METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTENradar.dhz.hr/~stars2/bilten/2014/bilten0514.pdf · BILTEN 05 / 2014 7 Od 19. do 23. svibnja je bilo preteæno sunËano, te prema kraju razdoblja

2014

5ISSN 1334-3017

god.XXVIII

DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD

ZAGREB, GRI» 3

UDK 551.5.63

551.506.1

551.509.617

551.510.4

551.515

551.519.9

551.577.13

551.582.2

551.586

556.04

627.51

628.11

630.431.1

METEOROLO©KI

I HIDROLO©KI

BILTEN

05 / 2014

GODINA XXVIII SVIBANJ 2014.

METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTEN

I Z D A J E

Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike HrvatskeZagreb, GriË 3

telefon: (01) 45 65 782

telefax: (01) 45 65 757

http://meteo.hr

e-mail:[email protected]

Glavni i odgovorni urednik mr. sc. Ivan »aËiÊ

Glavni urednik mr. sc. Dragoslav DragojloviÊ

Zamjenik glavnog urednika Davor NikoliÊ, dipl.inæ.

UreivaËki odbor dr. sc. Branka IvanËan-Picek

dr. sc. Kreπo PandæiÊ

Borivoj Terek, dipl.inæ.

dr. sc. Vlasta Tutiπ

Gordana Zuccon, dipl. oecc.

Lektor mr. sc. IvanËica MihoviliÊ

GrafiËko tehniËki urednik Ivan Lukac, graf.inæ.

Stalni suradnici Tomislava Boπnjak, inæ.

Ivan BertoviÊ, prof.

mr. sc. Ksenija CindriÊ

mr. sc. Ivona MajiÊ*

dr. sc. Barbara StjepanoviÊ*

dr. sc. Ivana Hrga*

mr. sc. Draæen KauËiÊ

dr. sc. Tanja Likso

Domagoj MihajloviÊ, dipl.inæ.

Marija MokoriÊ, dipl.inæ.

Damir Peti, dipl.inæ.

Krunoslav Premec, dipl.inæ.

mr. sc. Lidija Srnec

Ivona Igrec, dipl.inæ.

mag. inæ. Ruæica PopoviÊ

dr. sc. Ksenija ZaninoviÊ

* vanjski suradnici iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba

Naslovnica: Potopljena hidroloπka postaja na Savi kod Gunje, (snimila Nataπa MikoviÊ)

S A D R Æ A J

VREMENSKE PRILIKE .................................................................................................................................................. 5

SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ............................................................................ 5

Analiza zime 2013/1014. godine po tipovima vremena (Dunja PlaËko-Vrπnak, dipl. inæ.,

Marija MokoriÊ, dipl. inæ., Krunoslav Mikec, dipl. inæ.) .............................................................. 7

Klimatoloπka analiza (dr. sc. Tanja Likso) .................................................................................. 12

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta (mr. sc. Ksenija CindriÊ, Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) ........ 18

Temperatura mora (mag. inæ. Ruæica PopoviÊ) ............................................................................ 21

HIDROLO©KE PRILIKE .............................................................................................................................................. 24

Povrπinske vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 24

Podzemne vode (Ivan BertoviÊ, prof.) .......................................................................................... 28

EKOLO©KE PRILIKE .................................................................................................................................................. 30

Meteoroloπke karakteristike (Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) .................................................... 30

OneËiπÊenje zraka i oborine (Ivona Igrec, dipl. inæ.) .................................................................... 32

KakvoÊa zraka (mr. sc. Ivona MajiÊ) ............................................................................................ 34

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE (dr. sc. Ksenija ZaninoviÊ) .................................................................................... 35

SUN»EVO ZRA»ENJE (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) .............................................................................................. 37

PRIZEMNI OZON (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) ........................................................................................................ 40

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Draæen KauËiÊ) .................................................................................... 42

©UMSKI POÆARI (Lovro Kalin, dipl. inæ., Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ...................................................................... 43

MJERENJE KONCENTRACIJE PELUDA U ZRAKU (mr. sc. Lidija Srnec, dr. sc. Barbara StjepanoviÊ ................ 44

KNJIÆNICA DHMZ-a (mr. sc. IvanËica MihoviliÊ) ...................................................................................................... 47

PRILOZI

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI

U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U SVIBNJU 2014. GODINE

(Davor NikoliÊ, dipl. inæ.) ................................................................................................................................................ 51

EKSTREMNA OBORINA I KATASTROFALNE POPLAVE U SLAVONIJI,

ISTO»NOJ BOSNI I ZAPADNOJ SRBIJI U SVIBNJU 2014. GODINE

(dr. sc. Nataπa Strelec MahoviÊ, dr. sc. Tanja TroπiÊ, Tanja Renko, dipl.inæ.) .............................................................. 62

BILTEN 05 / 2014

5

VREMENSKE PRILIKE

SinoptiËka situacija

Marija MokoriÊ, dipl. inæ.

1. svibnja se nakon prolaska hladne fronte

djelomice razvedrilo, te je u cijeloj zemlji bilo barem

djelomice sunËano i ugodno toplo s tek pokojim

lokalnim pljuskom ili grmljavinom.

Zatim se 2. svibnja u zapadnom Sredozemlju

formirala ciklona koja je na vrijeme u Hrvatskoj

najviπe utjecala 3. i 4. svibnja, donijevπi kiπu i zahla-

enje, pa je u gorskim predjelima bilo i snijega. Bilo

je vjetrovito, a jugo i jugozapadnjak su 4. svibnja

okrenuli na vrlo jaku, pa i olujnu buru na Jadranu.

2. svibnja je bilo djelomice sunËano, ali se do kra-

ja dana postupno naoblaËilo, a mjestimice je veÊ bilo

i kiπe. Najviπe oborine je bilo 3. svibnja i u noÊi na 4.

svibnja, kada se ciklona iz Genovskog zaljeva premjeπta-

la preko naπe zemlje. Oborine su bile najizraæenije u

Dalmaciji i gorskim predjelima, te u Slavoniji. Uz

zahlaenje u gorskim predjelima je bilo snijega. Snijega

je bilo i na zagrebaËkoj gori. Zatim se 4. svibnja vri-

jeme malo smirilo, ali se zadræalo hladno s obzirom na

doba godine, a na Jadranu je bilo vrlo jake i olujne bu-

re. Najmanje kiπe je bilo u Istri.

5. svibnja je bilo mjestimice malo kiπe ili poko-

jeg pljuska, ali je vjetar oslabio, te je uz djelomice

sunËano vrijeme danju bilo malo toplije.

Tlak zraka je rastao, a prema kraju dana je poËeo

pritjecati po visini malo topliji zrak.

Zatim je 6. i 7. svibnja bilo barem djelomice

sunËano i ugodno toplo. Zapuhalo je jugo i jugoza-

padnjak. Umjerenog i jakog jugozapadnog vjetra

je 7. svibnja bilo i u unutraπnjosti. Potkraj dana i

8. svibnja je bilo kiπe, a lokalno i grmljavine.

Na vrijeme je tih dana utjecalo polje malo poviπenog

tlaka zraka. Meutim, zbog pribliæavanja atmosferske

fronte 7. svibnja je bilo lokalnih pljuskova, a u noÊi i

ponajprije 8. svibnja prijepodne je bilo kiπe, ponegdje

i grmljavine. Hladna fronta se brzo premjestila preko

Hrvatske, pa se poËelo razvedravati. Na Jadranu je pro-

lazno zapuhala bura i sjeverozapadnjak.

Izmeu 8. i 10. svibnja je pod utjecajem poviπenog

tlaka zraka bilo preteæno sunËano i toplo.

Slika 1. Prizemna sinoptiËka situacija 15. svibnja 2014.

u 00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)

Slika 2. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa 15. svibnja

2014. u 00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)

6

BILTEN 05 / 2014

Slika 3. Slika 5. Radarska slika sa radarskog centra Bilogora

15. svibnja 2014.

Slika 5. Radarska slika sa radarskog centra Bilogora

26. svibnja 2014.

Slika 4. Kompozitna satelitska slika naoblake u vidljivom

dijelu spektra 16. svibnja 2014. u 09.30 UTC

(izvor: EUMETSAT)

11. svibnja je veÊi dio dana bilo iznadprosjeËno

toplo i preteæno sunËano, ali je s premjeπtanjem

hladne fronte sa sjeverozapada kontinenta doπlo do

jaËeg naoblaËenja i mjestimice kiπe i grmljavine, te

prolazno jakog, na udare i olujnog sjevernog vje-

tra, a na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana bu-

re. Osjetno je osvjeæilo, pa je u viπem podruËju bi-

lo malo snijega. Najviπe oborine je bilo u noÊi na

12. svibnja, ali je tijekom dana bilo djelomice sunËano,

te uglavnom bez znatnijih oborina.

13. svibnja ciklona se premjeπtala preko sred-

njeg i juænog Jadrana, te je na tom podruËju mjes-

timice bilo obilne kiπe (PloËe i MetkoviÊ). U cijeloj

zemlji je bilo promjenljive naoblake, ponegdje s

kiπom, a na Jadranu i grmljavinom. Bilo je prohlad-

no sa slabim do umjerenim sjevernim i sjeveroza-

padnim vjetrom, na veÊem dijelu Jadrana puhala

je bura.

Od 14. do 16. svibnja je vrijeme u cijeloj zemlji

bilo ekstremno s obilnom kiπom, te jakim i olujnim

vjetrom, kako na Jadranu, tako i u unutraπnjosti.

Udari sjevernog i sjeverozapadnog vjetra, a na

Jadranu i bure bili su olujni i orkanski.

Nad naπim podruËjem, te nad veÊim dijelom Balkana

je bilo ciklonalno polje, a sa sjeverozapada je jaËao

ogranak anticiklone. Po visini je kruæio vlaæan i hladan

zrak. Na sjeverozapadu i istoku zemlje spustila se 15.

i 16. svibnja mlazna struja. Stoga je bilo ekstremno

vjetrovito, pa je zbog olujnog vjetra u kopnenom po-

druËju bilo πtete. Najkiπovitije je bilo u istoËnim i

gorskim krajevima, te istoËno od naπe zemlje, pa je

ponajprije u Posavini bilo poplava. Bilo je hladno, u

gorskim predjelima je padao snijeg.

Posljedica takve vremenske situacije su bile i

ekstremno obilne kiπe na podruËju susjednih zemalja,

Bosne i Hercegovine i Srbije, koje su uzrokovale neza-

pamÊene poplave u tim zemljama, pa i u Posavini u

naπoj zemlji.

17. i 18. svibnja je bilo promjenljivo uz sunËana

razdoblja, mjestimice je joπ bilo kiπe, ali je oborina

bila sve slabija.

Ciklona je odmakla na istok i sjeveroistok konti-

nenta, te je oborina bilo sve manje. I dnevna tempe-

ratura zraka je bila viπa.

BILTEN 05 / 2014

7

Od 19. do 23. svibnja je bilo preteæno sunËano,

te prema kraju razdoblja sve toplije s iznadpros-

jeËno visokom temperaturom zraka.

Prizemno je bilo polje poviπenog tlaka zraka, a po

visini je poËeo pritjecati topao zrak. Bilo je sunËano s

malom i umjerenom naoblakom, a lokalni pljuskovi i

grmljavina bili su rijetki i kratkotrajni. Potkraj razdob-

lja je s pribliæavanjem hladne fronte sa zapada bilo

lokalnih pljuskova s grmljavinom.

Zatim je od 24. do 27. svibnja uz djelomice ili

preteæno sunËano vrijeme bilo sve nestabilnije. Bilo

je razmjerno toplo.

U noÊi na 24. svibnja preko naπe zemlje premjesti-

la se hladna fronta. Bilo je mjestimice kiπe ili pljusko-

va i grmljavine, ali su oborine bile uglavnom slabe, tek

lokalno i umjerene. Do kraja razdoblja bilo je uz dos-

ta sunËanog vremena nestabilno, a pljuskovi i grm-

ljavina su bili uËestaliji od 26. svibnja. Naime, u naπe

krajeve je s jugozapada pritjecao vlaæan, ali i dalje

razmjerno topao zrak. Prizemno je bilo polje sred-

njeg izjednaËenog ili malo poviπenog tlaka zraka.

Lokalne nestabilnosti su bile ËeπÊe u kopnenom po-

druËju.

Primjerice, 26. svibnja u rano poslijepodne je na

zagrebaËkom podruËju za oko pola sata uz pljusak i

grmljavinu bilo obilne oborine-na meteoroloπkoj posta-

ji Maksimir izmjereno je 46 mm kiπe.

Na kraju mjeseca, od 28. do 31. svibnja je bilo

svjeæije s uËestalom kiπom, osobito u unutraπnjosti.

Prizemno je bilo polje srednjeg izjednaËenog ili

poviπenog tlaka zraka, ali je u viπim slojevima at-

mosfere u ciklonalnoj cirkulaciji kruæio vlaæan i raz-

mjerno hladan zrak. Stoga je bilo vrlo promjenljivo s

mjestimiËnom kiπom i pljuskovima, pa i grmljavinom.

Na Jadranu je bilo djelomice i preteæno sunËano s ri-

jetkim lokalnim neverinima. 31. svibnja na Jadranu

je bilo jake bure i sjeverozapadnog vjetra. Bilo je svje-

æe s obzirom na doba godine. Ujutro 31. svibnja na Sv.

Juri na Biokovu temperatura zraka je bila -1°C.

Slike 1 i 2 su prizemna i visinska (AT 500 hPa)

sinoptiËka situacija 15. svibnja 2014. (izvor NjemaËka

meteoroloπka sluæba-DWD).

Slike 3 i 4 su radarska slika 15. svibnja, odnosno

satelitska slika (oblaci u vidljivom dijelu spektra-izvor

EUMETSAT) 16. svibnja 2014.

Slika 5 je radarska slika 26. svibnja 2014. kada je

na zagrebaËkom podruËju bilo obilnog pljuska.

Analiza zime 2013/2014. godine

po tipovima vremena

Dunja PlaËko-Vrπnak, dipl. inæ.Marija MokoriÊ, dipl. inæ.

Krunoslav Mikec, dipl. inæ.

Uvod

Proteklih zimskih mjeseci (prosinac, sijeËanj i ve-

ljaËa) vremenske prilike su uvelike odstupale od uo-

biËajenih. Zima 2013./2014. je bila toplija od viπegodiπnjeg

prosjeka. Oborina je bilo u prosincu i sijeËnju manje

ili oko viπegodiπnjeg srednjaka, dok ih je u veljaËi bi-

lo znatno viπe, πtoviπe u veÊini krajeva je bilo ekstrem-

nih koliËina. Posljedica takvih vremenskih prilika su

bile poplave koje su uzrokovale golemu materijalnu

πtetu. Meutim, snijega je tijekom ove zime bilo ma-

lo, Ëak i u viπem gorju. Viπe snijega uz znatniji snjeæni

pokrivaË (20 - 40 cm) palo je oko 25. sijeËnja. PoËetkom

veljaËe zapadne krajeve Hrvatske, a posebice Gorski

kotar obiljeæila je „ledena kiπa“ (kiπa koja se smrzava

u dodiru s podlogom). Debljina sloja leda na podlozi

je bila nekoliko cm, πto je uzrokovalo lomljenje drveÊa

i prekide elektriËnih vodova. Goranski kraj, te Mei-

murje i Hrvatsko zagorje pretrpili su velike πtete, a ko-

naËne posljedice ove elementarne nepogode u goran-

skim πumama tek Êe se vidjeti.

Klimatoloπka analiza temperaturnih i oborinskih

prilika ove zime u odnosu na tridesetogodiπnji prosjek

(1961.-1990.) pokazuje da je temperatura zraka bila

znatno viπa od uobiËajene, primjerice u sijeËnju i ve-

ljaËi uglavnom za 3 do Ëak 6°C, te je bila u kategori-

jama toplo i vrlo toplo, a u zapadnoj unutraπnjosti te

na veÊem dijelu Jadrana i ekstremno toplo. Oborina je

u prosincu bilo manje od prosjeka ili rijetko oko

prosjeËnih vrijednosti, ali ih je zato u veljaËi bilo i do

4 puta viπe s najveÊim odstupanjem u Senju. Kategorije

su u veljaËi u veÊini predjela bile kiπno do ekstremno

kiπno.

Naravno da su takve vremenske i klimatske pri-

like posljedica odgovarajuÊih sinoptiËkih situacija.

Da bi se detaljnije analizirala vremenska slika

raena je analiza prizemnih sinoptiËkih situacija na os-

8

BILTEN 05 / 2014

novi 29 vremenskih tipova koje je odredio dr.sc. Draæen

Poje 1965. godine.

Tipovi vremena su se odreivali iz analize prizemnog

tlaka zraka u 00 UTC NjemaËke meteoroloπke sluæbe.

Nadalje, vremenski tipovi su s obzirom na utjecaj

na vrijeme i uËestalost pojavljivanja svrstani u grupe

tipova vremena, odnosno vremenske reæime.

Odreeno je pet vremenskih reæima: radijacijski,

oborinski, advekcija iz jugoistoËne Europe, advekci-

ja iz sjeverozapadne Europe te vjetrovni, a preostali

vremenski tipovi prema Poje (1965.), znatno su manje

uËestali, te su stoga svrstani u kategoriju „ostali“.

Karakteristike analiziranih vremenskih reæima

Radijacijski reæim karakterizira slabo strujanje

promjenljiva smjera, te utjecaji lokalnih Ëimbenika

(podloge, reljefa). Pojavljuje se na prednjoj (V1), do-

njoj (V2) i gornjoj (V4) strani anticiklone, u podruË-

ju grebena visokog tlaka zraka (g), u polju srednje iz-

jednaËenog tlaka zraka (Ba, Bc), te izmeu dva cik-

lonalna polja - most visokog tlaka zraka (mv).

Iako greben visokog tlaka spada u radijacijski

tip vremena, nema uvijek obiljeæja radijacijskog reæi-

ma, pa se u nekim analizama promatra zasebno (LonËar

i VuËetiÊ, 2003.)

Oborinski reæim karakterizira advekcija toplog i

vlaænog zraka (preteæno uz ciklonalnu zakrivljenost

izobara) uz procese dizanja zraka i stvaranje naoblake

i oborine. Vremenski tipovi koji su povezani s tak-

vim vremenom su prednja (N1) i donja (N2) strana cik-

lone, prednja strana doline (Dol1), os doline (Dol2)

te zapadno (WS), jugozapadno (SWS) i juæno stanje

(SS).

Advekciju iz jugoistoËne Europe karakteriziraju

hladna advekcija u zimskom dijelu godine u uvjetima

slabog strujanja pogodnog za odræavanje stabilnih in-

verznih prilika duljeg trajanja. Pojavljuje se na straæ-

njoj strani anticiklone (V3), te uz jugoistoËno stanje

(SES).

Advekcija iz sjeverozapadne Europe je karakteris-

tiËna po pritjecanju hladnog zraka, uglavnom u toplom

dijelu godine, πto pogoduje stvaranju konvektivne

naoblake uz mjestimiËne pljuskove. »esto je povezana

s prolaskom frontalnog sustava. Takve vremenske pri-

like javljaju se u sjeverozapadnom stanju (NWS) i na

straænjoj strani doline (Dol3).

Vjetrovni reæim povezan je s advekcijom hladnog

zraka koja se odvija s velikim brzinama, pa je horizon-

talna i vertikalna razmjena zraka vrlo velika. Takve

vremenske prilike pojavljuju se u sjevernom (NS),

sjeveroistoËnom (NES) i istoËnom stanju (ES), te na

gornjoj strani ciklone (N4).

Rezultati i diskusija

Kad se sinoptiËke situacije, odnosno glavni sus-

tavi ciklona i anticiklona promatraju nad veÊim po-

druËjem, onda se moæe primijetiti da su nad Atlantikom

i zapadnom Europom u veÊem dijelu zime bile prisutne

prostrane i izraæene ciklone ispred kojih je i na podruË-

je naπe zemlje pritjecao topao zrak s juga i jugozapa-

da. Utjecaj hladne istoËnoeuropske anticiklone je izostao.

Ujedno su na Sredozemlju povremeno nastajale cik-

lone, a posebice su one sa srediπtem nad Genovskim

zaljevom i s putanjama preko zapadne Hrvatske ili

Jadrana uzrokovale ekstremne koliËine oborine.

Nad naπom zemljom je u prve dvije dekade pro-

sinca 2013. godine bilo uglavnom polje malo poviπenog

ili visokog tlaka zraka. S astronomskim poËetkom zime,

odnosno u treÊoj dekadi prosinca na vrijeme je sve

naglaπenije utjecala Genovska ciklona koja je uzroko-

vala mjestimice obilnu kiπu. Nakon toga ponovno je

nad naπim podruËjem u sijeËnju prevladavalo polje

poviπenog tlaka zraka uz pritjecanje toplog zraka u

visinskoj struji, a sredozemne ciklone su se svojom

glavninom kretale juænije od Hrvatske. Oko sredine si-

jeËnja, te ponovno krajem druge dekade ciklone iz za-

padnog Sredozemlja, te one sa srediπtem nad Genovskim

GRUPA TIP VREMENA

radijacijski reæim V1, V2, V4, g, mv, Ba, Bc

oborinski reæim N1, N2, Dol1, Dol2, WS, SWS, SS

advekcija iz SE Europe V3, SES

advekcija iz NW Europe NWS, Dol3

vjetrovni reæim N4, NS, NES, ES

ostaliN3, Nc, zodol1, zodol2, zodol3,Vc, Dol

Tablica 1. Grupirani tipovi vremena -vremenski reæimi

BILTEN 05 / 2014

9

zaljevom donijele su obilnu kiπu, osobito na Jadranu

i u podruËjima uz Jadran. Bilo je iznadprosjeËno top-

lo tako da snijega gotovo da nije bilo. VeÊ prije spomenu-

ta ciklona iz Genovskog zaljeva je 25. i 26. sijeËnja

donijela prvi obilniji snijeg u kopneno podruËje Hrvatske.

U veljaËi je utjecaj ciklona bio uËestaliji. PoËetkom

mjeseca je zbog pritjecanja vlaænog i toplog zraka po

visini uslijed prisustva ciklone u Sredozemlju, te zadræa-

vanja hladnog zraka pri tlu i utjecaja ogranka anticik-

lone u unutraπnjosti bilo “ledene kiπe“. Takva sinop-

tiËka situacija zadræavala se oko 4 dana, pa je zato

debljina sloja leda bila nekoliko cm. Najviπe “ledene

kiπe“ je palo u Gorskom kotaru, i to oko Fuæina i Delnica,

te Parga. Zatim je bilo povremenih prodora vlaænog,

ali razmjerno toplog zraka, pa je snijega bilo uglavnom

u gorju. Najizraæenije ciklone premjeπtale su se

preko Hrvatske od 9. do 15. veljaËe, te je s njima bilo

obilne kiπe, oko 12. veljaËe i na zapadu zemlje. Uz

takvu jaku ciklonalnu aktivnost na podruËju naπe zem-

lje i okolice, ponovno je u zapadnim i sjeverozapad-

nim krajevima bilo poplava.

©to se vremenskih reæima tiËe, gledano za cijelu

Hrvatsku, zimu obiljeæava velika uËestalost oborin-

skog reæima kao posljedica jake ciklonalne aktivnos-

ti, osobito u veljaËi. On se u unutraπnjosti javlja goto-

vo dva puta ËeπÊe nego πto je to uobiËajeno.

Tipovi vremena odreuju se na osnovi podjele

Hrvatske na 4 podruËja (unutraπnjost, sjeverni, srednji

i juæni Jadran) pri Ëemu se unutraπnjost Hrvatske odnosi

ponajprije na sjeverozapadne krajeve. Stoga je u sluËa-

ju klimatoloπke analize oborina u istoËnim krajevima

prosinac 2013. svrstan u kategoriju ekstremno suπno,

sijeËanj i veljaËa 2014. u kategoriju normalno (a cijela

zima u kategorije od vrlo suπno do normalno), pa se

velika uËestalost oborinskog reæima oËito ne odnosi na

istok zemlje.

Na sjevernom Jadranu uËestalost oborinskog reæi-

ma je oko 12 % veÊa od prosjeka. OpÊenito, na cijelom

Jadranu treÊinu razdoblja obiljeæio je upravo oborin-

ski reæim.

UËestalost radijacijskog reæima takoer je rela-

tivno velika u unutraπnjosti (44 %) i na sjevernom

Jadranu (41 % - greben je u analizi izdvojen, ali spa-

da u radijacijski reæim), a tek je neπto manja na sred-

njem (38 %) i juænom (35 %) dijelu.

S obzirom da je tijekom veÊeg dijela zime izosta-

la sinoptiËka situacija koju bi karakteriziralo dulje sta-

bilno razdoblje, onda i ne Ëudi gotovo upola manja

uËestalost advekcije iz jugoistoËne Europe od uobiËa-

jenog u unutraπnjosti i na sjevernom Jadranu.

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

oborinski radijacijski SE advekcija NW advekcija vjetrovni ostalo

vremenski reæim

rela

tivna

Ëes

tina

(%)

zima 2013.-2014.

zima 1971.-1990.

Slika 6. Usporedba relativnih Ëestina vremenskih reæima za

zimu 2013.-2014. i za zimsko razdoblje 1971.-1990.

za unutraπnjost Hrvatske

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

N1 N2 N3 N4 NcDol1

Dol2Dol3

zodol2 Dol V1 V2 V3 V4 Vc g mv SS

SWS

WS

NWS NS

NES ES SES Ba Bc

zodol1

zodol3

tip vremena

rela

tivna

Ëes

tina

(%)

zima 2013.-2014.

zima 1971.-1990.

Slika 7. Usporedba relativnih Ëestina vremenskih tipova za zimu 2013.-2014. i za zimsko razdoblje 1971.-1990.

za unutraπnjost Hrvatske

10

BILTEN 05 / 2014

Vjetrovni reæim na sjevernom Jadranu pojavljuje

se u 10 % sluËajeva, baπ kao πto je to za oËekivati pre-

ma viπegodiπnjem prosjeku, dok je neπto manja uËestalost

u unutraπnjosti (4 % ove zime u odnosu na 7 % tijekom

20 godiπnjeg prosjeka).

Tipovi vremena koji spadaju u vjetrovni reæim na

srednjem i juænom Jadranu javljali su se u 7, odnosno

9 % sluËajeva.

Unutraπnjost Hrvatske

Analiza vremenskih reæima u unutraπnjosti za zimu

2013./2014. pokazuje da su uglavnom prevladavala

dva reæima, oborinski (42 %) Ëija je uËestalost bila go-

tovo dva puta veÊa od uobiËajenog te radijacijski (44

%) Ëije se pojavljivanje nije bitno razlikovalo od

viπegodiπnjeg srednjaka. VeÊ je i prije reËeno da je us-

lijed izostanka duljeg stabilnog razdoblja karakteris-

tiËnog za zimske mjesece uz slabo strujanje i pritje-

canje hladnog zraka, u unutraπnjosti advekcija iz ju-

goistoËne Europe bila gotovo upola manja (8 %) od

uobiËajenog (15 %). Razmjerno je rijedak bio i vjetro-

vni reæim (4 %), ali njegova uËestalost u 20 godiπnjem

srednjaku ionako je mala (7 %), a advekcija sa sjeveroza-

pada posve je izostala.

Znatno veÊa uËestalost oborinskog reæima poslje-

dica je Ëeste pojave karakteristiËnih vremenskih tipo-

va i stanja za taj reæim. Tako je u unutraπnjosti uz ve-

liku ciklonalnu aktivnost prednja strana ciklone (N1)

i prednja strana doline (Dol1) bila neπto uËestalija od

prosjeka. Os doline (Dol2) te jugozapadno prijelazno

stanje (SWS) bili su oko 4 puta ËeπÊi ove zime nego

inaËe. Juæno (SS) i zapadno (WS) prijelazno stanje,

koji spadaju u oborinski reæim, iako ne baπ zastuplje-

ni u unutraπnjosti, takoer su bili ËeπÊi.

S druge strane, najveÊu Ëestinu (27 %) imao je tip

vremena koji spada u radijacijski reæim, greben vi-

sokog tlaka (g), koji je i uobiËajeno najzastupljeniji

(16 %) u hladnom dijelu godine. Ove zime relativna

frekvencija tipova vremena koji spadaju u radijacijski

reæim bila je najveÊa u prosincu. Uz greben, veÊu

frekvenciju od 20 godiπnjeg srednjaka imao je i most

visokog tlaka (mv), iako je njegovo pojavljivanje u

zimskim mjesecima razmjerno rijetko. Meutim, ove

zime u veÊoj mjeri izostao je utjecaj anticiklone (po-

java tipa vremena V1, V2, V4), πto je u uvodu veÊ i

spomenuto.

Sjeverni Jadran

Na sjevernom Jadranu najzastupljeniji vremens-

ki reæimi tijekom zime bili su oborinski i radijacijski

(ako se promatraju zajedno greben visokog tlaka i tipovi

vremena koji pripadaju radijacijskom reæimu). »esti-

na oborinskog reæima bila je oko 36 %, πto je za oko

50 % viπe od prosjeka za razdoblje 1971.-2000.

Stoga klimatoloπka ocjena oborine za ovu zimu na sje-

vernom Jadranu (kiπno i vrlo kiπno) nije nimalo izne-

naujuÊa. Oborinski reæim pritom je u sijeËnju i velja-

Ëi bio zamjetno ËeπÊi nego u prosincu kada je najËeπÊi

bio radijacijski reæim (zajedno s grebenom visokog tla-

ka), naime, viπe je od pola prosinca obiljeæio radi-

jacijski reæim (kao i u unutraπnjosti), a ukupno u ci-

jeloj zimi ta je Ëestina bila malo veÊa od 40 %. Ono

πto je zanimljivo primjetiti je kako se pojava grebena

visokog tlaka udvostruËila u odnosu na prosjek, dok je

s druge strane, relativna Ëestina vremenskih tipova ko-

ji pripadaju u radijacijski reæim znatno smanjena i to

za oko 40 %. No, suma ta dva reæima iz ove zime na

kraju se gotovo uopÊe ne razlikuje od sume 30-godiπnjeg

klimatoloπkog srednjaka. »estina vjetrovnog reæima

bila je takoer jednaka prosjeËnoj, dok je broj dana s

advekcijom s jugoistoka bio gotovo dva puta manji. I

Ëestina tipova koji pripadaju pod ostalo bila je manja

od prosjeka. Najrjea je, kao πto je uostalom i uo-

biËajeno, bila advekcija sa sjeverozapada.

Ako se pogleda raspodjela vremenskih tipova ove

zime, osim veÊ spomenute udvostruËene Ëestine grebe-

na visokog tlaka u odnosu na viπegodiπnji srednjak,

najveÊe je odstupanje SWS tipa, odnosno jugozapadnog

prijelaznog stanja, kojeg je tijekom proπla tri mjeseca

bilo oko 3.5 puta viπe nego πto je uobiËajeno u raz-

0

5

10

15

20

25

30

35

40

oborinski radijacijski SE advekcija NWadvekcija

vjetrovni greben (rad) ostalo

vremenski reæim

rela

tivna

Ëes

tina

(%)

zima 2013.-2014.

zima 1971.-2000.

Slika 8. Usporedba relativnih Ëestina vremenskih reæima za

zimu 2013.-2014. i za zimsko razdoblje 1971.-2000.

za sjeverni Jadran

BILTEN 05 / 2014

11

doblju od 1971. do 2000. godine. To je u skladu s pre-

vladavajuÊom sinoptiËkom situacijom, odnosno stal-

nim i Ëestim pritjecanjem toplog i vlaænog zraka s ju-

gozapada na prednjoj strani prostrane ciklone sa srediπtem

nad Atlantskim oceanom. Relativna Ëestina tipova vre-

mena mosta visokog tlaka (mv) i juænog prijelaznog

stanja (tip SS) takoer je zamjetno veÊa od prosjeka.

Razmjerno je malo bilo tipova vezanih uz srediπte

anticiklone u blizini Hrvatske, broj dana s tipovima

V1, V2 i V3 (prednja, donja i straænja strana anticik-

lone) ove je zime bio 3 do 4 puta manji od klimatoloπkog

srednjaka (sliËno kao i u unutraπnjosti Hrvatske).

Srednji i juæni Jadran

Analiza vremenskih reæima za srednji i juæni Jadran

ukazuje kako je tijekom zime, kao i u proπlim sezona-

ma, njihova relativna Ëestina bila vrlo sliËna.

Kao i na sjevernom Jadranu, na oba su ova po-

druËja gotovo jednako Ëesti bili oborinski i radijacijs-

ki reæim (promatrano zajedno greben visokog tlaka i

tipovi vremena koji spadaju u radijacijski reæim) na

koje ukupno otpada viπe od dvije treÊine dana tijekom

zime. Pritom su gotovo polovica sijeËnja i polovica

veljaËe imali oborinski reæim vremena πto je u skladu

s rezultatima klimatoloπke analize tih mjeseci. Nasuprot

tomu, u prosincu je pola mjeseca imalo radijacijski

reæim. Od ostalih reæima, razmjerno velika je frekven-

cija advekcije s jugoistoka s malo viπe od 10 % te nakon

toga vjetrovnog reæima, dok je advekcija sa sjeveroza-

pada bila vrlo rijetka.

Od vremenskih tipova, najËeπÊi je bio greben vi-

sokog tlaka na kojeg otpada viπe od 20 % dana. Pritom

je u svakome od tri zimska mjeseca njegova Ëestina bi-

la sliËna, odnosno bio je ravnomjerno raspodijeljen po

mjesecima. Po Ëestini zatim slijedi tip N1 (prednja

strana ciklone), a nakon toga Dol1 (prednja strana do-

line), oboje tipovi koji pripadaju oborinskom reæimu.

Razmjerno je velika relativna Ëestina i tipa SES (jugo-

istoËno prijelazno stanje), tip koji pripada reæimu SE

advekcija (advekcija s jugoistoka). InaËe, Ëestina tipo-

va je, kao i reæima, u obje regije bila sliËna. NajveÊa

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

22

24

26

N1 N2 N3 N4 NcDol1

Dol2Dol3


SWS

WS

NWS NS

NES ES SES Ba Bc

zodol1

zodol3

tip vremena

rela

tivna

Ëes

tina

(%)

zima 2013.-2014.

zima 1971.-2000.

Slika 9. Usporedba relativnih Ëestina vremenskih tipova za zimu 2013.-2014. i

za zimsko razdoblje 1971.-2000. za sjeverni Jadran

0

5

10

15

20

25

30

35

40

oborinski radijacijski SE advekcija NW advekcija vjetrovni greben (rad) ostalo

vremenski reæim

rela

tivna

Ëes

tina

(%)

SREDNJI JADRAN

JU_NI JADRAN

Slika 10. Relativne Ëestine vremenskih reæima za zimu 2013.-2014. za srednji i juæni Jadran

12

BILTEN 05 / 2014

razlika vidljiva je kod pojave tipa SWS (jugozapadno

prijelazno stanje) koji je na srednjem Jadranu bio oko

dva puta ËeπÊi nego na juænom. Joπ jednom valja reÊi

da je takva situacija rezultat specifiËnog dugotrajnog

poloæaja prostrane ciklone iznad Atlantika koja je za

posljedicu imala jugozapadno strujanje na svojoj pred-

njoj strani. To strujanje zahvaÊalo je i sjeverni Jadran

i unutraπnjost Hrvatske, posebice njezin zapadni dio.

ZakljuËak

Analiza zime 2013./2014. po tipovima vremena i

vremenskim reæimima pokazala je da su u cijeloj

Hrvatskoj najzastupljeniji bili oborinski i radijacijski

reæim, koji su se pojavljivali u gotovo dvije treÊine raz-

doblja. Pritom je raspodjela po podruËjima sliËna, uz

prevladavajuÊi radijacijski reæim u prosincu, a oborin-

ski u sijeËnju i veljaËi.

Greben visokog tlaka bio je najËeπÊi tip vremena

(s relativnom Ëestinom izmeu 20 i 25 %), ali su tipovi

vremena koji spadaju u oborinski reæim (N1, Dol1,

Dol2 te osobito SWS) u zbroju, odnosno sveukupno

tijekom ove zime bili najËeπÊi. Posljedica je to jake

ciklonalne aktivnosti iznad Sredozemlja i naπih kraje-

va, ali i dugotrajne i duboke ciklone iznad Atlantika

pri Ëemu je nad naπe krajeve stalno pritjecao vlaæan i

topao zrak.

Literatura

DWD, 2013., Europäische Wetterbericht

DWD, 2014., Europäische Wetterbericht

LonËar E. i A. BajiÊ, 1994: Tipovi vremena u Hrvatskoj.

Hrv. Meteor. »as., 29, 31-41

LonËar E. i V. VuËetiÊ, 2003: Tipovi vremena i njiho-

va primjena na sjeverni Jadran. Hrv. Meteor. »as.,

38, 57-81

Poje D., 1965: Glavni tipovi vremena u Jugoslaviji i

njihova ovisnost o cirkulaciji atmosfere nad

Jugoslavijom. Disertacija na SveuËiliπtu u Zagrebu,

215 str.

Klimatoloπka analiza

dr. sc. Tanja Likso

Analiza temperaturnih anomalija za svibanj 2014.

godine pokazuje da su na veÊem broju analiziranih

postaja srednje mjeseËne temperature zraka bile ispod

viπegodiπnjeg prosjeka (1961.-1990.). Samo na neko-

liko postaja srednja mjeseËna temperatura zraka bila

je jednaka prosjeku (Rijeka, Sisak, Zaviæan i Zagreb-

GriË). Odstupanja srednje mjeseËne temperature zra-

ka bila su u rasponu od -1.1°C (Knin) do 0.7°C (Parg).

Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u

Hrvatskoj za svibanj 2014. godine opisane su domi-

nantnom kategorijom normalno izuzevπi πire podruË-

je Knina i dio juænog Jadrana koji se nalaze u kategori-

ji hladno.

Tijekom svibnja 2014. izmjenjivala su se kraÊa

razdoblja negativnih i pozitivnih anomalija srednje

dnevne temperature zraka, pri Ëemu je kraj svibnja

imao obiljeæja negativnih anomalija na svim analiziran-

im postajama i to je razdoblje trajalo od 1 do 4 dana.

Tijekom svibnja 2014. najveÊa pozitivna odstu-

panja srednje dnevne temperature zraka u odnosu na

viπegodiπnji prosjek kretala su se od 2.8°C (Dubrovnik,

10. svibnja) do 7.7°C na opservatoriju Zagreb-Maksimir

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

22

24

N1 N2 N3 N4 NcDol1

Dol2Dol3


SWS

WS

NWS NS

NES ES SES Ba Bc

zodol1

zodol3

tip vremena

rela

tivna

Ëes

tina

(%)

SREDNJI JADRAN

JU_NI JADRAN

Slika 11. Relativne Ëestine tipova vremena za zimu 2013.-2014. za srednji i juæni Jadran

BILTEN 05 / 2014

13

(22. svibnja). NajveÊe negativno odstupanje srednje

dnevne temperature zraka zabiljeæeno u Osijeku (15.

svibnja) kada je srednja dnevna temperatura zraka bi-

la 7.4°C niæa od viπegodiπnjeg prosjeka (1961.-1990.).

Srednja mjeseËna maksimalna temperatura zraka

u svibnju 2014. godine kretala se u rasponu od 9.7°C

na Zaviæanu do 22.0°C u Kninu i ©ibeniku. U odnosu

na viπegodiπnji prosjek (1961.-1990.) srednje mjeseËne

maksimalne temperature zraka bile su veÊinom niæe

od prosjeka, a odstupanja su se kretala od -1.0°C (Komiæa

i Osijek) do 0.8°C (Mali Loπinj). Apsolutni tempera-

turni maksimumi zabiljeæeni su 22. svibnja 2014. a kre-

tali su se izmeu 18.2°C (Zaviæan) i 30.7°C (Sisak).

Srednje mjeseËne minimalne temperature zraka u

svibnju 2014. godine bile su u rasponu od 3.4°C na

Zaviæanu do 15.7°C u Dubrovniku. U odnosu na

viπegodiπnji prosjek (1961.-1990.) srednje mjeseËne

minimalne temperature zraka bile su na podjednakom

broju postaja iznad i ispod spomenutog prosjeka.

Odstupanja srednje mjeseËne minimalne temperature

zraka u svibnju 2014. godine su se kretala od -1.1°C u

Hvaru i Kninu do 1.4°C u Bjelovaru. Apsolutni tem-

peraturni minimumi su se nalazili u rasponu od -3.2°C

na Zaviæanu (4. svibnja) do 11.1°C u Dubrovniku (16.

svibnja).

Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperatura

zraka napravljena je za opservatorij Zagreb-GriË, Split-

Marjan i Rijeku. Za proraËun dugogodiπnjih srednja-

ka i standardne devijacije koriπteni su cijeli raspoloæivi

nizovi podataka temperature zraka tj. za razdoblje 1862.-

2013. za Zagreb-GriË, te 1948.-2013. za Split-Marjan

i Rijeku.

Ocjena izuzetnosti se temelji na kriteriju prema

kojem se izvanredno toplim (vruÊim) smatra dan u ko-

jem pozitivna anomalija srednje dnevne temperature

zraka premaπi dvije standardne devijacije, dok se izuzetno

hladnim smatra dan u kojem negativna anomalija premaπi

dvije standardne devijacije.

Navedena anliza izuzetnosti je pokazala da na

postajama Zagreb-GriË i Rijeka u svibnju 2014. nije

bilo izvanredno toplih ni izvanredno hladnih dana dok

je na postaji Split-Marjan 15. svibnja okarakteriziran

kao izvanredno hladan dan sa srednjom dnevnom tem-

peraturom od 12.6°C. Dan 15. svibnja 2014. ne moæe

se smatrati rekordno hladnim danom buduÊi da je sred-

nja dnevna temperatura zraka toga dana viπa od naj-

niæe srednje dnevne temperature zraka u raspoloæivom

nizu.

Analiza koliËina oborine za svibanj 2014. go-

dine koje su izraæene u postocima (%) viπegodiπnjeg

prosjeka (1961.-1990.) pokazuje da su koliËine oborine

na veÊini analiziranih postaja bile iznad viπegodiπnjeg

prosjeka. Usporedba s viπegodiπnjim prosjekom pokazu-

je da se koliËine oborine za svibanj 2014. godine nalaze

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

02468

10

1214

1618

202224262830

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

02468

101214161820

2224262830

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

ZAGEB - GRI» (1862.-2013.) SPLIT - MARJAN (1948.-2013.) RIJEKA (1948.-2013.)

-t+σ

-t-2σ

-t+σ

-t+2σ

-t-σ

-t-2σ

-t-σ

-t-2σ

-t+2σ

-t-σ

-t+σ

-t+2σ

-t

-t

-t

Slika 12. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-GriË, Split-Marjan i Rijeku u SVIBNJU 2014. godine

u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—

) i standardnim devijacijama (σ).

14

BILTEN 05 / 2014

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

Komiæa

53

Dubrovnik

0.0

-0.1

47

-0.4

0.5

67

Osijek39

Knin

29

-0.2

-0.845

0.0

-1.1

20

46

-0.1

Rijeka50

Varaædin47

50Zagreb Bjelovar

Sisak50

0.0

Sl. Brod-0.1

0.1

Pazin-0.1

Ogulin

54

-0.8

0.1GospiÊ

-0.4

Daruvar

0.2

56

Karlovac

-0.5Hvar

33

-0.3Lastovo

24

40

50Zaviæan

47

0.0

PoreË

Senj

0.5

53

-0.7

29

0.1

M. Loπinj

©ibenik

Split

Zadar

Parg

69

39

0.7

70

Slika 13. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u SVIBNJU 2014. od prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

odstupanje (%)postajapercentili

A

P

Sisak 99

22

90

91

47

80

272

Ogulin130

75

78

Pazin

Split

Knin

Daruvar98

214

22397

132

60

74

Karlovac

130

M. Loπinj

Rijeka

78Zaviæan

125

Varaædin76

Zagreb Bjelovar

88

236

Zadar

Osijek

126

35

DubrovnikLastovo87

52

23781

Komiæa178

203

88

48 Sl. Brod

90

PoreË

Senj

©ibenik

183

66

GospiÊ

38

86

77

42

84

46

90

72

138

165

90

Hvar

Parg117

69

47

Slika 14. MjeseËne koliËine oborine u SVIBNJU 2014. izraæene u (%) prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

BILTEN 05 / 2014

15

Slika 15. Maksimalne i minimalne dnevne temperature zraka (°C) i dnevne koliËine oborina (mm)

za SVIBANJ 2014. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100mm OSIJEK

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

mm

RIJEKA

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100mm

SPLIT MARJAN

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

mm

OGULIN

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

mm

DUBROVNIK

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

mm

Maksimalne dnevne Minimalne dnevne Dnevne koliËinetemperature zraka temperature zraka oborina

16

BILTEN 05 / 2014

Slika 16. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka

za razdoblje 1961-1990. za SVIBANJ 2014. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C OSIJEK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

RIJEKA

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

SPLIT MARJAN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

OGULIN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

DUBROVNIK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

Srednje dnevne temperature zraka Anomalije srednje dnevne temperature zraka

BILTEN 05 / 2014

17

U svibnju 2014. godine broj sati sijanja Sunca bio

je na veÊem broju analiziranih postaja viπi od viπegodiπnjeg

prosjeka (1961.-1990.). Odstupanja su se kretala od

30.6 sati u Dubrovniku gdje je zabiljeæeno ukupno

235.2 sata sijanja Sunca do 31.7 sati u Osijeku gdje

je mjeseËna suma sijanja Sunca iznosila 242.1 sat.

Negativne/pozitivne anomalije broja sati sijanja Sunca

u svibnju 2014. godine u skladu su s pozitivnim/nega-

tivnim anomalijama srednje mjeseËne naoblake.

Analiza klimatskih anomalija

za proljeÊe 2014. godine

Srednja proljetna (oæujak, travanj, svibanj) tem-

peratura zraka je na svim analiziranim postajama bila

viπa od odgovarajuÊeg viπegodiπnjeg prosjeka 1961.-

1990. Odstupanja srednje proljetne temperature zra-

ka su se kretala od 0.5°C u Komiæi do 2.7°C u Pargu.

Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u

Hrvatskoj za proljeÊe 2014. godine opisane su sljedeÊim

kategorijama: normalno (dio juænog Jadrana), toplo

(dio istoËne Hrvatske te dio srednjeg i juænog Jadrana),

ekstremno toplo (πire podruËje PoreËa i Rijeke) i vr-

lo toplo (preostali dio Hrvatske).

Tablica 2. Izvanredno hladni dani za postaju Split-Marjan,

SVIBANJ 2014. godine.

SPLIT-MARJANizvanredno hladni i rekordno hladni dani u svibnju 2014. godine

Izvanredno hladni dani 15.5

Srednja dnevna temp. (°C) 12.6

Srednja dnevna temp. (°C),raspoloæivi niz (1948..-2013.)

11.51980.

u rasponu od 60% viπegodiπnjeg prosjeka u Kninu (54.0

mm) do 272% tog prosjeka u Osijeku (159.4 mm).

Oborinske prilike u Hrvatskoj za svibanj 2014.

godine opisane su sljedeÊim kategorijama: ekstrem-

no kiπno (πire podruËje Osijeka), vrlo kiπno (dio is-

toËne Hrvatske), kiπno (Zaviæan, dio sjeverne, srediπnje

i istoËne Hrvatske te sjevernog i juænog Jadrana), suπno

(πire podruËje Knina) i normalno (preostali dio Hrvatske).

NajveÊa maksimalna dnevna koliËina oborine u

svibnju 2014. godine izmjerena je 4. svibnja na posta-

ji Daruvar (51.1 mm) dok je postaja Zaviæan imala naj-

veÊu mjeseËnu koliËinu oborine (208.0 mm) za mjesec

svibanj 2014. godine.

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

Komiæa

96

Dubrovnik

2.0

1.2

93

1.6

1.8

98

Osijek93

Knin

85

2.1

1.198

1.9

0.7

77

96

2.0

Rijeka99

Varaædin98

98Zagreb Bjelovar

Sisak97

1.9

Sl. Brod1.7

1.5

Pazin1.5

Ogulin

97

0.5

1.9GospiÊ

1.3

Daruvar

2.1

97

Karlovac

0.8Hvar

83

0.9Lastovo

72

86

94Zaviæan

94

2.3

PoreË

Senj

1.9

97

1.0

85

1.9

M. Loπinj

©ibenik

Split

Zadar

Parg

99

91

2.7

99

Slika 17. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u PROLJEΔE 2014. od prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

18

BILTEN 05 / 2014

Analiza proljetnih koliËina oborine izraæenih u %

prosjeËnih vrijednosti (1961.-1990.) pokazuje da su na

veÊem broju analiziranih postaja koliËine oborine bile

viπe od prosjeka. KoliËine su se kretale od 73% prolje-

tnog prosjeka u Senju do 178% prosjeka u Osijeku.

Prema raspodjeli percentila oborinske prilike za

proljeÊe 2014. godine svrstane su u sljedeÊe kate-

gorije: ekstremno kiπno (πire podruËje Siska), vrlo

kiπno (dio istoËne Hrvatske i dio juænog Jadrana), kiπno

(dio juænog Jadrana), suπno (dio sjevernog Jadrana) i

normalno (preostali dio Hrvatske).

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta

mr. sc. Ksenija CindriÊDomagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na dnevnoj skali

U svibnju 2014. godine su suπni i kiπni uvjeti na

dnevnoj skali, na 25 postaja u Hrvatskoj, analizirani

pomoÊu dvije metode. PraÊene su kumulativne koliËine

oborine od poËetka do kraja svibnja i usporeene su s

teorijskim percentilima, izraËunatim pomoÊu srednjih

mjeseËnih vrijednosti koliËine oborine za svibanj, iz

40-godiπnjeg razdoblja (1961.-2000.). Zatim su anali-

zirani sljedovi suπnih i kiπnih dana s dnevnom koliËi-

nom oborine, Rd, manjom i veÊom od 1 mm.

U kontinentalnoj Hrvatskoj su tijekom Ëitavog

svibnja oborinske prilike bile kiπne (percentil 75 do

91) ili vrlo kiπne (percentil 91 do 98). U Osijeku i

Bjelovaru su prevladale ekstremno kiπne prilike (per-

centil > 98) koje su uzrokovale viπe kratkih kiπnih raz-

doblja s velikom koliËinom oborine. Tako je u Osijeku,

gdje prosjeËno u svibnju padne 73 mm oborine, prvih

pet dana palo 66.4 mm oborine, a tijekom 4-dnevnog

kiπnog slijeda u drugoj dekadi zabiljeæeno je 89.3 mm

oborine.

Na podruËju Ogulina i u najviπem gorju (Zaviæan)

takoer su tijekom svibnja prevladavale kiπne oborinske

prilike. U Gorskom kotaru i Lici kiπne prilike koje su

prevladavale u prvoj polovici svibnja, u drugoj polovi-

ci su se normalizirale. Na svim gorskim postajama je

zabiljeæeno po jedno 8 ili 9 dnevno kiπno razdoblje ko-

je se nastavilo s kraja travnja.

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

odstupanje (%)postajapercentili

A

P

Sisak 98

60

74

102

51

109

178

Ogulin112

70

32

Pazin

Split

Knin

Daruvar97

153

15996

114

106

37

Karlovac

107

M. Loπinj

Rijeka

68Zaviæan

96

Varaædin60

Zagreb Bjelovar

99

171

Zadar

Osijek

87

27

DubrovnikLastovo98

51

15792

Komiæa176

139

83

17 Sl. Brod

89

PoreË

Senj

©ibenik

167

81

GospiÊ

42

97

73

15

86

37

97

46

86

118

74

Hvar

Parg104

56

63

Slika 18. MjeseËne koliËine oborine u PROLJEΔE 2014. izraæene u (%) prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

BILTEN 05 / 2014

19

Na sjevernom Jadranu su tijekom svibnja oborinske

prilike uglavnom bile u granicama normale. Samo su

na podruËju Malog Loπinja u prvoj polovici svibnja

oborinske prilike bile kiπne ili vrlo kiπne, potom su

se normalizirale, a u zadnjoj pentadi su opet bile kiπne.

Na dalmatinskoj obali i u njezinom zaleu je prva deka-

da svibnja bila kiπna, a kumulativna koliËina oborine

je do kraja mjeseca bila u granicama normale. Meutim,

na otocima (Hvar i Lastovo) su tijekom Ëitavog svib-

nja oborinske prilike bile vrlo kiπne. U Hvaru se kiπno

razdoblje nastavilo iz travnja i sveukupno je trajalo

osam dana.

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na vremenskoj

skali od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci

U svibnju 2014. godine su zabiljeæeni oborinski

uvjeti na veÊini postaja u Hrvatskoj bili iznad medi-

jana (medijan = 50 percentil). Umjereno kiπni uvjeti

su bili u Hvaru, Karlovcu, Kriæevcima i Slavonskom

Brodu (SPI1; 1.20, 1.28, 1.01 i 1.40) dok su vrlo

kiπni uvjeti zabiljeæeni u Daruvaru, Bjelovaru, Sisku

i Zagrebu (SPI1; 1.92, 1.74, 1.86, 1.51). Ekstremno

kiπni uvjeti su bili u Osijeku (SPI1; 2.38).

Na 3-mjeseËnoj vremenskoj skali su tijekom prolje-

Êa 2014. godine zabiljeæeni oborinski uvjeti bili u grani-

cama normale u Istri, na sjevernom Jadranu, zapadnim

podruËjima Hrvatske te u Dalmaciji. Umjereno kiπni

uvjeti su bili u Hvaru (SPI3; 1.10), a vrlo kiπni uvjeti

u Bjelovaru (SPI3; 1.75). Ekstremno kiπni uvjeti su

prevladavali u Daruvaru, Osijeku, Sisku i Slavonskom

Brodu (SPI3; 2.05, 2.23, 2.29 i 2.01).

Analiza odstupanja 6-mjeseËnih koliËina obo-

rine pokazuje da su tijekom zime i proljeÊa 2014. go-

dine na veÊini postaja zabiljeæena pozitivna odstupa-

nja koliËina oborine. Umjereno kiπni uvjeti su bili u

Daruvaru, Karlovcu, Kriæevcima, Ogulinu, Osijeku,

Pazinu, Rijeci i Zagrebu (SPI6; 1.09, 1.38, 1.08,

1.10, 1.20, 1.28, 1.14, 1.27). Vrlo kiπni uvjeti su pre-

vladavali u Bjelovaru i Sisku (SPI6; 1.84 i 1.98) a ek-

stremno kiπni uvjeti u Pargu (SPI6; 2.18).

Prostorna razdioba standardiziranog oborinskog

indeksa na 12-mjeseËnoj vremenskoj skali (SPI12)

Slika 19. Kumulativne koliËine oborine (mm) u SVIBNJU 2014., za meteoroloπke postaje Osijek, Zagreb Maksimir, Rijeku,

Zaviæan, Split - Marjan i Dubrovnik te pripadni 98., 90., 75., 50., 25., 10. i 2. percentil za razdoblje 1961.-2000.

vrlo suπno suπno normalno kiπno vrlo kiπno

20

BILTEN 05 / 2014

Slika 20. Prostorne razdiobe SPI-a na vremenskim skalama od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci u SVIBNJU 2014.

BILTEN 05 / 2014

21

prikazuje da su umjereno kiπni uvjeti zabiljeæeni u

Bjelovaru, Kriæevcima, Kninu, Rijeci i Zagrebu (SPI12;

1.25, 1.43, 1.02, 1.23, 1.08). U Sisku su zabiljeæeni vr-

lo kiπni uvjeti (SPI12; 1.74).

U proteklih dvije godine su oborinski uvjeti na is-

toku Hrvatske bili unutar granice normale. Umjereno

kiπni uvjeti su prevladavali u Bjelovaru, Dubrovniku,

Hvaru, Kninu, Osijeku, Pazinu, Splitu, ©ibeniku, i

Varaædinu (SPI24; 1.32, 1.17, 1.43, 1.04, 1.43, 1.19,

1.20, 1.13 i 1.50). Vrlo kiπni uvjeti su zabiljeæeni u

Senju i Zagrebu (SPI24; 1.99 i 1.82), a ekstremno kiπni

u GospiÊu, Karlovcu, Malom Loπinju, Ogulinu, Pargu,

Rijeci, Sisku, Zadru i na Zaviæanu (SPI24; 2.25,

2.38, 2.02, 2.10, 3.29, 2.60, 2.30, 2.07 i 2.38).

Na vremenskoj skali od 48 mjeseci su oborinski

na veÊini postaja bili u granicama normale. Umje-

reno kiπni uvjeti su zabiljeæeni jedino u Dubrovniku,

Rijeci, Sisku i Pargu (SPI48; 1.02, 1.43, 1.14 i 1.17).

Napomena: Viπe grafiËkih prikaza rezultata se

moæe pogledati na www.meteo.hr

Klasifikacijska skala za vrijednosti SPI

Vrijednosti SPI Klase

2.0 i viπe ekstremno kiπno

1.5 do 1.99 vrlo kiπno

1.0 do 1.49 umjereno kiπno

-0.99 do 0.99 u granicama normale

-1.0 do -1.49 umjereno suho

-1.5 do -1.99 vrlo suho

-2.0 i manje ekstremno suho

Temperatura mora

mag. inæ. Ruæica PopoviÊ

Analiza srednjih mjeseËnih temperatura povrπin-

skog sloja mora za mjesec svibanj 2014. godine pokazu-

je da su bile vrlo ujednaËene i iznosile su od 16.0°C u

Senju, do 17.9°C u Splitu i Komiæi. Pozitivna odstu-

panje srednjih mjeseËnih temperatura mora od viπegodiπnjeg

prosjeka bila su na postajama: Senj, Rab, Split i Hvar,

a negativna na postajama ©ibenik i Komiæa.

PoËetkom druge dekade doπlo je do, uobiËaje-

nog za ovo doba godine, porasta temperature mora, da

bi sredinom druge dekade doπlo do naglog pada. PodruËje

Jadrana se u tom periodu nalazilo izmeu grebena

anticiklone sa sjeverozapada i ciklone sa istoka Europe.

U takvim vremenskim uvjetima na podruËju Jadrana

je doπlo do prodora hladnog zraka sa mjestimiËnim

udarima NE i NW vjetra mjestimice i do 70 Ëvorova,

πto se odrazilo i na povrπinske temperature mora. Poslije

toga pada povrπinske temperature mora sredinom druge

dekade (sredinom mjeseca), uspostavio se trend rasta,

sve do pred kraj treÊe dekade, kada opet nastupa nagli

pad na svim mjernim postajama duæ istoËne obale

Jadrana. To je prvenstveno posljedica jaËanja anti-

ciklonalnog grebena nad Jadranom, koji se manifesti-

rao udarima NE i NW vjetrom brzine i do 45 Ëvorova,

a kao rezultat takve opÊe vremenske situacije je pad

povrπinske temperatura mora na mjernim postajama

od 1.0°C do Ëak 3.0°C zadnja tri dana mjeseca svib-

nja.

TEMPERATURA MORA (°C)

SVIBANJ 2014.TMsrmj

(°C)TMsrviπeg

(°C)

Odstupanje odviπegod. prosjeka

(°C)

TMminmj(°C)

TMmaksmj(°C)

Trend rasta tem-perature moraprema kraju

mjeseca(°C)

Senj 16,0 15,2 +0,8 14,2 19,5 +2,7

Rab 17,4 17,3 +0,1 14,8 20,8 +2,4

©ibenik 17,8 18,4 -0,6 16,0 21,0 +1,0

Split 17,9 17,6 +0,3 16,0 22,0 +2,0

Hvar 17,6 17,5 +0,1 16,5 19,9 +2,0

Komiæa 17,9 18,3 -0,4 15,5 20,7 +2,9

Tablica 3. Srednje mjeseËne, srednje viπegodiπnje te minimalne i maksimalne temperatura mora (TM)

na mjernim postajama duæ istoËne obale Jadrana u SVIBNJU 2014. godine

22

BILTEN 05 / 2014

RAB

10111213141516171819202122

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

-3-2-10123456789

Anomalija (°C) SENJ

10111213141516171819202122

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-3-2-10123456789

Anomalija (°C)°C

©IBENIK

10111213141516171819202122

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-3-2-10123456789

Anomalija (°C)°C

KOMIÆA

10

11121314151617181920

2122

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

-3

-2-101234567

89

.

Anomalija (°C)°C

SPLIT

10111213141516171819202122

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-3-2-10123456789

Anomalija (°C)°C

HVAR

10111213141516

171819202122

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-3-2-10123

456789

Anomalija (°C)°C

Slika 21. Srednje dnevne temperature mora (°C) za SVIBANJ 2014., za meteoroloπke postaje Rab, Senj, ©ibenik, Split,

Komiæu i Hvar i njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za viπegodiπnje razdoblje.

Srednje dnevne temperature mora Anomalije srednje dnevne temperature mora

BILTEN 05 / 2014

23

©IBENIK

11

12

1314

15

16

1718

19

2021

22

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C SPLIT

11

12

13

14

15

16

17

1819

20

21

22

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C

RAB

11

12

1314

15

16

17

18

1920

21

22

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C SENJ

11

12

1314

15

16

17

1819

20

21

22

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

KOMIÆA

1112

13141516

171819

2021

22

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C HVAR

111213141516171819202122

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

Slika 22. Srednje dnevne temperature mora (°C) za SVIBANJ 2014. godine za postaje Rab, Senj, ©ibenik, Split, Komiæu i

Hvar u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—

) i standardnim devijacijama (σ)

-t+σ

-t+2σ

-t-2σ

-t-σ

-t

temp. mora

24

BILTEN 05 / 2014

Vrijednosti kretanja povrπinske temperature mo-

ra prikazane su u tablici 3.

Maksimalna terminska vrijednost temperatura

povrπinskog sloja mora za mjesec svibanj 2014. go-

dine zabiljeæena je u Splitu i iznosila je 22.0°C. Najniæa

terminska vrijednost maksimalnih dnevnih temperatu-

ra mora zabiljeæena je u Senju i iznosila je 19.5°C.

Raspon maksimalnih terminskih vrijednosti tempera-

tura povrπinskog sloja mora je iznosio 2.5°C.

Minimalna terminska vrijednost temperatura povrπin-

skog sloja mora u promatranom razdoblju zabiljeæena

je u Senju i iznosila je 14.2°C. Najviπa terminska vri-

jednost minimalnih dnevnih temperatura mora zabi-

ljeæena je u Hvaru i iznosila je 16.5°C. Raspon mini-

malnih terminskih vrijednosti povrπinskog sloja mo-

ra je iznosio 2.3°C, koliko je iznosio i u mjesecu

travnju 2014. godine.

UsporeujuÊi vrijednosti temperatura povrπinskog

sloja mora sa viπegodiπnjim srednjim vrijednostima

vidljivo je da su one uglavnom pratile taj hod, s izuzetkom

veÊ navedenih odstupanja.

HIDROLO©KE PRILIKE

Povrπinske vode

Tomislava Boπnjak, inæ.

U svibnju su na podruËju donjeg toka Save za-

biljeæene katastrofalne poplave koje su na podruËju

Republike Hrvatske i susjednih zemalja Bosne i

Hercegovine i Srbije nanijele veliku materijalnu πtetu

i odnijele nekoliko desetaka ljudskih æivota.

Sve do sredine mjeseca vodostaji na Savi, iako

iznimno visoki, imali su trend opadanja. Ekstremne

koliËine kiπe koje su sredinom mjeseca pale na po-

druËju Bosne i Hercegovine uvjetovale su nagli porast

vodostaja desnih pritoka rijeke Save. Rijeke Una, Vrbas,

a posebno Bosna dosegle su svoje povijesne maksi-

malne protoke zbog Ëega je i rijeka Sava dosegla dosad

nezabiljeæene vrijednosti vodostaja i protoka. Nasipi

na Savi koji su dimenzionirani na pojavu 100-godiπnje

velike vode, na pojavu ove tisuÊljetne nisu izdræali tako

da je na viπe mjesta duæ nizvodnog toka doπlo do pu-

canja nasipa, velikog izlijevanja i plavljenja Save.

17. svibnja na dijelu lijeve obale Save doπlo je do pu-

canja nasipa na dva mjesta: kod Rajevog Sela i RaËinovaca.

Kod tog velikog poplavnog vala u Rajevom Selu bilo

je, naæalost, ljudskih ærtava. Na hrvatskoj strani poplav-

ljeno je podruËje povrπine od 264 km2. Velike vode

zadræale su se uz lagano opadanje sve do kraja

mjeseca, a povlaËenje vode iz poplavljenog podruËja,

koja se nije potpuno povukla do kraja mjeseca, imalo

je za posljedicu veliku materijalnu πtetu.

Djelatnici DHMZ-a, Sektora za hidrologiju, ti-

jekom trajanja poplavnog vala izvrπili su pet vodo-

mjerenja na promatranom podruËju. 17.svibnja, oko

18 sati, na Savi kod Slavonskog ©amca izmjerili su

protok od 6008 m3/s. Dosad najveÊi protok na tom po-

druËju zabiljeæen je kod Æupanje 1970. godine i izno-

sio je 4161 m3/s. Izvrπeno vodomjerenje kod Slavonskog

DatumHidroloπka

stanicaVrijememjerenja

VodostajH (cm)

Srednja brzinaV (m/s)

ProtokQ (m3/s)

Mjerni ureaj

16.05.2014. Gunja 12:19 1038 0,83 3806,52 ADCP RiverRay

17.05.2014. Gunja 14:36 1173 0,81 4621,01 ADCP RiverRay

17.05.2014. Slavonski ©amac 17:38 888 1,32 6007,96 ADCP RiverRay

21.05.2014. Slavonski Kobaπ 9:59 875 0,85 2922,39 ADCP RG WH

23.05.2014. Slavonski Brod 10:51 808 0,90 2917,70 ADCP RG WH

Tablica 4. Vodomjerenja na rijeci Savi tijekom poplavnog vala

Hidroloπka stanica Dosadaπnji Hmax (cm) Aktualni Hmax (cm) Vrijeme pojave

Slavonski Brod 883 939 18. svibnja u 1 sat

Slavonski ©amac 777 891 17. svibnja u 17 sati

Æupanja 1064 1168 17. svibnja u 17 sati

Tablica 5. Vrijednosti zabiljeæenih apsolutno najviπih vodostaja na rijeci Savi

BILTEN 05 / 2014

25

-400

-200

0

200

400

600

800

1000

1200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

..

0

100

200

300

400

500

600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac Drava - Osijek

Dunav -Vukovar

.

-100

0

100

200

300

400

500

600

700

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm) Kupa - Karlovac Kupa - Kamanje

Kupa - JamniËka Kiselica Neretva - MetkoviÊ

0400800

12001600200024002800320036004000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s)

Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac

0

100

200

300

400

500

600

700

800

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s) Kupa - Kamanje Kupa - JamniËka Kiselica

Slika 23. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijeka

u SVIBNJU 2014.

Slika 24. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka

u SVIBNJU 2014.

26

BILTEN 05 / 2014

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

2200

2400

2600

ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC

Q (m3/s)

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

2200

2400

2600

2800

3000


Q (m3/s)

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

4000

4400


Q (m3/s)

Qsred svibanj 2014. svibanj 1961-2010.

Qmin svibanj 2014. svibanj 1961-2010.

Qmaks svibanj 2014. svibanj 1961-2010.

Slika 25. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u SVIBNJU 2014. s primjerom pripadajuÊih

karakteristiËnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks)

za razdoblje 1961-2010.

Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost),

Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).

BILTEN 05 / 2014

27

©amca odraæava protok u mjernoj πirini rijeke Save is-

pod mosta, πto znaËi da izliveni dio rijeke na tom di-

jelu na desnu obalnu i zaobalnu stranu nije poznat. Iz

tih podataka vidljivo je da je protok Save u tom trenutku

bio znatno veÊi od izmjerenih 6008 m3/s.

Iz podataka i prema analizi vjerojatnosti vidljivo

je da su protoci donjeg toka Save imali protok 1000-

godiπnjeg povratnog razdoblja.

Na slici 26 dan je prikaz zabiljeæenih satnih vri-

jednosti vodostaja s naznaËenim izvrπenim mjerenjem

protoka u razdoblju od 11. do 26. svibnja 2014.

U tablici 4 dane su dosadaπnje maksimalne vri-

jednosti vodostaja i nove zabiljeæene maksimalne vri-

jednosti vodostaja na tri hidroloπke stanice.

U prvoj polovici mjeseca uz lagane oscilacije vo-

dostaj Drave je rastao i maksimalne vrijednosti vo-

dostaja zabiljeæene su oko sredine mjeseca. U drugoj

polovici mjeseca vodostaji su imali lagani trend opada-

nja. Kretanje vodostaja tijekom cijelog mjeseca bilo je

unutar srednjih voda, pri Ëemu je vodnost bila iznad

prosjeka, sa suficitom otjecanja oko 30%. U prvoj

polovici mjeseca vodostaji na Dunavu su imali lagani

trend porasta i kretali su se unutar srednje niskih vo-

da. U drugom dijelu dolazi do znaËajnijeg porasta

vodostaja s vrhom vala 23. svibnja. Kretanje vodo-

staja Dunava u tom razdoblju bilo je unutar srednjih

voda.

Na Kupi su tijekom mjeseca zabiljeæene oscilacije

vodostaja, a najveÊi vodni val bio je sredinom prve

dekade mjeseca. U toj prvoj dekadi vodostaji su se kre-

tali unutar srednjih voda. U drugoj dekadi mjeseca uz

oscilacije vodostaji su se kretali unutar srednje niskih

voda, a lagani trend opadanja i kretanje vodostaja unu-

SVIBANJ 2014. SVIBANJ 1961-2010.

Rijeka Postaja Qmin nQmin sQmin vQmin

m3/s dan m3/s m3/s m3/sZagreb 183 24.05. 65,9 172 295

SavaJasenovac 1040 31.05. 162 509 1215Slavonski Brod 1750 31.05. 270 720 1590Æupanja 2381 31.05. 366 876 2027

KupaKamanje 24,7 28.05. 9,32 24,9 46,9JamniËka Kiselica 78,9 31.05. 18,0 65,9 163

Mura Mursko SrediπÊe 197 07.05. 89,6 166 267

DravaBotovo 622 08.05. 152 368 738Donji Miholjac 766 09.05. 272 487 862

Qsred nQsred sQsred vQsredZagreb 310 99,3 313 672

SavaJasenovac 1856 196 823 1609Slavonski Brod 2674 389 1136 2078Æupanja - 469 1331 2526

KupaKamanje 84,6 19,3 62,4 159JamniËka Kiselica 280 43,7 162 415

Mura Mursko SrediπÊe 298 133 252 442

DravaBotovo 858 372 682 1137Donji Miholjac 928 394 700 1102

Qmaks nQmaks sQmaks vQmaksZagreb 651 14.05. 128 746 2244Jasenovac 2483 19.05. 275 1278 2069

Sava Slavonski Brod 3493 18.05. 484 1660 2611Æupanja - - 577 1938 3374

KupaKamanje 398 04.05. 27,1 310 786JamniËka Kiselica 698 05.05. 66,1 450 1022

Mura Mursko SrediπÊe 544 14.05. 178 411 942

DravaBotovo 1279 16.05. 537 1039 1662

Donji Miholjac 1337 18.05. 484 970 1556

Tablica 6. Minimalni, srednji i maksimalni protok za SVIBANJ 2014. i pripadajuÊi protoci u razdoblju 1961.-2010.

Qmin = minimalni protok u mjesecu

(satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok

u razdobljusQmin = srednji minimalni protok

u razdobljuvQmin = najveÊi minimalni protok

u razdoblju

Qsred = srednji protok u mjesecu

(srednja vrijednost, 06 i 18 sati)

nQsred = najmanji srednji protok

u razdobljusQsred = srednji protok u razdoblju

vQsred = najveÊi srednji protok

u razdoblju

Qmaks = maksimalni protok u

mjesecu (satna vrijednost)nQmaks = najmanji maksimalni protok

u razdobljusQmaks = srednji maksimalni protok

u razdobljuvQmaks = najveÊi maksimalni protok

u razdoblju

28

BILTEN 05 / 2014

tar niskih voda dogodio se u zadnjoj dekadi. Vodnost

Kupe bila je veÊa u odnosu na prosjek u svibnju tako

da je suficit otjecanja u gornjem toku Kupe iznosio oko

35%, a u donjem toku oko 70%.

Minimalni protoci bili su na Savi apsolutno naj-

veÊi, a na Kupi i Dravi veÊi od srednjih minimalnih

protoka u razdoblju 1961.-2010.

Srednji protoci bili su na Savi apsolutno najveÊi,

a na Kupi i Dravi veÊi od srednjih protoka u razdoblju

1961.-2010.

Maksimalni protoci bili su na Savi apsolutno naj-

veÊi, a na Kupi i Dravi veÊi od srednjih maksimalnih

protoka u razdoblju 1961.-2010..

Podzemne vode

Ivan BertoviÊ, prof.

Mjerne stanice zagrebaËkog podruËja, Borovje i

MiËevec, su zabiljeæile tijekom svibnja vrlo sliËno kre-

tanje razine podzemne vode. U prvoj polovici mjese-

ca su kretanja vodostaja imala naizmjeniËno opadajuÊi

pa rastuÊi trend sve do trenutka kada su obje stanice

zabiljeæile maksimalni mjeseËni vodostaj. Od tada je

evidentirano samo kontinuirano opadanje vodostaja

koje je trajalo sve do kraja mjeseca, kada su zabiljeæene

minimalne mjeseËne vrijednosti. Razlika izmeu ek-

stremnih mjeseËnih vrijednosti na stanici Borovje iznosi-

la je 39 cm, dok je ista na stanici MiËevec iznosila go-

tovo dvostruko viπe (76cm). Kao i u travnju, vrijed-

nosti minimalnih, srednjih i maksimalnih mjeseËnih

vodostaja obiju stanica su bile niæe od prosjeËnih vri-

jednosi u svibnju za razdoblje obrade podataka od

1982.-2010. godine.

Na dravskom podruËju su uzvodne mjerne stani-

ce, Repaπ i Gornja ©uma, evidentirale sliËno kretanje

razine podzemne vode uz podudarajuÊu pojavu ras-

tuÊeg i opadajuÊeg trenda kretanja vodostaja tijekom

mjeseca. S obzirom da je udaljenost nizvodnih stani-

ca (Gornji Miholjac i »aavica) od rijeke Drave dos-

ta razliËita, sliËnosti u kretanju vodostaja gotovo da ne

postoje ili se vrlo teπko mogu uoËiti. Mjerne stanice

u »aavici, Gornjem Miholjcu i Gornjoj ©umi su zabi-

ljeæile minimalni mjeseËni vodostaj na poËetku mjese-

ca, dok je tu vrijednost stanica u Repaπu evidentirala

poËetkom druge dekade mjeseca. Mjerne stanice u

Repaπu, Gornjoj ©umi i Gornjem Miholjcu su zabi-

ljeæile maksimalni mjeseËni vodostaj u drugoj dekadi,

dok je stanica u »aavici istu vrijednost evidentirala

polovicom prve dekade mjeseca. Razlike izmeu mak-

simalnih i minimalnih mjeseËnih vodostaja navedenih

mjernih stanica su iznosile izmeu 31 i 85 cm. Vrijednosti

minimalnih, srednjih i maksimalnih mjeseËnih vodosta-

ja uzvodnih mjernih stanica su uglavnom bile viπe od

najviπih vrijednosti u svibnju za razdoblje obrade po-

dataka 1988.-2010. Vrijednosti minimalnih, srednjih i

Slika 26. Prikaz zabiljeæenih satnih vrijednosti vodostaja s naznakom izvrπenih mjerenja protoka

BILTEN 05 / 2014

29

103.90

104.00

104.10

104.20

104.30

104.40

104.50

104.60

104.70

104.80

104.90

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.)

Borovje

116.0

116.1

116.2

116.3

116.4

116.5

116.6

116.7

116.8

116.9

117.0

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Repaπ

116.40

116.45

116.50

116.55

116.60

116.65

116.70

116.75

116.80

116.85

116.90

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornja ©uma

100.5

100.6

100.7

100.8

100.9

101.0

101.1

101.2

101.3

101.4

101.5

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.)

MiÊevec

104.70

104.80

104.90

105.00

105.10

105.20

105.30

105.40

105.50

105.60

105.70

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornji Miholjac

97.60

97.70

97.80

97.90

98.00

98.10

98.20

98.30

98.40

98.50

98.60

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) »aavica

Slika 27. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za SVIBANJ 2014. godine na podruËju Save-MiËevec,

Borovje kod Zagreba i podruËju Drave-Gornji Miholjac, »aavica, Repaπ, Gornja ©uma.

30

BILTEN 05 / 2014

maksimalnih mjeseËnih vodostaja nizvodnih mjernih

stanica su bile viπe od prosjeËnih vrijednosti u svibnju

usporeujuÊi s istim razdobljem obrade podataka

EKOLO©KE PRILIKE

Meteoroloπke karakteristike

Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.

Visine sloja mijeπanja tijekom svibnja 2014. na

postajama Zagreb-Maksimir i Zadar u terminima 00 i

12 UTC su prikazane na slici 28. Na osnovi proraËu-

na je vidljivo, da je u Zagrebu i Zadru visina sloja

mijeπanja tijekom noÊi bila najveÊa 15. i 16. svibnja

(2164 m i 1419 m). U Zagrebu i Zadru je najveÊa visi-

na sloja mijeπanja u terminu 12 UTC proraËunata 27.

i 19. svibnja (2656 m i 2463 m). ProsjeËna mjeseËna

visina sloja mijeπanja je u terminu 00 UTC u

Zagrebu iznosila 317 m, dok je u Zadru bila 139 m.

U terminu 12 UTC prosjeËne vrijednosti visine sloja

mijeπanja su iznosile 1610 m (Zagreb) i 1372 m (Zadar).

Na postaji Zagreb-Maksimir je tijekom noÊi prizem-

ni sloj atmosfere najËeπÊe bio neutralan i umjereno sta-

Tablica 8. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u SVIBNJU 2014.

na podruËju Drave, te pregled istih za razdoblje 1988-2010.

m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdoblju


PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Repaπ 116,24 11.05. 115,42 115,77 116,24Gornja ©uma 116,52 01.05. 114,95 115,93 116,38Gornji Miholjac 104,95 01.05. 103,33 104,79 105,84»aavica 97,66 01.05. 96,48 97,50 98,37

SV SVmin SVsr SVmaksRepaπ 116,43 115,48 115,88 116,37

DRAVAGornja ©uma 116,65 115,02 116,02 116,53Gornji Miholjac 105,33 103,43 104,87 105,96»aavica 98,24 96,49 97,71 98,58

VV VVmin VVsr VVmaksRepaπ 116,75 16.05. 115,52 115,99 116,51Gornja ©uma 116,83 18.05. 115,12 116,13 117,13Gornji Miholjac 105,45 18.05. 103,52 104,95 106,07»aavica 98,51 06.05. 96,52 97,72 98,76

Tablica 7. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u SVIBNJU 2014.

na podruËju Save, te pregled istih za razdoblje 1982-2010.


PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Zagreb-Borovje 104,16 31.05. 103,25 104,67 106,13Zagreb-MiËevec 100,62 31.05. 99,65 101,32 103,05

SV SVmin SVsr SVmaks

SAVAZagreb-Borovje 104,37 103,40 104,94 106,90Zagreb-MiËevec 100,96 99,83 101,66 103,75

VV VVmin VVsr VVmaksZagreb-Borovje 104,55 15.05. 103,53 105,20 107,32Zagreb-MiËevec 101,38 15.05. 100,04 102,08 104,75

BILTEN 05 / 2014

31

bilan (D i F klase stabilnosti; s Ëestinom 40% i 43%,

tablica 10). U terminu 12 UTC su bile najuËestalije

klase stabilnosti B, C i D (27%, 33% i 37%). SliËno

je bilo na podruËju Zadra. U terminu 00 UTC atmos-

fera je najËeπÊe bila neutralna, malo stabilna, umjereno

stabilna i jako stabilna (D, E i F klase stabilnosti; 36%,

6% i 52%). U 12 UTC atmosfera je bila jako labilna

(A klasa stabilnosti; 14%), umjereno labilna (B klasa

stabilnosti; 35%), malo labilna (C klasa stabilnosti;

35%) i neutralna (D klasa stabilnosti; 16%).

Stabilnost prizemnog dijela atmosfere je izravno

povezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi. U

Zagrebu je u terminu 00 UTC zabiljeæeno 23 sluËaja

(53%) s prizemnom, 5 sluËaja sa podignutom inver-

zijom (12%) i 11 sluËaja s visinskom inverzijom (62%).

U terminu 12 UTC je visinska inverzija zabiljeæena u

Slika 28. Visina sloja mijeπanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadar

u SVIBNJU 2014. godine u terminima 00 UTC i 12 UTC

Stabilnost atmosfereNOΔ DAN NOΔ DAN

Stabilnost atmosfereN % N % N % N %

A - jako labilno 0 0 0 3 0 0 4 14 jako labilno - AB - umjereno labilno 0 0 8 27 0 0 10 35 umjereno labilno - BC - malo labilno 2 7 10 33 0 0 10 35 malo labilno - CD - neutralno 12 40 11 37 11 36 5 16 neutralno - DE - malo stabilno 2 7 1 3 2 6 0 malo stabilno - EF - umjereno stabilno 13 43 0 0 16 52 0 0 umjereno stabilno - FG - jako stabilno 1 3 0 0 2 6 0 jako stabilno - G

Z A G R E B Z A D A R

Tablica 10. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)

u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru tijekom SVIBNJA 2014. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).

Sloj inverzijeNOΔ DAN NOΔ DAN

Sloj inverzijeN % N % N % N %

ne postoji 4 9 15 46 1 4 13 38 ne postojiprizemna 23 53 1 3 4 16 0 0 prizemnapodignuta 5 12 0 0 1 4 6 18 podignutavisinska 11 26 17 51 19 76 15 44 visinska

Z A G R E B Z A D A R

Tablica 9. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebu i

Zadru za SVIBANJ 2014. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).

32

BILTEN 05 / 2014

17 sluËajeva (51%), u 1 sluËaju se radilo o prizemnoj

inverziji (3%) dok u 15 sluËaja nije bilo temperaturne

inverzije (46%). U Zadru su tijekom noÊi bile najËeπÊe

visinske inverzije (19 sluËajeva, 76%) i prizmene in-

verzije (4 sluËaja; 16%). U terminu 12 UTC je zabi-

ljeæeno 15 sluËajeva s visinskom inverzijom (44%),

6 sluËaja s podignutom inverzijom (18%) te 13 sluËa-

ja bez temperaturne inverzije (38%).

OneËiπÊenje zraka i oborine

Ivona Igrec, dipl. inæ.

Metodom ionske kromatografije u dnevnim uzorci-

ma oborine odreuju se glavni ioni (kloridi, sulfati, ni-

trati, amonijak, natrij, kalij, kalcij i magnezij). Glav-

ni ioni daju uvid u emisiju i podrijetlo oneËiπÊenja zra-

ka, a koncentracija ovih iona u oborini ovisi o meteorolo-

πkim uvjetima i o emisiji oneËiπÊenja u atmosferu.

Natrij, klorid i magnezij dospijevaju u atmosferu

uglavnom iz morskog aerosola, dok kalcij i kalij iz ma-

terijala vjetrom otpuhanih s povrπine tla (pijesak,

praπina...). Sulfati, nitrati i amonijak posljedica su

ljudske i vulkanske aktivnosti. Za vegetaciju su naj-

opasnije posljednje tri komponente jer izravno utjeËu

na ekosustav. Sulfati, nitrati i amonij u atmosferi s pro-

duktima oksidacije stvaraju Ëestice koje apsorbiraju i

reflektiraju sunËevu svijetlost. S vodom iz atmosfere

ovi spojevi sumpora i duπika reagiraju stvarajuÊi kise-

line, a pH vrijednost oborine se time prebacuje u kise-

lo podruËje, ujedno svi duπikovi spojevi vrlo brzo se

apsorbiraju na povrπini zemlje i time optereÊuju sus-

tav.

0

1

2

3

4

5

6

7

Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Ogulin Zavi_an Rijeka Zadar Dubrovnik

.

pH S mg/Lkriterij kiselosti pH <5.6mg/L

POSTAJE

Slika 29. Srednja mjeseËna pH vrijednost na promatranim postajama i srednje mjeseËne koncentracije sumpora iz sulfata

u SVIBNJU 2014. godine (crvena linija oznaËava granicu kiselosti oborine pH<5.6)

0.0

0.1

0.2

0.3

0.4

0.5

0.6

0.7


POSTAJE

mg/L SO4 - S NO3 - N

.

Slika 30. Srednje mjeseËne koncentracije sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za SVIBANJ 2014.

BILTEN 05 / 2014

33

Tablica 11. Rezultati kemijske analize oborine i oneËiπÊenja zraka u Hrvatskoj za SVIBANJ 2014.

RR/RR(pH) Cl_

SO42-

-S NO3- -N NH4

+-N Na

+K

+Ca

2+Mg

2+SO4

2--S NO3

- -N

udio

Postaja RR/mm pH pHmin-pHmaxkiselih

RR/RR(Gl) mg/dm3 kg/hakiπa(%)

Puntijarka 131.4 94/92 5.86 5,39-7,47 0.199 0.380 0.251 0.395 0.155 0.332 1.19 0.125 0.500 0.330 21

Krapina 101.9 99/98 5.87 5,43-6,90 0.118 0.270 0.231 0.289 0.0676 0.0607 0.697 0.0917 0.275 0.235 11

Bilogora 184.0 100/99 5.29 5,01-7,23 0.415 0.468 0.283 0.497 0.146 0.253 0.848 0.147 0.861 0.521 67

Slav. Brod 133.8 99/98 5.78 5,53-6,11 0.312 0.365 0.228 0.249 0.204 0.164 1.17 0.0767 0.488 0.305 26

Karlovac 154.4 100/99 5.54 5,02-6,93 0.286 0.343 0.283 0.403 0.168 0.105 0.859 0.0741 0.529 0.438 48

Ogulin 161.9 100/100 5.94 5,70-7,18 0.354 0.294 0.280 0.312 0.223 0.0976 0.993 0.0982 0.477 0.453 0

Zaviæan 208.0 65/65 5.61 5,39-6,26 0.322 0.286 0.229 0.251 0.221 0.0943 0.692 0.0364 0.387 0.310 51

Rijeka 96.0 99/30 5.80 5,39-6,42 0.302 0.139 0.113 0.0863 0.178 0.0410 0.336 0.0388 0.133 0.108 1

Zadar 40.0 98/85 6.29 6,07-6,99 4.90 0.576 0.460 0.263 2.75 0.231 3.10 0.376 0.230 0.184 0

Dubrovnik 56.9 98/98 5.85 5,43-6,02 4.19 0.563 0.324 0.216 2.32 0.221 1.59 0.366 0.321 0.184 10

Uzorkovanje oborine provodi se u mreæi postaja

DHMZ-a otvorenim 'bulk' uzorkivaËem. U tablici 11

prikazane su koliËina oborine, udio analizirane oborine

na glavne ione i pH, vrijednosti koncentracija glav-

nih iona, ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sul-

fata i duπika iz nitrata te udio kiselih kiπa s obzirom na

analiziranu koliËinu oborine.

MjeseËna koliËina oborine za svibanj bila je na

veÊini postaja neπto veÊa od one u travnju. Maksimalna

koliËina oborine od 184.0 mm zabiljeæena je na Bilogori.

U prosjeku su pH vrijednost i glavni ioni, izmeu os-

talog sumpor i duπik, odreeni u 91% oborine. Razlog

ovako niskom postotku je taj πto su uzorci sa Zaviæana

i iz Rijeke kasnili, te uzorci s tih dviju postaja nisu

obraeni na vrijeme. Ovog mjeseca je kisele oborine

bilo na osam od ukupno deset postaja. Na Puntijarki

21%, u Krapini 11%, u Slavonskom Brodu 26%, u

Karlovcu 48%, na Zaviæanu 51%, u Rijeci 1%, dok

je u Dubrovniku 10% oborine bilo kiselo. Najviπe kise-

le oborine zabiljeæeno je na Bilogori (67%), dok je

uopÊe nije bilo u Ogulinu i Zadru.

Na slici 29 se vidi da koncentracija sulfata utjeËe

na pH vrijednost, osim u sluËaju morskih postaja

gdje poviπena koncentracija sulfata potjeËe uglavnom

iz morskog aerosola. pH vrijednosti za svibanj kretale

su se od 5.01 (Bilogora, 17. svibanj u 19.4 mm) do 7.47

(Puntijarka 17. svibanj u 5.30 mm oborine). Maksimalna

dnevna koncentracija kisele komponente (sulfata) zabi-

ljeæena na Bilogori (24. svibanj u 2.40 mm) i iznosila

je 4.35 mg/L.

Tijekom svibnja su koncentracije sumpora iz sul-

fata i duπika iz nitrata bile niæe od onih u travnju.

Maksimalna mjeseËna koncentracija sulfata od 0.576

0.0

0.1

0.2

0.3

0.4

0.5

0.6

0.7

0.8

0.9

1.0


POSTAJE

kg/ha SO4 - S NO3 - N

Slika 31. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za SVIBANJ 2014.

34

BILTEN 05 / 2014

mg S/L izmjerena je u Zadru, isto kao i maksimalna

mjeseËna koncentracija nitrata od 0.460 mg N/L.

U svibnju je ukupno mjeseËno taloæenje sumpo-

ra iz sulfata i duπika iz nitrata bilo niæe od onog u trav-

nju. Prema grafu prikazanom na slici 31 moglo bi se

zakljuËiti da je minimum ukupnog mjeseËnog taloæen-

ja za sumpor u obliku sulfata (SO4-S) kao i minimum

ukupnog mjeseËnog taloæenja duπika iz nitrata zabilje-

æen u Rijeci, no s obzirom na to da nisu obraeni po-

daci od cijelog mjeseca kao minimumi se uzimaju rezul-

tati zabiljeæeni u Zadru. Prema tome minimum ukupnog

mjeseËnog taloæenja za sumpor u obliku sulfata (SO4-

S) iznosi 0.230 kg/ha, dok minimum ukupnog mje-

seËnog taloæenja duπika iz nitrata (NO3-N) iznosi 0.184

kg/ha. Na Bilogori je zabiljeæeno najveÊe mjeseËno

taloæenje sumpora iz sulfata od 0.861 kg/ha isto kao i

najveÊe taloæenje duπika iz nitrata (NO3-N) od 0.521

kg/ha.

0.0

0.5

1.0

1.5

2.0

2.5

3.0

3.5

4.0

1.5.

2.5.

3.5.

4.5.

5.5.

6.5.

7.5.

8.5.

9.5.

10.5

.11

.5.

12.5

.13

.5.

14.5

.15

.5.

16.5

.17

.5.

18.5

.19

.5.

20.5

.21

.5.

22.5

.23

.5.

24.5

.25

.5.

26.5

.27

.5.

28.5

.29

.5.

30.5

.31

.5.

Dan

CO NO

Slika 32. Dnevni srednjaci koncentracija ugljiËnog i duπikovog monoksida u SVIBNJU 2014. godine

μg/

m3

0

20

40

60

80

100

120

140

1.5.

2.5.

3.5.

4.5.

5.5.

6.5.

7.5.

8.5.

9.5.

10.5

.11

.5.

12.5

.13

.5.

14.5

.15

.5.

16.5

.17

.5.

18.5

.19

.5.

20.5

.21

.5.

22.5

.23

.5.

24.5

.25

.5.

26.5

.27

.5.

28.5

.29

.5.

30.5

.31

.5.

Dan

O3 PM 10

Slika 33. Dnevni srednjaci koncentracija lebdeÊih Ëestica PM10 i ozona u SVIBNJU 2014. godine

μg/

m3

KakvoÊa zraka

mr. sc. Ivona MajiÊ

Mjerenja na automatskoj mjernoj

postaji - Mirogojska 16, Zagreb

Tijekom mjeseca svibnja 2014. dominantni oneËiπÊi-

vaÊ bio je prizemni ozon (O3) πto je i uobiËajeno za

topliji dio godine. Dnevni srednjaci koncentracija ove

oneËiπÊujuÊe tvari kretali su se od min. 48.61 do

max. 104.64, dok je srednja vrijednost u mjesecu svib-

nju iznosila 73.89, a percentil 98 iznosio je 99.92 μg/m3.

Iz prikaza prosjeËnih vrijednosti za 24-satno vri-

jeme usrednjavanja vidljivo je da je oneËiπÊenje zraka

sve dane bilo slabo i ujednaËeno za cijeli mjesec.

Indeks kakvoÊe zraka

Iz prikaza indeksa kakvoÊe zraka po dnevnoj os-

novi za postaju u Mirogojskoj 16, kroz mjesec svibanj

vidljivo je da je zrak sve dane bio dobre kakvoÊe (in-

deks manji od 50).

BILTEN 05 / 2014

35

Tablica 12. StatistiËka obrada i ocjena zraka za SVIBANJ 2014. (Koncentracije izraæene u μg/m3 osim za CO (mg/m3).

StatistiËki L. »estice CO NO2 O3 NO parametar PM 10

Min 4.80 0.08 6.83 48.61 0.44Dana 12. svibanj 13. svibanj 29. svibanj 4. svibanj 29. svibanjMax 25.10 0.69 44.02 104.64 3.33Dana 23. svibanj 19. svibanj 19. svibanj 21. svibanj 19. svibanjSr. Vrj. 13.79 0.33 19.24 73.89 1.68Median 13.90 0.31 19.53 71.80 1.59Percentil 98 24.50 0.62 40.91 99.92 3.31Br. dana preko GV za 24 h 0 0

Legenda:

SkraÊenice: PM 10 LebdeÊe Ëestice aerodinamiËkog promjera 10 i manje mikrometara.98. precentil Vrijednost ispod koje se nalazi 98 % izmjerenih vrijednostimedijan Vrijednost ispod koje se nalazi 50 % izmjerenih vrijednostidnevni srednjak AritmetiËka sredina satnih vrijednosti od 0:00 do 24:00GV GraniËna vrijednost kakvoÊe zraka - graniËna razina oneËiπÊenosti ispod koje,

na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji moguÊi, rizik πtetnih uËinakana ljudsko zdravlje

TV Tolerantna vrijednost predstavlja graniËnu vrijednost uveÊanu za granicu tolerancije za2007. g. (granica tolerancije je postotak graniËne vrijednosti za koji ona moæe biti prekoraËena pod za to propisanim uvjetima). Vrijednost se svake godine smanjuje da bi 2010. godine bila jednaka nuli.

Regulirano Zakonom o zaπtiti zraka (NN178/04), Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom o graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku (NN133/05).

manje od GV veÊe od GV veÊe od TV nije regulirano

StatistiËka obrada podataka

StatistiËkom obradom izmjerenih vrijednosti

odreenom Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom o

razinama oneËiπÊujuÊih tvari u zraku (NN 117/12) zrak

je za ovo podruËje u svibnju ocijenjen na naËin prikazan

u tablici 12.

Usporeene su dnevne koncentracije sa GV za 24

satno vrijeme usrednjavanja za oneËiπÊujuÊe tvari

odreene Uredbama.

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE

dr. sc. Ksenija ZaninoviÊ

Svibanj 2014. je u veÊini podruËja bio ugodno

svjeæ, a u gorskom dijelu svjeæ. U usporedbi s prosjeË-

nim biometeoroloπkim prilikama za razdoblje 1961.-

1990. svibanj je bio u granicama normalnih prilika.

PoËetak svibnja je bio preteæno svjeæ, s hladnim

jutrima i veËerima. Nakon toga su do kraja prve dekade

0102030405060708090

1.5.

2.5.

3.5.

4.5.

5.5.

6.5.

7.5.

8.5.

9.5.

10.5

.11

.5.

12.5

.13

.5.

14.5

.15

.5.

16.5

.17

.5.

18.5

.19

.5.

20.5

.21

.5.

22.5

.23

.5.

24.5

.25

.5.

26.5

.27

.5.

28.5

.29

.5.

30.5

.31

.5.

DanSlika 34. Dnevni indeksi kakvoÊe zraka za SVIBANJ 2014.

μg/

m3

36

BILTEN 05 / 2014

Srednjak 1961-1990.

Odstupanje 2014. od 1961-1990.

Slika 35. Osjet ugodnosti prema fizioloπkoj ekvivalentnoj temperaturi (PET) za Zagreb, Slavonski Brod,

Split-Marjan i GospiÊ za SVIBANJ 2014. godine

Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan GospiÊ7 14 21 7 14 21 7 14 21 7 14 21

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

2

3

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31Srednjak 2014.

vrlo hladno

hladno

svjeæe

ugodno svjeæe

ugodno

ugodno toplo

toplo

vruÊe

vrlo vruÊe

izvanredno hladnije od normale

znatno hladnije od normale

hladnije od normale

normalno

toplije od normale

znatno toplije od normale

izvanredno toplije od normale

-5

0

4

8

13

18

23

29

35

41

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

PET (°C)

Dek

ade

Dek

ade

Dek

ade

Dan

i

Odstupanje

BILTEN 05 / 2014

37

jutra i veËeri bili uglavnom svjeæi ili ugodno svjeæi, a

popodneva ugodna ili ugodno topla. Ova je dekada bi-

la u granicama normalnih biometeoroloπkih prilika.

Druga dekada je bila najhladniji dio ovogodiπnjeg

svibnja. U veÊem dijelu dekade je uz svjeæa ili hlad-

na jutra i veËeri u popodnevnim satima prevladavalo

svjeæe, a na obali ugodno ili ugodno svjeæe. Krajem

dekade je ponovo zatoplilo. Jutra su postala ugodna ili

ugodno svjeæa, popodneva ugodna ili ugodno topla, a

veËeri svjeæe. U usporedbi s normalnim biometeoroloπkim

prilikama sredinom svibnja, ova je dekada djelomiËno

bila u granicama normalnih biometeoroloπkih prilika,

dok su hladnija od normale bila popodneva i veËeri u

Zagrebu, popodneva u Slavonskom Brodu, veËeri u

GospiÊu te svi termini u Splitu.

Posljednja dekada je bila najtoplija. Osjet ugode

ujutro se kretao od ugodno svjeæeg do ugodno

toplog. Popodneva su bila ugodno topla ili topla, dok

je u veËernjim satima bilo svjeæe ili ugodno svjeæe.

Ova je dekada veÊim dijelom bila u granicama nor-

male, dok su veËeri u Zagrebu te jutra u Slavonskom

Brodu i GospiÊu bili u granicama normalnih biometeoroloπkih

prilika.

SUN»EVO ZRA»ENJE

Krunoslav Premec, dipl. inæ.

Globalna ozraËenost

U svibnju 2014. godine izmjerene vrijednosti glo-

balne ozraËenosti na kontinentalnim postajama bile su

u rasponu od 56 000 J/cm2 u Pargu do 63 000 J/cm2 u

GospiÊu. NajveÊi iznos na jadranskim postajama iz-

mjeren je u Zadru, a iznosio je 63 000 J/cm2. Dekadno

je najmanje ozraËenosti bilo u drugoj, a najviπe u treÊoj

dekadi, Ëije su vrijednosti bile izmeu 20 000 i 30 000

J/cm2.

Dnevno je u prosjeku bilo neπto viπe od 1800 J/cm2,

u Zagrebu i Pargu, te izmeu 2000 i 2200 J/cm2 na os-

talim postajama. Dnevni maksimumi bili su podjedna-

ki u Zagrebu i Rijeci, oko 2850 J/cm2, a veÊi od 3000

J/cm2 na ostalim postajama. Izmjereni su 19. svibnja

u Zagrebu, 21. u Zadru, 25. u Pargu, Rijeci i

GospiÊu, te 31. u Dubrovniku.

NajveÊe srednje satne ozraËenosti poprimale su

vrijednosti na sjevernijim postajama (Zagreb, Parg i

Rijeka) izmeu 210 i 220 J/cm2, dok su na juænijim

postajama bile izmeu 250 i 275 J/cm2. U prosjeku je

na svim postajama bilo viπe ozraËenosti u prijepod-

nevnim nego u poslijepodnevnim satima.

Apsolutni satni maksimumi bili su u Zagrebu i

Rijeci neznatno manji od 330 J/cm2. U Zadru i Dubrovniku

bili su malo veÊi od 370 J/cm2, dok su u Pargu i GospiÊu

satni maksimumi bili veÊi od 380 J/cm2. Maksimumi

su izmjereni 1. svibnja u Rijeci, 20. u Zagrebu, 24. u

Pargu, 30. u GospiÊu i Zadru, te 31. svibnja u Dubrovniku.

Difuzna ozraËenost

Zbog velikog broja nedostajuÊih podataka, ana-

liza difuzne ozraËenost napravljena je samo za zagre-

baËko podruËje, na kojem je izmjereno blizu 19 000

J/cm2, πto je oko 1000 J/cm2, manje od travanjske vri-

jednosti. Dekadne ozraËenosti rasle su prema kraju

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a d

ifuzn

a oz

raËe

nost

(J/c

m2 ) ZGM

SPL

Slika 37. Srednja satna difuzna ozraËenost,

u SVIBNJU 2014. godine

0

50

100

150

200

250

300

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a oz

raËe

nost

(J/c

m2 )

ZGMRIJGOSZADSPLDUB

Slika 36. Srednja satna globalna ozraËenost


38

BILTEN 05 / 2014

38

0.0

0.1

0.2

0.3

0.4

0.5

0.6

0.7

0.8

0.9

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Traj

naje

sija

nja

Sunc

a (s

ati) ZGM

PARRIJGOSZADSPLDUB

Slika 39. Srednje satno trajanje sijanja Sunca za

SVIBANJ 2014. godine

00.10.20.30.40.50.60.70.80.9

1

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Om

jer

D/G

ZGMSPL

Slika 38. Omjer srednjih dnevnih difuznih i globalnih

ozraËenosti u SVIBNJU 2014. godine

mjeseca, te je u prvoj dekadi dozraËeno 29 % mje-

seËnog iznosa, u drugoj 33 %, a u treÊoj 38 %.

Dnevno je u prosjeku bilo oko 600 J/cm2 difuzne

ozraËenosti, dok je dnevni maksimum iznosio malo

viπe od 1020 cm2, a izmjeren je 18. svibnja.

Prema srednjem dnevnom hodu najviπe je ozraËenos-

ti bilo u 12 sati, kada je srednja satna vrijednost iznosi-

la 70 J/cm2. Usporedba odgovarajuÊih sati s obzirom

na podne, pokazuje da su pri manjim visinama Sunca

i sredinom dana veÊe jutarnje vrijednosti, dok su pak

satne vrijednosti u rano poslijepodne veÊe od onih u

kasno prijepodne. Apsolutni satni maksimum iznosio

je 171 J/cm2, a izmjeren je 30. svibnja u 13 sati.

U satima prilikom izlaska i zalaska Sunca udio di-

fuznog zraËenja u globalnom iznosio je oko 60 %, dok

je izmeu 9 i 11 sati bio manji od 30 %. U prosjeku je,

u 9 sati, difuzna komponenta iznosila tek Ëetvrtinu

globalne ozraËenosti.

Trajanje sijanja Sunca

Svibanjsko trajanje sijanja Sunca iznosilo je od

pribliæno 200 sati u Pargu, do 263 sata u Zadru. Najmanje

dekadne vrijednosti bile su u drugoj dekadi Ëiji je do-

prinos u mjeseËnoj sumi bio manji od 27 %, a u

Dubrovniku je iznosio svega 18 %. Doprinos najsunËani-

je treÊe dekade bio je u rasponu od 38 % u Pargu,

dok Ëak 48 % u Dubrovniku.

Dnevno je u prosjeku Sunce sjalo izmeu 6.4

sati u Rijeci i 8.5 sati u Zadru. Dnevni maksimumi

iznosili su izmeu 13 i 14 sati. Najmanji je izmjeren

25. svibnja u Dubrovniku, a najveÊi 20. i 21. svibnja

u GospiÊu. U Zagrebu je dnevni maksimum izmjeren

SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NPZG-MAKSIMIR 1851,0 2840,4 392,7 57380,1 18803,9 16329,4 22246,8 2PARG 1812,8 3056,8 143,2 56197,9 18656,5 16833,9 20707,5 0RIJEKA 1668,9 2847,4 0,0 51737,2 17312,6 15035,2 19389,4 36GOSPIΔ 2036,0 3197,5 569,1 63115,3 18664,2 17852,4 26598,7 5ZADAR 2292,0 3083,7 726,7 71053,0 22064,2 20786,7 28202,1 0SPLIT 2166,6 2860,4 358,6 38997,9 20216,4 6538,0 12243,5 318DUBROVNIK 2255,8 3230,9 435,8 69930,0 22289,4 17618,5 30022,1 0ZG-MAKSIMIR 603,9 1023,3 237,0 18721,4 5412,7 6163,3 7145,4 2SPLIT 758,1 1156,1 305,6 13645,7 6178,0 3254,7 4213,0 318

SRED - mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS - mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeMIN - mjeseËni minimum dnevne ozraËenosti SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekadeSUMA - mjeseËna ozraËenost NP - NedostajuÊi podaci u satima

Tablica 13. MjeseËna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozraËenosti (J/cm2) - SVIBANJ 2014.

BILTEN 05 / 2014

39

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

ZGM-G ZGM-D ZGM-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

RIJ-G RIJ-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

SPL-G SPL-D SPL-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

GOS-G GOS-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

DUB-G DUB-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16Tr

ajan

je s

ijanj

a Su

nca

(sat

i)PAR-G PAR-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

ZAD-G ZAD-S

Slika 40. Dnevne globalne i difuzne ozraËenosti i trajanje sijanja Sunca u SVIBNJU 2014. godine

40

BILTEN 05 / 2014

20. svibnja, u Zadru i Splitu 21., te u Pargu i Rijeci 25.

svibnja.

Prema srednjem dnevnom hodu, sve satne vrijed-

nosti bile su u razdoblju od 7 do 18 sati veÊe od 0.4 sa-

ta, a manje od 0.75 sati. NajsunËanije je u Zagrebu

bilo u 9 sati, u Pargu u 10 sati, u Rijeci, GospiÊu i Zadru

u 11 sati, u Splitu u 14 sati, te u Dubrovniku u 17

sati.

Svibanjske vrijednosti trajanja sijanja Sunca u

2014. godini u znaËajnoj mjeri podudaraju se s viπegodiπnjim

prosjekom. NajveÊe razlike izmjerene su u Pargu i

Dubrovniku. Dok je u Pargu izmjereno 14 % viπe tra-

janja sijanja Sunca od viπegodiπnjeg prosjeka, u

Dubrovniku je izmjereno 11 % manje. Ostali iznosi

podudaraju se s viπegodiπnjim prosjekom unutar 5

%.

PRIZEMNI OZON

Krunoslav Premec, dipl. inæ.

U svibnju 2014. godine volumni udjeli prizemnog

ozona u Gradiπtu poprimali su najveÊe vrijednosti, s

medijanima iznad 40 ppb, u drugoj polovici prve dekade

i poËetkom treÊe dekade. Najmanje vrijednosti, s medi-

janima Ëak i manjim od 30 ppb, obiljeæile su poËetak,

sredinu, te kraj mjeseca. Dnevni rasponi dosezali su Ëak

i 56 ppb, koliko je zabiljeæeno 21. svibnja. Tijekom dana

vrijednosti ozona najmanje su se mijenjale 15. svibnja,

u iznosu od svega 9 ppb.

U prvoj polovici svibnja u Makarskoj su zabiljeæene

znaËajne promjene medijana prizemnog ozona. MjeseËni

maksimalni medijan bio je 11. svibnja i iznosio je 59

ppb, dok su najmanje vrijednosti izmjerene sredinom

-15-12-9-6-30369

1215

ZGM PAR RIJ GOS ZAD SPL DUB

Od

stup

anje

(%)

Slika 41. Odstupanje mjeseËnog trajanja sijanja Sunca u

SVIBNJU 2014. godine od viπegodiπnjeg prosjeka

SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3ZG-MAKSIMIR 7,5 13,8 232,1 79,4 55,9 96,8PARG 6,4 13,9 198,4 71,3 52,7 74,4RIJEKA 6,8 13,6 209,3 70,8 55,1 83,4GOSPIΔ 7,3 14,0 225,4 70,8 55,6 99,0ZADAR 8,5 13,8 263,3 82,2 69,9 111,2SPLIT 8,2 13,7 255,7 74,3 65,5 115,9DUBROVNIK 7,6 13,1 235,2 80,7 41,8 112,7

SRED- mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS-mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeSUMA- mjeseËna ozraËenost SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekade

Tablica 14. MjeseËna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) - SVIBANJ 2014.

Maks-D Dan Maks-H Dan/Sat ND(>60) ND(>55) NPGradiπte 43,2 8. 61,8 21. / 16 h 0 0 0Makarska 56,9 11. 68,7 11. / 16 h 2 1 1

Tablica 15. ZnaËajne vrijednosti prizemnog ozona (ppb), SVIBANJ, 2014.

Maks-D - najveÊa srednja dnevna vrijednostMaks-H - najveÊa srednja satna vrijednost,Dan/Sat - vrijeme pojave najveÊih vrijednosti,ND(>60)- broj dana u kojima je osmosatni klizni srednjak bio veÊi od 60 ppb,ND(>55)- broj dana sa srednjom vrijednoπÊu veÊom od 55 ppb,NP - broj nedostajuÊih podataka u satima

BILTEN 05 / 2014

41

mjeseca kao i u Gradiπtu, ali su medijani bilo za oko

10 ppb veÊi od onih u Gradiπtu. Drugu polovicu

mjeseca obiljeæio je jednoliËan hod, s medijanima izmeu

40 i 50 ppb. Dnevna varijabilnost iznosila je uglavnom

manje od 20 ppb. NajveÊa je bila na dan mjeseËnog mak-

simuma i iznosila je 34 ppb, dok je najmanja, u iznosu

od 9 ppb, izmjerena zadnji dan u mjesecu.

U Gradiπtu je srednji dnevni hod u svibnju bio go-

tovo identiËan srednjem dnevnom hodu iz travnja.

Najmanja srednja satna vrijednost u iznosu od 20 ppb,

bila je u 5 sati, a najveÊa, 46 ppb, u 15 sati. Maksimalne

satne vrijednosti pokazuju najmanju vrijednost, 40 ppb,

u 8 sati, dok su poslijepodne, u razdoblju od 13 do 16

sati, zabiljeæene najveÊe vrijednosti u iznosu od 61,

odnosno 62 ppb. Kod apsolutnih minimuma najmanja

vrijednost od svega 6 ppb izmjerena je u 5 sati, dok su

u drugoj polovici dana vrijednosti bile izmeu 23 i 25

ppb.

Srednji dnevni hod u Makarskoj pokazuje najma-

nju vrijednost od 37 ppb u 6 sati, dok je najveÊih 50 ppb

obiljeæilo razdoblje od 14 do 17 sati. Kod apsolutnih sat-

nih maksimuma vidi se gotovo linearan porast od naj-

niæih 50 ppb u 5 sati, do najviπih 69 ppb u 16 sati. Apsolutni

minimumi pokazuju vrijednosti oko 30 ppb u noÊnim

satima. Najmanje vrijednosti od svega 21 ppb izmjerene

su u 6 i 9 sati, dok se sekundarni minimum uoËava izmeu

19 i 21 sat. Tijekom poslijepodneva minimumi su iznosili

oko 36 ppb.

U svibnju 2014. u Gradiπtu nisu zabiljeæena preko-

raËenja graniËnih vrijednosti, dok je u Makarskoj, graniË-

na vrijednost 60 ppb prekoraËena u dva dana, a vrijed-

nost 55 pbb jedan dan.

Slika 43. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona u

Makarskoj u SVIBNJU 2014.

MAKARSKA

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

Slika 42. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona u

Gradiπtu u SVIBNJU 2014.

GRADI©TE

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23

Maks

Sred

Min

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

Sati

Slika 44. Dnevni hod volumnih udjela ozona

u Gradiπtu u SVIBNJU 2014.

GRADI©TE

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23

Maks Sred Min

Volu

mni

udi

o oz

ona

(ppb

)

Sati

Slika 45. Dnevni hod volumnih udjela ozona

u Makarskoj u SVIBNJU 2014.

MAKARSKA

42

BILTEN 05 / 2014

Tablica 16. Terminske temperature tla (°C) na 5 cm i 20 cm dubine za SVIBANJ 2014. godine

I dekada II dekada III dekadaPostaja 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm

maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks. min.Osijek 22.3 10.4 18.4 12.7 23.8 11.3 18.7 12.9 27.3 15.8 22.2 17.2Gradiπte 25.6 10.6 19.7 12.5 27.3 9.8 20.3 11.8 32.4 16.7 27.1 18Slavonski Brod 27 8.2 20.1 12.5 29.8 10 20.8 12.6 33.1 12.9 24.2 18.4Daruvar 25.7 8.4 19.9 11 25.4 9.4 20.1 11 30.8 13.6 24.2 17Bjelovar 24.4 7.9 18.9 10.8 25.6 9.2 18.6 11.3 29.8 13.1 22.4 15.6Kriæevci 25.7 7.7 19.5 10.1 24.3 9.3 18.7 11 29.3 13.8 23.3 15.9Varaædin 26.3 7 19.7 10.9 25.3 9.3 18.8 11 31.3 13.2 23.3 15.7Krapina 24.4 8.6 19 11.9 24.6 10 18.3 11.4 29.6 13.3 22.4 15.6Zagreb Maksimir 27.1 8.3 19.5 11.8 28.6 9.2 19.2 11.8 32.9 13.1 23.5 16.1Sisak 28.2 8 20.2 11.4 26.4 9.6 20 11.3 30 14.7 23.8 17.2Karlovac 29.6 8.3 21.1 13 29.6 10.9 20.6 13.3 36.2 12.9 25.7 17.4Ogulin 24.2 7.6 18.6 10 23.2 9.8 17.8 11.2 26.7 12.9 21.5 15.9GospiÊ 22.4 6.9 17.2 9.7 21.9 8.4 17 10.2 28 12 20.4 13.8Parg 22 5.4 17.9 7.7 19.7 5.8 17.7 8.6 24.5 9.3 20.5 11.4PoreË 31 7.5 20.2 13.6 30.3 10.5 20.2 15.5 31.6 14.2 22.4 18.2Pazin 27.3 9.2 19.2 13.8 27 12 19 15 30 13 21.5 17.3Rijeka 32.6 9.2 21.6 12.4 32 11.3 20.7 14.4 37.6 14.9 24 17.2Rab 30.5 9 23.3 11.8 30.3 13.1 23.7 15.9 32.6 16.4 26.1 20Mali Loπinj 28.2 10.2 21.2 13 32.1 12.6 22.3 15 33.9 16.3 24.4 19.3Zadar 31.4 11.2 22.6 15.5 30.6 13.6 22.2 16.4 35.2 17.6 25.6 19.6Knin 26.6 8.3 21.2 10.7 27 10.4 21.6 12 31 14.2 24.6 16.7PloËe 28.5 11.7 22 13.7 28.6 11.4 22.6 14 33.2 15.9 26.2 17.6Dubrovnik 28.4 12.6 22.4 15.2 26.2 12.2 22.2 15.4 31.8 13.8 26 18.8Komiæa 26.4 12.1 22.4 14.4 26.8 13.6 23 15.6 29.9 18.5 26.6 20.2

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE

mr. sc. Draæen KauËiÊ

Na 5 cm dubine terminska maksimalna tempera-

tura tla narasla je tijekom posljednje dekade mjeseca

i do 37.6°C (Rijeka). No, tijekom prve dekade u Pargu

se minimalna terminska temperatura tla na 5 cm du-

bine spustila na samo 5.4°C.

Tlo na 20 cm dubine ovog se mjeseca zagrijalo i

do 27.1°C (Gradiπte). Vrijedno je istaknuti kako je ter-

minska minimalna temperatura tla na 20 cm dubine

(7.7 °C u Pargu ) bila viπa od spomenute temperature

na 5 cm dubine, a πto je i normalno za hlaenje tla ovog

mjeseca.

Tlo je tijekom prve, ali i druge dekade mjeseca bi-

lo vrlo vlaæno. Sadræaj vlage u tlu na prostoru Slavonije

i Baranje bio je jednak poljskom vodnom kapacitetu,

pa su sve ratarske kulture trpjele od viπka vode u tlu.

Spomenimo kako je ukupno u prve dvije dekade mjese-

ca ukupno izmjereno na postaji u Slavonskome Brodu

122 mm, Goricama 139 mm, Osijeku 160 mm, a u

Gradiπtu i 163 mm oborine.

Poljodjelci Slavonije i Baranje pamtit Êe razdoblje

od 15. do 17. svibnja. U tom je razdoblju ukupno izmje-

reno u Slavonskome Brodu 57 mm, Brestovcu 62 mm,

1/V2/V

3/V

Osijek

Zagreb - MaksimirZadar

-60-50-40-30-20

-10

0

10

20

30

( m

m )

dekada

Slika 46. Bilanca vode u tlu, tj. razlika izmeu referentne

evapotranspiracije i koliËina efektivne oborine


43

–akovu 81 mm, Osijeku 88 mm, a u Gradiπtu kod

Æupanje i 94 mm oborine. Posljedice spomenutih koliËi-

na oborine bile su nezapamÊene poplave pri Ëemu su

u potpunosti stradale sve ratarske, povrtlarske kulture,

ali i krmne kulture. Tlo je potpuno isprano i zamuljeno.

Tijekom treÊe dekade mjeseca koliËine efektivne

oborine manje su od koliËina referentne evapotran-

spiracije. Iako je bilanca vode u tlu negativna,

sadræaj vode u tlu joπ uvijek je bio vrlo velik. Razlog

su veÊ navedene koliËine oborine tijekom prvih dviju

dekada mjeseca.

©UMSKI POÆARI

Lovro Kalin, dipl. inæ.Marija MokoriÊ, dipl. inæ.

Iako je po klimatoloπkom kalendaru proljetni

mjesec, svibanj se moæe smatrati mjesecom kada na

naπem Jadranu i priobalju poËinje sezona zaπtite od

poæara raslinja u punom opsegu.

Naime u svibnju se, uz stvarni meteoroloπki in-

deks opasnosti za nastanak i πirenje poæara raslinja

po kanadskoj metodi (MIOP), poËinje raËunati i prog-

nostiËki indeks za sljedeÊi dan.

MIOP se izrauje za 40 meteoroloπkih postaja

na Jadranu i u priobalju, te za kontinentalni dio Hrvatske

svaki dan u 14 sati po lokalnom vremenu:

PoreË, Rovinj-grad, Pazin, Pula-grad, Rijeka, Senj,

Rab, Mali Loπinj, Zadar, ©ibenik, Split-Marjan, Knin,

Sinj, Imotski, Hvar, Komiæa, Lastovo, PloËe, Makarska,

Dubrovnik, Goveari-Mljet, GospiÊ, OtoËac i Zaviæan,

te redovito od 2013. godine za postaje u unutraπnjosti:

Bilogora, Bjelovar, Daruvar, Gorice, Gradiπte, Karlovac,

Krapina, Kriæevci, Ogulin, Osijek, Parg, Sisak, Slavonski

Brod, Varaædin, Zagreb-GriË i Zagreb-Maksimir.

PrognostiËki meteoroloπki indeks za sada se raËu-

na samo za 24 postaje na Jadranu i priobalju svakod-

nevno za slijedeÊi dan u 14 sati.

Na osnovi izraËuna komponenti stvarnog i prog-

nostiËkog MIOP izraËunavaju se i klase opasnosti

koje mogu s obzirom na vremenske i klimatske prilike,

te posredno stanja gorivog materijala biti vrlo mala,

mala, umjerena, velika i vrlo velika.

Klimatoloπke prilike koje pogoduju nastanku i

πirenju poæara raslinja su u naπoj zemlji prisutne oso-

bito na podruËju Jadrana, te u krajevima uz Jadran,

posebice u ljetnim mjesecima. Dobro je poznato da

je ljeti duæ obale i na otocima kiπe vrlo malo, a ujed-

no su visoke temperature zraka. Stoga Êe se i analizirati

klase opasnosti u svibnju za ta podruËja.

Analiza srednje mjeseËne sinoptiËke situacije pri

tlu u svibnju pokazuje da je naπa zemlja bila izmeu

ciklonalnog polja koje je bilo jugoistoËno, dok je za-

padnije bilo polje visokog tlaka zraka, tako da je nad

naπom zemljom srednje polje bilo bez gradijenata. U

viπoj atmosferi, na oko 5.5 km, odnosno na izobarnoj

plohi AT 500 hPa, srednje mjeseËno strujanje je nad

podruËjem Hrvatske bilo zapadno. To ukazuje na

razmjerno Ëesto pritjecanje vlaænog i ne odviπe toplog

zraka.

Klimatoloπka analiza oborine i temperature zraka

to i potvruje. Srednja mjeseËna temperatura zraka je

bila uglavnom niæa od tridesetogodiπnjeg prosjeka

Slika 48. Srednja klasa opasnosti (FWI) za nastanak i πirenje

poæara otvorenog prostora u SVIBNJU 2014.Slika 47. Srednji prizemni tlak za SVIBANJ 2014..

44

BILTEN 05 / 2014

(1961-1990.), osim na rijetkom broju postaja gdje je

bila u granicama normale (Rijeka i Zaviæan). Obo-

rine je u cijeloj zemlji, pa tako i na Jadranu i u priobalju

bilo viπe od tridesetogodiπnjeg prosjeka u referentnom

razdoblju. Oborinske prilike bile su po raspodjeli

percentila na Zaviæanu i dijelu sjevernog i juænog

Jadrana u kategoriji kiπno, na podruËju Knina u kate-

goriji suπno, a na preostalim podruËjima u kategoriji

normalno.

IzraËun srednje mjeseËne klase za svibanj za po-

druËje Jadrana i priobalja je u skladu s navedenom ana-

lizom. Srednja svibanjska klasa je veÊinom mala, a u

gorju i vrlo mala.

Ipak, buduÊi da je prema kraju svibnja bilo sve

manje oborine, a i temperatura zraka je bila sve viπ,a

klase opasnosti za nastanak i πirenje poæara raslinja su

potkraj mjeseca bile na mnogim podruËjima Jadrana

umjerene.

Napravljena je i jednostavna verifikacija prognozi-

ranih klasa opasnosti za slijedeÊi dan u odnosu na izraËu-

natu klasu. Rezultati su zadovoljavajuÊi. Pritom je za

vrlo malu klasu broj prognoziranih sluËajeva neπto veÊi

od stvarnog, a kod male klase obrnuto, no s obzirom

da se radi o razmjerno bezopasnim situacijama, odstu-

panje nema veliku teæinu. Za umjerenu klasu vjeπtina

je dobra, a velike i vrlo velike klase nije ni bilo.

MJERENJE KONCENTRACIJE

PELUDA U ZRAKU

mr. sc. Lidija Srnecdr. sc. Barbara StjepanoviÊ

Srednja mjeseËna temperatura zraka je u svibnju

na opservatoriju Zagreb Maksimir iznosila 16.3°C i bi-

la je 0.4°C viπa od prosjeËne. Prema raspodjeli per-

centila temperature ovo je odstupanje uobiËajeno.

Ukupno je u svibnju na opservatoriju palo 145 mm

oborine, odnosno 84% viπe od prosjeka. Prema raspod-

jeli percentila oborine, svibanj je na tom podruËju

bio vrlo kiπan mjesec. Ukupno je bilo 17 dana s obori-

nom, pri Ëemu je maksimalna dnevna koliËina oborine

bila 45.9 mm i zabiljeæena je 27. svibnja. PoËetak mjese-

0

15

30

45

60

75

90

105

120

135

150

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

Bro

j zrn

aca/

m3 z

raka

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

Sr. t

emp

. zra

ka (º

C) i

dne

v. k

ol. o

bor

ine

(mm

)LL

Dn. kol. oborine (mm) Br. peludnih zrnaca u m3 Sr. dnev. temp. (ºC) Min. temp. (ºC) Max. temp. (ºC)

Slika 50. Ukupne dnevne koncentracije peluda u m3 zraka grada Zagreba (mjereno na postaji Zagreb), mjeseËni hod srednje

dnevne, maksimalne i minimalne temperature zraka i oborine na opservatoriju Zagreb Maksimir u SVIBNJU 2014.

Slika 49. Usporedba broja prognoziranih i stvarnih klasa

opasnosti za SVIBANJ 2014.

svibanj 2014.

0

50

100

150

200

250

300

vrlo mala mala umjerena velika vrlo velika

klasa FWI

bro

j slu

Ëaje

va

prognozastvarno

BILTEN 05 / 2014

45

Slika 51. Ukupne koncentracije peluda pojedinih biljnih

svojti (vrsta/rod/porodica) u Zagrebu u SVIBNJU 2014.

Slika 53. Dnevni hod koncentracija peluda trave, bora, hrasta, bazge i koprive u zraku grada Zagreba u SVIBNJU 2014.

Slika 52. Postotni udjeli peluda pojedine biljne svojte

(vrsta/rod/porodica) u Zagrebu u SVIBNJU 2014.

ca je bio kiπan i topliji od prosjeka, uz dnevne koncen-

tracije peluda ispod 20 zrnaca u m3 zraka. Od 3. do 5.

svibnja je zahladilo, pa su srednje dnevne i maksimalne

temperature zraka bile manje od prosjeËnih. Nakon

ovog kratkotrajnog hladnijeg razdoblja, uslijedilo je

toplije razdoblje koje je potrajalo do kraja prve dekade

svibnja. Gotovo cijela druga dekada je bila hladnija od

prosjeka, a vrlo Ëesto je bilo i oborine. Dnevne kon-

centracije peludi su dosta varirale, ali sve do 20.

svibnja nisu prelazile vrijednost od 80 peludnih zrnaca

u m3 zraka. Tog dana je koncentracija peludi u zraku

znatno porasla i zabiljeæeno je 131 zrnce u m3 zraka,

a to je ujedno i najveÊa dnevna koncentracija peludi

u zraku u svibnju. Iako je veÊ sljedeÊi dan koncentraci-

ja peludi pala ispod 60 peludnih zrnaca u m3 zraka,

zabiljeæeno je da su od 20. do 25. svibnja dnevne kon-

centracije peludi bile najveÊe. Nakon toga uoËava se

trend opadanja koncentracije peludi u zraku. Uz prodor

hladnijeg zraka, i veliku koliËinu oborine izmjerenu

27. svibnja ujutro (45.9 mm) posljednja su tri dana

svibnja bila hladnija od prosjeka, a dnevne su se kon-

Tablica 17. Stupanj alergijskog potencijala peluda

za SVIBANJ 2014.

Alergijski potencijal Vrsta peluda

SLAB bor, bazga

UMJEREN koprive, hrast

JAK I VRLO JAK trave

46

BILTEN 05 / 2014

centracije peludi, sliËno kao i poËetkom mjeseca,

kretale oko 20 peludnih zrnaca u m3 zraka. Ukupno su

u svibnju zabiljeæena 1443 peludna zrnca u m3 zraka.

U svibnju je prevladavao pelud trava s ukupnom

mjeseËnom koncentracijom od 751-og peludnog zrn-

ca u m3 zraka, odnosno 52% od ukupnog broja pelu-

da. Pelud borova bio je zastupljen (Pinus sp.) s ukup-

nom mjeseËnom koncentracijom od 350 peludnih zr-

naca u m3 zraka, odnosno 24% od ukupnog broja.

Koncentracija peluda hrasta (4%), bazge (4%) i ko-

prive (3%) je u svibnju bila priliËno ravnomjerno za-

stupljena.

U svibnju je prevladavo visoko alergen pelud tra-

va. NajveÊa koncentracija peluda trava je zabiljeæena

25. svibnja i iznosila je 93 peludna zrnca u m3 zraka.

Dnevni maksimum bora je zabiljeæen 4. svibnja i izno-

sio je 47 peludnih zrnaca u m3 zraka. Koncentracija

peluda hrasta i bazge Ëitav je mjesec bila niskih do um-

jerenih vrijednosti.

Svibanj je bio nepovoljan za osobe alergiËne na

pelud trava Ëija je alergogenost jaka do vrlo jaka.

Stupanj alergenosti peludi prisutnog u zraku gra-

da Zagreba u svibnju prikazan je u tablici 17.

BILTEN 05 / 2014

47

KNJIÆNICA DHMZ-a

mr. sc. IvanËica MihoviliÊTiskovine pristigle u knjiænicu DHMZ tijekom svibnja 2014.

Bioinformatics and biological physics : proceedings of the scientific

meeting, [held on November 21, 2012 in Zagreb] = Bioinformatika i

bioloπka fizika: zbornik radova sa znanstvenog skupa, [odræan 21. 11. 2012.

u Zagrebu] / organized by Committee

Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2013. ([Sv. Ivan Zelina]

: Tiskara Zelina), VI, 252 str. : ilustr. (preteæno u bojama), graf. prikazi (djelomice

u bojama) ; 28 cm

We overview the study of dynamics and structure of the most famous

biopolymer deoxyribonucleic acid (DNA) aqueous solutions, which has been

conducted primarily in the laboratories at Institut za fiziku in Zagreb during

the last six years. For completeness we briefly comment on our study per-

formed on another biopolymer hyaluronic acid (HA) which has been gaining

popularity quite rapidly within laymen and large public community recently.

The aim of this Academy Report is to bring together the motivation for this research, the description of ma-

terial preparation, experimental methods and data analysis used, as well as the presentation of the main re-

sults. As far as the physics interactions are concerned, our studies were focused until now on the case of repul-

sive regime of intersegment interactions mediated by univalent counterions. At the end open issues are high-

lighted and prospects for further research with polyvalent counterions are designated in order to study the

crossover from repulsive to attractive regime of intersegment interactions. In other words, this Report is a

kind of compilation of the material from our peer reviewed articles published in the international physics jour-

nals. We consider that the primary achievement of our efforts is the technique of dielectric spectroscopy (DS)

developed in the laboratories of Institut za fziku in Zagreb, which enables to study small quantity soft matter

and biological samples in solution. We demonstrate that this method, which is basically a method to measure

the dielectric relaxation under an applied small ac electric field is a powerful technique to determine the struc-

tural properties thanks to a tight connection between these two physical parameters. Moreover, the DS method

can serve to successfully discern between the structural properties of DNA solutions composed of many chains,

and the single chain structural properties. The latter places the DS method at the level of well developed and

widely used single-molecule micro/nano-manipulation techniques like force-measuring laser or magnetic tweez-

ers. Our data consistently show two dielectric relaxations in 100 Hz - 100 MHz frequency range that can be

attributed to diffusive motion of polyion counterions.

The overall study as a function of polyion length, concentration and added salt concentration demonstrates

that the motion of polyion counterions detected at MHz frequencies probes the structural organization of the

polyion network in solution, where as the motion at kHz range is correlated with single polyion conformation-

al properties. Fundamental length scales found to characterize the polyelectrolyte structure differ for the dilute

and semidilute regime and depend on the strength of repulsive electrostatic interactions and the flexibility; they

also compare well with the fundamental length scales predicted by theory. (authors)

48

BILTEN 05 / 2014

Atlas klime Crne Gore - ur. Mihailo BuriÊ, Branko Micev, Luka MitroviÊ

Podgorica: Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, 2012. , 1 atlas, 132

str. sa zemljop. kartama i tekstom : u bojama ; 30 x 26 cm

Prvi Atlas klime Crne Gore koji su uredili Mihailo BuriÊ, Luka MitroviÊ

i Branko Micev, obuhvaÊa razdoblje od 1961. do 1990. godine.

U luksuznom izdanju na 132 strane mogu se, izmeu ostalog, naÊi po-

datci o mreæi meteoroloπkih stanica, srednjim godiπnjim temperaturama, sred-

njoj koliËini padalina, prosjeËnom broju ljetnjih dana.

Podaci o klimi Crne Gore posljednji put su evidentirani u Atlasu klime

SFRJ.

Atlas klime izdala je Crnogorska akademija nauka i umjetnosti.

»asopisi - meunarodni

Okolje (2014) : 3.

»asopisi - domaÊi

»asopisi - domaÊi

Agronomski glasnik (2013) : 7-8.

Bug (2014) : 6.

Hrvatski planinar vol. 106 (2014) : 5

Hrvatske πume vol. 16 (2014) : 5.

Vatrogasni vjesnik (2014) : 4.

Ocjenski radovi

Güttler, Ivan. Systematic errors in regional climate models in the lower atmosphere : PhD. Thesis. Zagreb,

2014. 109 pp (Prirodoslovno-matematiËki fakultet)

Abstract

Near-surface and surface variables and the surface energy budget components from two simulations of the

regional climate model RegCM4.2 over the European/north African domain during the period 1989-1998 are

analysed. The simulations differ in selected planetary boundary layer (PBL) schemes: the Holtslag diagnostic

non-local PBL scheme and UW prognostic local PBL scheme. Surface radiative and turbulent fluxes are com-

pared against ERA-Interim while systematic errors in surface radiative fluxes are derived with respect to the

satellite-based products. Substantial systematic errors and differences between the two simulations are present

for some quantities. The most prominent error is an overestimation of the net surface shortwave radiation flux

over eastern Europe during summer. This error strongly correlates with errors in the representation of total cloud

cover, and less strongly with errors in surface albedo. During winter the amplitude of the surface energy budg-

et components is more in line with reference datasets. Systematic errors may limit the usefulness of RegCM

simulations in further applications. However, the use of the UW PBL scheme improves RegCM representa-

tion of the total cloudiness and net surface shortwave radiation and reduces near-surface temperature errors over

eastern Europe and Russia.

BILTEN 05 / 2014

49

When compared with the default Holtslag scheme, the UW scheme, in the 10-year experiments over the

European domain, shows a substantial cooling. It reduces winter warm bias over the north-eastern Europe by

2 ˚C and reduces summer warm bias over central Europe by 3 ˚C. A part of the detected cooling is ascribed to

a general reduction in lower tropospheric eddy heat diffusivity with the UW scheme. While differences in

temperature tendency due to the PBL schemes are mostly localized to the lower troposphere, the schemes show

a much higher diversity in how vertical turbulent mixing of the water vapour mixing ratio is governed. Differences

in the water vapour mixing ratio tendency due to the PBL scheme are present almost throughout the troposphere.

However, they alone cannot explain the overall water vapour mixing ratio profiles, suggesting strong interac-

tion between the PBL and other model parameterisations. An additional 18-member ensemble with the UW

scheme is made, where two formulations of the master turbulent length scale in statically unstable conditions

are tested and unconstrained parameters associated with (a) the evaporative enhancement of the cloud-top en-

trainment and (b) the formulation of the master turbulent length scale in statically stable conditions are system-

atically perturbed. These experiments suggest that the master turbulent length scale in the UW scheme could

be further refined in the current implementation in the RegCM model. It was also found that the UW scheme

is less sensitive to the variations of the other two selected unconstrained parameters.

Near-surface and surface variables simulated by RegCM4.3 model using the two different PBL schemes

under two scenarios of concentrations of the greenhouse gases (RCP4.5 and RCP8.5) and forced by the HadGEM2-

ES Earth System Model are also analysed. Over the Mediterranean region, where substantial temperature in-

crease and precipitation decrease are expected in the 21st century, near-surface air temperature T2m and total

precipitation R projections are linked with the climate change of the components in the surface energy budget

and total cloud cover, surface albedo and soil moisture. Although for the historical period the two RegCM sim-

ulations yield different climatology over the Mediterranean region, the climate change projections for the 21st

century are not strongly sensitive to the choice of the PBL scheme.

Keywords: regional climate model, systematic errors, planetary boundary layer, surface energy budget, cli-

mate change

Saæetak

Analizirane su prizemne varijable te komponente energetske ravnoteæe na povrπini prema simulacijama re-

gionalnog klimatskog modela RegCM4.2 za razdoblje 1989.-1998. na podruËju Europe i sjeverne Afrike.

Simulacije se razlikuju u odabiru parametrizacije za atmosferski graniËni sloj (AGS): Holtslagova dijag-

nostiËka i nelokalna AGS parametrizacija te prognostiËka i lokalna AGS parametrizacija razvijena na SveuËiliπtu

Washington (tzv. UW parametrizacija).

Simulirani prizemni tokovi zraËenja i turbulentni tokovi usporeeni su s reanalizom ERA-Interim, dok su

sustavne pogreπke u prizemnim tokovima zraËenja procijenjene u odnosu na satelitske produkte. Za pojedine

veliËine prisutne su izraæene sustavne pogreπke i razlike izmeu dvije simulacije. Najistaknutiju sustavnu

pogreπku Ëini precjenjivanje konaËnog prizemnog kratkovalnog zraËenja ljeti na podruËju istoËne Europe. Ova

pogreπka je izraæeno povezana s pogreπkama u ukupnoj naoblaci te je manje povezana s pogreπkama u povrπin-

skom albedu. Zimi su amplitude komponenti povrπinske energetske ravnoteæe usklaenije s referentnim po-

dacima. Sustavne pogreπke mogu ograniËiti moguÊnost koriπtenja RegCM simulacija u daljnjim primjenama.

Meutim, koriπtenjem nove UW AGS parametrizacije poboljπana je simulacija ukupne koliËine naoblake i

konaËnog povrπinskog kratkovalnog zraËenja te su smanjene pogreπke u prizemnoj temperaturi na podruËju

istoËne Europe i Rusije.

U usporedbi s koriπtenjem osnovne Holtslagove parametrizacije, koriπtenjem UW parametrizacije u

desetogodiπnjim simulacijama za podruËje Europe javlja se znaËajno hlaenje. Ovo dodatno hlaenje smanju-

je zimsko pozitivno odstupanje temperature na podruËju sjeveroistoËne Europe do 2°C te smanjuje ljetno po-

zitivno odstupanje temperature na podruËje srediπnje Europe do 3°C. Jedan dio ovog hlaenja je objaπnjeno

50

BILTEN 05 / 2014

opÊenitim smanjenjem turbulentne difuzivnosti u troposferi prilikom koriπtenja UW parametrizacije. Dok se

razlike u vremenskim promjenama uslijed koriπtenja AGS parametrizacija uglavnom javljaju u niæoj tropos-

feri, parametrizacije pokazuju puno veÊu raznolikost u naËinu na koji vertikalno turbulentno mijeπanja utjeËe

na omjer mijeπanja vodene pare. Tako su razlike u vremenskim promjena omjera mijeπanja vodene pare usli-

jed koriπtena AGS parametrizacija prisutne u gotovo cijelom troposferskom sloju. Ipak, ovakve razlike ne mogu

objasniti konaËan vertikalni profil omjera mijeπanja vodene pare, πto upuÊuje na meudjelovanje AGS i osta-

lih parametrizacija u modelu. Pripremljen je dodatan ansambl 18 simulacija s UW parametrizacija: koriπtene

su dvije formulacije karakteristiËne duljine mijeπanja u statiËki nestabilnim uvjetima te su perturbirani para-

metri u opisu pojaËanog turbulentnog uvlaËenja na vrhu oblaka uslijed isparavanja te karakteristiËne duljine

mijeπanja u statiËki stabilnim uvjetima. Rezultati ovih eksperimenata upuÊuju na moguÊnost daljnjeg razvoja

formulacije karakteristiËne duljine mijeπanja u UW parametrizaciji i njenoj implementaciji u modelu RegCM.

Analizirane su prizemne varijable simulirane modelom RegCM4.3 uz koriπtenje dvije AGS parametrizaci-

je te dva scenarija koncentracije stakleniËkih plinova (RCP4.5 i RCP8.5). Rubni uvjeti u ovim eksperimenti-

ma su prema simulacijama modela HadGEM2-ES. Na podruËju Sredozemlja, za koje Êe oËekuje izraæen porast

temperature i smanjenje koliËine oborine u 21. stoljeÊu, projekcije prizemne temperature zraka i ukupne oborine

su povezane s klimatskim promjenama u komponentama energetske ravnoteæe na povrπini te ukupnom koliËi-

nom naoblake, albedom povrπine i vlagom u tlu. Iako se u simuliranom povijesnom razdoblju javljaju razliËite

klimatologije u simulacijama modelom RegCM na podruËuju Sredozemlja, projekcije klimatskih promjena

za 21. stoljeÊe nisu izraæeno osjetljive na odabir parametrizacije procesa u atmosferskom graniËnom sloju.

KljuËne rijeËi: regionalni klimatski model, sustavne pogreπke, planetarni graniËni sloj, povrπinska bilan-

ca energije, klimatske promjene

BILTEN 05 / 2014

51

Obilne kiπe pale su u Slavoniji i na nekoliko mjes-

ta izazvale poplave. Poplavljenih prometnica, polja,

naselja bilo je u okolici Naπica, za grad Naπice je πteta

procijenjena na oko 4 milijuna kuna. Najteæe stanje bi-

lo je u naselju BokπiÊ Lug. Pola podruËja tog naselja

bilo je pod vodom, πtete na poljima su vrlo velike.

Situcija je loπa i na podruËju –urenovca. Za OsjeËko

baranjsku æupaniju proglaπeno je stanje elementarne

nepogode. ©teta se cijeni na preko 80 milijuna kuna.

PodruËja pod vodom bilo je i u okolici Zagreba.

Nabujali su vodotoci, kanali su se prepunili i izlijevali.

Potopljenih podruËja bilo je i u okolici Slavonskog

Broda, pod vodom su oranice, ceste, dvoriπta, vrtovi.

Posvuda su bili angaæirani vatrogasci na ispumpava-

nju vode. Nizvodno od Slavonskog Broda izlila se Sava,

na podruËju sela Oprisavci i Poljanci.

Problema sa izlivenom vodom bilo je i u okolici

–akova i Virovitice. Stanovnici su dizali nasipe od

Svibanj 2014.

Kliziπta i odroni zemlje. Obilne oborine ponovo

su pokrenule kliziπta i odrone zemlje u opÊini Bednja.

Ugroæene su kuÊe kojima pucaju zidovi, a tlo se kreÊe

sa svakom kiπom. Za opÊinu Bednja proglaπeno je sta-

nje elementarne nepogode. ©tete su nastale i na ces-

tama.

PrimjeÊen je i poveÊan broj kliziπta u Zagrebu.

U 5 mjeseci ove godine pojavilo ih se 60, a u prijaπnjem

razdoblju desetak godiπnje. Trend pojave novih kliziπta

se i dalje pogorπava, uglavnom zbog poveÊane koliËine

kiπa i topljenja velike koliËine snijega u kratkom vre-

menu.

1. do 4. svibnja 2014.

Ciklona u Hrvatskoj, donijela je brojne nevolje

meteoroloπke prirode, obilne oborine, buru, snijeg.

Kiπa je padala duæ cijele obale. Na Hvaru je u neko-

liko sati palo 30 litara kiπe.

Obilna tuËa pala je na podruËju sjeverozapadne

Istre. Nanosi leda bili su visoki mjestimice i 10 cm.

Najviπe je stradalo podruËje Brtonigle. U vinogradima

je πteta i do 100%, liπÊe i mladice su jednostavno sam-

ljeveni. Led je padao oko sat vremena, a veliËina mu

je bila od zrna graπka do ljeπnjaka. Znatno su oπteÊeni

i maslinici. ©teta je procijenjena na viπe od 5 miliju-

na kuna, pa je za Brtoniglu proglaπeno stanje ele-

mentarne nepogode.

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI

U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U SVIBNJU 2014. GODINE

Kliziπta u opÊini Bednja

Poplava u NaπiËkom Novom Selu

52

BILTEN 05 / 2014

kuÊa bilo ugroæeno. Stradalo je stado koza koje su bile

na otvorenom i naπle se ispred vodene bujice.

U Kloπtru Podravskom ulice su postale potoci. Na

urevaËkom podruËju olujni vjetar ruπio je stabla,

nastradalo je nekoliko automobila. Mjestimice je padala

i tuËa, led je bio veliËine graπka do ljeπnjaka, veÊe πtete

ipak nisu zamijeÊene. Za podruËje VirovitiËko po-

dravske æupanije proglaπeno je stanje elementarne ne-

pogode. Prekinuta je berba kamilice, a dok se voda

povuËe ona Êe biti uniπtena, πteta se cijeni na 30%. U

dva dana je na podruËju æupanije palo 118 litara kiπe,

πto je viπe od prosjeka za svibanj.

Poplava je bilo i na podruËju Bjelovarsko bilo-

gorske æupanije. Graani Gareπnice morali su dizati

nasipe da bi spasili kuÊe od nadolazeÊe vode. Iz kori-

ta su se i na tom podruËju izlili brojni vodotoci i kanali,

veliki broj prometnica naπao se pod vodom, te su

zatvoreni za sav promet. Izlila se i rijeka Ilova, njen

izmjeren vodostaj je viπi od pola metra od do sada

najviπeg. Poplavom su bili zahvaÊeni ribnjaci u KonËanici,

riba je otplovila s vodom, πteta se cijeni na viπe od mi-

lijun kuna. Izlila se i rijeka Gareπnica, pa je bilo poplav-

ljenih oranica i kuÊa u Gareπnici. Tamo se voda izlije-

vala i iz ribnjaka. Kiπa je toliko natopila polja da su svi

poljski radovi prekinuti, jer se u oranice ne moæe uÊi

mehanizacijom. Jaki vjetar lomio je grane i stabla, ski-

dao crijepove.

Na Banovini su nabujale rijeke Glina i Una. Voda

je izvirala iz sustava odvodnje. Nakon prolaska cik-

lone i prestanka obrina, voda se postupno poËela povlaËi-

ti u vodotoke i kanale. Olujni vjetar, ruπio je stabla

na Sljemenu. Stabla i grane su padali na sljemensku

cestu koja je zbog toga bila zatvorena za sav promet.

vreÊa s pijeskom. Voda je mjestimice uπla u kuÊe,

podrume, gospodarske zgrade. DomaÊe æivotinje su se

morale evakuirati. Viπe je prometnica zatvoreno za sav

promet, voda je na cestama bila i pola metra visine.

U Poæeπtini izlila se rijeka Orljava. I tamo je neko-

liko cesta bilo pod vodom i zatvoreno za sav promet.

U selu Nurkovac udario je grom, u viπe kuÊa izbijeni

su osiguraËi, nestalo je telefonije. Na poljima Êe sjeme

slabo klijati, ili istrunuti u zemlji, iznikla pπenica je

polegla, oËekuju se znatne πtete. Zagaeni su kuÊni

bunari, pa je vodu potrebno prokuhavati. Od udara gro-

mova bilo je uniπtenih elektroinstalacija po kuÊama.

Izlila se naglo rjeËica Subocka u blizini Novske.

Poplavljene su poljoprivredne povrπine, nekoliko je

Poplavljena cesta Poæega - Pakrac Poplavljena cesta Veliki Zdenci - KonËanica

Branjenje kuÊa od poplave u mjestu Derviπagi u Poæeπtini

BILTEN 05 / 2014

53

4. svibnja 2014.

Potres. U blizini Dubrovnika dogodila su se dva

potresa. Dogodili su se izmeu 22 30 i ponoÊi. Prvi je

imao magnitudu 2.3, a drugi 4.0. Epicentar potresa bio

je izmeu istoËne Hercegovine i Crne Gore, πtete nisu

prijavljene.

12. svibnja 2014.

Snijeg, pao u Gorskom kotaru, visina mu je bila 2

do 4 cm.

13. svibnja 2014.

Grmljavinsko nevrijeme, obilne oborine, tuËa, u

Dalmaciji. Po otocima je palo preko 30 litara kiπe.

Na Visu i Hvaru pala je tuËa, na dalmatinskim plani-

nama pao je snijeg.

14. do 18. svibnja 2014.

Olujni vjetar, obilne oborine, poplave, u sjever-

noj Hrvatskoj. Sve je te dane padala stalna i obilna kiπa.

Vjetar je lomio grane i ruπio stabla, kidao elektro-

vodove, puhao je brzinom i 90 km/h. Od palih sta-

bala bilo je oπteÊenih i uniπtenih automobila, zatvorenih

prometnica, otrgnutih limenih krovova. Autocesta kod

Krapine bila je zatvorena za pojedine skupine vozila,

πto se gotovo nikad ne dogaa. Cijelo kroviπte gradske

uprave u Novom Marofu je vjetar otrgnuo i odneo na

parkiraliπte, oπteÊeno je pet automobila. Puno inter-

vencija vatrogasaca zbog slomljenih grana i stabala bi-

Poplavljene prometnice u VirovitiËko-podravskoj æupaniji

lo je u Zagrebu, Osijeku, Bjelovaru. Mjestimice je nes-

tajalo struje, oπteÊeni su vrtovi, voÊnjaci, æitarice su

polegle. PrimjeÊeno je da Sljemenska cesta klizi, πto

je zasigurno posljedica kiπa i namoËenosti tla, ali i

starosti prometnice. Dijelovi te ceste nalaze sa na

kliziπtima zemlje, na samom Sljemenu ih se pojavilo

nekoliko stotina.

U Novigradu Podravskom sruπila se na kolnik sto-

ljetna lipa. U blizini Kriæevaca vjetar je prevrnuo kamion.

Na podruËju izmeu Poæege i Pakraca obilne

oborine potaknule su stvaranje bujica koje nose sve

pred sobom. U Orljavcu se izlila rijeka Orljava. Prvi

je dan u Slavoniji palo oko 50 litara kiπe. Orljava se

izlila i u mjestu Gradac kod Pleternice. Voda je bila

tako jaka da je pokrenuta evakuacija, bilo je poplav-

ljeno oko 200 kuÊa. Bujica je nosila automobile,

traktore, ulazila u podrume, kuÊe, prekrila ceste, morala

se spaπavati i stoka. Blokiran je bio æeljezniËki promet

jer je bujica odnijela materijal ispod pruge. Nabujale

su i izlile se i rjeËice Londæa i Vrbova. Poplavljena

naselja ostala su bez pitke vode i struje, bujice su odni-

jele i dijelove cesta. Potopljena je gotovo cijela Poæeπka

kotlina.

Izlila se i rijeka Pakra, te poplavila Lipik. Bujica

je odnijela jedan pjeπaËki most, veliki broj lokalnih

prometnica je zatvoren zbog vode na kolniku. Sve ri-

jeke biljeæe najviπe vodostaje od kako postoje mjere-

nja.

Na –akovπtini je situacija ista kao i u drugim di-

jelovima Slavonije. Neke poljoprivredne povrπine Êe

trebati presijati.

rita stvarajuÊi poplave, poplavljena je treÊina dræave.

Sve veÊe bosanske rijeke se ulijevaju u Savu, πto za

Slavoniju Ëini vrlo veliku opasnost od poplava.

Sava buja velikom brzinom od bujiËnih voda bosan-

skih rijeka, Une, Vrbasa, Bosne, dok nabujala Drina

prijeËi bræe otjecanje Save. Posvuda se u Slavoniji

uËvrπÊuju i povisuju nasipi na Savi. Proglaπeno je sta-

nje neposredne prijetnje za cijelu æupanjsku Posavinu.

Na ugroæena podruËja poslana je vojska, GSS, poma-

gala je policija, Civilna zaπtita. Na Savi je zabranjena

plovidba, na nasipima kretanje, osim sluæbi koje rade

54

BILTEN 05 / 2014

Poplavljenih podruma bilo je u Vinkovcima. Bosut

je nabujao, pa su se postavljale vreÊe s pijeskom.

Velikih povrπina pod oborinskom vodom bilo je

u æupanjskoj Posavini. Tamo je u jednom danu palo

preko 100 litara kiπe. Za Vukovarsko srijemsku æu-

paniju je zbog toga proglaπeno stanje elementarne

nepogode. Usjevi su uniπteni, u mnoga dvoriπta i kuÊe

uπla je voda, svi su kanali puni i prelijevaju se, voda

dolazi sa svih strana.

Obilnim oborinama zahvaÊeno je podruËje BiH i

Srbije. Sve su rijeke u Bosni nabujale i izlile se iz ko-

Posljedice olujnog nevremana u Podravini

BILTEN 05 / 2014

55

na ojaËanju nasipa. Procjeivanjem je poplavljena πet-

nica uz Savu kod Slavonskog Broda, no tamo su nasipi

izdræali. Slavonski ©amac se nalazi na razini vrhova

katedrale u –akovu, pa je postojala bojazan od puknuÊa

nasipa, jer bi voda moæebitno doprla i do samog –ako-

va. Dijelovi Slavonskog Broda su evakuirani, oni ko-

ji se nalaze uz Savu, jer se voda tamo procjeuje kroz

namoËene nasipe. Vodostaj Save kod Slavonskog Broda

Stanje na Orljavi kod Pleternice

Hrvatska Kostajnica

Rajevo Selo

Opustoπena Gunja

Poplavljenim prometnicama vozilo se Ëamcima

56

BILTEN 05 / 2014

bio je viπi od 9 metara. ©tete od poplava i visokih vo-

da za Brodsko posavsku æupaniju procijenjene su na

oko 120 milijuna kuna.

Najugroæenije podruËje je od Slavonskog Broda

do granice sa Srbijom kod sela RaËinovaca. Na samu

Slavoniju palo je u tim danima oko 150 litara kiπe.

Cijeli kraj je veÊ pod oborinskom vodom, na povrπinu

izbijaju podzemne vode. Nasipi se procjeuju jer su

natopljeni savskom vodom. Zatvoreni su svi graniËni

prijelazi sa BiH, proglaπeno je izvanredno stanje. Graani

se pripremaju za evakuaciju i sklanjaju domaÊe æivo-

tinje.

17. svibnja Sava je probila nasip kod RaËinovaca

i Rajevog Sela (u duæini oko 100 metara) i prodrla u

æupanjsku posavinu. Vrlo brzo ta su mjesta bila pot-

puno poplavljena. Voda je prodrla i u Gunju, te se nas-

tavila πiriti prema ostalim naseljima u æupanjskom kra-

ju. Voda je tekla u bujicama i slapovima uz zastraπujuÊu

huku. Nastala je panika meu stanovnicima. Sava kod

Æupanje imala je najviπi vodostaj ikad izmjeren, preko

Æupanjska Posavina

Spaπavanje stanovniπtva

Probijen savski nasip kod Rajevog Sela

BILTEN 05 / 2014

57

Evakuacija stanovniπtva s poplavljenog podruËja

58

BILTEN 05 / 2014

Evakuacija stanovniπtva i stoke

BILTEN 05 / 2014

59

11 metara, viπe od metra od najviπeg izmjerenog. Visina

Save kod Æupanje bila je viπa za metar od krune nasi-

pa, pa su se morale postaviti vreÊe s pijeskom u toj i

viπoj visini. Svirale su sirene za opÊu opasnost. Stanovnici

su morali biti spaπavani sa katova, prozora i krovova

kuÊa, jer je voda mjestimice bila tako visoka da su se

samo krovovi vidjeli, a neke kuÊe je voda prekrila i

preko krova. Dubina vode je mjestimice bila 6 do 7

metara. Neke su se kuÊe sruπile, bilo je i smrtnog stra-

davanja u nadolazeÊoj vodi. Sva su se sela morala

evakuirati. Evakuirano je oko 8000 stanovnika. BjeæeÊi

od bujica stanovnici su ponijeli onoliko stvari koje su

mogli nositi u rukama, sve ostalo im je uniπteno. Puno

se domaÊih æivotinja utopilo. Sve je bilo potopljeno u

samo nekoliko sati. Ovo je najveÊa poplava u povijesti

tog kraja, πtete su ogromne, gotovo totalne. Evakuacija

se provodila Ëamcima, amfibijama, graevinskim i os-

talim strojevima. Visina vode u Gunji je preko dva me-

tra, posvuda je nestalo struje, a o pitkoj vodi nije se

moglo niti razmiπljati. Stanovnici se pribojavaju da na

tom prostoru viπe neÊe biti æivota, niti uvjeta za æi-

vot. Voda se iz sela prokopom kanala preusmjeravala

u SpaËvanski bazen. Na sanaciji nasipa nije bilo moguÊe

niπta poduzeti. Pripremale su se sluæbe za posao nakon

poplava, od ponovne izgradnje kuÊa i infrastrukture do

sanacije terena i dezinfekcije prostora, uniπtavanja ko-

maraca koji su se pojavili u ogromnom broju. Vodostaj

je tek zadnjeg dana poËeo opadati, vrlo polako, koji

centimetar na sat. »ini se da sustav nije reagirao na vri-

jeme, iako je nekoliko dana prije sve ukazivalo da Êe

sva voda iz BiH rijekama dospjeti u Savu i podiÊi vo-

dostaje do izvanrednih stanja. Poplavna voda puna je

zmija i glodavaca. Poplavljeno je i selo –uriÊi, a vo-

da je dospjela i na teritorij Srbije u selo Jamena, koje

se takoer nalazi blizu Save. Ronioci su pokuπali pri-

je puknuÊa nasipa u Rajevom Selu postaviti foliju na

nasip, ali je on u tom trenutku pukao. Selima plivaju

tone smeÊa, ureaja, stoke, mulja. Nasip kod

Rajevog Sela izgraen je prije Ëetiri godine. Zahtjeva

se istraga o razlozima puknuÊa nasipa. Mjeπtani spomi-

nju iskop πljunka u blizini nasipa koji ga je mogao

oslabiti. Osnovano je struËno povjerenstvo koje Êe

istraæiti razloge puknuÊa nasipa. Poplavljena podruË-

ja posjetili su u viπe navrata predsjednik dræave, pred-

sjednik vlade, a cijelo vrijeme je akcijama zapovijedao

naËelnik glavnog stoæera HV. U spaπavanje stanovniπtva

ukljuËio se i GSS. Poplavljena su i do sada nerazmini-

rana podruËja, pa postoji bojazan od premjeπtanja

mina na nepoznata mjesta, πto Êe kasnije predstav-Potopljena Vukovarsko-srijemska æupanija

60

BILTEN 05 / 2014

ljati veliku opasnost. Ipak, poplavljeni dio Hrvatske je

viπestruko manji od poplavom zahvaÊenih dijelova BiH

i Srbije. Sve se dane spaπavala i stoka. Cijela je Hrvatska

prikupljala pomoÊ za ugroæene, u materijalu i novcu.

Odaziv je bio izuzetan, u pomoÊ su se ukljuËile sve or-

ganizacije, kao Crveni kriæ, Caritas itd. PomoÊ su

donosili i studenti. U pomoÊ poplavljenima ukljuËile

su se i velike hrvatske kompanije i banke. Vlada RH

Êe financirati u potpunosti javne radove na poplav-

ljenom podruËju. Zatraæiti Êe se i pomoÊ Europske uni-

je. Nasipi su duæ cijelog toka Save raskvaπeni, pa je

bilo potrebno stalno deæurstvo i povremene interven-

cije na podruËjima procjeivanja ili napuknuÊa. Potopljena

sela su sablasno prazna, voda je visoka do krovova

kuÊa, domaÊe æivotinje su stradale u velikom broju.

Kada se voda povuËe biti Êe potrebna hitna asanacija

terena i borba protiv zaraza, najezde glodavaca i ko-

maraca, a tek potom obnova sruπenih i oπteÊenih kuÊa.

Stanovnici su domaÊe æivotinje sklanjali u dnevne sobe

i tavane. U Hrvatskoj su prihvaÊene i osobe s poplav-

ljenih podruËja u BiH. Na pogoena podruËja poslana

je hrana iz robnih rezervi. Sva poljoprivredna proizvod-

nja je uniπtena. AmeriËki satelit Aqua snimio je poplav-

ljena podruËja, a snimke su objavljene u medijima.

©tete na usjevima se procjenjuju na viπe od 100 mili-

juna kuna. U poplavljena sela zabranjen je ulazak svi-

ma osim sluæbenim osobama. Od Slavonskog Broda

do Æupanje pojavljuju se sluËajevi raznih zaraznih obo-

ljenja. Voda se ni do kraja mjeseca nije u potpunosti

povukla sa pogoenih podruËja. ©tete na objektima se

cijene na 400 milijuna kuna. Obrana od poplava se

ne moæe u buduÊnosti temeljiti samo na gradnji nasi-

pa. Velike doprinose bi dalo poπumljavanje planina,

revitalizacija moËvara i prirodnih retencija. Poplava

spaËvanske πume Êe dobro doÊi hrastu luænjaku kojem

je staniπte upravo ta πuma. Ta je πuma isuπena prokopa-

vanjem dubokih kanala zbog iskorjenjivanja malarije

koju prenose komarci. U zadnjem tjednu svibnja poËela

je sanacija nasipa. Poplavama je bilo stvoreno umjet-

no jezero promjera 100 km. Krajem mjeseca, kada su

vodostaji znaËajnije pali, ukinuto je izvanredno stanje

u æupanjskoj posavini, a izvanredne mjere ostaju zbog

namoËenosti nasipa. Poplavljena podruËja nadgledaju

oruæane snage iz zraka. Za obilazak kuÊa stanovnici

su dobijali dozvole, a i tada samo sa posebnom opre-

mom protiv zaraza. Dogovoreno je avio zapraπivanje

komaraca na poplavljenim podruËjima Hrvatske, Srbije

i BiH. Stradao je i neustanovljen broj divljih æivotinja,

a preæivjelke su se slobodno kretale u blizini ljudi. Lov

je bio zabranjen, a divlje æivotinje su bjeæale na suha

podruËja. Na granici sa susjednim dræavama obvezna

je dezinfekcija vozila. U Gunji je pod vodom i dæami-

ja.

Una se izlila u Dvoru i Hrvatskoj Kostajnici, kroz

koju se prometovalo Ëamcima. U Hrvatskoj Kostajnici

je proglaπeno izvanredno stanje. VeÊi dio grada je

poplavljen, okolne ceste su pod vodom i zatvorene za

sav promet. Postavljene zeËje nasipe Una je brzo ra-

zorila i odnijela nizvodno, πtete su velike. Za pogoena

podruËja proglaπeno je stanje elementarne nepogode.

Na Jadranu je puhala bura koja je ometala promet,

brojne trajektne linije bile su u prekidu. Puhala je i tra-

montana na dijelovima obale, brzina joj je dosezala

120 km/h. More se zapjenilo, ruπilo se drveÊe, promet-

Gunja

Pripreme za dezinfekciju i deratizaciju

poplavljenog podruËja

BILTEN 05 / 2014

61

ni znakovi, ograde, ploËe. Obilne oborine pale su u

MetkoviÊu, preko 70 litara. OπteÊen je jedan dalekovod,

pa je u okolici nestalo struje.

26. svibnja 2014.

Grmljavinsko nevrijeme, obilne oborine, udari

groma, zahvatili su Zagreb i okolicu. Padala je i tuËa

veliËine ljeπnjaka. Pojedine ulice u Zagrebu su se naπle

pod vodom, automobili su zaplivali, voda je bila dubo-

ka oko pola metra. Javni promet je stao. BrojaËi mu-

nja zabiljeæili su 1500 izbijanja munja za vrijeme tra-

janja oluje. Oluja je u Zagrebu trajala oko pola sata.

Jaki vjetar iπËupao je nekoliko stabala. Od udara gro-

mova tresla su se prozorska stakla. Sustav odvodnje

nije dimenzioniran za takvu koliËinu kiπe u tako kratkom

vremenu, pa se voda izlijevala i iz odvodne mreæe.

Poplavljeni su bili i dijelovi Siska, 20 stanova, neko-

liko podruma i poslovnih prostora.

27. svibnja 2014.

Grmljavinsko nevrijeme, tuËa. Na podruËju Istre

pala je velika koliËina tuËe, pa se Istra zabijelila, od

Novigrada do ΔiÊarije. Debljina leda bila je mjestimi-

ce i nekoliko centimetara.

Pijavica, pojavila se u Baπkoj Vodi. Bila je πiro-

ka oko 30 metara, sve je porazbacala, tako da je prvo

usisavala predmete, a potom ih bacala naokolo. Jastuke

kafiÊa skupljali su po cijelom mjestu. Trajala je pola

minute. Pijavica se pojavila na moru ispred mjesta, a

potom proπla kroz Baπku Vodu. Po prolasku pijavice

sve je bilo mirno i zasjalo je sunce.

29. svibnja 2014.

TuËa, pala u Gorskom kotaru i uniπtila nasade bo-

biËastog voÊa. ©teta je nastala u 30 minuta i cijeni se

na 500 000 kuna.

62

BILTEN 05 / 2014

UVOD

Posljednjih desetak godina svjedoci smo, u cijelom

svijetu, pa i u Europi sve ËeπÊih vremenskih uvjeta

povezanih s dugotrajnim manjkom oborine ili nasuprot

tome ekstremnom koliËinom kiπe. Posljedica toga bile

su suπe koje su uzrokovale velike πtete u poljoprivre-

di, kao i velike πumske poæare, osobito na podruËju

Mediterana 2003. i 2012. godine. S druge strane kao

posljedica ekstremnih oborina sve uËestalije su i poplave

velikih razmjera. Posebno velike poplave zahvatile su

europske zemlje 2009., 2010. i 2011., te 2013. godine.

Primjerice proπle godine poplave su zabiljeæene u veÊem

dijelu srednje i istoËne Europe.

Izmeu 12. i 18. svibnja 2014. godine ekstremno

obilne oborine zabiljeæene su na podruËju istoËne Bosne,

dijelu Srbije, te u Slavoniji, posebice u Posavini i is-

toËnim predjelima. Posljedica toga bile su nezapamÊene

poplave na tim podruËjima.

Tih je dana na vrijeme u tim krajevima utjecala

duboka i postojana ciklona. U kratko vrijeme pale su

rekordne koliËine kiπe koje u mnogim mjestima nisu

zabiljeæene od kada postoje mjerenja. U Kutjevu je

primjerice u tom razdoblju bilo oko 160 mm kiπe, pri

Ëemu je najviπe oborine (91 mm) palo izmeÊu 15. i 16.

svibnja πto je novi dnevni maksimum za svibanj. I na

ostalim meteoroloπkim postajama u kratkom periodu

je bilo viπe od maksimalne svibanjske koliËine oborine.

Osim ekstremnih kiπnih epizoda situaciju je dodatno

pogorπala Ëinjenica da su travanj, pa i poËetak svibnja

bili kiπoviti, te je tlo veÊ bilo zasiÊeno vlagom.

Usljed gore navedenog doπlo je do naglog poras-

ta vodostaja rijeka na tom podruËju, πto je i uzrokova-

lo poplavu takvih katastrofalnih razmjera. Na hidroloπkim

postajama na rijeci Savi izmeu 14. i 18. svibnja re-

gistrirani su najviπi vodostaji i protoci od kada posto-

je mjerenja.

U Hrvatskoj je poplavljeno podruËje uz lijevu obalu

Save, vidljivo na slici 1.

Detaljne snimke poplavljenih podruËja u Slavoniji,

dobivene iz Copernicus GIO Emergency Management

servisa prikazane su na slikama 2., 3. i 4.

PODACI

U ovoj analizi koriπteni su podaci s meteoroloπkih

postaja u vlasniπtvu DHMZ-a, radarske slike s radara

na Bilogori, satelitske slike s Meteosat satelita, rezul-

tati numeriËkih modela ECMWF i Aladin, prizemna

i visinska polja analize njemaËke prognostiËke

sluæbe (DWD).

EKSTREMNA OBORINA I KATASTROFALNE POPLAVE U SLAVONIJI,

ISTO»NOJ BOSNI I ZAPADNOJ SRBIJI U SVIBNJU 2014. GODINE

Slika 1. Satelitska snimka s NASA-inog AQUA satelita snimljena spektroradiometrom MODIS, 19. svibnja 2014.

Snimka je kombinacija kanala u vidljivom i infra-crvenom dijelu spektra (kanali 7,2,1)

BILTEN 05 / 2014

63

Analiza sinoptiËke situacije

U razdoblju od 12. do 15. svibnja sa zapada kon-

tinenta nad podruËje Hrvatske i jugoistoËne Europe

premjeπtale su se visinske doline. Os doline uz koju se

istovremeno premjeπtao prizemni frontalni poremeÊaj

preπli su preko srednje Europe i Balkanskog poluoto-

ka u noÊi od 11. na 12., i 12. svibnja ujutro. Iza hladne

fronte nad srednju Europu i Balkanski poluotok dos-

pio je hladan zrak sa sjevera kontinenta. Istodobno je

u jakoj zapadnoj struji s Atlantika stigla veÊa koliËi-

na vlaænoga zraka,koja se brzo premjeπtala prema is-

toku (slika 5).

Nova os visinske doline javlja se nad Biskajskim

zaljevom potkraj 12. svibnja (slika 5), te se uz produb-

ljavanje 13. svibnja brzo premjeπta na istok. Proces se

intenzivira prelaskom visinske doline preko Alpa, te u

zapadnom Sredozemlju nastaje prizemno ciklonalno

polje s viπe srediπta.

Zatim se 14. svibnja visinska dolina zatvara u

dubok ciklonalni vrtlog sa srediπtem nad srednjim

Jadranom i Bosnom i Hercegovinom prostiruÊi se kroz

gotovo cijelu troposferu. Os ciklone se pri tome postav-

lja gotovo vertikalno, te je srediπte visinske ciklone i

u najviπim slojevima atmosfere skoro toËno iznad

srediπta prizemne ciklone (slika 6).

Tako postavljena os ciklone doprinjela je inten-

zitetu i stacionarnosti Ëitavog sustava. Ciklona po visi-

ni svoj vrhunac dostiæe upravo 15. i 16. svibnja pri Ëe-

mu se njeno srediπte tek malo pomiËe prema sjeverois-

toku. Sustav crpi dodatnu vlagu iz Sredozemlja i Crnog

mora, dok sa sjevera povlaËi hladniji zrak. Tijekom 15.

svibnja srediπte prizemne ciklone je iznad srediπnjeg

dijela Balkanskog poluotoka. Zbog sjeveroistoËnog

strujanja u viπim slojevima atmosfere, ciklonalni vrt-

log se polako vraÊa prema zapadu, dok sa zapada is-

tovremeno jaËa greben anticiklone (slika 7). U takvim

su uvjetima iznad Hrvatske velike razlike u prizem-

nom tlaku zraka zbog Ëega je osim obilnih oborina u

mnogim predjelima Hrvatske bilo jakog i olujnog, pa

Ëak i orkanskog vjetra na πto ukazuje pojava niske

mlazne struje.

Slika 2. Satelitska snimka poplavljenog podruËja u

Hrvatskoj (izvor: Copernicus GIO EMS:

http://emergency.copernicus.eu/mapping/list-of-compo-

nents/EMSR088)

Slika 3. Detalj poplavljenog podruËja Æupanje (izvor:

Copernicus GIO EMS: http://emergency.copernicus.eu/map-

ping/list-of-components/EMSR088)mbinacija kanala u

vidljivom i infra-crvenom dijelu spektra (kanali 7,2,1)

Slika 4. Detalj poplavljenog podruËja Gunje i Rajevog Sela

(izvor: Copernicus GIO EMS: http://emergency.coperni-

cus.eu/mapping/list-of-components/EMSR087)

64

BILTEN 05 / 2014

Vrlo intenzivni procesi u cikloni dovode do stvara-

nja debelog oblaËnog sloja te jakih oborina na podruËju

sjeverne Hrvatske, ali i iznimno jakih dugotrajnih obo-

rina na veÊem podruËju Bosne i Hercegovine te Srbije.

Padala je uglavnom kiπa, ali je u gorju padao i snijeg

koji je u Bosni i Hercegovini mjestimice bio i obilan.

Tijekom 16. svibnja centar visinske ciklone nalazi se

nad Srbijom (slika 8) i ona prema kraju dana poËinje

slabjeti.

Analiza vremenskih prilika

U razdoblju od 12. do 18. svibnja najviπe kiπe je

palo na podruËju Kutjeva, 164 litre po Ëetvornom metru,

a nakon njega slijedi Lipik s 114 te Ogulin s 105.5

litara. Grafikon na slici 9 prikazuje koliËine oborine

po danima te ukupnu koliËinu za promatrano 7-dnevno

razdoblje za postaje u Posavini te Slavoniji i Baranji.

VeÊe koliËine kiπe pale su 15. i 16. svibnja u istoËnoj

Hrvatskoj dok je u srediπnjoj Hrvatskoj joπ 17. svib-

nja mjestimice bilo obilnije kiπe.

U Kutjevu je kiπa neprekidno padala gotovo 4 dana

te je palo viπe od 160 mm oborine (slika 10).

Dnevna koliËina oborine izmjerena na postaji

Kutjevo 16. svibnja, druga je dosad najveÊa dnevna

koliËina oborine izmjerena na toj postaji od 1991. Na

Ëetiri postaje u Slavoniji i Baranji ukupna koliËina

oborine izmjerena tijekom razdoblja 12.do 18. svibnja

Slika 5. Apsolutna topografija i temperatura na 500 hPa

(ECMWF) prikazana na Meteosat 10 satelitskoj snimci u in-

fra-crvenom dijelu spektra, 12. svibnja 2014., 18 UTC

Slika 6. Geopotencijalna visina 500 hPa plohe (zeleno) i

prizemni tlak zraka (crno) na METEOSAT satelitskoj slici

u infra-crvenom dijelu spektra, 15.05.2014. u 06 UTC

Slika 7. Prizemna analiza tlaka zraka i poloæaj frontalnih

sustava 15.05.2014. 08 sati

Slika 8. Satelitska slika, izvor EUMETSAT,

16.05.2014. 00 UTC

BILTEN 05 / 2014

65

bila je veÊa od 100 mm. Iako je veÊ i sama koliËina

oborina bila razmjerno velika s obzirom na viπegodiπnje

prosjeke valja naglasiti da je ovom dogaaju prethodi-

lo takoer dugotrajno razmjerno kiπno razdoblje i zbog

toga je zemlja veÊ bila zasiÊena vlagom.

Vrlo sliËne vremenske prilike bile su i u susjed-

nim zemljama.

Kiπno vrijeme je prevladavalo i poËetkom svib-

nja, pa je i prije ove ciklone na postaji u Osijeku ukup-

na koliËina oborine zabiljeæena u prvih desetak dana

svibnja veÊ bila veÊa od kategorije vrlo kiπno (slika

11).

Izuzev ekstremnih koliËina oborine koje su pale

sa spomenutom ciklonom u veÊini je predjela bilo jakog,

na udare i olujnog pa Ëak i orkanskog vjetra. Vjetrovno

nevrijeme naËinilo je πtete i na Jadranu i u unutraπnjosti.

Primjerice na automatskoj postaji Zagreb GriË naj-

jaËi udar vjetra izmjeren je 15. svibnja. u 21:53 i bio

je oko 100 km/h, dok je u Makarskoj bura dostizala

brzinu i do 115 km/h.

ZAKLJU»AK

Poplava koja se dogodila na donjem dijelu toka

rijeke Save posljedica je poveÊanih koliËina oborina

od 15. do 18. svibnja 2014. godine na podruËju sliva

rijeke Save, osobito u istoËnoj Hrvatskoj, sjevernoj

Bosni i Srbiji. Uzrok poveÊanih oborina bila je snaæ-

na i postojana ciklona sa srediπtem iznad jugoistoËne

Europe. Poplavi je takoer prethodilo vrlo kiπno raz-

doblje pa je tlo bilo zasiÊeno vodom na podruËju sli-

va Save. Dogaaj je bio dobro prognoziran i sve prog-

nostiËke sluæbe izdale su upozorenja na velike koliËine

oborine, no zbog neuobiËajenog intenziteta i stacionarnos-

ti ciklone koja je donijela ekstremne koliËine kiπe (ko-

je su u nekim mjestima viπestruko premaπile Ëak i pros-

jeËne ukupne mjeseËne koliËine oborine) poplava ve-

likih razmjera je bila neizbjeæna.

dr. sc. Nataπa Strelec MahoviÊdr. sc. Tanja TroπiÊ

Tanja Renko, dipl.inæ.

Slika 9. 24-satna koliËina oborine (mm) po danima

Slika 10. Ukupna oborina (mm) za razdoblje

od 12. do 18. svibnja 2014.

Slika 11. Kumulativna koliËina oborine (mm) za svibanj

2014. i krivulje teorijskih percentila (2., 10., 25., 50.,

75., 90. i 98.) za razdoblje 1961-2000.

Documents

METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTENradar.dhz.hr/~stars2/bilten/2014/bilten0514.pdf · BILTEN 05 / 2014 7 Od 19. do 23. svibnja je bilo preteæno sunËano, te prema kraju razdoblja