima mnogo %o%irnih tačaka sa =ogersovom teorijom ličnosti !to nači %a se $

svom nanstvenom ra%$ i istra/ivanj$ koristio i s"onajama %r$gih str$čnjaka na "o%r$čj$

"sihologije.

)vakako treba naglasiti %a je aslo savremenom čovjek$ 2&. i 21. stoljeća mnogo bli/i i

"rihvatljiviji o% )igm$n%a Fre$%a i njegovih "ristali*a kao i o% biheviorističke teorije ličnosti.

<a "očetk$ ovog ra%a %onosimo biogra:ij$ ,. . asloa i koje mo/emo sanati %a se njegov

3



/ivot i isk$stvo $ mnogome "o%$%ara sa h$manističkom teorijom ličnosti.

,braham . aslo ro;en je $ 4rookl>n$ ? <e @ork? 1. '. 19&8. 4io je "rvo o% se%mero

%je*e siroma!nih i ne naročito obraovanih ro%itelja Aevreja koji s$ emigrirali i =$sije $ ),B.

<a%aj$ći se najboljem a svoje %ijete ro%itelji s$ ,brahama "o%sti*ali na obraovanje i

"o/rtvovan ra%.

aslo je $ %jetinjstv$ često bivao $samljen nesretan tako %a s$ m$ biblioteka i knjige

o% malih nog$ amijenili %r$!tvo.

Ba bi a%ovoljio ro%itelje "očeo je st$%irati "ravo na Cit> College o: <e @ork. <akon

samo tri semestra "reba*io se na Cornell 0niversit> %a bi se "onovo vratio na CC<@. 0 tom

"erio%$ o/enio se sa 4. Doo%man svojom ro%i*om $"rkos "rotivljenj$ ro%itelja sa kojom je

%obio %vije kćerke. )ele $ Eis*onsin kako bi on mogao "oha;ati nastav$ na 0niversit> o:

Eis*onsin. Tamo se "očeo animati a "sihologij$. Bi"lomirao je 193&. g. magistrirao je 1931. a%oktorirao 193'. i oblasti "sihologije na 0niversit> o: Eis*onsin.

<eko vrijeme je na tom $niveritet$ bio asistent i "re%avač %a bi "otom "re!ao na

Col$mbia 0niversit>. 4io je tako;e re%ovni "ro:esor na 4rookl>n College-$. 0 tom "erio%$

ostvario je kontakte sa %r$gima istra/ivačima i "olja "sihologije.

% 19(1. %o 1969. g. ra%io je na 4ran%eis 0niversit> nakon čega o%lai $ mirovin$.

aslo je na "očetk$ svoje karijere "sihologa i na$čnika bio gorljivi i o%$!evljeni

"ristali*a )kinnera i biheviorima. n ističe %a je otkrio A. 4. Eatsona i "ot"$no se "re%ao

biheviorim$. Ga asloa i%eje biheviorima s$ bile "ravi "$t i trebalo ih je bes"ogovorno

slije%iti. Takav je bio mla%i aslo "o!to je $ svijet$ na$ke a "ogotovo %r$!tvene kakva je

"sihologija logično %a se slije%e i "o!t$j$ $tabane stae "retho%nika.

Dlavni "reokret $ karijeri asloa nastaje ka%a :ormira "oro%i*$ i %obija "rvo %ijete.

Tih go%ina ra%i na %oktorskoj %iserta*iji koja se temeljila na nanstvenom istra/ivanj$

seks$alnih karakteristika i karakteristika %ominantnosti ko% majm$na koja je $ra;ena "o%

vo%stvom arloa. snovni "reokret $ njegovoj orijenta*iji nastao je nakon ro;enja njegovog

%jeteta. H<a!e "rvo %ijete imijenilo me je kao "sihologaI Jibi%. str. ((K. )lo/eno "ona!anje

novoro;enčeta igle%a %a ga je $vjerilo %a je bihevioristička "sihologija "rilago;ena obja!njenj$

"ona!anja /ivotinja negoli čovjeka.

Balji "oti*aj a ravoj h$manističke kon*e"*ije o lj$%ima aslo je %obio a vrijeme %r$gog

4



svjestskog rata. Dle%aj$ći je%n$ "ara%$ vojnika koji s$ %olaili na :ront$ ne"osre%no nakon

ja"anskog na"a%a na #erl arbor aslo je %o/ivio "rijelomni tren$tak7 ITaj je čas imijenio

*ijeli moj /ivot i %eterminirao sve !to sam ota% $činio. % tog časa $ 19'1. "osvetio sam se

ravijanj$ je%ne teorije o lj$%skoj "riro%i koja bi se mogla "rovjeriti eks"erimentom i

istra/ivanjemI Jibi%. str.('K. i%jećemo koliko je $ tome $s"io.

Ae%no o% njegovih "olai!ta bilo je a"a/anje %a s$ se "sihoanalia i %r$ge "sihologije

ličnosti koje s$ ta%a bile %ominantne temeljile na istra/ivanj$ i "o%a*ima o%nosno isk$stvima i

generalia*ijama stvorenim "ro$čavanjem "sihički ili mentalno bolesni osoba. Tako je nastalo

Fre$%ovo $čenje i $čenje %r$gih "sihologa.

aslo je smatrao %a se na osnovi "o%ataka i obilje/ija bolesnih osoba ne mo/e stvoriti

je%na sve ob$hvatna teorija ličnosti. #sihički bolesni*i ili "oremećene osobe ne mog$ "rema

njegov$ mi!ljenj$ re"reentirati lj$%ski ro% i bog toga oni kao *jelina ne "re%stavljaj$ je%anre"reentativno $orak lj$%i. noga obilje/ija ko% njih s$ %r$gačija negoli ko% "sihički %ravih

lj$%i a mnoga niti ne "ostoje. #sihički bolesne osobe nis$ "rema njegov$ mi!ljenj$ osobe koje

s$ $ svom ravoj$ "ostigle rain$ ili st$"anj samoakt$alia*ije to nis$ samoakt$aliirani lj$%i i

bog toga ne mog$ biti $eti kao obraa* a "ros$;ivanje.

)a%a ka% smo objasnili tri vrlo načajna "ojma koji s$ vrlo :rekventni $ asloljevoj

teoriji ličnosti i "o!to smo se $"onali s njegovom kraćom biogra:ijom "o$%anije i lak!e ćemo

rara%iti i "reentirati tem$ koj$ smo o%abrali.

/. umanisti5ka teorija li5nosti

5



,merička nanost je na "olj$ "sihologije $ "ro!lom stoljeć$ %obila vrlo načajnog

str$čnjaka ,brahama . asloa. ,. . aslo je osnivač nove !kole $n$tar savremene

"sihologije koja je navana $manistička "sihologija. <jegova teorija ličnosti je osnova te nove

!kole "a se mo/e navati h$manističkom teorijom ličnosti. va asloljeva teorija ličnosti

najsličnija je =ogersovoj teoriji ličnosti te egisten*ijalističkim i :enomenolo!kim teorijama.

$manistička teorija %anas "reten%$je %a b$%e vo%eći smjer $ savremenoj "sihologiji.

$manistička revol$*ija $ "sihologiji je najnovija revol$*ija koja %olai kao reak*ija na %va

%ominantna "rav*a7 "sihoanali$ i bihevioriam.

)igm$n% Fre$% i njegova "sihoanalia "re%stavljaj$ "rv$ revol$*ij$ $ savremenoj

"sihologiji. )$!tina "sihoanalie ogle%a se $ tome %a je čovjek biće koje je "o% sna/nim$tje*ajem ili vla!ć$ nagona i koji %jel$je "o% $tje*ajem kon:likata $ samom sebi i svojih

nesvjesnih %eterminanti. #o Fre$%$ instinkti ili nagoni "okreć$ čovjeka i njime vla%aj$. Čovjek

je bog toga "o svojoj "roro%i lo biće. To lo $ njem$ vo%i ne"reki%n$ borb$ sa vanjskim

svijetom - %r$!tvenim normama vas"itanjem i tra%i*ijom. Čovjeka o% la $ sebi i oko sebe "o

Fre$%$ mo/e s"asiti samo religija.

Br$ga revol$*ionarna kon*e"*ija čovjeka $ "sihologiji jeste bihevioriam. vo $čenje

nagla!ava vanjske %eterminante i $tje*aje na čovjeka te njegove reak*ije na te ivanjske :aktore.

5lasični bihevioristi s$ te/ili objektivnoj %eskri"*iji i t$mačenj$ lj$%skog "ona!anja. #o njima

čovjek je savitljiv i "rilago%ljiv "o% $tje*ajem okoline. )kinner i %r$gi bihevioristi oslanjaj$ se na

Barina i istič$ %a ime;$ čovjeka i /ivotinje nema bitnih ralika. snovna strategija $

oblikovanj$ čovjeka je $čenje. Čovjek "o svojoj "riro%i nije ni %obar ni ao. 4it će onakav kako

na njega $tječe $čenje i okolina.

$manistička "sihologija se javlja kao treća snaga - smjer $ savremenoj "sihologiji.

asloljeva h$manistička teorija ličnosti se ra%ikalno ralik$je o% "sihoanalie i o%

biheviorističke teorije. #rema mi!ljenj$ h$manističkih "sihologa čovjek je je%instveno i osobeno

biće. Čovjekova ličnost se ne mo/e %ovo%iti $ ve$ sa /ivotinjskom "riro%om.

Čovjek ima svoj$ vlastit$ "riro%$ raličit$ o% /ivotinjskog svijeta.

aslo i %r$gi h$manistički "siholoi smatraj$ %a bihevioriam %eh$maniira čovjeka i

6



svo%i ga na stroj koji se mo/e "rogramirati. Ganemarena s$ s"e*i:ična lj$%ska obilje/ja kao !to

s$7

1. lj$bav

2. i%eali

3. h$mor

4. lj$bomora

5. stvarala!tvo

6. sti%.

#rema svojim %r$gim obilje/jima ili kom"onentama h$manistička "sihologija je bliska

egisten*ijalističkoj :iloo:iji i "sihologiji o%nosno $čenjima 5ierkegaar%a )artrea Cam$sa

4ossa...

)a egisten*ijalističkom "sihologijom je "ove$je kon*e"*ija "rema kojoj je čovjek

o%govoran a svoj$ vlastit$ s$%bin$ ili a samog sebe. Čovjek je slobo%no ali i o%govorno biće

koje ima mog$ćnosti ibora i koje %onosi o%l$ke svjesno na osnov$ vlastitih isk$stava ili

%o/ivljaja.

Ga h$manističk$ "sihologij$ je o% velikog načaja čovjekovo $n$tarnje isk$stvo i njegov

%o/ivljajni svijet. Balje obilje/je ovog $čenja jeste %a se čovjek ne tretira kao statičko biće već je

čovjek biće koje ne"reki%no "ostaje ili se mijenja $ ne!to %r$go. Čovjek nika% nije isti. Gbog

takve "riro%e svaki "oje%ina* ima o%govornost a svoj vlastiti rast i na"re%ak. Lj$%ske

mog$ćnosti s$ ogromne "a je a%atak svakog "oje%in*a %a svoje "oten*ijale ravije koliko go%

je to mog$će.

#rema tome "ostoji s"e*i:ična a%aća $ /ivot$ svakog čovjeka a to je akt$alia*ija svojih

mog$ćnosti. Ba bi akt$aliirao samog sebe svaka ličnost mora /ivjeti a$tentičnim /ivotom.

/.1. 'o4jek 9 integrirano i st4arala5ko :i,e

7



Ga asloljev$ teorij$ ličnosti osim samoakt$alia*ije va/na s$ jo! neka obilje/ja lj$%i.

Ae%no o% takvih obilje/ja je integriranost svih čovjekovih %ijelova $ je%n$ *jelin$. To je je%na o%

temeljnih "ostavki h$manističke "sihologije. Čovjek "re%stavlja integraln$ *jelin$ i a%atak je

"sihologije %a ga "ro$čava kao *jelovito i integrirano biće.

; U do:roj teoriji ne postoji taka4 entitet kao <to je potre:a -elu=a> ustiju ili

genitalnih organa. ?ostoji samo potre:a John !mitha> pojedin=a koji -eli hranu a ne

-eluda= John !mitha “ J aslo 19+& str. 19K.

#rema tome "o aslo$ "sihologija treba imati je%an holistički "rist$" $ "ro$čavanj$

čovjeka a ne %etaljistički.

sim *jelovite ličnosti a čovjeka je "o shvaćanj$ asloa karakteristično i to %a je onstvaralačko biće. )tvarala!tvo ličnosti je%na je o% bitnih kon*e"*ija h$manističke "sihologije.

)tvarala!tvo je iraito lj$%sko obilje/je. To govori o "osebnoj "riro%i čovjeka ali i čovjeka koji

te/i ka samoakt$alia*iji svoje ličnosti. aslo smatra %a je stvarala!tvo $ro;ena osbina lj$%i.

)vaki čovjek je "o svom ro;enj$ $ro;eni stvarala*. <o ta $ro;enost nije svojstvena samo

$mjetni*ima n"r. slikarima "jesni*ima već i svim %r$gim lj$%ima kao !to ta kreativnost mo/e

biti is"oljena i na %r$ge načine. #ostoje kreativni $čitelji trgov*i anatlije it%. vo mi!ljenje

aslo ast$"a već o% 19(&. go%ine a neavisno o% njega D$il:or% na mnogo egaktniji način

$tvr;$je "ostojanje 2' raličitih :aktora ili s"osobnosti kreativnog mi!ljenja.

)tvaralački "oten*ijal čovjeka ahtijeva o%re;ene $vjete %a bi se mogao slobo%no ravijati

i akt$aliirati. Ae%na o% bitnih kočni*a $ ravoj$ ličnosti i njegovih stvaralačkih "osebnosti jeste

:ormalno obraovanje i o%goj !to "o aslo$ $ni!tava $ro;ene kreativnosti lj$%i.

/./. &eorija o hijerarhiji moti4a

8



<ajva/niji %io aslooljeve teorije ličnosti čini njegova teorija motiva*ije. #rema

njegovom mi!ljenj$ svaki "oje%ina* ima o%re;ene *iljeve koje /eli "ostići $ /ivot$. #onavanje

motiva*ijskih "ro*esa je neo"ho%no a ra$mijevanje "ona!anja i "ost$"aka ličnosti. aslo

in%ivi%$alne i "ersonalne *iljeve naiva *iljnim stanjima. otivi i "otrebe "oje%ina*a s$

hijerarhijski organiirani. 0 toj hijerarhiji "ostoji "et raina Jslika 1K7

1. :iiolo!ke "otrebe

2. "otrebe a sig$rno!ć$

'. "otrebe a "ri"a%anjem i lj$bavlj$

(. "otrebe a samo"o!tovanjem

6. "otrebe a samoakt$alia*ijom.

Mvo kratkog o"isa "otreba i asloljeve hijerarhijske ljestvi*e7

/./.1. @iziolo<ke potre:e

<ajče!će i najva/nije čovjekove "otrebe. maj$ vitaln$ va/nost a /ivot čovjeka. To s$

"otrebe a hranom vo%om s"avanjem rakom seksom a!titom... <ea%ovoljenje tih "otreba

ili čak samo je%ne o% njih mo/e %ovesti %o smrti organima. Treba reći %a je $ savremenim

%r$!tvima a%ovoljenje ovih "otreba na visokom nivo$. )vakako %a s$ te :iiolo!ke "otrebe

"rimarne a čovjeka ali one s$ tek "rva ste"eni*a $ ravoj$ ličnosti kao i njegove

samoakt$alia*ije.

/././. ?otre:e za sigurno<,u

5a%a se a%ovolje "rimarne :iiolo!ke "otrebe javljaj$ se "otrebe a sig$rno!ć$. To s$

"otrebe a re%om "oretkom str$kt$rom i "otrebe a "re%vi%ljivo!ć$ %oga;aja $ bli/oj ili %aljoj

b$%$ćnosti. ve se "otrebe najče!će "rimjeć$j$ ko% male %je*e. 5o% o%raslih to se vi%i $ strah$

o% bolesti o% nesig$rne b$%$ćnosti ili o% nesreće.

9



aslo smatra %a se %je*a najbolje osjećaj$ i %a najbolje :$nk*ioni!$ $ $slovima $ kojima

"ostoji re%oslije% %oga;anja i sig$ran ambijent. 0 sl$čaj$ kao !to je rat elementarna ne"ogo%a ili

sl. "otrebe a sig$rno!ć$ %olae na "rvo mjesto.

/./.6. ?otre:e za pripadanjem i lju:a4lju

,ko s$ a%ovoljene :iiolo!ke "otrebe i "otrebe a sig$rno!ć$ ta%a se javljaj$ "otrebe a

"ri"a%anjem i lj$bavlj$. #oje%ina* ove "otrebe tra/i $ "oro%i*i a on%a i na %r$gim mjestima.

Tra/i se "ri"a%nost gr$"i $ kojoj će ličnost biti "rihvaćena a atim i voljena. Tra/e se %r$govi

"rijatelji mom*i ili %jevojke ro;a*i... 0 vei s ovim "otrebama "ris$tna je tehnika treniranja

senitivnosti ili osjetljivosti. Gnamo i "o%r$čja $mjetnosti :iloo:ije "a i %r$gih na$ka %a s$

lj$bav i "otreba a "ri"a%anjem najbitnija %$hovna hrana %a bi se ličnost "ravilno i $s"je!noravijala.

va se "siholo!ka tera"ija o%vija $ "osebnim gr$"ama kako bi se $samljeni ili o%bačeni

"oje%in*i vratili $ okr$/enje kojem /ele "ri"a%ati. aslo ka/e %a s$ "ri"a%ni*i tih gr$"a

motivirani gla;$ a kontaktom intimno!ć$ a "ri"a%anjem i "otrebom %a se savla%a osjećaj

na"$!tenosti i ot$;enosti.

#o aslo$ lj$bav je osnovni $vjet a %rav ravoj "oje%in*a. n smatra %a je lj$bav

$ro;ena "otreba čovjeka. rlo je bitno %a aslo o%bija t$mačenje Fre$%a %a s$ lj$bav i

"rivr/enost %erivati seks$alnog nagona. n smatra %a lj$bav i seks$alni nagoni nis$ isto %a je

lj$bav o%nos me;$ osobama %rav o%nos koji sa%r/i "ovjerenje i me;$sobno %ivljenje. Ga lj$bav

je karakteristično me;$sobno %avanje i "rimanje.

/./.7. ?otre:e za po<to4anjem

vo je četvrta raina "otreba g%je mo/emo "re"onati %vije sk$"ine. 0 "rv$ s"a%aj$

"otrebe a samo"o!tovanjem a $ %r$g$ "otreba a "o!tovanjem o% strane %r$gih.

#otreba a samo"o!tovanjem nači %a "oje%ina* /eli sebe smatrati vrije%nim i s"osobnim

a $s"je!an i normalan /ivot %a rje!ava a%atke i te!koće na koje nailai. To je "otreba a samo

"o$%anjem.

#otreba %a se b$%e "o!tovan o% %r$gih $klj$č$je "a/nj$ $"$ćen$ o% %r$gih re"$ta*ij$

10



stat$s "rinanja i o%likovanja te "otreb$ %a ga %r$gi *ijene i %a m$ se %ive. vo asloljevo

shvaćanje je vrlo slično =ogersovom. aslo smatra %a je naj%raviji osjećaj "o!tovanje

vlastitog HjaI onaj koji se asniva na res"ekt$ %r$gih lj$%i ka%a je taj res"ekt asl$/en ra%om.

<aravno treba istakn$ti %a se "otrebe a samo"o!tovanjem i "o!tovanjem o% strane %r$gih

$s"je!no realiiraj$ ako s$ a%ovoljene "retho%ne "otrebe jer ako se n"r. "ojavi nea%ovoljenje

"otrebe a lj$bavlj$ one "otisk$j$ ostale "otrebe i $gro/avaj$ ih. =a$mije se %a a$toritet i

"o!tovanje %r$gih stičemo tokom čitavog /ivota !to nači %a na tome moramo ne"reki%no ra%iti.

/./.8. !amoaktualiza=ija

=a%eći na asloljevoj teoriji ličnosti %olaimo %o najnačajnijeg "ojma $ njegovom ra%$

i istra/ivanj$7 to je "ojam akt$alia*ije i samoakt$alia*ije. #ri s$sret$ sa ovim terminimaneminovno nam se nameć$ slični "ojmovi7

samoo%goj samostalnost samo"otvr;ivanje samoobraovanje samosvijest...

Gnamo %a svi nave%eni "ojmovi nagla!avaj$ $smjerenost ličnosti ka samom sebi

$"$ćenost na svoje HjaI , igra;ivanje ličnosti sa *iljem %a "otvr%i neke svoje osobine ili ostvari

a*rtane *iljeve "ritom %a se *iljevi ostvare vlastitom aktivno!ć$ nanjem i s"osobnostima.

)o*ioloi tako;er $ svojim istra/ivanjima na rela*iji "oje%ina* N %r$!tvo ističe "otreb$

samoakt$alia*ije. Ličnosti koje s$ samosvojne samostalne i akt$aliirane bivaj$ ra%o

"rihvaćene $ raličitim %r$!tvenim gr$"ama Jn"r. mla%i m$ičari "rihvataj$ ra%o nekog sličnog

sebiK jer lak!e se $kla"a $ %r$!tven$ aje%ni*$ onaj ko je %ostigao visok ste"en

samoakt$alia*ije. stina "ri"a%anje ovakvim so*ijalnim gr$"ama i ahtijeva i "o!tovanje

o%re;enih "ravila. va "ravila samoakt$aliirana ličnost $ "očetk$ lako "rihvata ali isto tako ako

ta %r$!tvena "ravila $gro/avaj$ njegove stan%ar%e samoakt$aliirane ličnosti na"$!taj$

%r$!tven$ gr$"$.

#ro$čavaj$ći asloljev$ teorij$ već na samom "očetk$ njegove st$%ije vi%imo %a "ojm$

samoakt$alia*ije i h$manima %aje veliki načaj. Bakle asloljeva teorija bi se mogla

navati i teorijom samoakt$alia*ije. Ganimljivo je %a s$ neki as"ekti i /ivota i ra%a asloa $

korela*iji s njegovom teorijom %a se čovjek ne"reki%no mijenja i %a te/i samoakt$alia*iji.

)amoakt$alia*ija "re%stavlja najvi!i *ilj o%nosno najvi!i motiv koji "okreće čovjeka. na

11



je o%re;eno "sihičko stanje koje "oje%ina* treba "ostići $ svom ravoj$. #$t %o samoakt$alia*ije

vo%i "reko a%ovoljenja "otreba. Gbog toga je teorija "otrebe koj$ je ravio aslo temelj

njegove "sihologije.

)amoakt$alia*ija je a većin$ lj$%i je%an "ro*es ostvarivanja sebe $ najvi!em ste"en$

mog$ćeg. ećina lj$%i nika% neće %ostići "ot"$n$ samoakt$alia*ij$. e;$tim be

samoakt$alia*ije "sihologija mo/e %ati samo "olovičn$ slik$ o čovjek$. Čovjek nije stvoren

samo %a ibjegava bol ili ne$go%$. n je biće koje mora imati vrlin$ i stalno se ravijati i

%okaivati. #ro$čavanje "ro*esa samoakt$alia*ije temelji se na "siholo!kom %ravlj$ osobe.

aslo ka/e %a te osobe imaj$ slije%eća obilje/ja7

1. $vjerenje o vlastitoj "riro%i2. "otrebe ka"a*iteti i ten%en*ije koje s$ genetički $temeljene

3. shvaćanje %a je "$ni i %ravi ravoj ličnosti mog$ć $ akt$alia*iji

4. %a "siho"atologij$ o"ćenito "ro$rok$je $skraćivanje ili :r$stra*ija ili iskrivljavanje

čovjekove esen*ijalne "riro%e .

#rema ovom shvaćanj$ čovjekova "riro%a je %obra ili ne$tralna. na ne mo/e biti la. To je

ono !to je novo $ h$manističkoj "sihologiji $ o%nos$ na ranije kon*e"*ije i teorije.

<a "itanje7 Ota je %obroP Ota je "siho"atolo!koP Ota je "siholo!ka tera"ijaP aslo o%govara 7

; 2o:ro je s4e ono <to 4odi do po-eljnog raz4oja u smjeru aktualiza=ije unutarnje

prirode 5o4jeka. A:normalno ili lo<e je s4e ono <to rustrira i :lokira esen=ijalnu prirodu

5o4jeka. ?siholo<ka terapija ili terapija s4ake druge 4rste je s4ako sredst4o koje poma-e

oso:i da se 4rati na put samoaktualiza=ije i raz4oja na liniji koju diktira njena unutarnja

priroda. ;

Bakle samoakt$alia*ija je "riro%an "ro*es sarijevanja i ras*vjetavanja lj$%ske "riro%e

koja je genetički ili %obra ili ne$tralna a nika%a la.

/./.B. ?otre:e za samoaktualiza=ijom

12



ve "otrebe a samoakt$alia*ijom stoje na vrh$ "irami%e ravoja ličnosti. aslo

obja!njava %a je samoakt$aliirana ona ličnost ili "oje%ina* koji je "ostao sve ono !to je mogao

"ostati. #oje%ina* koji je "ostigao samoakt$alia*ij$ ostvario je i iskoristio sve svoje ka"a*itete

"oten*ijale i talente. aslo nagla!ava %a "oje%ina* mora biti ono !to jeste i %a b$%e onakav

kakav jeste. n mora biti iskren "rema sebi "rema svojoj "riro%i i ne smije je i%ati. 0 ovom

stav$ tako;e nalaimo sličnost ime;$ asloa i =ogersa.

aslo ka/e7

; Jedan skladatelj mora :iti skladatelj> mora skladati glaz:u> slikar mora slikati>

pjesnik pisati poeziju ukoliko -eli :iti pomiren sa samim so:om. #no <to 5o4jek mo-e :iti

mora :iti. #n mora ostati 4jeran s4ojoj 4lastitoj prirodi “ Jaslo 19+& str. '6K.

<a ovom st$"nj$ hijerarhije "otreba "rema aslo$ najveća je ralika me;$ lj$%ima. <o

moramo imati $ vi%$ %a lj$%i raličito gle%aj$ na to !ta je maksimalno a%ovoljenje svojih

"otreba- tj. !ta je a koga vrh "irami%e $s"je!nosti. Ggo%an "rimjer a to je aneg%ota $ kojoj

sve$čili!ni "ro:esor "ita svog "o%vornika !ta bi on volio biti ka% bi se "onovo ro%io a ovaj m$

o%govara7 isto !to sam i sa%a jer je bio a%ovoljan svojim stat$som i /ivotom.

#ot"$n$ samoakt$alia*ij$ "osti/e samo je%an mali broj lj$%i. =aloga je mnogo a

najče!ći s$ %a "oje%ina* često niti ne na a svoje s"osobnosti i talente. #otom t$ je i %r$!tvena

sre%ina koja s"$tava "oje%in*a atim tra%i*ija "re%ras$%e :ormalno obraovanje it%.

)toga %r$!tvo treba mijenjati kako bi se svaki "oje%ina* mogao lak!e i "ot"$nije a:irmirati na

raličitim "oljima.

/./. Aktualiza=ija samog se:e

13



0 osnovi h$manističke "sihologije je a ralik$ o% "sihoanalie i biheviorista

nagla!avanje $ro;enih "oten*ijala čovjeka a stvarala!tvo osobni rast i $savr!avanje a

is"$njavanje samog sebe. s"$njenje samog sebe mog$će je $ o%govaraj$ćoj sre%ini. <ije%an

čovjek nije li!en lj$%ske "riro%e ili lj$%skosti ali mo/e "ostati /rtva %r$!tva i okolnosti koje m$

"riječe takav ravoj.

sobe koje s$ o%makle na "$t$ akt$alia*ije ralik$j$ se kvalitativno o% onih koji nis$

samoakt$aliirane ličnosti. bično s$ lj$%i motivirani ni/im "otrebama i a%ovoljavanjem ni/ih

"otreba $ hijerarhiji a oni koji i%$ a akt$alia*ijom ili is"$njavanjem sebe te/e savr!enosti $

rast$ te/e svom vlastitom stil$ /ivota.

Slika 1.: Maslowljeva hijerarhija potreba

/.6. Moti4i nedostatka i moti4i rasta

14



#o!to s$ motivi o%nosno "otrebe sr/ asloljeve teorije ličnosti on je %ao i je%n$

klasi:ika*ij$ motiva. #rema toj klasi:ika*iji treba ralikovati %vije vrste motiva7

1. motive ne%ostatka ili %e:i*ijentnosti

2. motive rasta.

otivi ne%ostatka s$ motivi B N $stvari "otrebe ni/eg re%a $ njegovom s$stav$ "otreba. To

s$ :iiolo!ke ili biolo!ke "otrebe a sig$rno!ć$. <jihovo "ojavljivanje "raćeno je "orastom

na"etosti $ organim$ i stoga oni tra/e !to skorije a%ovoljenje J n"r. "otreba a kisikom ili

"otreba a sklanjanjem "re% na%olaećim vlakom K.

otivi rasta naivaj$ se jo! i meta"otrebama ili 4 motivima. vi motivi "re%stavljaj$

"otrebe koje s$ "oveane s $ro;enom ten%en*ijom a akt$alia*ijom samog sebe i oni s$

$%aljeni *iljevi $ /ivot$ "oje%in*a. )vrha tih motiva je %a obogate i "ro!ire isk$stvo i %o/ivljaje i

%a na taj način "ovećaj$ ra%ost i smisao /ivljenja. aslo smatra %a s$ i B i 4 motivi $ro;eni i

instinktivni a ne stečeni ili na$čeni. ni s$ %io čovjekove "riro%e i $ vei s$ s "siholo!kim

%ravljem čovjeka.

6. )mpirijska istra-i4anja i pro4jere

15



5ao i svaka kon*e"*ija $ "sihologiji tako i h$manistička "sihologija asloa treba biti

"o%vrgn$ta teorijskom is"itivanj$ testiranj$ i "rovjeri. asloljeva teorija ličnosti is"$njena

svje/inom i novim i%ejam a "osebno asl$/$je takv$ veri:ika*ij$.

Kakva je znanstvena podloga Maslowljeve teorije ličnosti?

asloljeva teorija ličnosti "o"$t "sihoanalitičkih i nekih %r$gih teorija asniva se $

velikoj mjeri na s$bjektivnom $vjerenj$ i na$čavanj$. aslo n"r. mnogo govori o lj$%skoj

"riro%i i o njenoj genetičkoj $vjetovanosti. n je nao %a njegova teorija kao ni Fre$%ova ni

%r$ge teorije ne mo/e imati nanstveni karakter be em"irijskih istra/ivanja i "rovjere. Gato je i

sam ivr!io neka istra/ivanja i "rovjere kako bi njegova teorija imala objektivan načaj.

6.1. Istra-i4anja samoaktualiziranih oso:a

19(&. go%ine aslo je objavio re$ltate je%nog svog istra/ivanja osoba koje s$ "o

njegovom mi!ljenj$ %ostigle visok ili najvi!i nivo samoakt$alia*ije. )vrha tog istra/ivanja je bila

%a se $tvr%e obilje/ja ličnosti takvih osoba. 0 istra/ivanj$ samoakt$aliiranih ličnosti i njihovih

karakteristika aslo je $klj$čio '9 "onatih lj$%i a koje je smatrao %a "ersoni:i*iraj$ i%eal

"siholo!kog %ravlja i akt$aliiranosti. Ti lj$%i s$ "rema konven*ionalnim stan%ar%ima "ostigli

"$n$ a:irma*ij$ i akt$alia*ij$ svoje ličnosti. Te je is"itanike "o%ijelio $ tri kategorije7

1. kategorija7 H"ot"$no sig$rni sl$čajevi samoakt$alia*ijeI n"r. Minstein =oosevelt Lin*oln

)"inoa...

5. kategorija7 H%jelomični sl$čajeviI "oje%in*i koji s$ je%nim %ijelom %ostigli

samoakt$alia*ij$ $ njoj je bilo "et is"itanika s$vremenika asloa.

8. kategorija7 H"oten*ijalni sl$čajeviI "oje%in*i koji s$ te/ili savr!enstv$ i ostvarivanj$

svojh mog$ćnosti ali koji to nis$ nika%a %ostigli n"r. =enoir "jesnik Ehitman Franklin

=oosevelt...

16



Ga svakog is"itanika "rik$"ljeni s$ "o%a*i globalnog karaktera koji s$ "rikaivali njegov

globalni ravoj ili holističk$ im"resij$. <a osnov$ te analie aslo je il$čio i o"isao "etnaest

bitnih karakteristika tih osoba. To s$ "rema tome obilje/ja akt$aliiranih ili samoostvarenih

ličnosti koje s$ $ svo ravoj$ "ostigle maksim$m i "siholo!ki s$ %rave.

Mvo tih karakteristika 7

1. a%ovoljenje "otrebe i ni/ih raina

3. "rihvaćanje sebe %r$gih i "riro%e

4. s"ontanost je%nostavnost i "riro%ost

6. $sre%otočenost na "robleme

9. "otreba a samoćom i "rivatno!ć$

6. neavisnost o% k$lt$re i okoline $ kojoj /ive+. e:ikasna "er*e"*ija realnosti

8. stalna svje/ina amjećivanja

9. o*eanski osjećaji

1&. ivorna /elja a "omaganje lj$%skom ro%$

11. sklonost %emokra*iji

12. s"osobnost o!trog ralikovanja sre%stva o% *ilja

13. smisao a :iloo:ski h$mor

1'. stvarala!tvo

1(. o%olijevanje k$lt$ri.

<o kako je aslo $tvr%io %a akt$aliirane osobe i "siholo!ki %rave osobe nis$ ličnosti

be ikakvih ne%ostataka kao i %r$gi lj$%i i oni mog$ biti sebični i ta!ti %e"resivni i slično ali s$

ova stanja ko% njih $mnogome rje;a nego ko% %r$gih i nis$ onemog$ćila njihov "$ni ravoj.

17



6./. Istra-i4anje hijerarhije potre:a

0 asloljevoj teoriji "otrebe s$ organiovane $ hijerarhijskom o%nos$. Ba li em"irijska

istra/ivanja "otvr;$j$ t$ karakteristik$ njegove teorijeP

=aličiti a$tori J *Dregor 196&. #orter 1961. K %oka$j$ %a je asloljeva teorija sa

%vjema gr$"ama motiva o"rav%ana. ma i onih str$čnjaka $ "sihologiji kao !to s$ a%%i i Costa

19+2. koji smatraj$ %a takva istra/ivanja ne "r$/aj$ %e:initivan %oka o hijerarhijskoj organia*iji

"otreba ina% raine "otreba a sig$rno!ć$.

18



7. Zaklju5ak

Bati avr!n$ riječ ili aklj$čak nakon obra;ene teme nije nika% je%nostavno7 treba "onoviti

najva/nije as"ekte $ sa%r/aj$ teme $obličiti avr!no mi!ljenje ili "oent$ ireći vlastiti s$% o

tome.

Tako;e inijeti ako je mog$će i neki lični momenat isk$stvo ili vi;enje koje bi aklj$čak

$činilo animljivim ali i objektivnim.

Lj$%sko isk$stvo ili %o/ivljavanje "re%stavlja "rimarni :enomen a "sihologijsk$ nanost i

a "ro$čavanje lj$%ske "riro%e. Bo/ivljaj i s$bjektivna isk$stva "oje%in*a s$ ina% i is"re%

"ona!anja i ina% i is"re% teorijskog t$mačenja. Ga%atak je "sihologije %a to s$bjektivno isk$stvo "oje%in*a "ro$čava i %a "ro$čava načenje koje %o/ivljaji imaj$ a "oje%in*e. aslo $ vei s

tim ka/e7

;#sno4no plate-no sredst4o na podru5ju spoznaje je direktna> intimna> do-i4ljajna

spoznaja“.

0 aklj$čk$ smatramo %a je va/no istakn$ti slije%eće momente i ovog ra%a N tj.$manističke teorije ličnosti asloa7

- Fenomenolo!ki "rist$"7 #rist$" $ "sihologiji koji smatra %a je na!e "er*i"iranje samih

sebe i na!eg svijeta i$etno va/no

- $maniam7 <aj!ire "rihvaćanje :enomolo!ki "rava*.

Temeljne "ostavke h$manističkog "rist$"a7

a) Lj$%i s$ "oitivna bića s "oten*ijalom a kreativnost i samois"$njenje

b) Treba istra/iti s$bjektivne osjećaje i "osebne lj$%ske %o/ivljaje kao !to s$ lj$bav i

sreća samoostvarenje kreativnost i sl.

c) olistički "rist$"7 #ro$čavanje ličnosti $ *jelini.

asloljvoj teoriji ličnosti $ aklj$čk$ mogli bismo jo! istakn$ti7

19



1. Temelji se na njegovoj teoriji motiva*ije

2. <agla!ava %a s$ lj$%i bića sa velikim kreativnim s"osobnostima i te/njom a

samoostvarenje

3. )amoakt$aliirana je ona ličnost koja je is"$nila sve svoje "oten*ijale

4. i!e samoostvarenih ličnosti nema bog :ormalnog obraovanja ili %r$!tvenih

ograničenja

5. #ro$čavao je karakteristike samoakt$aliiranih lj$%i "o"$t Minsteina =oosevelta i sl.

0 avr!noj rečeni*i ovog ra%a a i aklj$čka %o%ali bismo jo! misao velikog bh. "is*a i

nobelov*a ve ,n%rića7

;'o4jek :ude i proDe a da ne sazna <ta je mogao s4e :iti“ Jvo ,n%rić NGnakovi "ore% "$taK.

20



"I&)*A&U*A +

5laić 4ratolj$b7 eliki riječnik stranih riječi 19+'. go%ina

aslo ,. .7 )el: - a*t$aliing "eo"le7 a st$%> o: "s>*hologi*al health. #ersonalit> s>m"osia7

)>m"osi$m no. 1 on val$es <e @ork Dr$ne an% )trtton 19(&. go%ina

aslo ,. .7 otivation an% "ersonalit> <e @ork ar"er 19('. go%ina

F$lgosi7 #sihologija ličnosti

5$kić )lavo7 )o*iologija 5B H<a"re%akI ostar 199(.

Draham E. an% 4allo$n A.7 ,n em"iri*al test o: asloQs nee% hierar*h> theor> Ao$rnal o:

$manisti* #s>*holog> 19+3. 13 9+ - 1&8

Drossa*k . ,rmstrong T. an% L$ssiev D.7 Correlates o: sel: - a*t$aliation Ao$rnal o:

$manisti* #s>*holog> 1966 6 8+.

)ema <a$čno "o"$larni list a mla%e go%. broj 2 2&&1.

Fakto"e%ija7 oaik knjiga 2&&'.

21

Documents

HUMANISTIČKA TEORIJA LIČNOSTI – A. B. MASLOW.rtf