Embed Size (px)
Citation preview
Republika HrvatskaDRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD
www.meteo.hr
ISSN 1334-3017god. XXXII
42 0 1 8
METEOROLOŠKI IHIDROLOŠKI BILTEN
Fotografiju na naslovnici snimio Ivan Lukac
DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVODZAGREB, GRIČ 3
UDK 551.5.63 551.506.1 551.509.617 551.510.4 551.515 551.519.9 551.577.13 551.582.2 551.586 556.04 627.51 628.11 630.431.1
METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN
4 / 2018
GODINA XXXII TRAVANJ 2018.
METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN
IZDAJE
Državni hidrometeorološki zavod Zagreb, Grič 3 telefon: (01) 45 65 782 telefax: (01) 45 65 757 www.meteo.hr e-mail:[email protected]
Glavna i odgovorna urednica dr. sc. Branka Ivančan-Picek Glavni urednik mr. sc. Dragoslav Dragojlović Zamjenik glavnog urednika Davor Nikolić, dipl.inž. Uređivački odbor mr. sc. Oliver Curić dr. sc. Cleo Kosanović dr. sc. Krešo Pandžić Borivoj Terek, dipl.inž. dr. sc. Vlasta Tutiš Davor Tomšić, dipl.inž.
Lektorica mr. sc. Ivančica Mihovilić Grafičko tehnički urednik Ivan Lukac, graf.inž. Stalni suradnici Ivan Bertović, prof. Tomislava Bošnjak, inž. mr. sc. Ksenija Cindrić Kalin Ivona Igrec, dipl.inž. Lovro Kalin, dipl.inž. mr. sc. Dražen Kaučić dr. sc. Tanja Likso Marinko Marelja, mag. ing. min. Marko Marić, dipl.inž.* Domagoj Mihajlović, dipl.inž. Krunoslav Mikec, dipl.inž. Marija Mokorić, dipl.inž. Damir Peti, dipl.inž. Dunja Plačko-Vršnak, dipl.inž. mag. inž. Ružica Popović Tatjana Radanović, mag.ing.cheming. dr. sc. Ksenija Zaninović
* vanjski suradnik iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba
Sadržaj
VREMENSKE PRILIKE ............................................................................................................................... 7 Sinoptička situacija (Marija Mokorić, dipl. inž.) ........................................................................ 7 Klimatološka analiza (dr. sc. Tanja Likso) ................................................................................... 9 Praćenje kišnih i sušnih uvjeta (mr. sc. Ksenija Cindrić Kalin, Domagoj Mihajlović, dipl. inž.) ................................................................................................. 15 Temperatura mora (mag. inž. Ružica Popović) ........................................................................... 18
HIDROLOŠKE PRILIKE ............................................................................................................................. 21 Površinske vode (Tomislava Bošnjak, inž.) ................................................................................. 21 Podzemne vode (Ivan Bertović, prof.) ........................................................................................ 24
EKOLOŠKE PRILIKE .................................................................................................................................. 26Meteorološke karakteristike (Domagoj Mihajlović, dipl. inž.) ......................................................................... 26Onečišćenje zraka i oborine (Ivona Igrec, dipl. inž.) ....................................................................................... 27Kakvoća zraka (Marko Marić, dipl. inž.) ......................................................................................................... 29
BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE (dr. sc. Ksenija Zaninović) ...................................................................... 32
SUNČEVO ZRAČENJE (Marinko Marelja, mag. ing. min.) ......................................................................... 34
PRIZEMNI OZON (Tatjana Radanović, mag.ing.cheming.) ........................................................................ 37
AGROMETEOROLOŠKE PRILIKE (mr. sc. Dražen Kaučić) ...................................................................... 38
KNJIŽNICA DHMZ-a (mr. sc. Ivančica Mihovilić) ...................................................................................... 41
IZVANREDNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI DOGAĐAJI U NOVINSKIM IZVJEŠĆIMA U HRVATSKOJ U TRAVNJU 2018. GODINE(Davor Nikolić, dipl. inž.) ............................................................................................................................... 50
ZANIMLJIVOSTI I DOGAĐAJI(pripremila Sunčica Švaco, dipl. komp. i etnol.) .............................................................................................. 52
7
BILTEN 04 / 2018
VREMENSKE PRILIKE
Sinoptička situacijaMarija Mokorić, dipl. inž.
Početkom travnja, 1. travnja na Uskrs, je bilo promjenljivo oblačno s mjestimičnom kišom, a na Jadranu i grmljavinom ponajprije u noći i ujutro. Bilo je razmjerno svježe.
Genovska ciklona se preko naše zemlje premjestila na sjeveroistok, a poslijepodne te osobito prema kraju dana ojačao je ogranak anticiklone. Stoga je oborine bilo uglavnom prijepodne, a rijetko uz promjenljivu na-oblaku poslijepodne u obliku lokalnih pljuskova. Bilo je razmjerno svježe, a jugo na Jadranu je oslabilo.
Zatim je od 2. do 4. travnja bilo djelomice sun-čano te uglavnom bez oborine i malo toplije. Oso-bito je 3. travnja bilo vjetrovito s umjerenim i jakim južnim i jugozapadnim vjetrom u unutrašnjosti, a na Jadranu je jugo pojačalo.
Anticiklona je slabila, a u vrlo izraženoj jugozapad-noj visinskoj struji pritjecao je malo topliji zrak.
5. travnja je bilo promjenljivo do pretežno oblačno s mjestimičnom kišom, na Jadranu i lokal-nim pljuskovima s grmljavinom. Oborina je bila naj-češća na Jadranu i u područjima uz Jadran u prvom dijelu dana. Puhalo je jugo i jugozapadnjak te se za-držalo toplo vrijeme.
Visinska dolina i hladna fronta sa zapada premje-stile su se na istok. Vjetar je potkraj dana i u noći okre-nuo na sjeverni i sjeveroistočni, a na Jadranu na sjevero-zapadnjak i buru.
Između 6. i 8. travnja je bilo djelomice i pretež-no sunčano sa svježim jutrom, a danju je bilo raz-mjerno toplo. Bilo je uglavnom bez kiše.
Prizemno je bilo polje povišenog tlaka zraka, a po visini je kružio povremeno malo vlažniji zrak. Tek je po-negdje bilo pljuskova.
U početku je puhao slab i umjeren sjeverni i sjeve-roistočni vjetar, a na Jadranu umjerena i jaka bura, po-najprije na sjevernom dijelu, podno Velebita, s olujnim udarima.
9. i 10. travnja je bilo promjenljivo s mjestimič-nom kišom i pljuskovima s grmljavinom. Na Jadra-nu je bilo umjerenog do jakog juga, a u unutrašnjosti jugozapadnjaka.
Preko Hrvatske se premjestila hladna fronta, a po visini u ciklonalnom polju termobarička dolina. Uz prolazno jače naoblačenje oborina je najprije bilo u za-padnim predjelima te na Jadranu, a zatim i na istoku zemlje. Malo je osvježilo.
11. travnja je bilo djelomice sunčano, tek po-negdje s malo kiše uglavnom na zapadu zemlje.
Zatim je 12. travnja bilo promjenljivo do pre-težno oblačno s mjestimičnom kišom i grmljavinom. Na Jadranu je puhalo umjereno, ponegdje jako jugo. Bilo je toplije od prosjeka za doba godine.
U polju sniženog tlaka zraka 12. travnja preko naše zemlje premjestila se atmosferska fronta. U visinskoj ju-
Slika 1. Prizemna sinoptička situacija 17. travnja 2018. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)
Slika 2. Visinska sinoptička situacija AT 500 hPa 17. travnja 2018. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)
8
BILTEN 04 / 2018
gozapadnoj struji pritjecao je topao i razmjerno vlažan zrak.
13. i 14. travnja je bilo djelomice i pretežno sun-čano te uglavnom suho. Bilo je toplo.
Prizemno je bio greben anticiklone, a po visini i dalje jugozapadno strujanje te je pritjecao topao zrak. Na Jadranu je bilo umjerene, mjestimice i jake bure i sjeverozapadnjaka. 14. travnja u unutrašnjosti je ujutro mjestimice bilo magle.
15. travnja je bilo promjenljivo do pretežno oblačno s mjestimičnom kišom i pljuskovima s gr-mljavinom.
I 16. travnja je bilo nestabilno s mjestimičnom kišom i grmljavinom osobito u zapadnim predjelima
i na sjevernom Jadranu, dok je na srednjem i južnom bilo dosta sunčanog vremena. Zapuhalo je jugo. Bilo je iznadprosječno toplo vrijeme.
Ciklona koja je nastala u zapadnom Sredozemlju premjestila se na srednje Sredozemlje, a po visini je bila jaka južna i jugozapadna struja koja je u naše krajeve donosila topao i vlažan zrak. Ta topla zračna masa u sebi je sadržavala pijesak iz sjeverne Afrike te je mjestimice bilo „blatne“ kiše.
17. travnja ciklona se popunjavala i premjestila na istok zajedno s visinskom dolinom. Iz zapadne i srednje Europe je prizemno jačao ogranak anticiklo-ne.
Još je bilo nestabilno, te je kratkotrajnih lokalnih pljuskova ili grmljavine bilo uglavnom u unutrašnjo-sti. Tijekom dana posvuda je bilo sunčanog vremena. Zapuhao je sjeverni i sjeveroistočni vjetar, a na Jadranu bura koja je ponegdje bila jaka s olujnim udarima. Tem-peratura zraka se malo snizila.
Slijedećih dana jačao je termobarički greben.Od 18. do 25. travnja je prevladavalo sunčano
i toplo te vrlo toplo vrijeme. U pojedinim mjestima postignuti su apsolutni maksimumi temperature zraka, primjerice u Ogulinu je 23. travnja izmjereno 29°C.
Na vrijeme je utjecalo polje povišenog tlaka zraka koje je zahvaćalo područje zapadnog i srednjeg Sredoze-mlja, te se pružalo prema našim krajevima.
Po visini je pritjecao iznadprosječno topao zrak.23. i 24. travnja svojom glavninom su se sjever-
nije premještale atmosferske fronte s vlažnijim te malo svježijim zrakom. Stoga je atmosfera nad sje-vernim Jadranom, zapadnim i sjevernim predjelima
Slika 4. Visinska sinoptička situacija AT 500 hPa 23. travnja 2018. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)
Slika 3. Prizemna sinoptička situacija 23. travnja 2018. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)
Slika 5. Satelitska snimka oblaka u vidljivom dijelu spektra 27. travnja 2018. godine u 18.30 UTC
(izvor EUMETSAT)
9
BILTEN 04 / 2018
naše zemlje bila nestabilna, pa je bilo lokalnih plju-skova s grmljavinom.
Nad tim područjem je vjetar okrenuo na slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. S obzirom na sinop-tičku situaciju i temperaturne prilike ovo razdoblje se može smatrati toplinskim valom.
26. travnja hladna fronta sa zapada približila se Alpama i počela premještati preko Hrvatske. Ciklo-na je bila nad sjevernom Europom.
27. travnja hladna fronta se premjestila preko naše zemlje. U unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu je uz povremenu umjerenu naoblaku bilo lokalnih pljuskova ili grmljavine. Vjetar je povremeno bio umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni.
Ipak je u najvećem dijelu zemlje bilo pretežno sun-čano te iznadprosječno toplo, samo s malo nižom tem-peraturom zraka u odnosu na prethodne dane.
Prizemno je bilo polje srednjehg i povišenog tlaka zraka.
Zatim je do kraja mjeseca, od 28. do 30. travnja prevladavalo sunčano, povremeno s umjerenom nao-blakom te suho. I dalje je bilo iznadprosječno toplo. Potkraj mjeseca prizemno je bilo polje sniženog tla-ka zraka, a zbog premještanja ciklone preko sjever-ne i srednje Europe u našoj zemlji je bilo razmjerno nestabilno, posebice u unutrašnjosti. Puhao je slab i umjeren, na udare i jak južni i jugozapadni vjetar, a na Jadranu jugo.
Osnovna značajka ovogodišnjeg travnja je iznad-prosječna toplina i izostanak oborine u drugoj polovici mjeseca. U tom razdoblju može se govoriti o dugotraj-nom toplinskom valu. U jugozapadnoj visinskoj struji te u termobaričkom grebenu pritjecao je vrlo topao zrak s juga, odnosno iz sjeverne Afrike.
Slike 1, 2, 3 i 4 su prizemna i visinska (AT 500 hPa) sinoptička situacija 17., odnosno 23. travnja 2018. godine (izvor Njemačka meteorološka služba-DWD).
Slika 5 je satelitska snimka oblaka 27. travnja 2018. godine (izvor EUMETSAT).
Klimatološka analiza
dr. sc. Tanja Likso
Travanj 2018. obilježile su srednje mjesečne tem-perature zraka više od višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.). Odstupanja srednje mjesečne temperature zraka bila su u rasponu od 2.9°C (Komiža) do 5.5°C (Zagreb-Grič).
Apsolutna maksimalna temperatura zraka za tra-vanj 2018. bila je viša od odgovarajućeg prosjeka (1961. – 1990.) na svim analiziranim postajama, a odstupanja su se nalazila u rasponu od 4.2°C (Varaždin) do 8.3°C (Dubrovnik). Usporedba s raspoloživim nizom analizi-ranih postaja pokazuje da je u travnju 2018. bilo neko-liko rekordnih vrijednosti apsolutne maksimalne tem-perature zraka (tablica 1).
Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hr-vatskoj za travanj 2018. godine opisane su dominan-tnom kategorijom ekstrmno toplo (cijela Hrvatska).
Za razliku od analiziranih priobalnih postaja, poče-tak travnja 2018. na kontinentalnim postajama obilje-žile su pozitivne anomalije srednje dnevne temperature zraka (1-5 dana). Nakon toga uslijedila je kratkotajna izmjena razdoblja s negativnim odnosno pozitivnim anomalijama. Zatim je sve do kraja mjeseca na svim analiziranim postajama uslijedilo dugo razdoblje pozi-
t t-+σ t
-+2σ
t-
t--σ
t--2σ
Slika 6. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-Grič, Split-Marjan i Rijeku za TRAVANJ 2018. godineu usporedbi s dugogodišnjim srednjim vrijednostima (t−) i standardnim devijacijama (σ).
10
BILTEN 04 / 2018
tivnih anomalija srednje dnevne temperature zraka (23 - 28 dana).
Tijekom travnja 2018. najveća pozitivna odstu-panja srednje dnevne temperature zraka u odnosu na višegodišnji prosjek kretala su se od 8.8°C (Dubrovnik, 29. travnja) do 11.2°C (Osijek, 29. travnja). Najveće negativno odstupanje srednje dnevne temperature zraka zabilježeno je na postaji Split-Marjan (1. travnja) kada je srednja dnevna temperatura zraka bila 3.8°C niža od višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.).
Srednja mjesečna maksimalna temperatura zraka u travnju 2018. kretala se u rasponu od 10.3°C na Za-vižanu do 23.5°C u Kninu. U odnosu na višegodišnji prosjek (1961. – 1990.) srednje mjesečne maksimal-ne temperature zraka bile su više od prosjeka na svim analiziranim postajama, a odstupanja su se kretala od 3.6°C (Hvar i Komiža) do 6.3°C (Gospić). Apsolutni temperaturni maksimumi su se kretali između 18.2°C (Zavižan, 28. travnja) i 30.3°C (Dubrovnik, 15. travnja te Osijek i Slavonski Brod, 29. travnja).
Tablica 1. Pregled apsolutnih maksimalnih temperatura zraka za TRAVANJ 2018. godine i usporedba s raspoloživim nizom dotič-nih postaja. Navedene su vrijednosti za samo one postaje koje su uključene u analizu klimatskih anomalija u Republici Hrvatskoj
Naziv meteorološke
postaje
Godina od kada su raspoloživi
podaci
Vrijednost najviše izmjerene tem-perature (°C) u
travnju (do 2017.) u razdoblju od
kada su raspolo-živi podaci
Datum kada je postignuta najviša
vrijednost(* označava ne-
potpuni niz)
Vrijednost najviše izmjerene
temperature (°C) u travnju 2018.
Datum kada je postignuta
vrijednost najviše izmjerene
temperature u travnju 2018.
Dubrovnik 1961. 26.3 22.4.2000.* 30.3 15.4.Senj 1948. 29.5 28.4.2012.* 28.0 20.4.Šibenik 1949. 28.8 21.4.2000. 29.5 20.4.Slavonski Brod 1963. 31.4 24.4.1968. 30.3 29.4.Knin 1949. 29.2 25.4.1952. 29.6 28.4.Rijeka 1948. 28.9 28.4.2012. 28.2 20.4.Karlovac 1949. 30.6 24.4.1968. 29.9 23.4.Osijek 1899. 30.9 24.4.1968.* 30.3 29.4.Hvar 1858. 27.8 26.4.1952.* 27.6 20.4.Pazin 1961. 28.8 9.4.2011. 27.0 20.4.Split - Marjan 1948. 27.7 21.4.2000. 27.6 29.4.Ogulin 1949. 28.1 30.4.2013. 28.9 23.4.Komiža 1981. 27.5 29.4.2012. 27.7 28.4.Sisak 1949. 31.1 29.4.2012. 29.6 23.4.Daruvar 1978. 31.3 29.4.2012. 30.0 29.4.Mali Lošinj 1961. 26.1 25.4.1962. 25.9 29.4.Poreč 1981. 28.0 28.4.2012.* 26.1 20.4.Zagreb - Maksimir 1949. 30.5 29.4.2012. 28.8 29.4.Bjelovar 1949. 30.3 29.4.2012. 29.2 29.4.Zagreb - Grič 1861. 29.8 29.4.2012.* 29.3 29.4.Varaždin 1949. 30.4 29.4.2012. 27.9 29.4.Gospić 1872. 27.9 28.4.2012.* 25.9 29.4.Lastovo 1948. 27.3 29.4.2012.* 28.3 29.4.Zadar 1961. 25.8 25.4.1962. 26.5 20.4.Parg 1950. 26.0 23.4.1968.* 24.2 22.4.Puntijarka 1981. 24.0 27.4.1992. 22.9 22.4.Zavižan 1953. 19.4 28.4.2012.* 18.2 28.4.
11
BILTEN 04 / 2018
odstupanje temp. (°C)postajapercentili
A
P
PERCENTILIekstremno hladno < 2vrlo hladno 2 - 9hladno 9 - 25normalno 25 - 75toplo 75 - 91vrlo toplo 91 - 98ekstremno toplo > 98
Dubrovnik4.1
>99
4.0
>99Lastovo
Komiža2.9
>99
Hvar3.2
>99
Split4.1
>99
Zadar3.5
>99Knin3.7
>99
Šibenik3.8
>99
Gospić5.1
>99
Zavižan5.2
>99
Senj4.3
>99
M. Lošinj3.6
>99
Rijeka4.3
>99Pazin3.9
>99Poreč3.7
>99Ogulin
4.8
>99
Parg5.4
>99 KarlovacSisak
4.7
>99
Zagreb5.5
>99 Bjelovar5.3
>99Daruvar
4.1
99
Slavonski Brod4.8
>99
Osijek5.2
>99
Varaždin4.8
>99
Slika 7. Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka (°C) za mjesec TRAVANJ 2018. od prosječnih vrijednosti (1961. − 1990.)
Slika 8. Mjesečne količine oborine (izražene u%) za mjesec TRAVANJ 2018. od prosječnih vrijednosti (1961. − 1990.)
PERCENTILIekstremno sušno < 2vrlo sušno 2 - 9sušno 9 - 25normalno 25 - 75
kišno 75 - 91vrlo kišno 91 - 98ekstremno kišno > 98
količina oborine (%)postajapercentili
A
P
Dubrovnik12
1
42
17Lastovo
Komiža62
32
Hvar64
30
Split87
44
Zadar50
11Knin67
14
Šibenik56
15
Gospić69
14
Zavižan82
30
Senj85
37
M. Lošinj98
53
Rijeka84
40Pazin62
15Poreč66
17Ogulin49
11
Parg57
10 Karlovac64
23 Sisak79
36
Zagreb93
49 Bjelovar77
37Daruvar
44
11
Slavonski Brod30
1
Osijek39
8
Varaždin104
58
12
BILTEN 04 / 2018
Slika 9. Maksimalne i minimalne temperature zraka (°C) i dnevne količine oborine (mm) za TRAVANJ 2018. godine
Maksimalne dnevne temperature zraka (°C)
Minimalne dnevne temperature zraka (°C)
Dnevne količine oborine (mm)
13
BILTEN 04 / 2018
Slika 10. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka za razdoblje 1961. − 1990. za TRAVANJ 2018. godine
Srednje dnevne temperature zraka (°C) Anomalije srednje dnevne temperature zraka (°C)
14
BILTEN 04 / 2018
Srednje mjesečne minimalne temperature zraka u travnju 2018. bile su u rasponu od 3.7°C na Zaviža-nu do 15.2°C u Dubrovniku. U odnosu na višegodišnji prosjek (1961. – 1990.) srednje mjesečne minimalne temperature zraka bile su na svim analiziranim posta-jama više od spomenutog prosjeka. Odstupanja srednje mjesečne minimalne temperature zraka u travnju 2018. su se kretala od 2.1°C u Kninu do 5.3°C u Bjelovaru. Apsolutni temperaturni minimumi su se nalazili u ras-ponu od -1.9°C na Zavižanu (1. i 7.travnja) do 9.2°C u Malom Lošinju (1. travnja).
U travnju 2018. na postaji Zagreb-Grič zabilježeno je sedam izvanredno toplih dana, od kojih su četiri u kategoriji rekordno toplih dana, što je detaljno prika-zano u tablici 2. Na postaji Rijeka zabilježeno je devet izvanredno toplih dana (tablica 3) od koji su četiri isto-vremeno i u skupini rekordno toplih dana, dok je posta-
ja Split-Marjan imala pet izvnredno toplih i rekordno toplih dana (tablica 4).
Analiza količina oborine za travanj 2018. koje su izražene u postocima (%) višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.) pokazuje da su količine oborine na većini ana-liziranih postaja bile većinom ispod višegodišnjeg pro-sjeka. Usporedba s višegodišnjim prosjekom pokazuje da se količine oborine za travanj 2018. nalaze u raspo-nu od 12% višegodišnjeg prosjeka u Dubrovniku (10.9 mm) do 104% tog prosjeka u Varaždinu (72.6 mm).
Oborinske prilike u Hrvatskoj za travanj 2018. opisane su sljedećim kategorijama: ekstremno sušno (šire područje Dubrovnika i Slavonskog Broda), vrlo sušno (dio istočne Hrvatske), sušno (dio sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana i zaleđa, Lika te dio središnje Hrvatske) i normalno (preostali dio Hrvatske).
Tablica 2. Izvanredno topli i rekordno topli dani za postaju Zagreb-Grič, TRAVANJ 2018. godine. Rekordno topli dani su posebno označeni (crveno).
ZAGREB-GRIČ - izvanredno topli i rekordno topli dani, travanj 2018.
Izvanredno topli i rekordno topli dani 20 22 23 24 25 28 29
Srednja dnevna temp. (°C) 21.0 21.4 22.8 21.2 21.0 21.2 22.0
Srednja dnevna temp. (°C), raspoloživi niz (1862. – 2017.)
19.8 2000.
21.7 2000.
21.5 2000.
21.0 1876.
20.1 1962.
22.6 2012.
22.6 2012.
Tablica 3. Izvanredno topli i rekordno topli dani za postaju Rijeka, TRAVANJ 2018. godine. Rekordno topli dani su posebno označeni (crveno).
RIJEKA - izvanredno topli i rekordno topli dani, travanj 2018.
Izvanredno topli dani 14 15 17 18 19 20 27 28 29
Srednja dnevna temp. (°C) 18.8 20.6 18.3 19.8 20.7 22.4 20.0 20.7 21.0
Srednja dnevna temp. (°C), raspoloživi niz (1948. – 2017.)
21.4 2007.
21.2 2007.
20.9 1952.
19.8 1952.
20.1 2000.
21.7 2000.
20.0 2010.
22.6 2012.
21.2 1966.
Tablica 4. Izvanredno topli i rekordno topli dani za postaju Split-Marjan, TRAVANJ 2018. godine. Rekordno topli dani su posebno označeni (crveno).
SPLIT-MARJAN - izvanredno topli i rekordno topli dani, travanj 2018.
Izvanredno topli i hladni dani 19 20 27 28 29
Srednja dnevna temp. (°C) 21.9 22.4 23.2 22.8 23.6
Srednja dnevna temp. (°C), raspoloživi niz (1948. – 2017.)
19.91952.
22.02000.
21.31952.
21.62012.
23.4 2013.
15
BILTEN 04 / 2018
Najveća dnevna količina oborine u travnju 2018. izmjerena je 1. travnja na postaji Zavižan (60.1 mm), dok je postaja Zavižan ujedno imala i najveću mjesečnu količinu oborine (144.6 mm) za travanj 2018. godine.
Na svim analiziranim postajama u travnju 2018. broj sati sijanja Sunca bio je viši od višegodišnjeg pro-sjeka (1961. – 1990.). Odstupanja su se kretala od 16.6 sati u Lastovu, gdje je zabilježeno ukupno 237.5 sati sijanja Sunca, do 80.2 sata u Gospiću, gdje je mjesečna suma sijanja Sunca iznosila 243.9 sati. Pozitivne anoma-lije broja sati sijanja Sunca u travnju 2018. u skladu su s negativnim anomalijama srednje mjesečne naoblake.
Praćenje kišnih i sušnih uvjetamr. sc. Ksenija Cindrić Kalin
Domagoj Mihajlović, dipl. inž.
Praćenje kišnih i sušnih uvjeta na dnevnoj skali
U travnju 2018. godine su sušni i kišni uvjeti na dnevnoj skali na 25 postaja u Hrvatskoj analizirani na način da su kumulativne količine oborine od početka
do kraja travnja uspoređene s teorijskim percentilima, koji su izračunati pomoću srednjih mjesečnih vrijedno-sti količina oborine za travanj iz 40-godišnjeg razdoblja (1961.-2000.). Analizirana su i trajanja sljedova sušnih i kišnih dana s dnevnom količinom oborine, Rd, ma-njom i većom od 1 mm.
U istočnoj Hrvatskoj travanj je započeo vrlo kišno (percentil 91 do 98), ali je do polovice mjeseca kumu-lativna količina oborine bila u granicama normale. U drugoj polovici travnja, oborinske prilike postupno su prelazile u sušne (percentil 9 do 25), a u posljednjoj dekadi u vrlo sušne (percentil 2 do 9). Na području Sla-vonskog Broda je ukupna travanjska količina oborine bila ekstremno niska (percentil <2). Na postajama za-padne unutrašnjosti ukupna travanjska količina obori-ne bila je u granicama normale. Ipak, mjesec je započeo ekstremno kišno (percentil > 98), ali je prva dekada na većini postaja obilježena kišnim (percentil 75 do 91), a na području Varaždina i Zagreba vrlo kišnim prilikama. Na potonjim postajama su se kišne prilike nastavile do posljednje pentade travnja, dok su na ostalim postaja-ma kontinentalne unutrašnjosti u drugoj polovici trav-nja prevladale normalne oborinske prilike. Stabilizaciji
Slika 11. Kumulativne količine oborine (mm) za TRAVANJ 2018., za meteorološke postaje Osijek, Zagreb – Maksimir, Rijeku, Zavižan, Split – Marjan i Dubrovnik te pripadni 98., 90., 75., 50., 25., 10. i 2. percentil za razdoblje 1961. − 2000.
sušnovrlo sušno normalno kišno vrlo kišno
16
BILTEN 04 / 2018
Slika 12. Prostorne razdiobe SPI-a na vremenskim skalama od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci za TRAVANJ 2018.
17
BILTEN 04 / 2018
oborinskih prilika u drugoj polovici travnja doprinio je sušni slijed koji je na većini postaja potrajao od 12 do 13 dana.
Na području Gorskog kotara je travanj također započeo vrlo kišno, no do kraja druge dekade ukupna količina oborine bila je u granicama normale, a do kraja mjeseca su prevladale sušne prilike. Na području Like i na Zavižanu u prvih šest dana zabilježena je ekstremno velika količina oborine (Gospić – 54.2 mm, Zavižan – 92.9 mm), a potom su oborinske prilike postupno prelazile iz vrlo kišnih i kišnih u normalne. U Lici su krajem travnja prevladale sušne prilike. Kišne prilike na početku mjeseca uzrokovale su kratkotrajne kišne epi-zode u trajanju do dva dana, dok je u drugoj polovici mjeseca sušni slijed potrajao od 10 do 14 dana.
Na području Istre i Kvarnera je kumulativna koli-čina oborine tijekom travnja pretežito bila u granicama normale. Ipak, na području Rijeke su tijekom druge dekade travnja zabilježene kišne prilike. Na području Senja i Malog Lošinja su u prvoj polovici travnja pre-vladale vrlo kišne prilike, do kraja druge dekade kišne, a zatim je do kraja mjeseca ukupna količina oborine bila u granicama normale. Slična raspodjela oborinskih prilika zabilježena je i na većini dalmatinskih postaja, s tim da su kišne prilike završile s prvom polovicom, a na postaji Split-Marjan s krajem druge dekade travnja. Na postajama Knin i Šibenik travanj je ipak bio u katego-riji sušnog mjeseca. Na području Dubrovnika su, pak, prevladale sušne prilike u prvoj polovici travnja, zatim vrlo sušne, a u zadnjoj pentadi ekstremno sušne prilike. Na svim jadranskim postajama zabilježen je dulji sušni slijed u trajanju od 12 do 14 dana; na postajama Senj, Knin i Hvar trajao je 17 dana, a na postaji Dubrov-nik 20 dana zaredom nije zabilježena oborina veća od 1 mm.
Praćenje kišnih i sušnih uvjeta na vremenskoj skali od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci
U travnju 2018. godine ekstremno sušni uvjeti bili su u Dubrovniku i Slavonskom Brodu (SPI1; -2.72 i -2.52), a vrlo sušni uvjeti u Osijeku (SPI1; -1.80). U Daruvaru, Ogulinu, Pargu, Šibeniku i Zadru zabilježe-ni su umjereno sušni uvjeti (SPI1; -1.35, -1.19, -1.22, -1.08 i -1.23). Oborinski uvjeti unutar granica norma-le bili su u Bjelovaru, Gospiću, Hvaru, Karlovcu, Kri-ževcima, Malom Lošinju, Pazinu, Rijeci, Senju, Sisku, Split Marjanu, Varaždinu, Zagreb Maksimiru i Zaviža-nu (SPI1; -0.32, -0.89, -0.52, -0.73, -0.39, 0.16, -0.75, -0.16, -0.16, -0.32, -0.09, 0.33, 0.26 i -0.40).
Na 3-mjesečnoj vremenskoj skali oborinski uvjeti u granicama normale bili su u Dubrovniku, Osijeku i Rijeci (SPI3; 0.63, 0.98 i 0.73). Umjereno kišni uvjeti su prevladavali u Daruvaru, Hvaru, Karlovcu, Kninu,
Ogulinu, Pargu, Pazinu, Slavonskom Brodu, Šibeniku i Zagreb Maksimiru (SPI3; 1.25, 1.42, 1.40, 1.43, 1.21, 1.20, 1.15, 1.03, 1.01 i 1.35). Vrlo kišni uvjeti bili su u Križevcima, Senju, Split Marjanu i Varaždinu (SPI3; 1.97, 1.67, 1.67 i 1.76), a ekstremno kišni uvjeti u Bje-lovaru, Gospiću, Malom Lošinju, Sisku, Zadru i Zavi-žanu (SPI3; 2.40, 2.38, 2.31, 2.19, 2.22 i 2.13).
Oborinski uvjeti na 6-mjesečnoj vremenskoj skali bili su unutar granica normale u Dubrovniku, Kninu, Osijeku, Slavonskom Brodu, Split Marjanu i Šibeniku (SPI6; 0.24, 0.97, 0.38, 0.64, 0.53 i 0.70). Umjereno kišni uvjeti prevladavali su u Daruvaru, Hvaru, Karlov-cu, Rijeci, Senju i Zadru (SPI6; 1.04, 1.14, 1.24, 1.26, 1.33 i 1.33), a vrlo kišni uvjeti u Križevcima, Malom Lošinju, Ogulinu, Pargu, Pazinu, Varaždinu i Zavižanu (SPI6; 1.88, 1.84, 1.67, 1.71, 1.82, 1.57 i 1.55). Ek-stremno kišni uvjeti su zabilježeni u Bjelovaru, Gospiću i Sisku (SPI6; 2.00, 2.13 i 2.49).
Na 12-mjesečnoj vremenskoj skali oborinski uvjeti unutar granica normale bili su u Daruvaru, Dubrov-niku, Hvaru, Kninu, Osijeku, Rijeci, Slavonskom Brodu, Split Marjanu i Šibeniku (SPI12; 0.38, -0.53, 0.76, -0.22, -0.05, 0.65, 0.91, -0.56 i -0.01). Umjere-no kišni uvjeti su prevladavali u Bjelovaru, Karlovcu, Križevcima, Ogulinu, Pargu, Pazinu, Senju, Varaždinu, Zagreb Maksimiru i Zavižanu (SPI12; 1.04, 1.27, 1.36, 1.04, 1.18, 1.33, 1.24, 1.33, 1.21 i 1.47). Vrlo kišni uvjeti su bili u Gospiću, Sisku i Zadru (SPI12; 1.94, 1.82 i 1.78), a ekstremno kišni uvjeti u Malom Lošinju (SPI12; 2.24).
Oborinski uvjeti na 24-mjesečnoj vremen-skoj skali bili su unutar granica normale u Bjelovaru, Daruvaru, Dubrovniku, Hvaru, Karlovcu, Kninu, Križevcima, Ogulinu, Osijeku, Pargu, Senju, Slavon-skom Brodu, Split Marjanu, Šibeniku, Varaždinu, Za-greb Maksimiru i Zavižanu (SPI24; -0.28, 0.07, -0.77, -0.40, 0.60, -0.44, 0.48, 0.85, 0.36, 0.83, 0.82, 0.90, -0.96, 0.18, 0.26, 0.18 i 0.87). Umjereno kišni uvjeti su prevladavali u Rijeci i Zadru (SPI24; 1.14 i 1.00), a vrlo kišni uvjeti u Gospiću, Malom Lošinju, Pazinu i Sisku (SPI24; 1.51, 1.66, 1.53 i 1.50).
Na 48-mjesečnoj vremenskoj skali oborinski uvjeti unutar granica normale zabilježeni su u Dubrovniku, Kninu, Pargu, Rijeci, Senju, Split Marjanu i Zaviža-nu (SPI48; -0.03, 0.26, 0.43, 0.64, 0.55, 0.07 i 0.81). Umjereno kišni uvjeti su prevladali u Hvaru, Ogulinu, Osijeku, Pazinu, Slavonskom Brodu i Šibeniku (SPI48; 1.18, 1.33, 1.07, 1.00, 1.41 i 1.13). Vrlo kišni uvjeti bili su u Bjelovaru, Gospiću, Malom Lošinju i Zadru (SPI48; 1.52, 1.50, 1.63 i 1.58), a ekstremno kišni uvje-ti u Daruvaru, Karlovcu, Križevcima, Sisku i Varaždinu (SPI48; 2.06, 2.28, 2.73, 3.72 i 2.20).
Napomena: Više grafičkih prikaza rezultata je do-stupno na: www.meteo.hr.
18
BILTEN 04 / 2018
Klasifikacijaska skala za vrijednosti SPI
Vrijednosti SPI Klase 2.0 i više ekstremno kišno 1.5 − 1.99 vrlo kišno 1.0 − 1.49 umjereno kišno -0.99 − 0.99 u granicama normale -1.0 − -1.49 umjereno suho -1.5 − -1.99 vrlo suho -2.0 i više ekstremno suho
Temperatura moramag. inž. Ružica Popović
U analizi površinskih temperatura mora mjesec travanj 2018. godine svojim dostignutim vrijednostima zaslužuje posebnu pozornost.
Srednje mjesečne temperature mora duž istočne obale Jadrana kretale su se od 13.0°C u Senju do 16.1°C u Komiži, što je oko 2.0°C do 3.0°C više nego prote-klog mjeseca. U prve dvije dekade mjeseca bilo je po-java negativnih anomalija na svim mjernim lokacijama. Pod utjecajem višednevnog anticiklonalnog grebena s europskog kopna koji je podržavao stabilno vrijeme nad Jadranom, treća dekada mjeseca obilježena je naglim povećanjem temperature zraka, te samim tim i naglim povećanjem površinskog sloja mora. Tome u prilog go-vore vrijednosti mjesečnih amplituda, koje su iznosile od 5.8°C u Komiži i 5.9°C u Hvaru, pa sve do 10.1°C na mjernoj postaji Rab. Na srednjem Jadranu amplitu-da je iznosila oko 8.0°C.
Analizirajući ekstreme, uočeno je da maksimalne vrijednosti ovoga mjeseca imaju više vrijednosti od ek-strema zabilježenih u višegodišnjem nizu na četiri mjer-ne postaje i to: u Senju, Rabu, Splitu i Hvaru. Šiben-ski terminski maksimum se podudara sa višegodišnjim maksimumom, a samo u Komiži maksimalna terminska
vrijednost je bila za 0.7°C niža od višegodišnjeg ekstre-ma (tablica 5). Međutim, bez obzira na više terminske vrijednosti od višegodišnjih, ovogodišnji travanj nije mjesec s najvišim apsolutnim vrijednostima. Na vanj-skim otocima srednjeg Jadrana, gdje su uobičajeno naj-više temperature površinskog sloja mora, ovogodišnji travanj je tek treći u nizu po svojim vrijednostima. U Hvaru je npr. topliji bio travanj 2016. i 2007. godine, a u Komiži na otoku Visu travanj 2007. i 2013. godine.
Najviša terminska vrijednost maksimalnih tempe-ratura površinskog sloja mora za mjesec travanj 2018. godine zabilježena je u Šibeniku i iznosila je 21.0°C. Najniža terminska vrijednost maksimalnih dnevnih temperatura mora zabilježena u Senju i iznosila je 18.2°C, što je za 6.8°C više nego proteklog mjeseca. Raspon terminskih vrijednosti maksimalnih temperatu-ra površinskog sloja mora iznosio je tek 2.8°C.
Najniža terminska vrijednost minimalnih tempera-tura površinskog sloja mora u promatranom razdoblju očekivano je zabilježena u Senju i iznosila je samo 10.4°C. Najviša terminska vrijednost minimalnih dnev-
Tablica 5. Apsolutne minimalne i maksimalne temperature površinskog sloja mora duž istočne obale Jadrana u
dugogodišnjim periodima u TRAVNJU
TEMPERATURA MORA (°C)Postaja Aps. min. (°C) Aps. maks. (°C)
Senj 8,9 18,1Rab 8,9 19,7Šibenik 10,3 21,0Split 10,3 19,5Hvar 11,8 18,5Komiža 12,4 20,7
TEMPERATURA MORA (°C)
Postaja TMsrmj(°C)
TMsr višeg(°C)
Odstupanje od višegod.
prosjeka(°C)
TMmin mj(°C)
TMmax mj(°C)
Amplituda (°C)
Senj 13,0 11,9 + 1,1 10,4 18,2 7,8Rab 14,4 13,4 + 1,0 10,5 20,6 10,1Šibenik 15,6 14,9 + 0,7 13,0 21,0 8,0Split 15,4 14,1 + 1,3 12,0 20,5 8,5Hvar 15,8 14,5 + 1,3 13,2 19,1 5,9Komiža 16,1 15,3 + 0,8 14,2 20,0 5,8
Tablica 6. Srednje mjesečne, srednje višegodišnje te minimalne i maksimalne temperatura mora (TM) na mjernim postajama duž istočne obale Jadrana u TRAVNJU 2018. godine
19
BILTEN 04 / 2018
Slika 13. Srednje dnevne temperature mora (°C) za TRAVANJ 2018. za meteorološke postaje Rab, Senj, Šibenik, Split Komiža i Hvar i njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za višegodišnje razdoblje.
Srednje dnevne temperature mora Anomalije srednje dnevne temperature mora
20
BILTEN 04 / 2018
t− t− (σ) t− 2(σ)
temperatura mora t− + (σ) t− + 2(σ)
Slika 14. Srednje dnevne temperature mora (°C) za TRAVANJ 2018. za meteorološke postaje Rab, Senj, Šibenik, Split Komiža i Hvar u usporedbi s dugogodišnjim srednjim vrijednostima (t−) i standardnim devijacijama (σ)
21
BILTEN 04 / 2018
nih temperatura mora zabilježena je u Komiži i iznosila je 14.2°C. Raspon minimalnih terminskih vrijednosti površinskog sloja mora je iznosio 3.8°C.
Prema gore navedenim analizama gledajući mje-sec u cjelini, a i s obzirom na sadržaj topline u moru, možemo zaključiti da su temperature površinskog sloja mora u mjesecu travnju 2018. godine duž istočne obale Jadrana na pojedinim mjernim postajama bile više od višegodišnjih prosjeka, tako da su dostignute i presti-gnute čak i pojedine apsolutne vrijednosti.
HIDROLOŠKE PRILIKE
Površinske vodeTomislava Bošnjak, inž.
U travnju je u Hrvatskoj došlo do stabilizacije hi-droloških prilika. Vodostaji su još bili iznimno visoki na Savi, a zabilježena je povećana vodnost na svim analizi-ranim vodotocima.
Iako još s velikim vodama na srednjem i donjem toku, travanj je na Savi prošao mirno. Vodostaji su od početka mjeseca imali lagani trend opadanja te su kra-
Rijeka Postajatravanj 2018. travanj 1961. − 2015.
Qmin nQmin sQmin vQmin
m3/s dan m3/s m3/s m3/s
Sava
Zagreb - - 68,1 207 565Jasenovac 757 30.04. 200 690 1719Slavonski Brod - - 352 996 2322Županja 1253 30.04. 453 1184 2800
KupaKamanje 28,6 30.04. 11,6 37,4 105Jamnička Kiselica 83,7 30.04. 32,6 104 282
Mura Mursko Središće 161 04.04. 69,8 127 218
DravaBotovo 475 07.04. 122 287 586Donji Miholjac 638 01.04. 215 389 750
Qsred nQsred sQsred vQsred
Sava
Zagreb - 154 386 754Jasenovac 1646 400 1093 2222Slavonski Brod - 581 1477 2687Županja 2669 744 1736 3296
KupaKamanje 90,6 30,7 100 206Jamnička Kiselica 255 58,7 253 517
Mura Mursko Središće 274 91,6 191 324
DravaBotovo 831 285 539 938Donji Miholjac 866 302 560 1045
Qmax nQmax sQmax vQmax
Sava
Zagreb 1128 17.04. 228 844 1845Jasenovac 2417 03.04. 554 1537 2713Slavonski Brod - - 809 1963 3173Županja 3806 03.04. 967 2317 3943
KupaKamanje 473 01.04. 56,4 358 722Jamnička Kiselica 682 02.04. 110 559 1022
Mura Mursko Središće 512 17.04. 131 337 1150
DravaBotovo 1173 18.04. 368 876 1908Donji Miholjac 1105 20.04. 363 814 1642
Qmin = minimalni protok u mjesecu (satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok u razdoblju sQmin = srednji minimalni protok u razdobljuvQmin = najveći minimalni protok u razdoblju
Qsred = srednji protok u mjesecu (srednja vrijednost, 06 i 18 sati)nQsred = najmanji srednji protok u razdoblju sQsred = srednji srednji protok u razdobljuvQsred = najveći srednji protok u razdoblju
Qmaks = maksimalni protok u mjesecu (srednja vrijednost)nQmaks = najmanji srednji protok u razdoblju sQmaks = srednji srednji protok u razdobljuvQmaks = najveći srednji protok u razdoblju
Tablica 7. Minimalni, srednji i maksimalni protok za TRAVANJ 2018. i pripadajući protoci u razdoblju 1961. − 2015.
22
BILTEN 04 / 2018
Slika 15. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijekau TRAVNJU 2018.
Slika 16. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijekau TRAVNJU 2018.
23
BILTEN 04 / 2018
Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost), Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).
Slika 17. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u TRAVNJU 2018. s primjerom pripadajućihkarakterističnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks) za razdoblje 1961. − 2015.
Qmin travanj 2018. travanj 1961. − 2015.
Qsred travanj 2018. travanj 1961. − 2015.
Qmaks travanj 2018. travanj 1961. − 2015.
24
BILTEN 04 / 2018
jem mjeseca kada su se vodostaji spustili unutar granica srednjih voda ukinute sve mjere obrane od poplava koje su bile na snazi kroz dva mjeseca. Na gornjem dijelu toka vodostaji su tijekom mjeseca oscilirali, ali su se kre-tali unutar granica srednje niskih voda. Vodnost Save bila je iznad prosječnih vrijednosti za travanj. Za gor-nji tok zabilježen je suficit otjecanja od 15%, dok je na ostatku toka iznosio 50%.
Na Dravi je u prvoj polovici mjeseca zabilježen kontinuirani pad vodostaja, a čije vrijednosti su se kre-tale unutar srednje niskih voda. Sredinom mjeseca do-lazi do laganog porasta vodostaja duž cijelog toka. Uz lagane oscilacije porast je zabilježen do kraja mjeseca s kretanjem vodostaja unutar granica srednjih voda. Vod-nost Drave bila je iznad prosjeka za travanj, sa suficitom otjecanja oko 55%. Na Dunavu je tijekom cijelog mje-seca zabilježen lagani porast vodostaja čije vrijednosti su bile unutar granica srednjih voda.
Na Kupi su najviši mjesečni vodostaji zabilježeni početkom mjeseca kada su se kretali unutar granica srednje visokih i srednjih voda. Kontinuiranim padom kroz mjesec vodostaji su se do kraja mjeseca spustili na razine unutar niskih voda. Vodnost Kupe bila je unu-
tar prosječnih vrijednosti za travanj za razdoblje obrade 1961. – 2015.
Minimalni protoci bili su na Kupi manji, a na Savi i Dravi veći od srednjih minimalnih protoka u travnju u razdoblju 1961. – 2015.
Srednji protoci bili su na Kupi manji, a na Savi i Dravi veći od prosječnih protoka u travnju u razdoblju 1961. – 2015.
Maksimalni protoci bili su veći od srednjih mak-simalnih protoka u travnju u razdoblju 1961. – 2015.
Podzemne vodeIvan Bertović, prof.
Mjerne postaje savskog područja (Borovje i Miče-vec) su tijekom travnja zabilježile tri vodena vala koja su prihranjivala zagrebački vodonosnik. Maksimalni mje-sečni vodostaji obiju postaja su evidentirani početkom mjeseca tijekom vrhunca prvog i najvećeg vodenog vala. Iduća dva vodena vala su se pojavila u drugoj dekadi mjeseca nakon kojih se do kraja mjeseca odvijao konti-nuirani pad razina podzemne vode. Razlika između ek-
Područje PostajaTRAVANJ 2018. TRAVANJ 1988. – 2014.
NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.
DRAVA
Repaš 116,30 13.04. 115,19 115,71 116,62Gornja Šuma 116,65 30.04. 115,15 116,00 116,81Gornji Miholjac 105,59 30.04. 103,09 104,86 105,83Čađavica 98,10 30.04. 96,47 97,57 98,26
SV SVmin SVsr SVmaksRepaš 116,44 115,24 115,81 116,84Gornja Šuma 116,77 115,19 116,10 117,10Gornji Miholjac 105,70 103,25 104,92 105,93Čađavica 98,27 96,52 97,68 98,45
VV dan VVmin VVsr VVmaksRepaš 116,56 29.04. 115,28 115,89 117,23Gornja Šuma 117,19 01.04. 115,24 116,23 117,63Gornji Miholjac 105,79 01.04. 103,47 104,99 106,07Čađavica 98,50 02.04. 96,59 97,81 98,67
Tablica 8. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode za TRAVANJ 2018. na području Drave te pregled istih za razdoblje 1988. – 2014.
m.n.m. – metara nad morem.NV, SV, VV – minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecu.NVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.SVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši srednji vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.VVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.
25
BILTEN 04 / 2018
Slika 18. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za TRAVANJ 2018. godine na području Save-Mičevec,Borovje kod Zagreba i području Drave-Gornji Miholjac, Čađavica, Repaš, Gornja Šuma.
26
BILTEN 04 / 2018
Područje PostajaTRAVANJ 2018. TRAVANJ 1990. – 2014.
NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.
SAVA
Zagreb Borovje 104,94 30.04. 102,65 104,40 106,55Zagreb Mičevec 102,70 30.04. 100,12 101,96 103,22
SV SVmin SVsr SVmaksZagreb Borovje 105,32 102,99 104,76 106,85Zagreb Mičevec 103,06 100,38 102,21 103,76
VV dan VVmin VVsr VVmaksZagreb Borovje 105,58 02.04. 103,27 105,02 107,13Zagreb Mičevec 103,29 03.04. 100,59 102,45 104,16
Tablica 9. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaj podzemne vode za TRAVANJ 2018. na području Save te pregled istih za razdoblje 1990. – 2014.
m.n.m. – metara nad morem.NV, SV, VV – minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecu.NVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.SVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši srednji vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.VVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.
stremnih mjesečnih vrijednosti na mjernoj postaji Bo-rovje iznosila je 64 cm, dok je ista vrijednost na postaji Mičevec iznosila 59 cm. Vrijednosti minimalnih, sred-njih i maksimalnih mjesečnih vodostaja obiju analizira-nih mjernih postaja su bile više od prosječnih vrijedno-sti u travnju za razdoblje obrade podataka 1990.–2014.
Većina mjernih postaja dravskog aluvijalnog pod-ručja (Gornja Šuma, Čađavica i Gornji Miholjac) su na svojim nivogramima gotovo čitav mjesec bilježile opa-danje razine podzemne vode. Te postaje su evidentirale maksimalne mjesečne vodostaje na početku mjeseca, a minimalne vodostaje na kraju mjeseca. Jedino je mjer-na postaja u Repašu registrirala više oscilacija slabijeg intenziteta kod kretanja razine podzemne vode, uslijed čega je postaja zabilježila mjesečni maksimum na kraju travnja, a minimum sredinom mjeseca. Razlika između ekstremnih mjesečnih vrijednosti iznosila je za Repaš 26 cm, Gornju Šumu 54 cm, Gornji Miholjac 20 cm i za Čađavicu 40 cm. Vrijednosti minimalnih, srednjih i maksimalnih mjesečnih vodostaja svih analiziranih mjernih postaja su bile više od prosječnih vrijednosti u travnju za razdoblje obrade podataka 1988. – 2014.
EKOLOŠKE PRILIKE
Meteorološke karakteristikeDomagoj Mihajlović, dipl. inž.
Visine sloja miješanja tijekom travnja 2018. na postajama Zagreb Maksimir i Zadar u terminima 00 i
12 UTC prikazane su na slici 19. Na osnovi proračuna vidljivo je da je tijekom noći visina sloja miješanja bila najveća 18. travnja u Zagrebu i Zadru (1372 m i 1202 m). U Zagrebu i Zadru najveća visina sloja miješanja u terminu 12 UTC proračunata je 1. i 19. travnja (2775 m i 2719 m). Prosječna mjesečna visina sloja miješanja u terminu 00 UTC u Zagrebu, iznosila je 268 m, a u Zadru 113 m. U terminu 12 UTC prosječna vrijednost visine sloja miješanja iznosila je 1411 m (Zagreb) i 1481 m (Zadar).
Na postaji Zagreb tijekom noći prizemni sloj atmosfere najčešće bio je malo labilan, neutralan i umjereno stabilan (C, D, E, F i G klase stabilnosti; s čestinom 3%, 37%, 3% , 47% i 10%, tablica 10). U terminu 12 UTC najučestalije klase stabilnosti bile su A, B, C i D (17%, 40%,37% i 6%). Na postaji Zadar je tijekom noći prizemni sloj atmosfere najčešće bio ne-utralan, malo stabilan, umjereno stabilan i jako stabilan (D, E, F i G klase stabilnosti; s čestinom 31%, 23%, 31% i 15%). U terminu 12 UTC najučestalije bile su klase stabilnosti jako labilno (A), umjereno labilno (B), malo labilno (C) i neutralno (D) (36%, 36%, 18% i 10%).
Stabilnost prizemnog dijela atmosfere izravno je povezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi. U Zagrebu su tijekom noći najčešće bile visinske inverzije (22 slučaja; 46%), prizemne inverzije (25 slučaja; 52%) i podignute inverzije (1 slučaj; 2%). U terminu 12 UTC zabilježeno je 245 slučaja s visinskom inverzijom (60%), 8 slučajeva s podignutom inverzijom (20%), 1 slučaj s prizemnom inverzijom (2%) i 7 slučaja bez in-
27
BILTEN 04 / 2018
verzije (18%). U Zadru su tijekom noći najčešće bile visinske inverzije (15 slučaja, 71%), podignute inverzije (2 slučaja; 10%), 1 slučaj s prizemnom inverzijom (5%) i 3 slučaja bez inverzije (14%). U terminu 12 UTC za-bilježeno je 18 slučajeva s visinskom inverzijom (64%), 1 slučaj s podignutom inverzijom (4%), 2 slučaja s prizemnom inverzijom (7%) i 7 slučajeva bez inverzije (25%).
Onečišćenje zraka i oborine
Ivona Igrec, dipl. inž.
Metodom ionske kromatografije u dnevnim uzor-cima oborine određuju se glavni ioni (kloridi, sulfati, nitrati te ioni amonija, natrija, kalija, kalcija i magne-zija). Glavni ioni daju uvid u emisiju i podrijetlo one-
Slika 19. Visina sloja miješanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadaru TRAVNJU 2018. godine u terminima 00 UTC i 12 UTC
ZAGREB
Sloj inverzijenoć dan
N % N %ne postoji 0 0 7 18prizemna 25 52 1 2podignuta 1 2 8 20visinska 22 46 24 60
ZADAR
Sloj inverzijenoć dan
N % N %ne postoji 3 14 7 25prizemna 1 5 2 7podignuta 2 10 1 4visinska 15 71 18 64
Tablica 11. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebui Zadru za TRAVANJ 2018. u terminima 00 UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN).
ZAGREB
Sloj inverzijenoć dan
N % N %A – jako labilno 0 0 5 17B – umjereno labilno 0 0 12 40C malo labilno 1 3 11 37D neutralno 11 37 2 6E malo stabilno 1 3 0 0F umjereno stabilno 14 47 0 0G jako stabilno 3 10 0 0
ZADAR
Sloj inverzijenoć dan
N % N %A – jako labilno 0 0 10 36B – umjereno labilno 0 0 10 36C malo labilno 0 0 5 18D neutralno 8 31 3 10E malo stabilno 6 23 0 0F umjereno stabilno 8 31 0 0G jako stabilno 4 15 0 0
Tablica 10. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru za TRAVANJ 2018. u terminima 00 UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN).
28
BILTEN 04 / 2018
Postaja RRmm
RR/RR(pH)
RR/RR(GI)pH pHmin-pH-
max
Cl- NO3--N SO4
2--S Na+ NH4+-N K+ Mg2+ Ca2+ SO3
2--S NO3--N
udio kiselih kiša
mg/dm3 kg/ha (%)Puntijarka 64,4 100 / 99 6,07 5,49-8,06 0,465 0,124 0,668 0,347 0,425 0,411 0,137 3,924 0,431 0,079 7Krapina 72,2 100 / 100 6,29 5,80-6,83 0,398 0,237 0,633 0,234 0,555 0,145 0,198 1,991 0,456 0,171 0Bilogora 43,2 98 / 96 6,65 6,27-7,41 0,505 0,232 0,562 0,318 0,290 0,143 0,146 3,869 0,243 0,101 0Slav. Brod 17,7 93 / 93 6,43 6,16-7,04 1,812 0,502 2,078 1,446 0,382 0,372 0,728 7,983 0,367 0,089 0Karlovac 57,2 100 / 100 6,80 5,80-7,14 0,733 0,319 0,611 0,447 0,409 0,336 0,361 4,013 0,349 0,183 0Ogulin 67,6 100 / 99 6,00 5,76-8,12 0,675 0,218 0,393 0,398 0,198 0,195 0,116 1,836 0,264 0,147 0Zavižan 144,6 98 / 98 6,05 5,85-7,41 0,710 0,228 0,345 0,416 0,272 0,145 0,114 2,245 0,498 0,330 0Rijeka 99,2 100 / 100 5,89 5,49-7,34 1,872 0,351 0,693 1,133 0,255 0,161 0,212 2,235 0,687 0,347 15Zadar 30,1 99 / 99 6,91 6,41-7,94 15,609 0,656 0,712 8,727 0,495 0,571 1,137 10,940 0,214 0,197 0Dubrovnik 10,9 98 / 98 6,19 6,00-7,10 80,970 0,639 0,438 57,535 0,562 2,397 6,494 7,115 0,051 0,069 0
Tablica 12. Rezultati kemijske analize oborine i onečišćenja zraka u Hrvatskoj za TRAVANJ 2018.
čišćenja zraka. Koncentracija ovih iona u oborini nad nekim područjem ovisi i o meteorološkim uvjetima.
Kemija atmosfere je kompleksna, ali, grubo opisa-no, ioni u nju dospijevaju na dva načina: antropoge-nim djelovanjem (tvornice, promet, poljoprivreda...) ili prirodnim putem (mora, jezera, rijeke, vulkani, erozija tla...). Tvornicama i prometu uglavnom pripisujemo SO2 i NOX, poljoprivredi NH3 i K, eroziji tla Ca i Mg, morskom aerosolu Cl, Na i Mg, ali i značajnu koncen-traciju sulfata koja potječe iz morskog aerosola. Stoga se za sve postaje koje su od obale udaljene oko pedeset kilometara vrši korekcija na morske sulfate sukladno EMEP-ovom pravilniku.
Međusobnim reakcijama (uz ultraljubičasto zra-čenje, ozon, kisik, vlagu...) ti ioni stvaraju spojeve koji mogu formirati čestice koje apsorbiraju ili reflektiraju sunčevu svijetlost. S druge strane, s vodom iz atmos-fere neki od spojeva (oksidi sumpora i dušika) stvaraju kiseline. pH vrijednost takve oborine pada, odnosno oborina postaje kisela. Mokrim taloženjem svi ti spojevi opterećuju sustav.
Uzorkovanje oborine provodi se u mreži postaja DHMZ-a otvorenim uzorkivačem (bulk uzorkivač). U tablici 12 za travanj prikazane su količina oborine, udio oborine analiziran na glavne ione i pH, vrijednosti koncentracija glavnih iona, ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata te udio kiselih kiša s obzirom na analiziranu količinu oborine.
Ukupna mjesečna količina oborine za travanj bila je niža od one za ožujak, maksimum je zabilježen na Zavižanu i iznosi 144.6 mm, a minimum je zabilježen u Dubrovniku i iznosi 10.9 mm. Kisela oborina u travnju zabilježena je samo na postaji u Rijeci i na Puntijarci. U Rijeci je bilo 15% kisele oborine dok je na Punti-jarci zabilježeno 7% kisele oborine, značajno manje nego u ožujku. Kisele oborine na obje postaje spadaju u tek neznatno kiselu kategoriju. Tijekom travnja veći-na analiziranih uzoraka bila je onečišćena pijeskom što objašnjava visoke pH vrijednosti. U travnju su pH vri-jednosti i koncentracije glavnih iona određene u 99% oborine.
Na slici 20 su prikazane srednje mjesečne pH vri-jednosti i srednja mjesečna koncentracija sumpora iz sulfata za travanj. Koncentracija sulfata utječe na pH
Slika 20. Srednja mjesečna pH vrijednost na promatranim postajama i srednje mjesečne koncentracije sumpora iz sulfataza TRAVANJ 2018. godine (crvena linija označava granicu kiselosti oborine pH<5.6)
29
BILTEN 04 / 2018
Slika 21. Srednje mjesečne koncentracije sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata za TRAVANJ 2018.
Slika 22. Ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata za TRAVANJ 2018.
vrijednost - veće koncentracije sulfata uzrokuju niži pH oborine. pH vrijednosti za travanj kretale su se od 5.49 (u Rijeci 5. travnja u 14.8 mm oborine i na Puntijar-ci 10. travnja u 4.4 mm oborine) do 8.12 (u Ogulinu 16. travnja u 0.5 mm oborine). Valja spomenuti da se maksimalna dnevna koncentracija sumpora iz sulfata ne poklapa s minimalnom pH vrijednošću. Maksimalna dnevna koncentracije sulfata zabilježena je u Slavon-skom Brodu i iznosi 8.53 mg S/L (17. travnja), pH vrijednost tog uzorka bila je izrazito visoka 6.98 zbog visoke koncentracije kalcija. Maksimalna dnevna kon-centracija nitrata zabilježena je u Rijeci i iznosi 1.55 mg N/L (12. travnja).
Maksimalna mjesečna koncentracija sulfata zabilje-žena je u Slavonskom Brodu i iznosila je 2.08 mg S/L, dok je maksimalna mjesečna koncentracija nitrata zabi-lježena u Zadru i iznosila je 0.656 mg N/L. Minimalna mjesečna vrijednost sumpora iz sulfata zabilježena je na Zavižanu, a minimum dušika iz nitrata zabilježen je na Puntijarci.
U travnju je ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata bilo niže od onog u ožujku, uslijed manje količine oborine. Na grafu prikazanom na slici 20 može se vidjeti da su maksimumi ukupnog mjesečnog taloženja za sumpor u obliku sulfata i dušik u obliku nitrata zabilježeni u Rijeci. Minimalne vrijed-nost ukupnog mjesečnog taloženja sumpora i dušika zabilježene su u Dubrovniku.
Kakvoća zraka
Marko Marić, dipl. inž.
Mjerenja na automatskoj mjernoj postaji-Mirogojska 16, Zagreb
Na postaji Mirogojska cesta 16 prate se koncen-tracije sljedećih onečišćujućih tvari u zraku: dušikov monoksid (NO), dušikov dioksid (NO2), ugljikov mo-noksid (CO), sumporov dioksid (SO2), prizemni ozon (O3). Tijekom travnja 2018. godine satne koncentracije dušikovog dioksida (NO2) nisu prekoračile graničnu vrijednost 200 µg/m3, donji prag procjene 100 µg/m3, gornji prag procjene 140 µg/m3 te prag upozorenja 400 µg/m3. Kretale su se od min. 0.1 µg/m3 do max. 83.61 µg/m3, dok je srednja mjesečna koncentracija iznosila 19.82 µg/m3. Najviše dnevne osmosatne srednje vrijed-nosti prizemnog ozona (O3) bile su u sve dane mjeseca travnja ispod ciljne vrijednosti od 120 µg/m3, osim 23. travnja 2018. kada je izmjerena najviša dnevna osmosat-na srednja vrijednost prizemnog ozona (O3) iznosila 121.59 µg/m3. Time je u mjesecu travnju prvi puta ove godine zabilježeno prekoračenje ciljne vrijednosti. Veće koncentracije prizemnog ozona (O3) mogu se očekivati u ljetnim mjesecima. Satne i dnevne vrijednosti sumpo-rovog dioksida (SO2) i maksimalne dnevne osmosatne
30
BILTEN 04 / 2018
Tablica 13. Pregled dnevnih vrijednosti kakvoće zraka za Zagreb u TRAVNJU 2018.
DatumNO
μg/m3NO2
μg/m3SO2
μg/m3O3
μg/m3O3 8mμg/m3
CO 8mmg/m3
01/04/18 5,61 15,55 0,03 70,5 83,62 0,2202/04/18 4,32 13,98 0,04 84,62 94,46 0,1303/04/18 4,42 14,3 0,03 97,26 101,15 0,1204/04/18 9,03 23,94 0,18 84 97,04 0,2605/04/18 7,4 18,98 0,05 77,85 94,52 0,1706/04/18 10,85 18,63 0,09 61,77 94,68 0,1907/04/18 6,9 14,89 0,1 69,99 92,78 0,1808/04/18 5,36 17,73 1,26 64,65 93,83 0,2109/04/18 9,57 24,48 1,3 65,37 86,2 0,2110/04/18 9,02 25,75 0,11 58,47 78,99 0,14N11/04/18 11,45 29,57 0,92 56,03 86,69 N12/04/18 25,14 39,01 0,65 36,3 66,52 N13/04/18 10,68 21,28 0,07 67,72 97,08 N14/04/18 4,4 19,08 0,47 83,01 112,71 N15/04/18 4,16 13,82 2,13 72,43 91,9 N16/04/18 10,26 19,16 1,85 46,15 65,03 N17/04/18 16,48 27,99 0,32 36,33 65,77 N18/04/18 4,64 15,59 0,11 91,92 104,28 N19/04/18 12,17 25,31 0,73 77,97 119,42 N20/04/18 4,46 15,27 0,48 88,49 109,52 0,26N21/04/18 6,2 19,98 0,42 81,1 117,32 0,322/04/18 4,01 21,38 0,48 80,13 113,14 0,323/04/18 4,93 20,06 0,89 108,26 121,59 0,324/04/18 6,55 21,39 0,32 81,7 111,13 0,425/04/18 9,8 22,97 0,57 75,03 102,01 0,3626/04/18 3,55 9,61 0,44 91,45 101,87 0,2327/04/18 4,63 12,03 0,17 75,62 94,5 0,2228/04/18 5,78 20,55 3,01 74,62 107,86 0,3229/04/18 4,16 16,98 0,81 70,54 99,11 0,2730/04/18 5,23 15,4 0,39 81,47 102,53 0,26
Legendazapis bez GVzapis < 0zapis < GVzapis > GVprovjeravanje analizatoraobuhvat <75%nema zapisa
31
BILTEN 04 / 2018
Tablica 14. Statistička obrada dnevnih vrijednosti kakvoće zraka u Zagrebu za TRAVANJ 2018.
DatumNO
μg/m3NO2
μg/m3SO2
μg/m3O3
μg/m3O3 8mμg/m3
CO 8mmg/m3
STATISTIČKI PODACIObuhvat dana 30 30 30 30 30 30Valjanih izračuna 30 30 30 30 30 19Obuhvat podataka 100 100 100 100 100 63,3Prosjek 7,705 19,822 0,614 73,692 96,908 0,245Granična vrijednost 125 120 10Iznad GV 0 1 0Minimum 3,55 9,61 0,03 36,3 65,03 0,12Maksimum 25,14 39,01 3,01 108,26 121,59 0,4Percentil 98 20,117 33,535 2,5 101,88 120,331 0,386Medijan 5,99 19,12 0,43 75,325 97,06 0,23Donji prag proc. 50Iznad DPP 0Gornji prag proc. 75Iznad GPP 0
Tablica 15. Statistička obrada satnih vrijednosti kakvoće zraka u Zagrebu za TRAVANJ 2018.
DatumNO
μg/m3NO2
μg/m3NOX
ppbSO2
μg/m3O3
μg/m3CO
mg/m3O3 8hμg/m3
CO 8hmg/m3
STATISTIČKI PODACIObuhvat sati 720 720 720 720 720 720 720 720Ispravnih uzoraka 718 718 718 718 718 473 720 471Obuhvat podataka 99,7 99,7 99,7 99,7 99,7 65,7 100 65,4Prosjek 7,699 19,815 16,477 0,615 73,729 0,196 73,57 0,196Granična vrijednost 200 350Iznad GV 0 0Minimum 0,84 0,1 0,87 0 6,19 0,06 18,74 0,08Maksimum 101,93 83,61 123,41 7,03 136,06 1,08 121,59 0,4Percentil 98 44,288 58,679 65,918 3,689 123,958 0,396 114,351 0,346Medijan 4,365 16,105 12,19 0,29 75,895 0,19 75,25 0,2Donji prag proc. 100 5Iznad DPP 0Gornji prag proc. 140 7Iznad GPP 0
Legendazapis bez GVzapis < 0zapis < GVzapis > GVprovjeravanje analizatorapogreška
32
BILTEN 04 / 2018
srednje vrijednosti ugljikovog monoksida (CO) bile su očekivano dosta niže od svojih graničnih vrijednosti.
Rezultati mjerenja pokazuju da je zrak tijekom travnja 2018. godine u odnosu na koncentracije duši-kovog dioksida (NO2), sumporovog dioksida (SO2), ugljikovog monoksida (CO) i prizemnog ozona (O3) bio čist ili neznatno onečišćen.
Skraćenice:98 percentil vrijednost ispod koje se nalazi 98% izmje-
renih vrijednostiMedijan vrijednost ispod koje se nalazi 50% izmjerenih
vrijednostiProsjek aritmetička sredina satnih vrijednosti od 0:00 do
24:00Granična vrijednost (GV) razina onečišćenosti koju treba
postići u zadanom razdoblju, ispod koje, na teme-lju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji mogući rizik od štetnih učinaka na ljudsko zdravlje
i/ili okoliš u cjelini i jednom kada je postignuta ne smije se prekoračiti.
Donji prag procjene (DPP) razina onečišćenosti ispod koje se za procjenu kvalitete okolnog zraka može koristiti samo tehnika modeliranja ili tehnika objektivne procjene.
Gornji prag procjene (GPP) razina onečišćenosti ispod koje se za procjenu kvalitete okolnog zraka može koristiti kombinacija mjerenja na stalnom mjestu i tehnika modeliranja i/ili indikativnih mjerenja.
BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE
dr. sc. Ksenija Zaninović
Travanj je u većem dijelu Hrvatske bio ugodno svjež, a u gorskom dijelu svjež. U usporedbi s prosječ-nim travnjem iz razdoblja1961.-1990., koji je pretežno
Slika 24. Grafički prikaz dnevnih vrijednosti dušikovog monoksida (NO), dušikovog dioksida (NO2) i ugljikovog monoksida (CO) u TRAVNJU 2018.
Slika 23. Grafički prikaz dnevnih vrijednosti sumporovog dioksida (SO2) i prizemnog ozona (O3) u TRAVNJU 2018.
33
BILTEN 04 / 2018
Slika 25. Osjet ugodnosti prema fiziološkoj ekvivalentnoj temperaturi (PET) za Zagreb, Slavonski Brod,Split-Marjan i Gospić za TRAVANJ 2018. godine
Zagreb Slavonski Brod Gospić Rijeka Split-Marjan
Odstupanje
izvanredno hladnije od normale
znatno hladnije od normale
hladnije od normale
normalno
toplije od normale
znatno toplije od normale
izvanredno toplije od normale
vrlo hladno
hladno
svježe
ugodno svježe
ugodno
ugodno toplo
toplo
vruće
vrlo vruće
4
8
13
18
23
29
35
41
PET (°C) Osjet ugode
34
BILTEN 04 / 2018
svjež a u gorskom dijelu hladan, ovogodišnji je bio veći-nom topliji, a u Zagrebu i znatno topliji od prosječnoga.
Početkom travnja jutra i večeri su u kontinental-nom dijelu zemlje uglavnom bili vrlo hladni ili hladni, a na obali hladni ili svježi. U popodnevnim satima u unutrašnjosti je uglavnom bilo ugodno svježe ili ugod-no, a krajem dekade u Zagrebu i Slavonskom Brodu čak i ugodno toplo ili toplo. Na obali je u popodnevnim satima obično bilo svježe ili ugodno svježe, povremeno i ugodno. Osjet ugode u ovoj dekadi uglavnom je bio u granicama normalnih prilika i samo su večeri u Zagrebu bile toplije od prosječnih.
U drugoj dekadi je u cijeloj Hrvatsko zatoplilo. Jutra i večeri postali su svježi do ugodno svježi, a tek povremeno u unutrašnjosti je u jutarnjim ili večernjim satima bilo hladno. Popodneva su većinom bila ugodna do ugodno topla, a u nekoliko navrata je u Slavonskom Brodu i Rijeci bilo toplo. U usporedi s prosječnom, ova je dekada uglavnom bila toplija i znatno toplija od nor-male. Toplija su bila popodneva u Zagrebu te jutra i popodneva u Gospiću, Rijeci i Splitu. Znatno toplija od prosjeka bila su jutra i večeri u Zagrebu, svi termini u Slavonskom Brodu te večeri u Gospiću, Rijeci i Splitu.
Posljednja je dekada bila još toplija od prethodne. Jutra i večeri uglavnom su bili ugodni ili ugodno svježi, a u Gospiću svježi. U popodnevnim satima prevladava-
lo je ugodno toplo ili toplo, a krajem dekade bilo je to-plo, a u Zagrebu 29.-og čak i vruće. I ova je dekada bila toplija ili znatno toplija od prosječne. Znatno topliji od normale bili su svi termini u Zagrebu te popodneva i večeri u Slavonskom Brodu, Gospiću i Splitu.
SUNČEVO ZRAČENJE
Marinko Marelja, dipl. inž.
Globalna ozračenost
Vrijednosti globalne ozračenosti u travnju 2018. godine su na svim postajama bile veće u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Vrijednosti su bile u rasponu od približno 54000 J/cm2 koliko je izmjereno u Zagre-bu do nešto više od 63400 J/cm2 izmjerenih u Zadru. Na svim je postajama najviše ozračenosti bilo u trećoj dekadi. Najmanje ozračenosti u Dubrovniku, Gospiću i Osijeku bilo je u drugoj, a na ostalim postajama u prvoj dekadi.
Najniži dnevni srednjak izmjeren je u Zagrebu (1810.5 J/cm2), oko 1850 J/cm2 imali su Osijek, Parg i Rijeka, a sa više od 1900 J/cm2 slijedili su Križevci, Gospić i Split. Najviši dnevni srednjaci izmjereni su u
SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NPZagreb-Maksimir 1810,5 2339,8 728,7 54313,9 15512,8 16299,1 22502 0Križevci 1939,2 2612,5 514,3 58175,2 17012,3 17203,6 23959,3 0Osijek 1865,7 2485,7 664 55971,9 16591 16363,7 23017,2 0Parg 1837,1 2605,7 189,5 55112,7 15925,9 16071,3 23115,5 0Rijeka 1835,2 2601,9 172 55056,1 13706,1 17035,1 24314,9 0Gospić 1949,3 2675,7 476 58478,7 17397,3 15571,4 25510 0Zadar 2114,3 2740,9 776,6 63427,5 18183,1 18790,2 26454,2 0Split 1978,7 2636,8 406,4 59362 17207,5 17269,5 24885 0Dubrovnik 2102,6 2691,8 564,1 63077,9 18409,1 18395,5 26273,3 5
Zagreb-Maksimir 474,4 834,4 200 14232 4774,7 5012,2 4445,1 0Osijek 558,4 967,6 191,8 16751,8 5903,7 6113,9 4734,2 0Rijeka 543,9 978,2 164,9 16316,6 4514 6479,6 5323 0Gospić 537,8 914,8 225,2 16133,3 5446,4 6117,7 4569,2 0Zadar 557,5 987,4 265,2 16726,2 5461,6 6582,7 4681,9 0Split 536,4 977,2 227,3 16093,3 4326,8 6956,6 4809,9 0Dubrovnik 581,6 1069,7 0 17449 4947,9 7474,5 5026,6 36
(SREDmjesečna srednja dnevna ozračenost, MAKS-mjesečni maksimum dnevne ozračenosti, MIN-mjesečni minimum dnevne ozrače-nosti, SUMAmjesečna ozračenost, SD1, SD2, SD3 – ozračenost prve, druge, odnosno treće dekade u mjesecu, NP-nedostajući podaci u satima)
Tablica 16. Mjesečna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozračenosti (J/cm2) – TRAVANJ, 2018.
35
BILTEN 04 / 2018
Slika 26. Dnevne globalne i difuzne ozračenosti u TRAVNJU 2018. godine
36
BILTEN 04 / 2018
SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3Zagreb-Maksimir 8,0 12,9 238,8 64,6 65,1 109,1Križevci 7,6 12,4 228,5 65,4 61,2 101,9Osijek 8,3 12,8 247,9 72,7 66,9 108,3Parg 7,7 12,3 230,5 62 62,8 105,7Rijeka 8,0 12,8 240,7 56,7 68,3 115,7Gospić 8,1 13,1 243,9 67,7 58,9 117,3Zadar 8,7 12,7 261,4 71,9 71,6 117,9Split 8,3 12,4 249,8 73,8 64,1 111,9Dubrovnik 8,4 12,2 251,9 72,3 62,5 117,1
Tablica 17. Mjesečna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) – TRAVANJ, 2018.
Dubrovniku (2102.6 J/cm2) i Zadru (2114.3 J/cm2). Dnevni maksimumi su bili u rasponu od zagrebačkih 2339.8 J/cm2 do 2740.9 J/cm2 izmjerenih u Zadru.
Difuzna ozračenost
Mjesečne sume difuzne ozračenosti u travnju 2018. godine bile su u rasponu od 14232 J/cm2 koliko je iz-
Slika 28 Statistika trajanja sijanja Sunca u TRAVNJU 2018. godine i usporedba sa istim razdobljem 2017. godine
Slika 27.Ukupna globalna i difuzna ozračenost za TRAVANJ 2017/18. godine (podaci za 2017. godinu preuzeti iz biltena za ožujak 2017. godine.)
37
BILTEN 04 / 2018
Slika 31. Dnevni hod volumnih udjela ozonau Gradištu u TRAVNJU 2018.
Slika 32. Dnevni hod volumnih udjela ozonau Makarskoj u TRAVNJU 2018.
Slika 29. Grafički prikaz povezanosti koncentracije ozona sa temperaturom i relativnom vlažnošću u Gradištu
u TRAVNJU 2018.
Slika 30. Grafički prikaz povezanosti koncentracije ozona sa temperaturom i relativnom vlažnošću u Makarskoj
u TRAVNJU 2018.
mjereno u Zagrebu, do 17449 J/cm2 izmjerenih u Du-brovniku. Najniži dnevni srednjak, jedini niži od 500 J/cm2, imao je Zagreb (474.4 J/cm2), a najviši Dubrov-nik (581.6 J/cm2). Također, Zagreb je imao i najniži dnevni maksimum (834.4 J/cm2), jedini manji od 900 J/cm2, dok je najveći maksimum izmjeren u Dubrovni-ku u iznosu od približno 1070 J/cm2.
Trajanje sijanja Sunca
Insolacija u travnju 2018. godine je bila značajno veća nego u istom razdoblju prošle godine; na pojedi-nim postajama i za više od 50 sati. Posebice je izražena treća dekada u kojoj ni na jednoj postaji nije bilo ma-nje od 100 sati trajanja sijanja Sunca. Najmanji iznos insolacije imali su Križevci i Parg (oko 230 h), dok su najveći iznosi izmjereni na jadranskim postajama; Du-brovniku (251.9 h) i Zadru (261.4 h). Najviše insolacije bilo je u trećoj dekadi.
Srednje dnevne vrijednosti bile su u rasponu od 7.6 h koliko je izmjereno u Križevcima do 8.7 h izmjerenih u Zadru. Najviši dnevni maksimum u iznosu od 13.1 h zabilježen je u Gospiću 21. travnja. Na ostalim posta-
jama dnevni su maksimumi bili iznad 12 h, a najniži u iznosu od 12.2 h u Dubrovniku.
PRIZEMNI OZON
Tatjana Radanović, mag.ing.cheming.
Vrijednosti prizemnog ozona na postaji GMP Ma-karska su najčešće iznosile između 25 i 45 ppb. Srednja vrijednost izmjerenih vrijednosti koncentracija ozona u travnju je iznosila 48.6 ppb. Po danima u mjesecu naj-nižu srednju vrijednost mjerenja imamo 2. travnja kada je iznosila 28.9 ppb a najvišu 22. travnja u iznosu od 61.1 ppb. Maksimalna izmjerena satna vrijednost kon-centracije prizemnog ozona na postaji Makarska izmje-rena je 23. travnja u 14h kada je iznosila 69 ppb, dok je minimalna satna vrijednost izmjerena 2. travnja u 9h i iznosila je 31.5 ppb. Na postaji Makarska je došlo do prekoračenja vrijednosti od 60 ppb ako u obzir uzima-mo dane u kojima je osmosatni klizni prosjek bio veći od spomenute vrijednosti ali je nedostajao jedan satni podatak.
38
BILTEN 04 / 2018
Vrijednosti koncentracija prizemnog ozona u trav-nju na postaji RC Gradište su najčešće iznosile između 20 i 30 ppb. Srednja vrijednost izmjerenih koncentraci-ja prizemnog ozona na postaji Gradište iznosila je 25.4 ppb. Maksimalna dnevna srednja vrijednost od 36.1 ppb izmjerena je 29. travnja, dok je minimalna sred-nja vrijednost od 15.9 ppb izmjerena 26. travnja. Na postaji Gradište najniža satna vrijednost koncentracije prizemnog ozona izmjerena je 15. travnja u 7h i iznosila je 2.4 ppb, dok je maksimalna satna vrijednost izmje-rena 24. travnja u 18h u iznosu od 60.1 ppb. Na RC Gradište u travnju je jedanput došlo do prekoračenja vrijednosti od 60 ppb ako u obzir uzimamo dane u ko-jima je osmosatni klizni prosjek bio veći od spomenute vrijednosti. Analizator na RC Gradište je zamijenjen 17. travnja, nakon što je 10. travnja prilikom redovne pro-vjere utvrđeno da je analizator potrebno servisirati, pa se zbog toga u ovom mjesecu dogodio znatan gubitak podataka.
Najniža vrijednost temperature na RC Gradište iz-mjerena je u iznosu od 6.3°C 3. travnja u 3h, dok je maksimalna temperatura izmjerena 29. travnja između 14 i 15h u iznosu od 30.2°C. Minimalna izmjerena vri-jednost temperature u Makarskoj iznosila 7.5ºC 3. trav-nja u 4h, dok je maksimalna iznosila 33°C 29. travnja u 14h. Početkom travnja izmjerene su visoke vrijednosti relativne vlažnosti i niže vrijednosti temperature zraka, dok je druga polovica mjeseca obilježena visokim tem-peraturama zraka. Na GMP Makarska najveća vrijed-nost relativne vlažnosti u iznosu od 91% izmjerena je 1. travnja u 2h, dok je na RC Gradište čak 98% izmjereno 18. travnja u vremenu od 2 do 4h. Najniža vrijednost na postaji Makarska je iznosila 12% 4. travnja u 7h, a na RC Gradište 20% koliko je izmjereno 4. travnja u 15h i 22. travnja između 15 i 16 h. Na grafičkim prikazima ovisnosti koncentracije ozona o meteorološkim parame-trima – temperaturi i relativnoj vlažnosti vidljivo je da je u periodima snižene temperature zraka i povišene rela-tivne vlažnosti, koncentracija ozona snižena te obrnuto. Podaci mjerenja temperature i relativne vlažnosti koji su korišteni prilikom izrade grafičkih prikaza su preuzeti od Odjela za automatska i posebna mjerenja.
AGROMETEOROLOŠKE PRILIKE
mr. sc. Dražen Kaučić
Srednje mjesečne temperature tla na 5 cm dubi-ne bile su više od višegodišnjeg prosjeka. U gorju je tlo na spomenutoj dubini bilo toplije za 4.4°C, na zapadu 5.1°C, istoku zemlje 5.5°C, a uzduž Jadrana i za 6.4°C. I zato, sjetveni je sloj tla prema raspodjeli percentila bio u klasi ekstremeno toplo.
Tablica 19. Terminske maksimalne i minimalne temperature tla (°C) na 5 i 20cm dubine u TRAVNJU 2018.
Postaja5cm dubine (°C) 20cm dubine (°C)maks. min. maks. min.
Osijek 37,7 5,4 21,8 8,4 Gradiste 30,0 6,2 22,6 8,7 Slavonski Brod 30,4 6,7 21,4 9,2 Daruvar 29,6 6,8 22,8 8,6 Bjelovar 31,7 5,2 22,6 8,6 Krizevci 29,3 5,3 22,6 8,3 Varaždin 28,7 3,1 21,4 7,1 Krapina 29,7 3,1 20,4 7,3 Zagreb Maksimir 28,7 5,2 22,4 8,4 Karlovac 29,6 5,4 21,3 8,7 Ogulin 24,2 5,2 19,5 7,2 Gospić 27,3 1,8 23,2 5,6 Parg 22,5 2,2 18,9 6,8 Poreč 28,5 8,4 21,3 11,3 Pazin 28,5 6,3 20,1 9,5 Rab 31,3 7,9 24,3 10,7 Mali Lošinj 29,2 8,7 23,2 11,6 Zadar 34,8 8,3 24,5 11,2 Knin 33,1 6,9 25,1 7,8 Ploče 32,0 6,1 23,3 9,7 Dubrovnik 33,0 8,2 26,5 11,0 Komiža 29,2 9,2 23,5 11,7
postaja Maks-D Dan Maks-H Dan / Sat ND(>60) ND(>55) NPGradište 36,1 29. 60,1 24. / 18h 1 0 204Makarska 61,1 22. 69 23. / 14h 4 0 32
Tablica 18. Značajne vrijednosti prizemnog ozona (ppb) za TRAVANJ 2018.
Maks-D – najveća srednja dnevna vrijednost, Maks–H – najveća srednja satna vrijednost, Dan/Sat – vrijeme pojave najvećih vrijednosti, ND(>60) – broj dana u kojima je osmosatni klizni srednjak bio veći od 60 ppb, ND(>55) – broj dana sa srednjom vrijednošću većom od 55 ppb, NP – broj nedostajućih podataka u satima
39
BILTEN 04 / 2018
Slika 34. Bilanca vode u tlu, tj. razlika između referentne evapotranspiracije i količina efektivne oborineu TRAVNJU 2018. godine
ekstremno hladno
vrlo hladno
hladno
normalnotoplo
vrlo toplo
ekstremno toplo
Dubrovnik6.4
Zadar4.9
Knin
4.7
Gospić5.1
Pazin4.4
Poreč3.7
Ogulin4.4 Sisak
5.6
Zagreb5.1
Bjelovar5.4
Daruvar5.1
Slavonski Brod5.5
Osijek5.0
Varaždin4.3
Slika 33. Odstupanje srednje mjesečne temperature tla (°C) na 5cm dubine za TRAVANJ 2018.od prosječnih vrijednosti (1961. − 1990.)
Terminska maksimalna temperatura tla narasla je ovog mjeseca u Gospiću do 27.3°C, Slavonskome Bro-du 30.4°C, Bjelovaru 31.7°C, a u Zadru i do 34.8°C.
Navedeno vrlo veliko odstupanje temperatura tla od prosjeka pogodovalo je klijanju i nicanje sjemena posijanih ratarskih, ali i povrtlarskih kultura. Na površi-nama gdje je vlažnost sjetvenog sloja tla bila umjerena,
sklop niknulih biljaka bio je vrlo dobar, a rast vrlo in-tenzivan. Normalno, i rast korova bio je ubrzan. Samo pravovremenom plitkom obradom tla, ali i korištenjem herbicida, korovi su se pravovremeno suzbijali.
U Osijeku je bilanca vode u tlu bila pozitivna samo u 1. dekadi mjeseca. U 2. i 3. dekadi bilanca je bila ne-gativna, jer je ukupno u spomenute dvije dekade palo
40
BILTEN 04 / 2018
samo 5 mm efektivne oborine, a to je ipak bilo nedo-voljno da bi tlo bilo umjereno vlažno.
Na lokalitetu Zagreb-Maksimira bilanca je bila ne-gativna samo u 3. dekadi, jer je ukupno izmjereno 0.1 mm oborine. No, tlo je zbog 37 mm u 1. i 16 mm u 2. dekadi ipak krajem meseca bilo umjereno vlažno.
U Zadru je također bilanca vode u tlu bila negativ-na tijekom 3. dekade mjeseca. Naime, tijekom posljed-njih desetak dana oborine nije bilo. No, zbog 22 mm u 1. dekadi i 8 mm u 2. dekadi sjeme povrtlarskih kultura imalo je na raspolaganju dovoljno vode u tlu.
41
BILTEN 04 / 2018
KNJIŽNICA DHMZ-Amr. sc. Ivančica Mihovilić
Tiskovine pristigle u knjižnicu DHMZ-a tijekom travnja 2018.
Knjige
Statistical downscaling and bias correction for climate research - Do-uglas Maraun, Martin Widmann
Cambridge : Cambridge University Press, 2018, xvi, 347 str. : ilustr., karte ; 26 cm
Statistical downscaling and bias correction are becoming standard tools in climate impact studies. This book provides a comprehensive reference to wi-dely-used approaches, and additionally covers the relevant user context and te-chnical background, as well as a synthesis and guidelines for practitioners. It presents the main approaches including statistical downscaling, bias correction and weather generators, along with their underlying assumptions, skill and limi-tations. Relevant background information on user needs and observational and climate model uncertainties is complemented by concise introductions to the most important concepts in statistical and dynamical modelling.
A substantial part is dedicated to the evaluation of regional climate projecti-ons and their value in different user contexts. Detailed guidelines for the applica-tion of downscaling and the use of downscaled information in practice complete the volume. Its modular approach makes the book accessible for developers and practitioners, graduate students and experienced researchers, as well as impact modellers and decision makers.
Includes a list of useful online resources such as data sets and software packages to assist in practical applica-tions;
Provides practical guidelines on choosing downscaling and bias correction methods to enable best-practise in real applications;
The presentation makes the material easily accessible to different audiences, highlighting issues of relevance to downscalers, impact modellers, climate service providers and decision makers.
Časopisi – strani
Naše okolje vol. 25 (2018) : 2.
Časopisi – domaći
Bug (2018) : 4, 5.Hrvatski planinar vol. 110 (2018) : 4.Hrvatske šume (2018) : 4.Svijet po mjeri (2018) : 1.Vatrogasni vjesnik (2018) : 3.
42
BILTEN 04 / 2018
Proslava Meteorološke noći knjige na Griču
S veseljem smo proslavili još jednu Noć knjige, manifestaciju kojom se niz godina potiče čitanje i razgovor o statusu i važnosti knjige u suvremenom društvu. Povod za to pružaju nam Svjetski dan knjige i autorskih prava (23. travnja) te Dan hrvatske knjige (22. travnja).
Knjižnica Državnog hidrometeorološkog zavoda šestu godinu pridružila se ovom slavlju s meteorolozima pis-cima i drugim nadarenim stručnjacima, znanstvenicima, djelatnicima DHMZ-a i našim posjetiteljima.
Ove godine posebna pozornost organizatora manifestacije bila je posvećena temi „Budućnost knjige“, a kroz predavanja sudionika naše Meteorološke noći knjige na Griču, željeli smo saznati njihovu prognozu za budućnost knjige, posebno one meteorološke, stručne i popularne.
Program smo započeli najavom knjige: Primijenjena znanstvena istraživanja u Državnom hidrometeoro-loškom zavodu: u povodu 50 godina istraživanja i 70 godina djelovanja DHMZ-a. To počasno mjesto dano je knjizi o velikoj obljetnici koju proslavljamo u Zavodu jer je povijest tiskane knjige i znanstvenog razmišljanja od samih početaka išla uporedo.
Pismenost, knjiga i čitanje donijeli su disciplinu uma, kritičko promišljanje, sposobnost procjene cjeline i produbili su naše razumijevanje sitnih dijelova informacije. Osim toga, pisanje knjige i znanstveno istraživanje najvećim dijelom mukotrpan je rad u kojem manju ulogu igra inspiracija a veću, predanost radu i kontinuitetu. Upravo zato, tiskana knjiga lijepa je zamisao i prikladan medij da se u njemu sačuva trag o znanstvenim istra-živanjima u Zavodu i vrijednom radu naših kolegica i kolega na razvoju meteorologije u okviru Državnog hidrometeorološkog zavoda.
43
BILTEN 04 / 2018
Knjigu je predstavila prognostičarka, znanstvenica, dugogodišnja rukovoditeljica Službe za meteorološka istra-živanja, a danas ravnateljica DHMZ-a Branka Ivančan-Picek.
Razvoj i unapređenje meteorologije kao znanosti i meteorološke službe kao podrške raznim granama privrede bio je osnovni razlog da se u srpnju 1968. godine uspostavila znanstvena jedinica unutar tadašnjeg Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Znanstveno-razvojna djelatnost prepoznata je i izvan same struke te je 1976. godine znanstvena jedinica zavoda upisana u registar znanstvenih institucija u području prirodnih znanosti.
U knjizi će biti dan pregled primijenjenih istraživanja za potrebe društva i gospodarstva, ukratko opisani znan-stveno-istraživački projekti i međunarodna suradnja u posljednjih 50 godina. Cilj tih aktivnosti bio je povećanje vrijednosti točne i pravodobne meteorološke i klimatološke informacije u prevenciji i prilagodbi društva, bilo da se radi o upozorenju na opasnu vremensku pojavu ili pak o informaciji o mogućim klimatskim promjenama na
Voditelji Centra za meteorološka istraživanjaSektora za meteorološka istraživanja i razvoj
Dr.sc. Dražen Poje Dr.sc. Nada Pleško Dr.sc. Krešo Pandžić Dr.sc. Alica Bajić Dr.sc. Branka Ivančan-Picek
(1969. – 1989.) (1989. – 1994.) (1994. – 1999.) (1999. – 2000.; (2001. – 2017.) 2017. - )
44
BILTEN 04 / 2018
određenom području. Jedna od bitnih pretpostavki za izdavanje takvih informacija kvalitetan je i međunarodno konkurentan znanstveno-istraživački rad, uz prenošenje i uključivanje njegovih rezultata u primjenu u svim gospo-darskim granama.
Knjiga će imati kojih 300 stranica i izlazi uskoro!Program smo nastavili s autorom Milanom Sijerkovićem koji je neizmjerno pridonio uspjehu i navici čitanja
o meteorološkim temama i njihovoj vidljivosti u širokom krugu čitatelja. Meteorološkoj je profesiji udahnuo ori-ginalnost i životnost. Vrijeme i njegove ćudi postalo je književni lik. Dokazao je da je meteorologija poziv jer osim znanja, volje i htijenja traži još strast, ljubav i posvećenost.
On je predstavio svoju 22.-u stručno popularnu knjigu naslova Mljet – suncem obasjan, vjetrom okupan : vrijeme i klima otoka Mljeta. To je prva meteorološka knjiga o Mljetu te je s toga gledišta postala dijelom kulturnog nasljeđa otoka. Ujedno je prva meteorološka knjiga koja se posebice odnosi na jedno mjesto ili područje južnog Jadrana te je zasigurno doprinos cjelovitim znanjima o vremenu i klimi Hrvatske. Knjiga se velikim dijelom temelji na obra-di i interpretaciji analiziranih podataka vremenskih mjerenja na klimatološkoj postaji u Goveđarima u razdoblju 1961. – 2013. te otočnih kišomjernih postaja u Babinom Polju i Maranovićima, kao i na interpretaciji sporadičnih meteoroloških spisa, znanstvenih i stručnih radova o otoku Mljetu.
Važnost knjige je tim veća jer se meteorološka postaja u Goveđarima na-lazi u Nacionalnom parku „Mljet“, pa su znanja o vremenu i klimi vrlo važna s gledišta praćenja stanja i očuvanja prirodnog okoliša NP-a, ali i u zaštiti od izbi-janja i širenja (šumskih) požara na otvorenome i od drugih prirodnih nepogoda meteorološke naravi.
Knjiga je namijenjena širokom krugu čitateljstva, različitog uzrasta, stup-nja izobrazbe i zanimanja za meteorologiju. Tomu je prilagođen način pisanja štiva, jednostavnim, razumljivim i zanimljivim jezikom, a posebice dopunski
sadržaj, povezan s meteorologijom, vremenom i klimom otoka Mljeta. To uključuje izvode iz ljetopisa i različitih povijesnih spisa, opise zanimljivih, štetnih i opasnih vre-menskih događaja u prošlosti i sadašnjosti te prikladne „mudrosti“ iz mljetske pučke meteorologije. Autor je „oživio“ štivo stihovima iz djela mljetskih pjesnika, uk-ljučujući i one najmlađe iz OŠ „Mljet“, ali i sv. Pavlom – mljetskim brodolomnikom, Kirkom i Kalipso!
Oblasna sinoptičarka Marija Mokorić ostavila nam je svoj zapis o zvučnim knjgama koje dobro poznaje. U kojih šest minuta lijepim jezikom u izvrsno osmišljenom predavanju doznali smo od predavačice o zvučnim knji-gama bitno!
45
BILTEN 04 / 2018
Knjiga je nekad i danas vrijedna još zbog doprinosa knjigoveža. Knjigoveštvo je izmišljeno u Iranu, a tamo su knjigoveže prvi pravili sažetke uvezanih knjiga. Na red kod najboljih knjigoveža, poput Trautz – Bauzonne-ta, znalo se čekati do pet godina. Zato je posjetiteljima posebno zanimljivo bilo predavanje Vesne Hrkač, vla-snice najstarije knjigovežnice u Zagrebu, obiteljskog tra-dicijskog obrta koji se bavi isključivo ručnim uvezom. Ona je dala kronološki pregled rada svoje knjigovežnice i u izvrsnom predavanju na temelju stogodišnjeg iskustva svoje obitelji i osobnog u bavljenju knjigom, iznijela je svoje mišljenje o budućnosti knjige.
Vesna se pokazala kao sjajan predavač. Posjetitelji su bili oduševljeni tim dobrim primjerom izdržljivosti,
snage i tradicije malog knjigoveškog obrta koji gotovo stoljeće traje u našem gradu, a o kojem do naše Noći knjige nisu znali ništa! Vesnino društvo i dodatne informacije potražili su nakon predavanja mnogi i druženje je potrajalo dugo u noć.
Postoje sjajni stručnjaci i autori koje krasi iznimna lakoća apsorpcije znanstvenih informacija i liričnost. Takav je Marko Vučetić. Svoju je struku, meteorologiju, upotrijebio kao neslućeno veliki i raznoliki svijet, mnogima mistično nepoznat i intrigantan, za približavanje znanosti radoznalima kojima znanja nikad dosta. U početku su to bili stručni i znanstveni radovi ali brzo su ih pratili popularni, pitki tekstovi i knjige namijenjene široj publici.
U Noći knjige uvjerili smo se da je to autor za čije mnoge priče, pa i onu o zagonetkama 160 godišnje postaje Hvar i o 150-oj obljetnici hvarskog turizma, ali i kazivanja o ribarskoj kuhinji i biljkama vrijemekazima priželj-kujemo da se konačno spuste na papir i prepuste koricama, vrsnim knjigovežama i čitaocima. U moru mudrosti, ljepote i riječi koje nam Marko nudi love mudri ljudi!
Saznali smo zagonetke 160 godišnje postaje Hvar. Dana 1. ožujka 2018. navršilo se 160 godina od uspostave službene meteorološke postaje u Hvaru koju je osno-vao 1858. i dugi niz godina vodio Grgur Bučić (do 31. 12. 1899.). Meteoroloških mjerenja bilo je u Hvaru i prije službeno započetih. No, tko je obavljao mjerenja? Gdje? Gdje je Grgur Bučić započeo s mjerenjima? Zna se datum početka službenih meteoroloških mjerenja, ali datum rođenja Grgura Bučića izvor je prijepora. Zašto? U kakvom je srodstvu s Jozefinom Bučić, našom prvom ženom motriteljicom koja je obavljala mjerenja do pre-kida rada postaje 30. 9. 1918. Da li je Klima von Lesina (Klima Hvara) pod koju se potpisuje slavni Julius Hann (Zeitschrift der Österreichischen Gesellschaft für Mete-orologie, 1884.) prva klima nekog hrvatskog područja? Beogradski klimatolog i počasni građanin grada Hvara
46
BILTEN 04 / 2018
prof. Pavle Vujević i Hvaranin, franjevac, o. Pavao Miličić 1926. obnavljaju rad postaje u vrtu franjevačkog sa-mostana. Tko je tajanstvena instruktorica iz Zagreba koja je o. Miličića poučila meteorološkim mjerenjima? Tko je asistent koji mu je, nakon popravka, zamijenio instrumente? Zašto treba tražiti mjesto gdje je u vrtu franjevačkog samostana bio postavljen heliograf? Zašto treba tražiti podatke o sijanju Sunca? Jel li baš istina da između Jozefine Bučić i o. Miličića nije bilo meteoroloških mjerenja u Hvaru? I pitanje svih pitanja: Koja je apsolutna minimalna temperatura izmjerena na postaji Hvar?
Odgovore na sva ta pitanja i još mnogo više saznali smo od uvijek sjajnog Marka u ovoj Noći knjige, a za podsjetnik neka posluži njegova prezentacija na strani-cama knjižnice. Markova potraga za starim podacima mjerenja traje dalje!
Opstanak knjige najviše ovisi o odgoju mladih či-tatelja. Zato smo za kraj ostavili izlaganje Ivana Lukši-ća o odgojnoj komponenti akcije Brački povjetarac jer se u tomu skriva priča o čitaocu kojeg treba odgojiti, naučiti pozornosti, koncentraciji i zajedništvu s drugi-ma.
Predavača je najavila Tanja Likso, klimatologinja, znanstvenica, djelatnica grupe za obradu podataka koju je godinama u DHMZ-u vodio gsn Lukšić. Tanju smo odabrali jer je izvrsna poznavateljica dobrog govorenja.
47
BILTEN 04 / 2018
Tako smo željeli ispraviti nepravdu prema govoru koji je svu svoju baštinu predao pisanoj riječi i desetljećima boravio u osami prezren i zaboravljen, a danas je ponovo važan i Tanja ga za razliku od mnogih dobro poznaje.
Čuli smo mnoge zanimljivosti o akciji Brački povje-tarac koju je predavač s velikim entuzijazmom i uspje-hom godinama vodio. Akcija Brački povjetarac sastojala se od dviju komponenti:
• meteorološke komponente: preko 200 učenika viših razreda šest bračkih osmogodišnjih škola prikup-ljalo je podatke o naoblaci, smjeru i jačini vjetra te tem-peraturi zraka radi proučavanja dnevnih periodičnih vje-trova na otoku;
• odgojne komponente: pri tomu se od učenika tražila odgovornost, ozbiljnost, skladno međusobno druženje.
Motrenja su se odvijala u 18 mjesta na Braču tijekom 84 ljetna dana u razdoblju 1993.-2008. Svakog dana motrilo se od 5 sati ujutro do 21 sat navečer. Prikupljeni podaci zadovoljavaju po kvaliteti. Brojne anonimne pi-smene ankete pokazuju da je velika većina učenika imala pozitivan odnos prema ovom zadatku. Bilo je problema, ali i njihovih prihvatljivih rješenja, bez ozbiljnijih posljedica. To pokazuje da je odgojna komponenta bila prisutna i djelotvorna jednako kao meteorološka.
U vrijeme velikih prijepora oko odgoja i obrazovanja bilo je zanimljivo i vrijedno čuti sva ta iskustva.Prema mišljenju predavača, gsn Ivana Lukšića, bio je to najvrijedniji posao koji je u životu uradio!U Noći knjige mislili smo i na generaciju 21. stoljeća kojima su računalo i mobitel generatori pismene kulture
i koji većinu svojih obrazovnih ili komunikacijskih problema rješavaju u cyberspaceu. No, sužava li im to pogled na svijet, gube li bogatstvo i dubinu misli, samu bit knjige ili ipak ne? O tomu smo ponešto saznali kroz pitanja i komentare mladog znanstvenika Ivana Güttlera koji je unio živost i druge boje u izlaganja predavača.
Morao nas je ranije napustiti ali je ostavio svoj zanimljivi zaključak.
48
BILTEN 04 / 2018
Noć knjige završili smo s željom da sva naša čitanja i knjige progovore o pronađenom, a ne o izgubljenom vremenu, sigurni u dugu i svijetlu budućnost knjiga!
Na veselje posjetitelja podijelili smo mnogo knjiga Milana Sijerkovića (Mljet : suncem obasjan, vjetrom oku-pan i Hrvatski vremenoslovci), koje je autor i potpisivao. Svi posjetitelji dobili su još vrećice, licitarska srca, lavandu i zanimljive promo materijale Turističke zajednice Zagreba i Hrvatske turističke zajednice. Tako smo još jednom na Griču podsjetili naše vjerne goste i ljubitelje knjige da je Hrvatska zemlja iz bajke – kulturno bogata, zanimljiva i prekrasno zeleno plava.
Stalni posjetitelj Noći knjige u DHMZ-u, uvaženi profesor sa Šumarskog fakulteta dr. sc. Željko Španjol, i sam ljubitelj dobre knjige, pobrinuo se da svi prisutni upotrijebe i druga čula, osim sluha i vida, da bi u potpunosti doživjeli ovu večer. Bilo je tu domaćih suhomesnatih proizvoda, pa kuhana teletina spremljena na osvježavajuću salatu, a dakako i u primjerenim količinama dobre kapljice.
Za iznenađenje večeri pobrinula se gđa. Draženka Sabljak koja je čak iz Novoselca (Općina - Križ) donijela, prema slobodnoj procjeni, oko 6 kg tešku ali slatku „knjigu“. Osnovni sastojak ove „knjige“ bile su tri vrste čoko-
49
BILTEN 04 / 2018
Radosti nepca tu Noć na Griču pridonijela je i torta Zagreb koja fino, uz pogled na Štrosmajerovo šetalište i divlje kestene paše, već tradicionalna donacija slastičarnice Zagreb. Tortom od sira proslavila se šesti put Ksenija Cindrić Kalin. Tražila se stalno kriška više! Vrhunskom orehnjačom počastila nas je Tanja Likso,a medvjeđim šapama Branka Mikić!
Lavande posebno lijepog ljubičastog cvijeta aranžirala nam je i prozore Zavoda ukra-sila Zrinka Meglić!
Meteorološku Noć knji-ge na Griču organizirali su: Ivančica Mihovilić, Ivan Lu-kac, Ivo Marušić, Zrinka Me-glić, uz veliku potporu čitavog DHMZ-a.
Posebno ističemo naše donatore: Hrvatsku turističku zajednicu, Turističku zajedni-cu Zagreb, Slastičarnu Zagreb, profesora sa Šumarskog fakul-teta dr. sc. Željka Španjola.
lade i sve tajne koje je gđa. Sabljak dugogodišnjim spremanjem slastica nakupila. Kažu da čokolada potiče strasti, ne samo za čitanjem, pa je kao i svaku knjigu i ovu trebalo otvoriti i svaki list pročitati, ops! kušati što je i učinjeno, od korice do korice! Kako je djelovalo? Svatko za sebe zna!
50
BILTEN 04 / 2018
Travanj 2018.
Klizišta i odroni zemlje, nastala su zimi nakon obil-nih snježnih i kišnih oborina, te topljenjem snijega, a aktivna su i u ovom mjesecu. U općini Petrovsko u Hr-vatskom Zagorju stanovnici se boje ići s traktorom na oranice, jer ne znaju što ih čeka iz podzemlja. U Za-gorju ima veliki broj klizišta, lokalne ceste su oštećene. Sanacija jednog klizišta zemlje je skupa, općine nemaju sredstava, pa se s tom pojavom mora živjeti. Na područ-ju općine Zagorska Sela se ovo proljeće otvorilo novih desetak klizišta zemlje, a ima i ugroženih stambenih objekata. Kuće pucaju, otpadaju pločice sa zidova, sve su to znaci pomicanja tla. Vlada RH je odlučila izdvajati znatnija sredstva za sanaciju posljedica klizišta.
Pred kraj mjeseca pojavili su se znaci suše u sjever-noj Hrvatskoj. Temperature su dosezale gotovo 30°C.
IZVANREDNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI DOGAĐAJI IZ NOVINSKIH IZVJEŠĆA U HRVATSKOJ U TRAVNJU 2018. GODINE
Davor Nikolić, dipl.inž.
U Slavoniji je tijekom travnja mjestimice palo samo se-dam litara kiše, prosjek je više od 60 litara. Početkom mjeseca bilo je puno vlage u tlu, a s toplijim vremenom počele su se pojavljivati biljne bolesti. Zemlja je počela pucati, suhi sloj zemlje bio je debljine i do 7cm.
3. do 6. travanj 2018.
Odroni zemlje. U Varaždinskoj županiji su velike količine oborina na više mjesta pokrenule odrone ze-mlje i klizišta. Nastale su velike štete na poljoprivred-nim kulturama, stambenim objektima, prometnoj infrastrukturi, u iznosu gotovo 35 milijuna kuna. Za područja Lepoglave, Ludbrega, Varaždinskih Toplica, Novog Marofa, Ivanca, Bednje, Donje Voće, Cestice, Vinice, Gornjeg Kneginca, Ljubeščice i Visokog progla-šeno je stanje elementarne nepogode.
16. travanj 2018.
Žuta kiša,(ili prljava kiša), pala na više mjesta u Hrvatskoj. Riječ je o pijesku iz Sahare koji je dignut u zrak i jugozapadnim visinskim strujanjem dospio do Hrvatske, te je s kišom padao. Većih šteta nije bilo, osim prljavih automobila, stakala prozora i raznih drugih po-vršina. Automobili su izgledali kao da su vozili reli po prašnjavim putevima. Praonice automobila su dobro poslovale. Pojava je rijetka, dogodi se jednom godišnje, a kada je zahvaćena cijela Hrvatska još i rjeđe.
Klizišta i odroni zemlje u Hrvatskom Zagorju Automobili nakon padanja žute kiše
51
BILTEN 04 / 2018
18. travanj 2018.
Bura, puhala u zaleđu Zadra. U blizini Obrovca vjetar je prevrnuo prikolicu kamiona. Zbog bure su za podvelebitske dionice autocesta uvedena ograničenja u prometovanju.
Posljedice bure u zadarskom zaleđu
52
BILTEN 04 / 2018
ZANIMLJIVOSTI I DOGAĐAJI
Izvještaj sa 17. sjednice Povjerenstva za klimatologiju WMO-a i Tehničke
konferencije o klimatskim službama10. - 13. travnja 2018., Ženeva, Švicarska
Povjerenstvo za klimatologiju (eng. Comission for Climatology, CCl) dio je ustroja Svjetske meteorološ-ke organizacije (eng. World Meteorological Organization, WMO) i njegova je svrha poticanje, provođenje i koor-diniranje međunarodnih tehničkih aktivnosti u okviru WMO-a i Globalnog sustava za klimatske usluge (eng. Global Framework for Climate Services, GFCS) kako bi klimatske informacije i znanja potpomogli održivi društveno-gospodarski razvoj i zaštitu okoliša. Sjedni-ce Povjerenstva održavaju se svake četiri godine s ciljem da se razmotri izvršenje prihvaćenog plana rada za raz-doblje između dvije sjednice te da se donese novi plan sa smjernicama i preporukama za rad nacionalnih hidro-meteoroloških službi u narednom razdoblju.
17. sjednicu Povjerenstva za klimatologiju otvorio je 10. travnja 2018. predsjednik Povjerenstva, Thomas Carl Peterson, koji je naglasio važnost rada CCl-a u pripremi metodologija, smjernica i klimatskih produ-kata potrebnih za razvoj klimatskih usluga. Ukupno je sudjelovalo 217 predstavnika 67 članica WMO-a i 7 međunarodnih organizacija, a 35% sudionika bile su žene. Državni hidrometeorološki zavod predstavljale su Tanja Likso i Ksenija Cindrić Kalin. Skup je, u ime glav-nog tajnika WMO-a Petteri Taalasa, pozdravila njegova zamjenica, Elena Manaenkova, koja se zahvalila pred-sjedniku CCl-a na vodstvu i zastupanju Povjerenstva na sjednicama Izvršnog vijeća i Kongresu WMO-a tijekom proteklih osam godina. Istaknula je kako je Strateški plan WMO-a, s vizijom do 2030. godine, usklađen s ciljevima održivog razvoja u kojem se ističu tri glavna prioriteta: otpornost na rizike, prilagodba klimatskim promjenama te društveno-gospodarska dobit od znan-stveno utemeljenih informacija, a to zahtijeva cjelovit i holistički pristup radu.
Prvi put u gotovo 90-godišnjoj povijesti na čelu Povjerenstva su dvije žene, Manola Brunet iz Španjolske je imenovana predsjednicom, a Barbara Tapia iz Čilea potpredsjednicom Povjerenstva. Na sjednici je usvojeno 10 rezolucija, 3 odluke i 12 preporuka.
Povjerenstvo sudjeluje u izradi godišnjeg Izvješća o stanju globalne klime (Statement on the State of the Global Climate) kojim dopunjuje izvješće IPCC-a koji se, pak, pripremaju svakih 5 do 7 godina. Izvješće daje analizu i prikaz dostupnih znanstvenih informacija s pokazateljima za praćenje trendova, varijabilnosti, ek-strema i njihovih utjecaja na globalnoj skali, za svaku godinu.
Između dvodnevne Sjednice CCl-a, 11. i 12. trav-nja, održana je Tehnička konferencija o klimatskim službama - TECO 2018 - pod motom “Climate Servi-ces for Policy and Decision Support” na kojoj se disku-tiralo o šest glavnih tema:
• Meteorološka motrenja i obrada podataka• Praćenje i ocjena klime• Klimatska predviđanja, projekcije i mehanizmi nji-
hova izdavanja• Klimatske informacije za prilagodbu i upravljenje
klimatskim rizicima• Razvoj kapaciteta• Oblikovanje strategije za CCl-17Cilj konferencije je sagledati što je Povjerenstvo
učinilo u proteklom razdoblju svog djelovanja: ; primje-ne i koristi od CCl-a u tom vremenu te predlaganje ko-raka u narednom razdoblju kako bi se osigurala podrš-ka integriranim klimatskim uslugama na nacionalnoj i regionalnoj razini. Predstavnici pojedinih ekspertnih grupa Povjerenstva za klimatologiju, iznijeli su pregled
WMO Statement on the State of the Global Climate in 2017
WMO-No. 1212
WEA
THER
CLI
MAT
E W
ATER
Slika 1. Naslovnica Izvješća o stanju globalne klime za 2017. godinu
53
BILTEN 04 / 2018
publikacija, rezultate ispitivanja nacionalnih hidrome-teoroloških službi o pojedinoj temi i dali daljnje smjer-nice za budućnost. Na konferenciji je istaknuta ključna uloga Sustava za informiranje o klimatskim uslugama (eng. Climate Services Information System (CSIS)) kao operativnog sustava za pripremu i poticanje djelotvor-
nih klimatskih usluga usmjerenih na krajnje korisnike. Naglašeno je da se nalazimo u vremenu stalnih pro-mjena. Mijenja se klima i klimatski produkti. Zahtjevi društva se mijenjaju, a ranjivost na klimatske promjene raste. Mijenja se priroda klimatskih informacija, ali i načini razmjene informacija. Pored tradicionalnih me-dija istaknuta je važnost društvenih mreža (npr. Twitter, Facebook, LinkedIn, Instagram, itd.) koje postaju sve značaniji kanali komunikacije. Nacionalne meteorološ-ke službe koriste društvene mreže za izdavanje upozore-nja, razmjenu informacija i bolju povezanost s korisnici-ma i društvom u cjelini. Svrha klimatskih produkata je njihovo stvarno korištenje. Zbog klimatskih promjena, mnogo je izazova pri planiranju aktivnosti i prilagodbi na promjene, a a donosioci odluka trebaju pouzdane podatke i klimatske produkte (statističke analize, kli-matske projekcije, analize satelitskih podataka...) koji-ma se može pristupiti na što jednostavniji način (“Ti-mely, discoverable and accessible data” - Christina Lie, WMO).
mr.sc. Ksenija Cindrić Kalindr. sc. Tanja Likso
Slika 2. Sudionici 17. sjednice Povjerenstva za klimatologiju WMO-a i TECO-2018
Slika 3. Predstavnice iz Hrvatske Tanja Likso i Ksenija Cindrić Kalin.
54
BILTEN 04 / 2018
Veliki požar raslinja kod Splita - meteoro-loška analiza 17. - 19. srpnja 2017. godine
Uvod
Ljetne mjesece 2017. u Hrvatskoj su obilježila sušna razdoblja i ekstremno visoke temperature zraka. Na Jadranu i u priobalju, posebice u Dalmaciji takve vremenske prilike bile su najizraženije. Dogodila su se 4 izražena toplinska vala, a najdugotrajniji s najvišim temperaturama zraka počeo je početkom treće dekade srpnja, a u Dalmaciji završio krajem prve dekade kolo-
voza. Stoga je prošlog ljeta i u Hrvatskoj, kao i na osta-lim područjima Mediterana, bio povećan broj šumskih požara. U ekstremnom požaru kod Splita sveukupno je izgorjelo oko 4300 ha raslinja (slika 1), a fronta požara je povremeno bila duga 40-tak km te je to bio jedan od najvećih požara na području Hrvatske, na sreću bez ljudskih žrtava. Prema podacima Sektora za vatrogastvo DUZS-a prva dojava o požaru raslinja kod mjesta Tuga-re oko 10 km zračne linije istočno od Splita 17. srpnja 2017. bila je u 00:42 h po lokalnom vremenu. Požar se zbog jake bure 17. srpnja brzo širio šumovitim padi-nama planine Mosor. Izgorjelo je više kuća, poslovnih prostora i maslinika, a zahvatio je i zvjezdarnicu Zvjez-dano selo na Mosoru. Požar se približio raketnoj bazi Žrnovica koja je velikim naporima vatrogasaca i vojnika obranjena, a ugrozio je sa sjeveroistoka i grad Split. Uz slabljenje vjetra u akciju gašenja uvedena su tri kanade-ra. Požar je stavljen pod kontrolu 18. srpnja oko 7 sati ujutro, lokaliziran je 19. srpnja oko 11 sati, a potpuno je ugašen 25. srpnja 2017.
Sinoptička analiza od 17. do 19. srpnja 2017.
Iz analize na osnovi sinoptičkih karata (Njemačka meteorološka služba-DWD i reanaliza numeričkog pro-gnostičkog modela Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena- ECMWF) vidi se da se 17. srpnja sa sjeverozapada Europe u prizemnom polju tlaka zraka prema Hrvatskoj pružao ogranak anticiklone (slika 2). Istovremeno je nad jugoistočnom Europom bilo polje sniženog tlaka zraka čije je središte bilo nad Malom Azijom. Stoga je nad područjem Jadrana prizemno bio veliki gradijent tlaka zraka. U višim slojevima atmosfere (izobarne plohe 850 hPa i 300 hPa) 17. srpnja u 00 UTC središnji i jugozapadni dio Europe nalazio se pod utjecajem visinske doline (slika 3a i b). Uz to se uočava odvajanje visinske ciklone s hladnom jezgrom smješte-
Slika 1. Područje zahvaćeno požarom u Splitu (gore) i satelitska slika Splita 17. srpnja 2017. (izvor NASA) (izvor: HUKM)
Slika 2. Sinoptička situacija 17. srpnja 2017 u 00 UTC (a) i 18. srpnja 2017. u 12 UTC (b) (izvor: Njemačka meteorološka služba, DWD)
a) b)
55
BILTEN 04 / 2018
nom iznad jugoistočnog dijela Europe, pa se visinska ciklona nalazila nad južnim Jadranom. Mlazna struja se pružala od istočne Europe preko srednjeg Jadrana i južne Italije uz zakretanje prema Jonskom moru na 300 hPa. Takvi sinoptički uvjeti uzrokuju pojavu duboke bure koja je puhala 17. srpnja 2017.
Sredinom dana 17. srpnja greben anticiklone sa sje-verozapada kontinenta se proširio nad zapadni Balkan, a ciklonalno polje je bilo nad jugoistočnom Europom. Zatim je u noći i ujutro 18. srpnja najveći dio Hrvatske, uključujući i srednji Jadran bio pod utjecajem grebena anticiklone. S premještanjem osi visinske doline istoč-nije od područja Hrvatske i jačanja ogranka anticiklone sa sjeverozapada kontinenta gradijenti tlaka zraka su 18. srpnja oslabili, te je i bura oslabila. Južni Jadran je bio pod utjecajem prednje strane grebena anticiklone, te
stražnje strane visinske ciklone čije je središte bilo nad Jonskim morem, koja se pomaknula malo istočnije u odnosu na prethodne sate. Zatim je 19. srpnja greben anticiklone oslabio te je nad područjem Hrvatske bilo polje povišenog, a od sredine dana srednjeg izjednače-nog tlaka zraka. U višim slojevima atmosfere greben visokog geopotencijala se proširio nad cijeli Balkan, a polje sniženog geopotencijala se i dalje nalazilo nad po-dručjem Male Azije.
Vremenska i sinoptička analiza od 17. do 19. srpnja 2017.
Prema podacima automatske meteorološke postaje Split-Marjan 17. srpnja puhala je umjerena do jaka bura
a) b)
c) d)
Slika 3. Raspodjela geopotencijalnih visina, te brzine i smjera vjetra (sjenčeno u bojama) na 850 hPa (lijevo), te na 300 hPa gdje su ispunjenim izolinijama (nijanse zelene boje) označene brzine iznad 30 m s-1 (desno), 17. srpnja 2017. u 00 UTC (a i b), te
18. srpnja 2017. u 12 UTC (c i d) (prema analizi ECMWF-a).
56
BILTEN 04 / 2018
koja je slabila, te je sredinom dana kratkotrajno pro-mjenila smjer na istočni. 18. srpnja bura je oslabila, a u jutarnjim satima vjetar je bio većinom slab istočnog i ju-goistočnog smjera (vidi sliku 4). Sredinom dana i u rano poslijepodne puhao je umjeren jugozapadnjak. Zatim je vjetar bio većinom slab s karakteristikama obalne cirku-lacije. Opisane nagle promjene smjera vjetra uočene su
na požarištu i učinile su ponašanje požara nepredvidlji-vim, a situaciju dodatno opasnom.
Međutim 18. srpnja sredinom dana i u rano po-slijepodne na splitskom području je povremeno bilo umjerenog jugozapadnog, a na AT 850 hPa umjere-nog sjeverozapadnog vjetra (vidi sliku 3d). Cirkulacija
Slika 4. Satne vrijednosti srednje i maksimalne brzine vjetra (a), i smjera srednjeg vjetra (b), kao i temperatura zraka na 2 m visine (°C) na postaji Split-Marjan od 16. do 19. srpnja 2017.
Slika 5. Brzina i smjer vjetra na 10 m visine i tlak sveden na razinu mora (sjenčeno u bojama) (a i b), te psudotempovi za postaju Split-Marjan (c i d), za 17. srpnja u 00 UTC (lijevo) i 18. srpnja u 12 UTC (desno) prema analizama mezoskalnog numeričkog
prognostičkog modela ALADIN/ALARO HR na rezoluciji 4km.
a) b)
a) b)
c) d)
57
BILTEN 04 / 2018
na 850 hPa nad jugoistokom Europe moguće je nad splitskim područjem uzrokovala nastanak „sinoptičkog vjetra“ brzine do 6 m/s sjeverozapadnog smjera koji je podržao razvoj zmorca brzine do 8 m/s jugozapadnog smjera. Na smicanje vjetra s visinom sredinom dana 18. srpnja ukazuje vertikalni profil vjetra iz pseudotempa mezoskalnog numeričkog prognostičkog modela ALA-DIN/ALARO Hrvatska za postaju Split-Marjan u 12 UTC (slika 5d).
Prognostičko polje turbulentne kinetičke energi-je istog modela (slika 6) za 18. srpnja sredinom dana i rano poslijepodne za područje oko Splita također uka-zuje na smicanje vjetra u prizemnom sloju atmosfere uz prisutnu nestabilnost u suhom zraku.
Zaključak
Na ponašanje fronte požara 17. srpnja dominantno je utjecala jaka i vrlo jaka bura te je to bio tzv. „požar nošen vjetrom“, pri čemu je i orografija terena bila od utjecaja. Sljedećeg dana, 18. srpnja, kada su se glavni si-noptički sustavi premjestili bura je oslabila na većinom umjerenu i okrenula na jugozapadnjak, nakon čega je požar većinom bio pod utjecajem obalne cirkulacije. Stoga se može zaključiti da je ponašanje požara bilo uvjetovano, ne samo brzinom vjetra, već i kombinaci-jom smicanja vjetra (promjena smjera i brzine vjetra s visinom), odnosno turbulencijom u prizemnom sloju atmosfere, nestabilnosti u suhom zraku, te termodina-mičkim procesima koji su bili uvjetovani samim ekstre-mnim požarom.
dr.sc. Tanja Trošić LesarMarija Mokorić, dipl. ing.
Meteorologija na 16. festivalu znanosti
Festival znanosti, najveća manifestacija populariza-cije znanosti, koja se u Hrvatskoj održava 16. godinu za redom, ove je godine s temom „Otkrića“, predstav-ljen u 23 grada u razdoblju od 16. do 21. travnja 2018. Državni hidrometeorološki zavod, kao suorganizator, predstavio se u u Zagrebu, Karlovcu i Splitu.
Slika 6. Prognostičko polje turbulentne kinetičke energije modela ALADIN/ALARO na 4km za 18. srpnja u 15 UTC,
run modela od 17. srpnja u 00 UTC
E-izložba: Prva stranica meteorološkog dnevnika iz godine osnutka postaje Hvar (1858.).
E-izložba: Postaja se u razdoblju 1926. – 1948. nalazila u dvorištu franjevačkog samostana i crkve Gospe od Milosti
Događanja u Tehničkom muzeju „Nikola Tesla“ u Zagrebu
U Tehničkom muzeju „Nikola Tesla“ u Zagrebu održana je e-izložba „Kako je Hvar postao najsunčaniji hrvatski otok - 160 godina meteorološke postaje Hvar“ autora Marka Vučetića koju je uredila Kornelija Špoler Čanić, a za najmlađe posjetitelje organizirane su radio-nice o meteorološkom motrenju, uz vodstvo Ane We-issenberger, te o izradi meteoroloških instrumenata uz
58
BILTEN 04 / 2018
vodstvo Dubravke Rasol, Amalije Božiček i Kornelije Špoler Čanić.
Kristina Klemenčić Novinc srednjoškolcima je odr-žala predavanje „Zajašimo valove, uzburkajmo atmosfe-ru“ i uvela ih u svijet – Rossbyjevih valova, a Nikola Vikić-Topić iznio je meteorološke zanimljivosti krajnjeg Zemljinog sjevera u putopisnom predavanju „Kako je Nikola otkrio Sjeverni pol?!“
Karlovac – nova lokacija Festivala znanosti
Ove godine u aktivnosti festivala uključio se grad Karlovac zahvaljujući angažmanu Vladimira Ribičića iz DHMZ-a. Učenici Šumarske i drvodjeljske škole koji se pripremaju za zvanje meteoroloških tehničara zajedno su sa svojim profesorima i bivšim učenicima, zaposle-nim u DHMZ-u i okupljenim u udruzi Znanstvenici amateri, predstavili svoju struku na radionicama i pre-davanjima na više lokacija. Profesori Ivana Čordašev i Mladen Matvijev s učenicima su predstavili meteoro-loški krug i rad automatske mjerne postaje DAVIS, a prezentacije su održali: Antonio Benić, Izidor Lončarić, Vladimir Ribičić i Anton Tijanić pod nazivom „Mete-orološka otkrića kroz pokuse“, Mladen Matvijev, Maja
Ana Weissenberger i vrtićanci
Nikola Vikić-Topić o Sjevernom polu
Kristina Klemenčić Novinc o Rossbyjevim valovima
Vladimir Ribičić na Festivalu znanosti u Karlovcu
Plivelić, Lara Matejić i Danijel Miskić pod nazivom „Tko da više kiše?“. Radionicu pod nazivom „Čudesni oblaci“ vodile su Gordana Rakinić, Jelena Delač, Ivan-čica Pavlačić i Vesna Stojmenović.
Predavanje o Tunguskoj eksplozji u Splitu
U Splitu je u Gradskoj knjižnici Marka Marulića, Ružica Popović održala predavanje „110 godina Tungu-ske eksplozije“.
mr. sc. Kornelija Špoler ČanićGordana Zuccon, dipl. oecc.
Međunarodni sastanak o učincima onečišćenja zraka na materijale i spomenike
Sastanak Radne skupine Međunarodnog programa suradnje o učincima na materijale, uključujući povije-sne i kulturne spomenike - ICP materijali (Programme Task Force International Co-operative Programme on Effects on Materials, including Historic and Cultural Monuments - ICP Materials) 34. po redu koji organi-
59
BILTEN 04 / 2018
ziraju DHMZ i Ministarstvo kulture uz potporu Mi-nistarstva zaštite okoliša i energetike i Hrvatske gospo-darske komore, održao se od 25. do 27. travnja 2018. u Zagrebu, u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Svrha sastanka je rasprava o kontinuiranoj izlo-ženosti materijala i spomenika onečišćujućim tvarima u zraku, analiza trendova onečišćenja zraka i primjena dobivenih podataka u zaštiti svjetskog kulturnog naslje-đa pod zaštitom UNESCO-a. Na sastanku su doma-ći i strani stručnjaci predstavili nacionalne aktivnosti i znanstvena istraživanja vezana uz učinke onečišćenja zraka na razne materijale i spomenike.
Program ICP-materijali provodi se u sklopu ak-tivnosti Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (LRTAP konvencija) pri Gospodar-skoj komisiji Ujedinjenih naroda za Europu u Ženevi (UNECE). Cilj programa je kvantitativna procjena
korozivnih učinaka onečišćene atmosfere, uključujući učinke sumpornih spojeva u kombinaciji s dušikovim oksidima, ozonom i drugim onečišćujućim tvarima. U procjenu su uključeni industrijski materijali te materi-jali korišteni na povijesnim i kulturnim spomenicima.
Onečišćenje zraka uzrokuje ne samo zdravstvene probleme nego i oštećenja povijesnih građevina, spome-nika kao i cijelog ekosustava. LRTAP konvencija potpi-sana je 1979. s ciljem rješavanja ove prijetnje. Degrada-cija materijala u Europi danas je znatno niža, uglavnom zbog smanjenja onečišćenja sumpornim spojevima. Za-gađenje zraka i dalje je problem, i to vrlo složen - učinci zagađenja su posljedica utjecaja mnoštva onečišćivača pri čemu bi se učinkovito smanjenje onečišćenja trebalo odvijati usporedno s aktivnostima ublažavanja utjecaja klimatskih promjena.
Jadranka Škevin Sović, dipl. ing.
