-
20131
ISSN 1334-3017god.XXVII
-
DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVODZAGREB, GRI» 3
UDK
551.5.63551.506.1551.509.617551.510.4551.515551.519.9551.577.13551.582.2551.586556.04627.51628.11630.431.1
METEOROLO©KI
I HIDROLO©KI
BILTEN
1 / 2013
GODINA XXVII SIJE»ANJ 2013.
-
METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTEN
I Z D A J E
Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike HrvatskeZagreb, GriË
3
telefon: (01) 45 65 782
telefax: (01) 45 65 757
http://meteo.hr
e-mail:[email protected]
Glavni i odgovorni urednik mr. sc. Ivan »aËiÊ
Glavni urednik mr. sc. Dragoslav DragojloviÊ
Zamjenik glavnog urednika Davor NikoliÊ, dipl.inæ.
UreivaËki odbor dr. sc. Branka IvanËan-Picek
dr. sc. Kreπo PandæiÊ
Borivoj Terek, dipl.inæ.
dr. sc. Vlasta Tutiπ
Gordana Zuccon, dipl. oecc.
Lektor mr. sc. IvanËica MihoviliÊ
GrafiËko tehniËki urednik Ivan Lukac, graf.inæ.
Stalni suradnici Tomislava Boπnjak, inæ.
mr. sc. Ksenija CindriÊ
mr. sc. Ivona MajiÊ*
dr. sc. Barbara StjepanoviÊ*
dr. sc. Ivana Hrga*
mr. sc. Draæen KauËiÊ
dr. sc. Tanja Likso
Domagoj MihajloviÊ, dipl.inæ.
Marija MokoriÊ, dipl.inæ.
Damir Peti, dipl.inæ.
Krunoslav Premec, dipl.inæ.
mr. sc. Lidija Srnec
Ivona Igrec, dipl.inæ.
mag. inæ. Ruæica PopoviÊ
dr. sc. Ksenija ZaninoviÊ
* vanjski suradnici iz Zavoda za javno zdravstvo grada
Zagreba
Naslovnica: Zagreb (foto Ivan Lukac)
-
S A D R Æ A J
VREMENSKE PRILIKE
..................................................................................................................................................
5SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.)
............................................................................
5Klimatoloπka analiza (dr. sc. Tanja Likso)
....................................................................................
7PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta (mr. sc. Ksenija CindriÊ, Domagoj
MihajloviÊ, dipl. inæ.) ........ 12Temperatura mora (mag. inæ.
Ruæica PopoviÊ)
............................................................................
15
HIDROLO©KE PRILIKE
..............................................................................................................................................
15Povrπinske vode (Tomislava Boπnjak, inæ.)
..................................................................................
15Podzemne vode (Tomislava Boπnjak, inæ.)
..................................................................................
18
EKOLO©KE PRILIKE
..................................................................................................................................................
23Meteoroloπke karakteristike (Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.)
.................................................... 23OneËiπÊenje
zraka i oborine (Ivona Igrec, dipl. inæ.)
....................................................................
24KakvoÊa zraka (mr. sc. Ivona MajiÊ)
............................................................................................
26
BIOMETEOROLO©KE PRILIKE (dr. sc. Ksenija ZaninoviÊ)
....................................................................................
28
SUN»EVO ZRA»ENJE (Krunoslav Premec, dipl. inæ.)
..............................................................................................
28
PRIZEMNI OZON (Krunoslav Premec, dipl. inæ.)
........................................................................................................
33
AGROMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Draæen KauËiÊ)
....................................................................................
34
KNJIÆNICA DHMZ-a (mr. sc. IvanËica MihoviliÊ)
......................................................................................................
36
PRILOZI
IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI U NOVINSKIM
IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U SIJE»NJU 2013. GODINE(Davor NikoliÊ, dipl.
inæ.)
................................................................................................................................................
37
-
BILTEN 1 / 2013
5
VREMENSKE PRILIKE
SinoptiËka situacijaMarija MokoriÊ, dipl. inæ.
Na Novu godinu, 1. sijeËnja, je bilo na JadranuveÊinom sunËano,
a u unutraπnjosti je mjestimicebilo dugotrajne magle i slojevitih
oblaka. Stoga jena Jadranu bilo razmjerno toplo, a u
kopnenimpredjelima su temperaturne prilike bile vrlo razno-like
zavisno o duljini trajanja magle. Na vrijeme jeutjecao ogranak
anticiklone, a po visini je i daljepritjecao razmjerno topao
zrak.
Zatim je 2. sijeËnja bilo promjenljivo, pa ipreteæno oblaËno, a
uglavnom je u drugom dijeludana bilo slabih mjestimiËnih oborina.
Nakonpremjeπtanja slabo izraæene hladne fronte sa sjeveroza-pada,
3. sijeËnja se djelomice razvedrilo, a naj-sunËanije je bilo na
Jadranu. Na Jadranu je zapuha-la bura i sjeverozapadnjak.
U noÊi od 3. na 4. sijeËnja je uz povremeno viπeoblaka
mjestimice bilo u unutraπnjosti malo kiπe. IsljedeÊih dana su se
preko naπe zemlje premjeπtaleoslabljene hladne fronte sa
sjeverozapada konti-nenta.
4. i 5. sijeËnja je bilo promjenljive naoblake,mjestimice i malo
kiπe. NajsunËanije je bilo naJadranu. Bilo je iznadprosjeËno toplo
s maksi-
malnom temperaturom zraka i u unutraπnjosti viπomod 10°C.
Prizemno je bilo polje visokog tlaka zraka, ali jepovremeno
pritjecao vlaæan, ali i razmjerno topao zrak.Ciklona se nalazila
nad Tirenskim morem. Bilo je mjes-timiËnih slabih oborina, ali je u
veÊini krajeva bilobarem djelomice sunËano. I minimalne i
maksimalnetemperature zraka su bile viπe od srednjih vrijednos-ti.
Na Jadranu je bilo umjerene i jake bure, te sjevernogi
sjeverozapadnog vjetra. NajjaËi vjetar puhao je naotvorenom moru
srednjeg i juænog Jadrana.
Od 6. do 8. sijeËnja je zahladilo, a u unutraπnjostije ponegdje
bilo malo kiπe ili snijega. Na Jadranuje bilo djelomice ili
preteæno sunËano. Sa sjeverakontinenta su se brzo premjestile
hladne fronte, azatim je jaËao ogranak anticiklone. Na Jadranu
jebilo umjerene i vrlo jake bure i sjeverozapadnjakas olujnim
udarima. Prema kraju razdoblja vjetarje slabio.
Zatim je 9. sijeËnja bilo djelomice i preteænosunËano, te
uglavnom suho. Dnevna temperaturazraka bila je malo viπa.
Na vrijeme je utjecalo polje malo poviπenog tla-ka zraka, a sa
zapada se pribliæavala hladna fronta. UistoËnim predjelima ujutro
je bilo slabih oborina, alisu brzo prestale.
Zatim je 10. i 11. sijeËnja bilo veÊinom umjerenoi preteæno
oblaËno, a kiπe je uglavnom bilo na Jadranu
Slika 1. Prizemna sinoptiËka situacija 14. sijeËnaj 2013. u 00
UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)
Slika 2. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa 14.
sijeËnja2013. u 00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)
-
6
BILTEN 1 / 2013
Slika 3. Kompozitna satelitska slika naoblake u vidljivom dijelu
spektra 13. sijeËnja 2013. u 12.00 UTC
(izvor: EUMETSAT)
Slika 4. Kompozitna satelitska slika naoblake u vidljivom dijelu
spektra 14. sijeËnja 2013. u 13.00 UTC
(izvor: EUMETSAT)
i u podruËjima uz Jadran. Na Jadranu je bilo um-jerenog i jakog
juga.
Preko Jadrana se premjeπtala ciklona i atmosferskefronte.
NajËeπÊa pojava kiπe je bila na Jadranu, te ugorskoj Hrvatskoj.
Najprije je na sjevernom Jadranuzapuhao sjeverozapadnjak i bura. U
kopnenom po-druËju je ujutro bilo ponegdje magle.
12. sijeËnja bilo je djelomice i preteæno sunËano,te malo
toplije.
Na vrijeme je prolazno utjecalo polje visokog tla-ka zraka. Na
Jadranu je zapuhao jugozapadnjak i ju-go.
Zatim je 13. i 14. sijeËnja bilo snijega, u zapad-nim i gorskim
krajevima debljina snijega je bilauglavnom od 30 do 70 cm, πto je u
mnogim mjesti-ma bila najveÊa koliËina snijega od kada
postojemjerenja.
Na vrijeme je utjecala izraæena Genovska ciklonakoja se preko
kontinentalnog dijela zemlje premjesti-la na sjeveroistok
kontinenta. Stoga je povremenog sni-jega uslijed pritjecanja
hladnijeg zraka na straænjojstrani ciklone bilo u sjeverozapadnoj,
srediπnjoj, te di-jelu gorske Hrvatske. Najviπe snijega palo je 13.
posli-jepodne, i u noÊi od 13. na 14. sijeËnja. Na
PostajiZagreb-Maksimir visina snijega je bila 68 cm, πto
jeapsolutni maksimum od 1949. godine. Na meteoroloπkojpostaji
Zagreb-GriË izmjereno je 54 cm snijega. NaGriËu je viπe snijega
bilo 1895. godine, 84 cm, te 1929.godine, 80 cm. Vaæno je spomenuti
da je ekstremnakoliËina snijega pala samo u 24 sata.
Na prednjoj strani ciklone pritjecao je razmjernotopao zrak, te
je barem u poËetku u Slavoniji i dijeluLike bilo kiπe, a ponegdje i
kiπe koja se ledila u dodirus tlom.
Na Jadranu je mjestimice bilo obilne kiπe, a nasjevernom i
dijelu srednjeg Jadrana su umjereno i vr-lo jako jugo i
jugozapadnjak, koji su imali olujne udare,okrenuli na buru i
sjeverozapadnjak. 13. sijeËnja je ma-lo snijega bilo i ponegdje na
sjevernom Jadranu.
15. sijeËnja su oborine oslabile i uglavnom pre-stale, a nova
ciklona se produbljavala u zapad-nom Sredozemlju.
16. i 17. sijeËnja ponovno je bilo oborina, uunutraπnjosti
uglavnom snijega. Najviπe snijega jepalo u Lici, a snijega je bilo
i u Slavoniji. Bilo jerazmjerno hladno.
Nova ciklona se preko Dalmacije, te istoËnih di-jelova zemlje
premjeπtala na sjeveroistok kontinenta.Stoga je najviπe oborine
bilo u istoËnim i juænim po-druËjima, a najviπe snijega u gorskoj
Hrvatskoj,posebice u Lici. Palo je mjestimice i viπe od 50 cmnovog
snijega. U sjeverozapadnim dijelovima je bilouglavnom slabijeg
snijega. Na veÊem dijelu Jadrana jezapuhala bura i
sjeverozapadnjak.
18. i 19. sijeËnja je veÊi dio dana bilo uglavnombez oborine,
ali se 19. sijeËnja poËelo jaËe naoblaËi-vati u poslijepodnevnim
satima, a mjestimiËnih obo-rina je bilo u najzapadnijim podruËjima
i na dijelusjevernog i srednjeg Jadrana.
-
BILTEN 1 / 2013
7
Prizemno je i dalje bilo polje sniæenog tlaka zra-ka. Uz jaËanje
zapadne, a zatim i jugozapadne visinskestruje poËeo je pritjecati
topao zrak, a nova ciklonase pribliæila naπoj zemlji. Na Jadranu je
zapuhaloumjereno i jako jugo i jugozapadnjak.
Zatim je od 20. do 22. sijeËnja bilo preteænooblaËno s
povremenom kiπom, koje je najviπe bilona Jadranu i u gorskoj
Hrvatskoj. Usljed zato-pljenja snijeg se naglo topio. 22. sijeËnja
je snijegaponovno bilo i u nizinama unutraπnjosti.
Nova ciklona iz zapadnog Sredozemlja utjecala jena vrijeme u
cijeloj zemlji. Svojom glavninom kreta-la se neπto juænije od
prethodne dvije. Zbog pritjeca-nja toplijeg zraka padala je kiπa,
na Jadranu mjesti-mice i obilna. Snijega je bilo uglavnom u viπem
gor-ju, a s premjeπtanjem srediπta ciklone i pritjecanjemhladnijeg
zraka 22. sijeËnja i u nizinama unutraπnjostiuz stvaranje novog
snjeænog pokrivaËa. Snjeæne oborinenisu bile tako obilne kao u
prethodna dva sluËaja. NaJadranu je bilo umjerenog i vrlo jakog
juga i jugoza-padnjaka, a prema kraju razdoblja na sjevernom i
di-jelu srednjeg Jadrana sjeverozapadnjaka. 22. sijeËnjaoborine su
slabile i u veÊini mjesta do kraja dna pro-lazno i prestale.
23. sijeËnja joπ jedna ciklona iz zapadnog Sre-dozemlja se
pribliæavala naπoj zemlji. U unutraπnjostije veÊi dio dana bilo bez
oborine. MjestimiËnih obo-rina je bilo ponajprije potkraj dana na
sjevernomJadranu i u zapadnim dijelovima unutraπnjosti. NaJadranu
su jugo i jugozapadnjak jaËali.
NaveËer i u noÊi na 24. sijeËnja, te 24. sijeËnjase nova ciklona
premjestila preko naπe zemlje, te jena Jadranu bilo kiπe, a u
unutraπnjosti snijega,ponegdje u nizinama i kiπe.
Bilo je umjereno i preteæno oblaËno s oborinamakoje ipak nisu
bile obilne. U kopnenom podruËju je bi-lo novog snjeænog pokrivaËa
veÊinom izmeu 5 i 15cm. Na Jadranu je zapuhala umjerena do jaka
bura isjeverozapadnjak. Temperatura se postupno sniæavala.
Izmeu 25. i 27. sijeËnja je bilo ujutro iznimnohladno, osobito u
sjeverozapadnim krajevima gdjese temperatura snizila do -16°C.
Na vrijeme je utjecao ogranak anticiklone iz is-toËne Europe, a
po visini je potkraj razdoblja poËeopritjecati topliji zrak.
NajsunËanije je bilo na Jadranui u gorju, dok je u nizinama bilo
mjestimice magle ili
niskih oblaka. Bilo je vrlo hladno, osobito u noÊi iujutro.
Potkraj razdoblja s pribliæavanjem nove hladnefronte vjetar je
okrenuo na slabo do umjereno jugo izapadnjak.
28. sijeËnja se naoblaËilo. Na Jadranu je mje-stimice bilo kiπe,
a u kopnenim predjelima, osobitosredinom dana i poslijepodne
susnjeæice i snijega.Oborine su bile veÊinom slabe.
Preko naπe zemlje se premjestila hladna fronta.Oborina je viπe
bilo poslijepodne i u noÊi. Na Jadra-nu je zapuhao slab do umjeren
sjeverozapadnjak ibura.
Od 29. do 31. sijeËnja je bilo suho i baremdjelomice sunËano, te
sve toplije.
Na vrijeme je utjecao ogranak anticiklone, a povisini je s
jaËanjem jugozapadne struje poËeo pritje-cati sve topliji zrak. U
poËetku je u unutraπnjosti ujutroi prijepodne bilo mjestimice magle
i slojevitih oblaka.Bilo je sve toplije, te je temperatura zraka
bila viπaod prosjeka za ovo doba godine.
Slike 1 i 2 su prizemna i visinska sinoptiËka situaci-ja 14.
sijeËnja 2013. godine (izvor NjemmaËka meteoroloπkasluæba-DWD).
Slike 3 i 4 su satelitske slike oblaka 13. i 14. si-jeËnja 2013.
godine (izvor EUMETSAT) u vidljivomdijelu spektra.
Klimatoloπka analizadr. sc. Tanja Likso
Analiza temperaturnih anomalija za sijeËanj 2013.godine pokazuje
da su u Hrvatskoj srednje mjeseËnetemperature zraka bile iznad
viπegodiπnjeg prosjeka1961.-1990. Odstupanja srednje mjeseËne
temperaturezraka bila su u rasponu od 1.0°C (Zaviæan) do
3.5°C(Slavonski Brod).
Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike uHrvatskoj za
sijeËanj 2013. godine opisane su domi-nantnom kategorijom toplo
izuzevπi Zaviæan koji jesvrstan u kategoriju normalno.
Izuzevπi Osijek i Zagreb-Maksimir, poËetak si-jeËnja 2013.
godine okarakteriziran je duljim razdobljempozitivnih anomalija
srednje dnevne temperature zra-ka (6-13 dana). Nakon toga
uslijedila je izmjena kraÊih
-
8
BILTEN 1 / 2013
ekstremno hladno
vrlo hladno
hladno
normalno
toplo
vrlo toplo
ekstremno toplo
98
PERCENTILI
odstupanje temp. (°C)postajapercentili
A
P
86
Dubrovnik
1.3
1.3
82
3.3
1.1
77
Osijek88
Knin
78
2.1
2.2
Komiæa
79
1.0
2.2
89
78
2.1
Rijeka76
Varaædin78
78Zagreb Bjelovar
Sisak75
2.0
Sl. Brod3.5
2.0
Pazin1.4
Ogulin
90
1.3
2.9GospiÊ
1.5
Daruvar
2.1
78
Karlovac
1.3Hvar
83
1.3Lastovo
82
84
65Zaviæan
91
1.9
PoreË
Senj81
1.4
76
1.6
82
1.6
M. Loπinj
©ibenik
Split
Zadar
83
Parg1.9
76
Slika 5. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u
SIJE»NJU 2013. od prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)
ekstremno suπno
vrlo suπno
suπno
normalno
kiπno
vrlo kiπno
ekstremno kiπno
98
PERCENTILI
odstupanje (%)postajapercentili
A
P
Sisak 72
68
127
220
96
110
130
Ogulin266
99
94
Pazin
Split
Knin
Daruvar82
234
15197
323
120
61
Karlovac
271
M. Loπinj
Rijeka
>99Zaviæan
280
Varaædin98
Zagreb Bjelovar
99
283
Zadar
Osijek
108
97
DubrovnikLastovo
158
83
9862
Komiæa108
107
61
70 Sl. Brod
58
PoreË
Senj
©ibenik
108
222
GospiÊ
75
137
423
>99
111
63
62
62
98
204
334
>99
Hvar
Parg121
69
Slika 6. MjeseËne koliËine oborine u SIJE»NJU 2013. izraæene u
(%) prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)
-
BILTEN 1 / 2013
9
Slika 7. Maksimalne i minimalne dnevne temperature zraka (°C) i
dnevne koliËine oborina (mm)za SIJE»ANJ 2013. godine
ZAGREB MAKSIMIR
-30
-25
-20
-15
-10
-5
0
5
10
15
20
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100mm OSIJEK
-30
-25
-20
-15
-10
-5
0
5
10
15
20
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
mm
RIJEKA
-30
-25
-20
-15
-10
-5
0
5
10
15
20
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100mm
SPLIT MARJAN
-30
-25
-20
-15
-10
-5
0
5
10
15
20
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
mm
OGULIN
-30
-25
-20
-15
-10
-5
0
5
10
15
20
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
mm
DUBROVNIK
-30
-25
-20
-15
-10
-5
0
5
10
15
20
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
mm
Maksimalne dnevne Minimalne dnevne Dnevne koliËinetemperature
zraka temperature zraka oborina
-
10
BILTEN 1 / 2013
Slika 8. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove
anomalije (°C) od dnevnog srednjaka za razdoblje 1961-1990. za
SIJE»ANJ 2013. godine
ZAGREB MAKSIMIR
-10-8
-6
-4
-2
02
4
6
8
1012
14
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani
°C OSIJEK
-10-8-6-4-202468
101214
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
RIJEKA
-10-8-6-4-202468
101214
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
SPLIT MARJAN
-10-8-6-4-202468
101214
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
OGULIN
-10-8-6-4-202468
101214
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
DUBROVNIK
-10-8-6-4-202468
101214
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
Srednje dnevne temperature zraka Anomalije srednje dnevne
temperature zraka
-
razdoblja s negativnim odnosno pozitivnim anomali-jama.
Suprotno, poËetkom sijeËnja 2013. godine napostajama
Zagreb-Maksimir i Osijek razdoblje nega-tivnih anomalija trajalo je
kratko (dan-dva), zatim jeuslijedilo dugo razdoblje (21 do 22 dana)
pozitivnihanomalija a potom izmjena kraÊih razdoblja s nega-tivnim
odnosno pozitivnim anomalijama. Na svim ana-liziranim postajama
kraj sijeËnja 2013. godine imao jeobiljeæje pozitivnih anomalija
srednje dnevne tempe-rature zraka i to razdoblje je trajalo od 2 do
4 dana.
Tijekom sijeËnja 2013. godine najveÊa pozitivnaodstupanja
srednje dnevne temperature zraka u odno-su na viπegodiπnji prosjek
kretala su se od 5.2°C(Dubrovnik, 21. sijeËnja) do 11.2°C u Osijeku
(21. si-jeËnja). NajveÊe negativno odstupanje srednje
dnevnetemperature zraka zabiljeæeno je u Ogulinu (26. si-jeËnja)
kada je srednja dnevna temperatura zraka bila6.4°C niæa od
viπegodiπnjeg prosjeka (1961.-1990.).
Srednja mjeseËna maksimalna temperatura zrakau sijeËnju 2013.
godine kretala se u rasponu od -0.7°Cna Zaviæanu do 13.8°C u Hvaru.
U odnosu na viπegodiπnjiprosjek (1961.-1990.) srednje mjeseËne
maksimalnetemperature zraka bile su viπe od prosjeka, a odstu-panja
su se kretala od 0.7°C (Zaviæan) do 3.5°C (SlavonskiBrod).
Apsolutni temperaturni maksimumi su se kre-tali izmeu 7.2°C
(Zaviæan, 4. sijeËnja) i 17.5°C (Hvar,5. sijeËnja).
Srednje mjeseËne minimalne temperature zraka usijeËnju 2013.
godine bile su u rasponu od -5.8°C naZaviæanu do 7.8°C u Lastovu. U
odnosu na viπegodiπnjiprosjek (1961.-1990.) srednje mjeseËne
minimalnetemperature zraka bile su na svim analiziranim posta-jama
iznad spomenutog prosjeka. Odstupanja srednjemjeseËne minimalne
temperature zraka u sijeËnju 2013.godine su se kretala od 1.1°C na
Zaviæanu do 4.3°C uOsijeku. Apsolutni temperaturni minimumi su se
nalaziliu rasponu od -15.6°C u Varaædinu (27. sijeËnja) do3.7°C u
Lastovu (8. sijeËnja).
Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperaturazraka
napravljena je za opservatorij Zagreb-GriË, Split-Marjan i Rijeku.
Za proraËun dugogodiπnjih srednja-ka i standardne devijacije
koriπteni su cijeli raspoloæivinizovi podataka temperature zraka
tj. za razdoblje 1862.-2011. za Zagreb-GriË, te 1948.-2011. za
Split-Marjani Rijeku.
Ocjena izuzetnosti se temelji na kriteriju premakojem se
izvanredno toplim (vruÊim) smatra dan u ko-jem pozitivna anomalija
srednje dnevne temperaturezraka premaπi dvije standardne
devijacije, dok se izuzetnohladnim smatra dan u kojem negativna
anomalija premaπidvije standardne devijacije.
Koriπtenjem navedenog kriterija pokazalo se da usijeËnju 2013.
godine nije bilo izvanrednih dana naanaliziranim postajama Rijeka,
Split-Marjan i Zagreb-GriË.
-4-3-2-10123456789
101112131415
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
-4-3-2-10123456789
101112131415
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
.
-4-3-2-10123456789
101112131415
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
ZAGEB - GRI» (1862.-2011.) SPLIT - MARJAN (1948.-2011.) RIJEKA
(1948.-2011.)
-t+σ
-t+σ
-t+2σ
-t-σ
-t-σ
-t+σ
-t
-t
-t
Slika 9. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-GriË,
Split-Marjan i Rijeku u SIJE»NJU 2013. godine u usporedbi s
dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—) i standardnim
devijacijama (σ).
BILTEN 1 / 2013
11
-
12
BILTEN 1 / 2013
Analiza koliËina oborine za sijeËanj 2013. godinekoje su
izraæene u postotcima (%) viπegodiπnjeg pros-jeka (1961.-1990.)
pokazuje da su koliËine oborine bileiznad viπegodiπnjeg prosjeka
izuzevπi Lastovo. Usporedbas viπegodiπnjim prosjekom pokazuje da se
koliËineoborine za sijeËanj 2013. godine nalaze u rasponu od98%
viπegodiπnjeg prosjeka u Lastovu (83.2 mm) do423% tog prosjeka u
Senju (358.9 mm).
Oborinske prilike u Hrvatskoj za sijeËanj 2013.godine opisane su
sljedeÊim kategorijama: normal-no (istoËna Hrvatska te dijelovi
sjevernog, srednjeg ijuænog Jadrana s pripadnim zaleem), kiπno
(πire po-druËje Daruvara i Dubrovnika), ekstremno kiπno (di-jelovi
sjeverozapadne i srediπnje Hrvatske te sjevernogJadrana i pripadnog
zalea) i vrlo kiπno (preostali dioHrvatske).
Maksimalna dnevna koliËina oborine izmjerenaje 14. sijeËnja
2013. godine na Zaviæanu (90.2 mm),a ta postaja ujedno je imala i
najveÊu mjeseËnu koliËinuoborine (462.9 mm) za mjesec sijeËanj
2013. godine.
Broj dana sa snjeænim pokrivaËem veÊim od 1 cmkretao se od 3
dana u Pazinu do 31 dan na Zaviæanu.Maksimalna visina snjeænog
pokrivaËa u sijeËnju 2013.godine nalazila se u rasponu od 3 cm u
SlavonskomBrodu do 208 cm na Zaviæanu.
U sijeËnju 2013. godine broj sati sijanja Sunca bioje manji od
viπegodiπnjeg prosjeka (1961.-1990.) izuzevπiDubrovnik. NajveÊe
negativno odstupanje (33.1 sat)imao je Zaviæan gdje je zabiljeæeno
ukupno 59.9 satisijanja Sunca. NajveÊe pozitivno odstupanje
zabilje-æeno je u Dubrovniku gdje je mjeseËna suma sijanjaSunca za
sijeËanj 2013. godine iznosila 130.5 sati πtoje ukupno 6.2 sata
sijanja Sunca viπe od prosjeka.Negativne anomalije broja sati
sijanja Sunca u si-jeËnju 2013. godine u skladu su s pozitivnim
anomali-jama srednje mjeseËne naoblake.
PraÊenje kiπnih i suπnih uvjetamr. sc. Ksenija CindriÊ
Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.
PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na dnevnoj skali
U sijeËnju 2013. godine su suπni i kiπni uvjeti nadnevnoj skali
na 25 postaja u Hrvatskoj analizirani po-moÊu dvije metode. PraÊene
su kumulativne koliËine
oborine od poËetka do kraja sijeËnja i usporeene sus teorijskim
percentilima, izraËunatim pomoÊu sred-njih mjeseËnih vrijednosti
koliËine oborine za sijeËanj,iz 40-godiπnjeg razdoblja
(1961.-2000.). Zatim su ana-lizirani sljedovi suπnih i kiπnih dana
s dnevnom koliËi-nom oborine, Rd, manjom i veÊom od 1 mm.
U Slavoniji je kumulativna koliËina oborine u si-jeËnju
preteæito bila u granicama normale. U ostalimpredjelima
kontinentalne Hrvatske su normalne oborinskeprilike prevladavale
tijekom prve polovice sijeËnja,dok su u drugoj polovici bile vrlo
kiπne (percentil 91-98) i ekstremno kiπne (percentil >98). Na
svim posta-jama kontinentalne Hrvatske zabiljeæeno je najduljekiπno
razdoblje u trajanju od πest dana. Na podruËjuSiska i Karlovca je
nakon jednog suπnog dana, uslije-dio joπ jedan petodnevni kiπni
slijed.U gorskoj Hrvatskojsu oborinske prilike tijekom prve
polovice sijeËnja bileuglavnom suπne (percentil 9 do 25), a u
Ogulinu i vr-lo suπne (percentil 2 do 9). No, u drugoj polovici
si-jeËnja su oborinske prilike bile vrlo kiπne ili ekstrem-no
kiπne. Najdulje kiπno razdoblje je zabiljeæeno uOgulinu i potrajalo
je 14 dana, dok je na ostalim gorskimpostajama najdulje kiπno
razdoblje trajalo od 10 do 12dana.
Na podruËju Jadrana su se tijekom prve polovicesijeËnja
izmjenjivale normalne sa suπnim oborinskimprilikama, a na podruËju
Malog Loπinja i Zadra kumu-lativne koliËine oborine ukazuju i na
vrlo suπne pri-like. Kiπne prilike su prevladale tijekom druge
polovicesijeËnja i to ponajviπe na sjevernom Jadranu i na po-druËju
Zadra gdje su zabiljeæene ekstremno visokekoliËine oborine. Na
ostalim dalmatinskim postajamaje sijeËanjska koliËina oborine
uglavnom bila ugranicama normale, a na podruËju Dubrovnika su
udrugoj polovici sijeËnja prevladale vrlo kiπne oborinskeprilike.
Na svim postajama je zabiljeæeno po jednokiπno razdoblje u trajanju
od pet do πest dana, a nanekim postajama sjevernog Jadrana (Mali
Loπinj, Senj)i po dva takva razdoblja razdvojena s jednim ili
dvasuπna dana.
PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na vremenskojskali od 1, 3, 6,
12, 24 i 48 mjeseci
U sijeËnju 2013. godine su zabiljeæeni oborinskiuvjeti na svim
postajama u Hrvatskoj bili veÊi od medi-jana (medijan = 50
percentil). Umjereno kiπni uvjeti
-
BILTEN 1 / 2013
13
Slika 10. Prostorne razdiobe SPI-a na vremenskim skalama od 1,
3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci u SIJE»NJU 2013.
-
14
BILTEN 1 / 2013
su bili u Dubrovniku, Malom Loπinju , GospiÊu i Zadru(SPI1;
1.06, 1.31, 1.48 i 1.49) dok su vrlo kiπni uvjetiprevladavali u
Bjelovaru, Kriæevcima, Ogulinu, Varaædinui Zagrebu (SPI1; 1.75,
1.75, 1.88, 1.94 i 1.91). Ekstremnokiπni uvjeti su zabiljeæeni u
Karlovcu, Senju i Sisku(SPI1; 2.36, 2.51, 2.36).
Tijekom protekla 3 mjeseca su zabiljeæeni pozi-tivni oborinski
uvjeti na svim postajama u Hrvatskoj.Umjereno kiπni uvjeti su bili
u Dubrovniku, Zadru,Varaædinu, Osijeku i Kriæevcima, (SPI3; 1.05,
1.41,1.36, 1.00 i 1.46). U Bjelovaru, GospiÊu, Karlovcu,Malom
Loπinju, Ogulinu, Pazinu, Sisku i Zagrebu suzabiljeæeni vrlo kiπni
uvjeti (SPI3; 1.52, 1.61, 1.74,1.86, 1.61, 1.70, 1.91 i 1.59).
Ekstremno kiπni uvjetisu bili u Senju i Zaviæanu (SPI3; 2.40 i
2.30).
Analiza odstupanja 6-mjeseËnih koliËina obo-rine pokazuje da su
na veÊini postaja zabiljeæeni oborin-ski uvjeti bili u granicama
normale. Umjereno kiπniuvjeti su bili u GospiÊu, Karlovcu i Sisku
(SPI6; 1.45,1.32 i 1.21) dok su vrlo kiπni uvjeti prevladavali
uMalom Loπinju, Ogulinu, Rijeci, Senju, Zadru i naZavæanu (SPI6;
1.84, 1.84, 1.94, 1.92, 1.80 i 1.75). U
Karlovcu su zabiljeæeni ekstremno kiπni uvjeti (SPI6;2.07).
Prostorna razdioba standardiziranog oborinskogindeksa na
12-mjeseËnoj vremenskoj skali (SPI12)pokazuje da su umjereno suπni
uvjeti zabiljeæeni uBjelovaru i Kriæevcima (SPI12; -1.24 i -1.27)
dok suumjereno kiπni uvjeti prevladavali u Senju i Zadru(SPI12;
1.24 i 1.00). U ostalim podruËjima su obo-rinski uvjeti za
12-mjeseËne koliËine oborina bili ugranicama normale.
U proteklih dvije godine ekstremno suπni uvjetisu prevladavali u
Bjelovaru, Daruvaru, GospiÊu, Kri-æevcima, Osijeku, Pargu,
Slavonskom Brodu i Varaædinu(SPI24; -3.61, -2.44, -2.28, -3.06,
-2.21, -2.04, -3.05 i-2.40). Vrlo suπni uvjeti su bili u Kninu,
©ibeniku iZagrebu (SPI24; -1.86, -1.77, i -1.95), a umjereno
suπniuvjeti u Malom Loπinju, Ogulinu, Pazinu i Zadru (SPI24;-1.00,
-1.12, -1.20 i -1.14).
Na vremenskoj skali od 48 mjeseci su zabiljeæeniekstremno suπni
uvjeti u Kriæevcima (SPI48; -2.07), avrlo suπni uvjeti u Bjelovaru
i Slavonskom Brodu
Slika 11. Kumulativne koliËine oborine (mm) u SIJE»NJU 2013., za
meteoroloπke postaje Osijek, Zagreb Maksimir, Rijeku,Zaviæan, Split
- Marjan i Dubrovnik te pripadni 98., 90., 75., 50., 25., 10. i 2.
percentil za razdoblje 1961.-2000.
vrlo suπno suπno normalno kiπno vrlo kiπno
-
BILTEN 1 / 2013
15
(SPI48; -1.54 i -1.59) te umjereno suπni uvjeti u Daruvarui
Zagrebu (SPI48; -1.32 i -1.01). U ostalim podruËji-ma oborinski
uvjeti su bili u granicama normale, sizuzetkom postaja Hvar i
Dubrovnik gdje su zabiljeæeniumjereno kiπni uvjeti (SPI48; 1.07 i
1.12).
Napomena: Viπe grafiËkih prikaza rezultata semoæe pogledati na
www.meteo.hr
Klasifikacijska skala za vrijednosti SPIVrijednosti SPI
Klase
2.0 i viπe ekstremno kiπno1.5 do 1.99 vrlo kiπno1.0 do 1.49
umjereno kiπno
-0.99 do 0.99 u granicama normale-1.0 do -1.49 umjereno suho-1.5
do -1.99 vrlo suho-2.0 i manje ekstremno suho
Temperatura moramag. inæ. Ruæica PopoviÊ
Za sijeËanj je uobiËajen trend ohlaivanja povrπin-skog sloja
mora za oko 1°C prema kraju mjeseca. Nasvim postajama duæ istoËne
obale Jadrana, krivuljasrednjih dnevnih temperatura mora pratila je
takav trendopadanja temperatura povrπinskog sloja mora.
Mjesec je zapoËeo s temperaturama niæim od pros-jeka zbog jake
bure duæ Jadrana, πto je dovelo i dosniæenja temperatura
povrπinskog sloja mora ispodprosjeka.
S obzirom na jaËe prodore hladnog zraka sa sjeve-ra srednja
mjeseËna temperatura cijelog Jadrana u si-jeËnju 2013. godine bila
je do 0.8°C niæa od viπegodiπnjegprosjeka. Raspon srednjih
mjeseËnih temperatura izno-sio je 2.7°C, s minimumom od 12.1°C
koliko je iznosi-la u Rabu, do 14.8°C koliko je iznosila u Komiæi.
Rasponekstrema temperatura povrπinskog sloja mora bio je6.1°C s
najniæom temperaturom mora od 9.9°C u Rabu26. sijeËnja te najviπom
16.0°C izmjerenom u ©ibenikuu prvoj dekadi mjeseca. Negativna
odstupanja od vi-πegodiπnjeg prosjeka bila su najviπa u Komiæi
(-0.8°C),a u Senju i Splitu je to odstupanje iznosilo
-0.6°C.Najmanje negativno odstupanje zabiljeæeno je u
©ibeniku(-0.1°C) i u Komiæi (-0.2°C).
NajveÊi pad temperature mora zbog uobiËajenogohlaivanja
atmosfere u ovom dijelu godine od poËet-
ka prema kraju mjeseca zabiljeæen je u ©ibeniku (3.5°C)i Rabu
(2.2°C), a najmanji u Komiæi i Senju (0.8°C).
S obzirom na sadræaj topline u moru moæemozakljuËiti da je
mjesec sijeËanj 2013. godine biohladniji od uobiËajenog
viπegodiπnjeg prosjeka.
HIDROLO©KE PRILIKETomislava Boπnjak, inæ.
Povrπinske vodeNa Savi su sve do sredine mjeseca vodostaji
imali
trend opadanja. Zbog visokih vodostaja do sredine prvedekade na
dionici od Jasenovca do MaËkovca na snazisu bile mjere pripremnog
stanja obrane od poplava.U tom razdoblju vodostaji su se kretali
unutar srednjihi srednje niskih voda. U drugoj polovici mjeseca
dolazido ponovnog znaËajnog porasta vodostaja na dijelusrednjeg i
donjeg toka Save, tako da se ponovouvode mjere pripremnog stanja
obrane od poplava ko-je su bile na snazi sve do kraja mjeseca. U
razdobljuod 24. do 28. sijeËnja kod Jasenovca bile su proglaπenei
mjere redovne obrane od poplava. Na gornjem tokuSave bilo je
mirnije. Tijekom mjeseca vodostaji su sekretali unutar niskih
vodostaja, osim u dijelu zadnjedekade kada je zabiljeæen
kratkotrajni porast vodosta-ja. Vodnost je stoga na tom dijelu bila
unutar granicaprosjeËnih vrijednosti, dok je na ostalom dijelu
tokazabiljeæena veÊa vodnost od prosjeËne viπegodiπnjevrijednosti u
sijeËnju; suficit otjecanja bio je izmeu20 i 40%.
Tijekom mjeseca na veÊem dijelu toka Drave ni-je bilo veÊih
oscilacija u kretanju vodostaja. Vodostajisu se kretali unutar
srednje niskih voda, s vodnoπÊu iz-nad prosjeka. Suficit otjecanja
bio je izmeu 10 i 30%.Na donjem toku Drave, nizvodno od BeliπÊa,
poËetkomdruge dekade mjeseca doπlo je do porasta vodostajauslijed
visokih voda Dunava. Na Dunavu su se veÊidio mjeseca vodostaji
kretali unutar srednjih voda, asredinom mjeseca zabiljeæen je
znaËajniji vodni val.
Na Kupi je sve do poËetka zadnje dekade mjese-ca bilo mirno,
vodostaji su imali tendenciju opada-nja, a kretali su se unutar
niskih voda. Nakon toga dolazido velikog porasta vodostaja, tako da
su 22. i 23. si-jeËnja kod Karlovca bile proglaπene izvanredne
mjereobrane od poplava, a kod JamniËke Kiselice 24. i 25.sijeËnja.
Nakon toga vodostaji su opadali i krajem
-
16
BILTEN 1 / 2013
RAB
56789
1011121314151617
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
-3-2-10123456789
Anomalija (°C) SENJ
56789
1011121314151617
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
-3-2-10123456789
Anomalija (°C)°C
©IBENIK
567
89
1011121314151617
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
-3-2-1
0123456789
Anomalija (°C)°C
KOMIÆA
5
6789
101112131415
1617
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani
-3
-2-101234567
89
.
Anomalija (°C)°C
SPLIT
56789
1011121314151617
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
-3-2-10123456789
Anomalija (°C)°C
HVAR
56789
1011
121314151617
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
-3-2-10123
456789
Anomalija (°C)°C
Slika 12. Srednje dnevne temperature mora (°C) za SIJE»ANJ
2013., za meteoroloπke postaje Rab, Senj, ©ibenik, Split,Komiæu i
Hvar i njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za viπegodiπnje
razdoblje.
Srednje dnevne temperature mora Anomalije srednje dnevne
temperature mora
-
BILTEN 1 / 2013
17
©IBENIK
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C SPLIT
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
RAB
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C SENJ
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
KOMIÆA
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani
°C HVAR
8
9
1011
12
13
14
15
16
17
18
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
Slika 13. Srednje dnevne temperature mora (°C) za SIJE»ANJ 2013.
godine za postaje Rab, Senj, ©ibenik, Split, Komiæu iHvar u
usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—) i standardnim
devijacijama (σ)
-t+σ
-t+2σ
-t-2σ
-t-σ
-t
temp. mora
-
18
BILTEN 1 / 2013
mjeseca opet smo imali vodostaje unutar granica sred-nje niskih
i niskih voda. Vodnost Kupe bila je iznadprosjeËnih vrijednosti u
sijeËnju. Suficit otjecanja kodKamanja bio je oko 15%, dok je kod
JamniËke Kiselicebio neπto veÊi i iznosio oko 45%.
Minimalni protoci bili su veÊi od srednjih mini-malnih protoka u
razdoblju 1961.-2010.
Srednji protoci bili su veÊi od srednjih protoka urazdoblju
1961.-2010.
Maksimalni protoci bili su veÊi od srednjih mak-simalnih protoka
u razdoblju 1961.-2010.
Podzemne vodeU sijeËnju su na podruËju rijeke Save zabilje-
æene znatne razlike u kretanju vodostaja. Na obje mjerne
stanice na zagrebaËkom podruËju savskog aluvijaBorovje i
MiËevec, zabiljeæen je od poËetka mjesecakontinuirani pad razine
podzemne vode. Najniæe mje-seËne vrijednosti vodostaja zabiljeæene
su poËetkomzadnje dekade mjeseca kada je razina podzemnevode bila
gotovo metar niæa u odnosu na poËetak mjese-ca. Nakon toga, uslijed
porasta vodostaja rijeke Save,doπlo je do ponovnog znatnog porasta
vodostaja na ob-je mjerne stanice. Dok je na mjernoj stanici
Borovjemaksimalni vodostaj zabiljeæen na poËetku mjeseca,to je na
mjernoj stanici MiËevec najviπa razina podzemnevode bila sredinom
zadnje dekade. Izmjerene vrijed-nosti minimalnih, srednjih i
maksimalnih vodostajabile su niæe od prosjeËnih vrijednosti u
sijeËnju u raz-doblju obrade 1982.-2010.
U slivu rijeke Drave nije bilo veÊih oscilacija ukretanju nivoa
podzemne vode. Na mjernim stanica-
SIJE»ANJ 2013. SIJE»ANJ 1961-2010.
Rijeka Postaja Qmin nQmin sQmin vQmin
m3/s dan m3/s m3/s m3/sZagreb 155 16.01. 60,7 147 319
SavaJasenovac 586 15.01. 160 461 1107Slavonski Brod 846 15.01.
224 627 1394Æupanja 958 15.01. 285 800 1978
KupaKamanje 25,5 19.01. 7,6 25,2 48,9JamniËka Kiselica 59,4
13.01. 18,6 75,7 219
Mura Mursko SrediπÊe 118 03.01. 41,9 74,8 131
DravaBotovo 216 30.01. 80,1 190 316Donji Miholjac 350 06.01. 152
283 505
Qsred nQsred sQsred vQsredZagreb 297 86,1 290 672
SavaJasenovac 1222 195 866 1735Slavonski Brod 1480 266 1099
2335Æupanja 1669 357 1365 2857
KupaKamanje 89,9 10,8 77,4 170JamniËka Kiselica 289 26,4 199
411
Mura Mursko SrediπÊe 150 55,6 103 172
DravaBotovo 436 167 332 543Donji Miholjac 426 218 395 670
Qmaks nQmaks sQmaks vQmaksZagreb 904 22.01. 103 756
2348Jasenovac 2062 25.01. 257 1418 2716
Sava Slavonski Brod 2136 26.01. 345 1655 3321Æupanja 2324 27.01.
441 2017 4161
KupaKamanje 724 22.01. 15,0 369 843JamniËka Kiselica 1074 24.01.
48,2 531 1056
Mura Mursko SrediπÊe 246 06.01. 79,9 182 503
DravaBotovo 640 06.01. 289 615 1411
Donji Miholjac 508 08.01. 264 596 1057
Tablica 1. Minimalni, srednji i maksimalni protok u SIJE»NJU
2013. i pripadajuÊi protoci u razdoblju 1961.-2010.
Qmin = minimalni protok u mjesecu
(satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok
u razdobljusQmin = srednji minimalni protok
u razdobljuvQmin = najveÊi minimalni protok
u razdoblju
Qsred = srednji protok u mjesecu
(srednja vrijednost, 06 i 18 sati)
nQsred = najmanji srednji protok
u razdobljusQsred = srednji protok u razdoblju
vQsred = najveÊi srednji protok
u razdoblju
Qmaks = maksimalni protok u
mjesecu (satna vrijednost)nQmaks = najmanji maksimalni
protok
u razdobljusQmaks = srednji maksimalni protok
u razdobljuvQmaks = najveÊi maksimalni protok
u razdoblju
-
BILTEN 1 / 2013
19
-300-200-100
0100200300400500600700800
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
H (cm) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac
Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja
..
-500
50100150200250300350400450
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
H (cm)
Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo
Drava - Donji Miholjac Drava - Osijek
Dunav -Vukovar
.
-100
0
100
200
300
400
500
600
700
800
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
H (cm) Kupa - Karlovac Kupa - Kamanje
Kupa - JamniËka Kiselica Neretva - MetkoviÊ
0200400600800
10001200140016001800200022002400
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
Q (m3/s)
Sava - Zagreb Sava - Jasenovac
Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja
050
100150200250300350400450500550600
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
Q (m3/s)
Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo
Drava - Donji Miholjac
0
100200300400
500600700800
90010001100
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
Q (m3/s) Kupa - Kamanje Kupa - JamniËka Kiselica
Slika 14. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijeka u SIJE»NJU
2013.
Slika 15. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka u SIJE»NJU
2013.
-
20
BILTEN 1 / 2013
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
1800
2000
2200
2400
2600
ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE
BOTOVO D.MIHOLJAC
Q (m3/s)
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
1800
2000
2200
2400
2600
2800
3000
ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE
BOTOVO D.MIHOLJAC
Q (m3/s)
0
400
800
1200
1600
2000
2400
2800
3200
3600
4000
4400
ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE
BOTOVO D.MIHOLJAC
Q (m3/s)
Qsred sijeËanj 2013. sijeËanj 1961-2010.
Qmin sijeËanj 2013. sijeËanj 1961-2010.
Qmaks sijeËanj 2013. sijeËanj 1961-2010.
Slika 16. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks)
protok u SIJE»NJU 2013. s primjerom pripadajuÊih karakteristiËnih
vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks,
sQmaks, vQmaks)
za razdoblje 1961-2010.
Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni
protok u mjesecu (satna vrijednost), Qsred srednji dnevni protok
(srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).
-
BILTEN 1 / 2013
21
ma Repaπ i Gornja ©uma u prvoj polovici mjeseca vo-
dostaji su lagano opadali, gotovo stagnirali, a zatim
je u drugoj polovici mjeseca doπlo do porasta razine
podzemne vode sve do sredine zadnje dekade. Porast
nije bio nekih veÊih razmjera, a nakon njega uslijedio
je prema kraju mjeseca lagani pad razine podzemne
vode. Na nizvodnijim analiziranim stanicama, Gornji
Miholjac i »aavica, razina podzemne vode lagano
je rasla od poËetka pa sve do kraja mjeseca kada su
zabiljeæene najviπe mjeseËne razine podzemne vode.
Na mjernim stanicama Repaπ i Gornja ©uma vrijed-
nosti minimalnih, srednjih i maksimalnih vodostaja
bile su iznad prosjeka u odnosu na razdoblje obrade
1988.-2010., dok su te iste vrijednosti na nizvodnijim
stanicama Gornji Miholjac i »aavica, bile ispod pros-
jeka za isto promatrano razdoblje obrade.
Tablica 3. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV)
vodostaji podzemne vode u SIJE»NJU 2013.na podruËju Drave, te
pregled istih za razdoblje 1988-2010.
m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i
maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks -
minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za
pripadajuÊi mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji
i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u
razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni
vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdoblju
SIJE»ANJ 2013. SIJE»ANJ 1988-2010.
PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m.
m.n.m.
Repaπ 115,67 13.01. 115,03 115,53 116,08Gornja ©uma 116,82
14.01. 115,17 115,89 116,76Gornji Miholjac 104,27 02.01. 103,14
104,56 105,79»aavica 97,03 07.01. 96,17 97,33 100,30
SV SVmin SVsr SVmaksRepaπ 115,72 115,04 115,61 116,38
DRAVAGornja ©uma 116,95 115,37 115,99 116,98Gornji Miholjac
104,42 103,16 104,64 105,87»aavica 97,23 96,19 97,45 100,35
VV VVmin VVsr VVmaksRepaπ 115,81 26.01. 115,07 115,71
116,70Gornja ©uma 117,16 24.01. 115,44 116,14 117,16Gornji Miholjac
104,63 31.01. 103,17 104,73 105,96»aavica 97,52 31.01. 96,21 97,60
100,42
Tablica 2. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV)
vodostaji podzemne vode u SIJE»NJU 2013.na podruËju Save, te
pregled istih za razdoblje 1982-2010.
SIJE»ANJ 2013. SIJE»ANJ 1982-2010.
PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m.
m.n.m.
Zagreb-Borovje 103,81 20.01. 103,06 104,50 105,92Zagreb-MiËevec
1100,37 21.01. 99,72 101,26 102,74
SV SVmin SVsr SVmaks
SAVAZagreb-Borovje 104,20 103,27 104,86 106,47Zagreb-MiËevec
100,84 100,00 101,67 103,66
VV VVmin VVsr VVmaksZagreb-Borovje 104,67 01.01. 103,52 105,28
107,56Zagreb-MiËevec 101,44 25.01. 100,39 102,20 105,62
-
22
BILTEN 1 / 2013
103.7
103.8
103.9
104.0
104.1
104.2
104.3
104.4
104.5
104.6
104.7
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.)
Borovje
115.3
115.4
115.5
115.6
115.7
115.8
115.9
116.0
116.1
116.2
116.3
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.) Repaπ
116.5
116.6
116.7
116.8
116.9
117.0
117.1
117.2
117.3
117.4
117.5
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.) Gornja ©uma
100.4100.5100.6100.7100.8100.9101.0101.1101.2101.3101.4101.5
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.)
MiÊevec
103.9
104.0
104.1
104.2
104.3
104.4
104.5
104.6
104.7
104.8
104.9
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.) Gornji Miholjac
96.7
96.8
96.9
97.0
97.1
97.2
97.3
97.4
97.5
97.6
97.7
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.) »aavica
Slika 17. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za
SIJE»ANJ 2013. godine na podruËju Save-MiËevec,Borovje kod Zagreba
i podruËju Drave-Gornji Miholjac, »aavica, Repaπ, Gornja ©uma.
-
BILTEN 1 / 2013
23
EKOLO©KE PRILIKEMeteoroloπke karakteristike
Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.
Visine sloja mijeπanja tijekom sijeËnja 2013. napostajama
Zagreb-Maksimir i Zadar u terminima 00 i12 UTC su prikazane na
slici 18. Na osnovi proraËu-na je vidljivo, da je u Zagrebu visina
sloja mijeπanjatijekom noÊi bila najveÊa 25. sijeËnja, a u Zadru
21. si-jeËnja (1195 m i 1075 m). U Zagrebu i Zadru je naj-veÊa
visina sloja mijeπanja u terminu 12 UTC proraËu-nata 25. sijeËnja i
16. sijeËnja (1178 m i 1844 m).ProsjeËna mjeseËna visina sloja
mijeπanja je u terminu00 UTC u Zagrebu iznosila 172 m, dok je u
Zadru bi-la 219 m. U terminu 12 UTC prosjeËne vrijednostivisine
sloja mijeπanja su iznosile 331 m (Zagreb) i 700m (Zadar).
Na postaji Zagreb-Maksimir je tijekom noÊi prizem-ni sloj
atmosfere najËeπÊe bio neutralan, malo stabilani umjereno stabilan
(D i F klase stabilnosti; s Ëestinom61% i 32%, tablica 4). U
terminu 12 UTC su najuËesta-lije klase stabilnosti A, B, C i D (3%;
17% , 27% i50%). SliËno je bilo na podruËju Zadra. U terminu 00
UTC atmosfera je najËeπÊe bila neutralna, malo stabil-na i
umjereno stabilna (D, E i F klase stabilnosti; 45%,16% i 36%). U 12
UTC atmosfera je bila jako labilna(A klasa stabilnosti; 3%),
umjereno labilna (B klasastabilnosti; 45%), malo labilna (C klasa
stabilnosti;10%) i neutralna (D klasa stabilnosti; 42%).
Stabilnost prizemnog dijela atmosfere je izravnopovezana s
temperaturnim inverzijama u atmosferi. UZagrebu su u terminu 00 UTC
zabiljeæena 22 sluËaja(32%) s prizemnom, 17 sluËajeva sa podignutom
in-verzijom (25%) i 29 sluËajeva s visinskom inverzijom(42%). U
terminu 12 UTC je visinska inverzija zabi-ljeæena u 24 sluËaja
(41%), podignuta inverzija u 22sluËaja (38%) i prizemna inverzija u
12 sluËaja (21%).U Zadru su tijekom noÊi bile najËeπÊe visinske
inver-zije (24 sluËaja, 75%), situacije sa podignutom i
bezinverzije (4 sluËaja i 3 sluËaja; 13% i 9%). U terminu12 UTC je
zabiljeæeno 26 sluËaja s visinskom inverzi-jom (67%), 8 sluËajeva s
podignutom inverzijom (20%)i 5 sluËaja bez temperaturne inverzije
(13%).
U sijeËnju su u zapadnom podruËju Hrvatske ina sjevernom Jadranu
oborinski uvjeti veÊinom bili vr-lo kiπni i ekstremno kiπni, a u
ostalim podruËjima
Sloj inverzijeNOΔ DAN NOΔ DAN
Sloj inverzijeN % N % N % N %
ne postoji 1 1 0 0 3 9 5 13 ne postojiprizemna 22 32 12 21 1 3 0
0 prizemnapodignuta 17 25 22 38 4 13 8 20 podignutavisinska 29 42
24 41 24 75 26 67 visinska
Z A G R E B Z A D A R
Tablica 5. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem
temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebu iZadru
za SIJE»ANJ 2013. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).
Stabilnost atmosfereNOΔ DAN NOΔ DAN
Stabilnost atmosfereN % N % N % N %
A - jako labilno 0 0 1 3 0 1 3 jako labilno - AB - umjereno
labilno 0 0 5 17 0 14 45 umjereno labilno - BC - malo labilno 2 7 8
27 0 3 10 malo labilno - CD - neutralno 19 61 15 50 14 45 13 42
neutralno - DE - malo stabilno 0 0 0 0 5 16 malo stabilno - EF -
umjereno stabilno 10 32 1 3 11 36 1 3 umjereno stabilno - FG - jako
stabilno 0 0 0 1 3 jako stabilno - G
Z A G R E B Z A D A R
Tablica 4. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom
kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)u
prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru tijekom SIJE»NJA 2013.
u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).
-
24
BILTEN 1 / 2013
0.00.20.40.60.81.01.21.41.61.82.02.22.4
Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Kutjevo Ogulin
GospiÊ Zaviæan Pazin Rijeka Zadar Dubrovnik
POSTAJE
mg/L SO4 - S NO3 - N
.
Slika 19. Maksimalne mjeseËne koncentracije sulfata i nitrata za
SIJE»ANJ 2013.
Hrvatske u granicama normale. Stoga se moæe pret-postaviti, da
je na podruËju Hrvatske mjeseËno taloæe-nje oneËiπÊujuÊih tvari
oborinom (mokra depozicija)bilo u granicama normale, s izuzetkom
spomenutih po-druËja.
OneËiπÊenje zraka i oborineIvona Igrec, dipl. inæ.
Masene koncentracije dnevnih uzoraka duπikovogdioksida (NO2)
prikupljene na postajama znatno sumanje od propisanih graniËnih
vrijednosti (Uredba ograniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u
zraku,NN broj 133/2005., str. 2467, GV-graniËna vrijednost
je 80 μg/m3 za 24-satni uzorak, a za godiπnji sred-njak 40
μg/m3). Uzastopno niske koncentracije duπikovogdioksida, sama
metoda uzorkovanja te uspostava novihpostaja Dræavne mreæe za
trajno praÊenje kakvoÊe zra-ka razlog su ukidaju praÊenja ove
oneËiπËujuÊe tvarina svim postaja DHMZ-a sa 1. sijeËnjom 2013.
MjeseËna koliËina oborine za sijeËanj bila je znat-no viπa od
one u prosincu. Maksimalna koliËina oborinebila je na Zaviæanu i
iznosila je 462.9 mm, dok je mi-nimalno zabiljeæeno oborine bilo u
Slavonskom Brodui to 53.0 mm. U prosjeku su pH vrijednost i glavni
ioni,izmeu ostalog sumpor i duπik, odreeni u 98% oborine.Rezultati
pokazuju da je u sijeËnju bilo znatno viπekisele oborine nego u
proteklim mjesecima, kiseleoborine nije bilo samo u GospiÊu.
Najviπe kisele oborine
Slika 18. Visina sloja mijeπanja na postajama Zagreb Maksimir i
Zadar u SIJE»NJU 2013. godine u terminima 00 UTC i 12 UTC
-
BILTEN 1 / 2013
25
zabiljeæeno je u Kutjevu i to 100%, a visok postotakkisele
oborine 93% bio je joπ i u Krapini.
pH vrijednosti kretale su se od 3.96 u Krapini (29.sijeËnja u
2.9 mm) do 7.82 u Bilogori (9. sijeËnja u 0.8mm oborine). Potrebno
je naglasiti da je maksimalnadnevna koncentracija kisele komponente
(sulfata) bi-la u Dubrovniku (15. sijeËnja) i iznosila je 4.86
mg/dm3,a pH vrijednost uz ovako visoku koncentraciju sulfa-ta bila
je svega 5.56 zbog izuzetno visokih koncen-tracija iona K+, Ca2+ i
Mg2+.
Uzorkovanje je provedeno otvorenim uzorkivaËem,'bulk metodom'. U
tablici 6 dane su vrijednosti udjela
kiselih uzoraka kao i vrijednosti udjela kiselih kiπa sobzirom
na analiziranu koliËinu oborine.
Automatski uzorkivaËi 'wet only' nalaze se uSlavonskom Brodu i
GospiÊu. Valja naglasiti da obo-rina prikupljena wet only
uzorkivaËem ima niæuprosjeËnu pH vrijednost u odnosu na bulk metodu
tebi na obje postaje udio kiselih kiπa s obzirom na anali-ziranu
koliËinu oborine trebao biti neπto veÊi. ProsjeËnepH vrijednosti za
uzorke prikupljene wet only i bulkuzorkivaËem u na postaji u
Slavonskom Brodu nisu seznaËajno razlikovale, dok su pH vrijednosti
pokazaleznaËajnu razliku u GospiÊu i to za bulk metodu s ko-
0.0
0.5
1.0
1.5
2.0
2.5
3.0
3.5
4.0
4.5
5.0
Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Kutjevo Ogulin
GospiÊ Zaviæan Pazin Rijeka Zadar Dubrovnik
POSTAJE
kg/ha SO4 - S NO3 - N
Slika 20. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika
iz nitrata za SIJE»ANJ 2013.
Tablica 6. Rezultati kemijske analize oborine i oneËiπÊenja
zraka u Hrvatskoj za SIJE»ANJ 2013.
Rmj/Ru SO4-S NO3-N SO4-S NO3-Nudio udio
Postaja RR/mm NA pH pHmin-pHmax kiselih kiselih% mg/L kg/ha
uzoraka kiπa
Puntijarka 185.8 100/100 16/15 5.32 4,33-6,78 0.300 0.265 0.557
0.493 68 81
Krapina 84.7 99/99 13/12 5.04 3,96-6,88 0.212 0.346 0.176 0.293
77 93
Bilogora 102.7 100/99 16/10 5.61 4,14-7,82 0.623 0.496 0.639
0.509 32 33
Slav. Brod 53.0 97/88 15/9 6.06 5,32-6,53 0.840 0.474 0.395
0.251 13 3
Karlovac 230.1 100/100 15/15 5.04 4,15-6,00 0.395 0.385 0.901
0.885 80 31
Kutjevo 65.1 100/98 15/10 4.96 4,47-5,55 0.642 0.359 0.387 0.337
100 100
Ogulin 280.5 99/99 16/16 5.28 4,30-6,29 0.353 0.312 0.987 0.876
63 56
GospiÊ 234.6 99/99 14/13 5.90 5,63-6,47 0.329 0.234 0.771 0.349
0 0
Zaviæan 462.9 93/93 15/15 5.65 4,72-6,99 0.148 0.139 0.636 0.591
27 25
Pazin 98.0 100/99 13/10 5.85 5,21-6,92 0.382 0.290 0.374 0.280
31 50
Rijeka 172.9 100/100 13/13 5.23 4,51-6,17 0.713 0.432 1.23 0.745
69 85
Zadar 171.5 99/99 12/11 5.84 5,38-6,25 0.596 0.308 1.01 0.525 33
37
Dubrovnik 204.6 99/99 13/13 6.03 5,47-6,56 2.205 0.347 4.51 0.71
15 12
-
26
BILTEN 1 / 2013
0
20
40
60
80100
120
140
160
1.1.
2.1.
3.1.
4.1.
5.1.
6.1.
7.1.
8.1.
9.1.
10.1
.11
.1.
12.1
.13
.1.
14.1
.15
.1.
16.1
.17
.1.
18.1
.19
.1.
20.1
.21
.1.
22.1
.23
.1.
24.1
.25
.1.
26.1
.27
.1.
28.1
.29
.1.
30.1
.31
.1.
Dan
O3 PM 10
Slika 22. Dnevni srednjaci koncentracija lebdeÊih Ëestica PM10 i
ozona za SIJE»ANJ 2013. godine
μg/
m3
0.0
0.1
0.2
0.3
0.4
0.5
0.6
0.7
0.8
1.1.
2.1.
3.1.
4.1.
5.1.
6.1.
7.1.
8.1.
9.1.
10.1
.11
.1.
12.1
.13
.1.
14.1
.15
.1.
16.1
.17
.1.
18.1
.19
.1.
20.1
.21
.1.
22.1
.23
.1.
24.1
.25
.1.
26.1
.27
.1.
28.1
.29
.1.
30.1
.31
.1.
Dan
CO NO
Slika 21. Dnevni srednjaci koncentracija ugljikovog i duπikovog
monoksida za SIJE»ANJ 2013. godine
μg/
m3
jom je odreena minimalna pH vrijednost iznosila 5.63odnosno 4.90
za 'wet only' metodu. Udio kiselih kiπaje takoer bio znaËajno veÊi
kod 'wet only' uzorkivaËai iznosio je 60%.
Metodom ionske kromatografije u dnevnim uzorci-ma oborine
odreuju se glavni ioni (kloridi, sulfati, ni-trati, amonijak,
natrij, kalij, kalcij i magnezij), ali seu Biltenu prikazuju samo
vrijednosti sulfata i nitrata,dok se ostali podaci nalaze u bazi
ekoloπkih podatakaDHMZ-a.
Tijekom sijeËnja su koncentracije sumpora iz sul-fata i duπika
iz nitrata bile neπto viπe od onih u prosin-cu. Maksimalna mjeseËna
koncentracija sulfata od 2.21mgS/L izmjerena je u Dubrovniku, dok
je maksimal-na mjeseËna koncentracija nitrata izmjerena na
Bilogorii iznosila je 0.50 mgN/L. Minimalne mjeseËne kon-centracije
sulfata od 0.15 mgS/L i 0.14 mgN/L nitra-ta izmjerene su na
Zaviæanu.
Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata iduπika iz nitrata
za sijeËanj bilo je viπe nego ono za
prosinac. Minimum ukupnog mjeseËnog taloæenja zasumpor u obliku
sulfata (SO4-S) od 0.18 kg/ha iz-mjeren je u Krapini dok je minimum
taloæenja duπikaiz nitrata (NO3-N) od 0.25 kg/ha izmjeren u
SlavonskomBrodu.
NajveÊe mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata od4.86 kg/ha
izmjereno je kao i proteklih mjeseci uDubrovniku, dok je najveÊe
taloæenje duπika iz nitra-ta (NO3-N) od 0.88 kg/ha izmjereno je u
Ogulinu.
KakvoÊa zraka mr. sc. Ivona MajiÊ
Mjerenja na automatskoj mjernojpostaji - Mirogojska 16,
Zagreb
Tijekom sijeËnja 2013. dominantni oneËiπÊivaËbile su lebdeÊe
Ëestice (PM10) πto je karakteristiËno zaovo doba godine. Dnevni
srednjaci koncentracija oveoneËiπÊujuÊe tvari kretali su se od min.
7.00 do max.
-
BILTEN 1 / 2013
27
0
20
40
60
80
100
120
1.1.
2.1.
3.1.
4.1.
5.1.
6.1.
7.1.
8.1.
9.1.
10.1
.11
.1.
12.1
.13
.1.
14.1
.15
.1.
16.1
.17
.1.
18.1
.19
.1.
20.1
.21
.1.
22.1
.23
.1.
24.1
.25
.1.
26.1
.27
.1.
28.1
.29
.1.
30.1
.31
.1.
Dan
PM10 O3
Slika 23. Dnevni indeksi kakvoÊe zraka za SIJE»ANJ 2013.
μg/
m3
105.00 dok je srednja mjeseËna koncentracija bila 45.63,
a percentil 98 iznosio je 96.60 μg/m3.
Iz prikaza dnevnih srednjaka vidljivo je da je
oneËiπÊenje zraka uglavnom bilo slabo i ujednaËeno
za cijeli mjesec.
Indeks kakvoÊe zraka
Iz prikaza dnevnih indeksa kakvoÊe zraka za posta-
ju u Mirogojskoj 16, kroz mjesec sijeËanj vidljivo je
da je zrak veÊinu dana bio dobre kakvoÊe (indeks
manji od 50), sa izuzetkom 1., 3., 4., 5., 10., 15., 20.,
Tablica 7. StatistiËka obrada i ocjena zraka za SIJE»ANJ 2013.
(Koncentracije izraæene u μg/m3 osim za CO (mg/m3).
StatistiËki L. »estice CO NO2 O3 NO parametar PM 10Min 7.00 0.35
4.00 11.34 0.16Dana 2. sijeËanj 23. sijeËanj 19. sijeËanj 4.
sijeËanj 8. sijeËanjMax 105.00 0.62 68.10 47.77 0.55Dana 21.
sijeËanj 13. sijeËanj 20. sijeËanj 22. sijeËanj 12. sijeËanjSr.
Vrj. 45.63 0.46 39.61 29.43 0.33Median 38.70 0.45 35.70 27.16
0.33Percentil 98 96.60 0.58 63.84 47.50 0.48Br. dana preko GV za 24
h 0 0Br. dana preko TV za 24 h 0 0
Legenda:
SkraÊenice: PM 10 LebdeÊe Ëestice aerodinamiËkog promjera 10 i
manje mikrometara.98. precentil Vrijednost ispod koje se nalazi 98
% izmjerenih vrijednostimedijan Vrijednost ispod koje se nalazi 50
% izmjerenih vrijednostidnevni srednjak AritmetiËka sredina satnih
vrijednosti od 0:00 do 24:00GV GraniËna vrijednost kakvoÊe zraka -
graniËna razina oneËiπÊenosti ispod koje,
na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji
moguÊi, rizik πtetnih uËinakana ljudsko zdravlje
TV Tolerantna vrijednost predstavlja graniËnu vrijednost uveÊanu
za granicu tolerancije za2007. g. (granica tolerancije je postotak
graniËne vrijednosti za koji ona moæe biti prekoraËena pod za to
propisanim uvjetima). Vrijednost se svake godine smanjuje da bi
2010. godine bila jednaka nuli.
Regulirano Zakonom o zaπtiti zraka (NN178/04), Uredbom o ozonu u
zraku i Uredbom o graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u
zraku (NN133/05).
manje od GV veÊe od GV veÊe od TV nije regulirano
-
28
BILTEN 1 / 2013
23., 27., 28. i 29. kada je indeks bio izmeu 50 i 100 iiznosio
je 86, 60, 83, 69, 51, 56, 89, 52, 54, 78 i 63 izrak je bio
umjerene kakvoÊe, te 21. 1. kada je zrak bionezdrav za osjetljivije
osobe, a indeks je iznosio 103.
StatistiËka obrada podataka
StatistiËkom obradom izmjerenih vrijednostiodreenom Uredbom o
ozonu u zraku i Uredbom orazinama oneËiπÊujuÊih tvari u zraku (NN
117/12) zrakje za ovo podruËje u sijeËnju ocijenjen na naËin
prikazanu i tablici 7.
Usporeene su 24 satne koncentracije sa GV za24 satno vrijeme
usrednjavanja za oneËiπÊujuÊe tvariodreene Uredbama.
Koncentracije samo jedne od mjerenih oneËiπÊu-juÊih tvari i to
PM10 su preπle graniËnu vrijednost.
BIOMETEOROLO©KE PRILIKEdr. sc. Ksenija ZaninoviÊ
SijeËanj 2013. je u cijeloj Hrvatskoj bio vrlo hladan,ali je u
kontinentalnom dijelu zemlje fizioloπka ekvi-valentna temperatura
(PET) bila niæa od 0°C, a na obaliviπa od 0°C. U usporedbi s
prosjeËnim biometeoroloπkimprilikama za standardno klimatsko
razdoblje 1961.-1990. bio je u granicama normalnih
biometeoroloπkihprilika.
U prvoj dekadi je u kontinentalnom dijelu zem-lje prevladavalo
vrlo hladno u jutarnjim i veËernjimsatima, Ëesto s vrijednostima
fizioloπke ekvivalentetemperature niæim od 0°C. U popodnevnim
satima os-jet ugode je varirao izmeu vrlo hladnog i svjeæeg,
ajednom je u Slavonskom Brodu u popodnevnim sati-ma bilo Ëak ugodno
svjeæe. Na obali je hladnoÊa bilaslabije izraæena. Jutra i veËeri
su bili hladni, rjee vr-lo hladni, ali s vrijednostima PET iznad
0°C. U popod-nevnim satima osjet se mijenjao od hladnoga do ugod-no
svjeæeg. U usporedbi s prosjeËnim biometeoroloπkimprilikama za
poËetak sijeËnja, ovogodiπnja prva deka-da je uglavnom bila toplija
, a samo su jutra u GospiÊubila u granicama normale.
Druga dekada je bila najhladnija. U kontinental-nom dijelu je
tijekom Ëitavog dana bilo vrlo hladno,a vrijednosti fizioloπke
ekvivalentne temperature suËesto bile niæe od -5°C. Na obali je u
ovoj dekadi hlad-noÊa ponovo bila slabije izraæena nego na kopnu,
pa
je nakon preteæno hladnih jutara, u popodnevnim sati-ma
prevladavalo hladno. Ova je dekada najveÊim di-jelom bila u
granicama normalnih biometeoroloπkihprilika, a toplija od normale
bila su samo jutra i veËeriu Slavonskom Brodu.
Posljednja dekada je nalikovala prethodnoj; u kon-tinentalnom
dijelu je bilo vrlo hladno, pri Ëemu je u ju-tarnjim i veËernjim
satima PET bio niæi od -5°C. Uovoj su dekadi i u Splitu
prevladavala vrlo hladna ju-tra i veËeri, nerijetko s PET niæim od
0°C, dok su popod-neva u prvom dijelu dekade bila vrlo hladna, a
krajemmjeseca svjeæa ili hladna. U ovoj je dekadi osjet ugodeu
cijeloj Hrvatskoj u svim terminima motrenja bio ugranicama
normale.
SUN»EVO ZRA»ENJEKrunoslav Premec, dipl. inæ.
Globalna ozraËenost
U sijeËnju 2013. najmanje je ozraËenosti bilo napodruËju Rijeke,
oko 10000 J/cm2, te Parga oko 10750J/cm2. NajveÊa je ozraËenost
izmjerena u Dubrovniku,oko 18550 J/cm2. Na svim je postajama
najmanjeozraËenosti bilo u drugoj dekadi, a najviπe u treÊoj, Ëi-ji
je iznos za kontinentalne postaje iznosio gotovokoliko i suma prve
i druge dekade.
Srednje dnevne ozraËenosti iznosile su od 324J/cm2 u Rijeci, do
599 J/cm2 u Dubrovniku, dok su ap-solutni dnevni maksimumi bili,
izuzev Rijeke i Zagreba,veÊi od 1000 J/cm2. Izmjereni su 26.
sijeËnja u Rijeci,27. u Zadru, 29. u Dubrovniku, te zadnji dan
sijeËnjana ostalim postajama.
Srednje satne ozraËenosti bile su najmanje u Rijeci,a najveÊe u
Dubrovniku, osim sredine dana, kada je uprosjeku najviπe
ozraËenosti bilo u Splitu. NajveÊesrednje satne vrijednosti
iznosile oko 65 J/cm2 u Rijecii Pargu, 70 J/cm2 u Zagrebu, 74 J/cm2
u GospiÊu, 92J/cm2 u Zadru, 101 J/cm2 u Dubrovniku, te najviπe,105
J/cm2 Splitu. U prosjeku je viπe ozraËenosti bilou poslijepodnevnim
nego u prijepodnevnim satima.
Apsolutne maksimalne satne ozraËenosti bile surasponu od 160
J/cm2 u Rijeci do 190 J/cm2 u Dubrovniku.Izmjerene su u Rijeci 25.
sijeËnja, u Zadru 29., a na os-talim postajama 31. sijeËnja.
-
BILTEN 1 / 2013
29
Srednjak 1961-1990.
Srednjak 2013. od 1961-1990.
Slika 24. Osjet ugodnosti prema indeksu TWH za Zagreb, Slavonski
Brod, Split-Marjan i GospiÊ za SIJE»ANJ 2013. godine
Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan GospiÊ7 14 21 7 14 21 7 14 21
7 14 21
1
3
5
7
9
11
13
15
17
19
21
23
25
27
29
31
1
3
5
7
9
11
13
15
17
19
21
23
25
27
29
31
1
2
3
1
3
5
7
9
11
13
15
17
19
21
23
25
27
29
31
1
3
5
7
9
11
13
15
17
19
21
23
25
27
29
31Srednjak 2013.
vrlo hladno
hladno
svjeæe
ugodno svjeæe
ugodno
ugodno toplo
toplo
vruÊe
vrlo vruÊe
-5
0
4
8
13
18
23
29
35
41
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
PET (°C)
-
30
BILTEN 1 / 2013
0100200300400500600700800900
100011001200
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
0
123
4
56
78
910
Traj
anje
sija
nja
Sunc
a (s
ati)
ZGM-G ZGM-D ZGM-S
0100200300400500600700800900
100011001200
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
01
23
45
67
89
10
Traj
anje
sija
nja
Sunc
a (s
ati)
RIJ-G RIJ-S
0100200300400500600700800900
100011001200
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
01
23
45
678
910
Traj
anje
sija
nja
Sunc
a (s
ati)
SPL-G SPL-D SPL-S
0100200300400500600700800900
100011001200
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
0
12
3
45
6
7
89
10
Traj
anje
sija
nja
Sunc
a (s
ati)
GOS-G GOS-S
0100200300400500600700800900
100011001200
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
01
23
456
78
910
Traj
anje
sija
nja
Sunc
a (s
ati)
DUB-G DUB-S
0100200300400500600700800900
100011001200
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
01
234
5678
910
Traj
anje
sija
nja
Sunc
a (s
ati)
PAR-G PAR-S
0100200300400500600700800900
100011001200
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
01
23
456
78
910
Traj
anje
sija
nja
Sunc
a (s
ati)
ZAD-G ZAD-S
Slika 25. Dnevne globalne i difuzne ozraËenosti i trajanje
sijanja Sunca u SIJE»NJU 2013. godine
-
BILTEN 1 / 2013
31
Difuzna ozraËenost
SijeËanjske difuzne ozraËenosti bile su na objepostaje veÊe od
7000 J/cm2. U Zagrebu je udio difuzneu globalnoj ozraËenosti bio 69
%, a u Splitu 42 %.Najmanje je ozraËenosti na zagrebaËkom podruËju
bi-lo u drugoj dekadi, 22 % mjeseËne vrijednosti, a najviπeu
treÊoj, 48 % mjeseËnog iznosa. U Splitu je difuznaozraËenost bila
jednoliËnije rasporeena kroz cijelimjesec, s najmanjom vrijednoπÊu
na poËetku, a naj-veÊom na kraju mjeseca.
Srednja dnevna ozraËenost je u Zagrebu iznosila251 J/cm2, a u
Splitu 229 J/cm2. Dnevni maksimumisu na obje postaje bili oko 2.2
puta veÊi od srednjaka,odnosno bili su veÊi od 500 J/cm2. Izmjereni
su 28. si-jeËnja u Splitu, a dan kasnije u Zagrebu.
Prema srednjem dnevnom hodu srednje satneozraËenosti su uglavnom
bile veÊe u Zagrebu nego u
Splitu, osim ujutro i kasno poslijepodne, kada je biloobrnuto. U
prosjeku je najviπe difuzne ozraËenostibilo u 13 sati, u Zagrebu 44
J/cm2, a u Splitu 40 J/cm2,a takoer je viπe ozraËenosti na obje
postaje bilo u posli-jepodnevnim nego u prijepodnevnim satima.
Apsolutnisatni maksimumi izmjereni su u dane dnevnih maksi-muma, a
iznosili su u Zagrebu 96 J/cm2, a u Splitu 87J/cm2.
ProsjeËni udio difuznog zraËenja u globalnom bioje cijeli dan
veÊi od 60 % u Zagrebu. U Splitu je paknajmanji udio bio u 12 sati
i iznosio je 36 %.
Trajanje sijanja Sunca
U sijeËnju 2013. vrijednosti trajanja sijanja Suncasu rasle od
sjevera prema jugu. Najmanje trajanje si-janja Sunca zabiljeæeno je
u Zagrebu, svega 44 sata,
SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NPZG-MAKSIMIR 362,1 975,9 1,7
11225,9 3061,9 2626,0 5538,0 4PARG 346,6 1019,7 19,1 10743,2 3442,3
2018,9 5282,0 0RIJEKA 323,8 825,5 0,0 10039,1 3500,7 1395,3 5143,1
0GOSPIΔ 426,2 1068,8 58,2 13211,8 4476,8 2953,1 5781,9 0ZADAR 524,5
1044,3 111,1 16260,8 5296,9 4386,3 6577,6 0SPLIT 548,6 1099,1 37,2
17006,6 4953,3 3888,6 8164,7 8DUBROVNIK 598,6 1121,7 45,3 18555,1
6815,7 3500,9 8238,5 4ZG-MAKSIMIR 250,9 533,8 0,2 7777,4 2300,5
1710,9 3766,0 0SPLIT 228,5 506,0 41,8 7083,7 2187,3 2240,9 2655,5
8
SRED - mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti
prve dekadeMAKS - mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma
ozraËenosti druge dekadeMIN - mjeseËni minimum dnevne ozraËenosti
SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekadeSUMA - mjeseËna ozraËenost NP -
NedostajuÊi podaci u satima
Tablica 8. MjeseËna statistika globalne i difuzne (donji dio
tablice) ozraËenosti (J/cm2) - SIJE»ANJ 2013.
0102030405060708090
100110120
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati
Satn
a oz
raËe
nost
(J/c
m2 )
ZGMRIJGOSZADSPLDUB
Slika 26. Srednja satna globalna ozraËenostU SIJE»NJU 2013.
godine
05
101520253035404550
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati
Satn
a d
ifuzn
a oz
raËe
nost
(J/c
m2 ) ZGM
SPL
Slika 27. Srednja satna difuzna ozraËenost, u SIJE»NJU 2013.
godine
-
32
BILTEN 1 / 2013
-35
-25
-15
-5
5
ZGM PAR RIJ GOS ZAD SPL DUB
Od
stup
anje
(%)
Slika 30. Odstupanje mjeseËnog trajanja sijanja Sunca u SIJE»NJU
2013. godine od viπegodiπnjeg prosjeka
SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3ZG-MAKSIMIR 1,4 8,2 44,0 11,0 12,2
20,8PARG 1,6 7,8 51,1 17,6 9,4 24,1RIJEKA 2,4 8,3 74,7 30,6 7,8
36,3GOSPIΔ 1,8 8,2 56,8 21,8 9,0 26,0ZADAR 2,9 8,5 88,8 31,4 22,3
35,1SPLIT 3,5 8,5 107,8 35,1 18,4 54,3DUBROVNIK 4,2 9,0 130,2 54,9
16,8 58,5
SRED- mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti
prve dekadeMAKS-mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma
ozraËenosti druge dekadeSUMA- mjeseËna ozraËenost SD3 - Suma
ozraËenosti treÊe dekade
Tablica 9. MjeseËna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) -
SIJE»ANJ 2013.
a najviπe u Dubrovniku, gotovo 3 puta viπe. U Zagrebuje najmanje
osunËavanja bilo u prvoj dekadi, dok je naostalim postajama to bio
sluËaj u drugoj dekadi. Dekadnasuma druge dekade u GospiÊu bila je
Ëak za pola satamanja od sijeËanjskog dnevnog maksimuma.
NajsunËanijeje bilo u treÊoj dekadi.
Srednje dnevne sume bile su u rasponu od 1.4sata u Zagrebu do
4.2 sata u Dubrovniku. Maksimalnodnevno osunËavanje je u najmanje u
Pargu, 7.8 sati, anajveÊe u Dubrovniku, 9 sati. Dan s najviπe
sijanjaSunca bio je u Rijeci 26. sijeËnja, u GospiÊu, Zadru iSplitu
27. sijeËnja, u Dubrovniku 29. sijeËnja, a uZagrebu i Pargu 31.
sijeËnja.
NajveÊe srednje satne sume su na kontinentalnimpostajama bile
izmeu 0.2 i 0.3 sata. Na rijeËkom po-druËju su iznosile oko 0.37
sati, u Zadru i Splitu izmeu0.4 i 0.5 sati, dok su u Dubrovniku
bile izmeu 0.5 i0.6 sati. Prema srednjem dnevnom hodu, na veÊini
jepostaja bilo sunËanije u poslijepodnevnim nego uprijepodnevnim
satima, a jedino je u Zadru i Splitu bi-lo obrnuto.
SijeËanj 2013. imao je manjak sijanja Sunca uodnosu na
viπegodiπnji prosjek, osim u Dubrovnikugdje je zabiljeæeno
poveÊanje od 5 %. NajveÊe nega-tivno odstupanje bilo je u Pargu i
Rijeci, oko 30 %, anajmanje u GospiÊu, 12 %.
0.0
0.1
0.2
0.3
0.4
0.5
0.6
0.7
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati
Traj
naje
sija
nja
Sunc
a (s
ati) ZGM
PARRIJGOSZADSPLDUB
Slika 29. Srednje satno trajanje sijanja Sunca za SIJE»ANJ 2013.
godine
0
0.1
0.2
0.3
0.4
0.5
0.6
0.7
0.8
0.9
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati
Om
jer
D/G
ZGMSPL
Slika 28. Omjer srednjih dnevnih difuznih i globalnihozraËenosti
u SIJE»NJU 2013. godine
-
BILTEN 1 / 2013
33
PRIZEMNI OZONKrunoslav Premec, dipl. inæ.
U sijeËnju 2013. su u Gradiπtu medijani volum-nih udjela
prizemnog ozona bili u rasponu od 5 do 30ppb. Vrijednosti veÊe od
20 ppb zabiljeæene su u dru-goj polovici prve dekade, na poËetku i
kraju drugedekade, te od 23. do kraja mjeseca. S druge
strane,medijani manji od 10 ppb zabiljeæeni su 2., 10. i
15.sijeËnja. Najmanji dnevni raspon od svega 7 ppbizmjeren je 6.
sijeËnja, a najveÊi, u iznosu od 30 ppb,3. i 28. sijeËnja.
U Makarskoj su medijani bili uglavnom izmeu40 ppb. Najmanji
medijan je iznosio 29 ppb i izmjerenje 11. sijeËnja, dok je najveÊi
u iznosu od 45 ppb izmje-ren 24. sijeËnja. Dnevni rasponi bili su
pribliæno iste
veliËine kao i u Gradiπtu. Najmanji od 6 ppb izmje-ren je 14.
sijeËnja, a najveÊi, 27 ppb, 28. sijeËnja.
Prema srednjem dnevnom hodu, u Gradiπtu su unoÊnim satima
vrijednosti bile oko 17 ppb. Nakon 9sati zapoËeo je rast koji je
dosegnuo maksimum oko15 sati, u iznosu od 26 ppb. Potom je
uslijedio pad pre-ma noÊnim vrijednostima. Apsolutni satni
maksimu-mi bili su u prvim satima dana malo manji od 30 ppb.Potom
su cijelo jutro iznosili izmeu 30 i 40 ppb, anajveÊe vrijednosti,
izmeu 40 i 50 ppb bile su od 13do 17 sati. Prema kraju dana,
vrijednosti su opadale dovrijednosti 30 ppb. Apsolutni satni
minimumi bili sucijelo vrijeme uglavnom oko 4 ppb.
U Makarskoj srednji dnevni hod nije bio izraæen.Vrijednosti su
tijekom cijelog dana bile uglavnom oko
Slika 32. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona
uMakarskoj u SIJE»NJU 2013.
MAKARSKA
Vol
umni
ud
io o
zona
(pp
b)
Slika 31. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona uGradiπtu
u SIJE»NJU 2013.
GRADI©TE
Vol
umni
ud
io o
zona
(pp
b)
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23
Maks
Sred
Min
Vol
umni
ud
io o
zona
(pp
b)
Sati
Slika 33. Dnevni hod volumnih udjela ozona u Gradiπtu u SIJE»NJU
2013.
GRADI©TE
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23
Maks Sred Min
Vol
umni
ud
io o
zona
(pp
b)
Sati
Slika 34. Dnevni hod volumnih udjela ozona u Makarskoj u
SIJE»NJU 2013.
MAKARSKA
-
34
BILTEN 1 / 2013
Tablica 11. Terminske temperature tla (°C) na 5 cm i 20 cm
dubine za SIJE»ANJ 2013. godine
I dekada II dekada III dekadaPostaja 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm 5 cm
20 cm
maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks.
min.Osijek 7.7 -0.8 5.4 1.4 5.6 0.0 4.6 2.0 10.4 0.2 6.2
2.0Gradiπte 7.2 0.3 5.6 2.0 7.3 0.5 4.7 2.2 9.2 0.8 6.6
2.2Slavonski Brod 6.8 0.3 5.7 2.6 7.2 0.8 5.4 2.4 9.4 0.4 6.5
2.5Daruvar 7.5 0.1 5.4 1.6 5.2 0.3 5.0 1.6 9.8 0.2 5.6 1.4Bjelovar
5.6 -0.2 4.4 1.6 4.3 0.6 4.3 1.6 5.6 0.3 3.6 1.1Kriæevci 5.5 0.3
4.5 1.5 4.7 0.5 4.3 1.5 1.6 0.2 1.4 0.8Varaædin 8.7 -0.5 5.9 2.0
4.5 -0.4 4.5 1.6 1.5 0.0 1.7 1.2Krapina 7.8 -0.2 5.0 1.8 5.2 0.9
4.1 1.7 1.4 -0.3 2.1 1.0Zagreb Maksimir 8.8 -0.6 5.1 1.1 5.3 0.5
4.3 1.4 7.1 -0.2 3.3 0.8Sisak 8.4 -0.5 5.3 1.7 4.7 0.4 4.7 1.7 0.5
0.1 1.6 1.3Karlovac 9.0 -0.8 5.7 2.2 6.8 0.4 4.4 1.8 0.7 0.2 2.0
1.0Ogulin 8.0 -0.3 5.6 1.9 3.7 0.3 4.2 1.2 0.8 0.3 1.2 0.3GospiÊ
5.9 -0.9 4.0 1.2 4.1 0.0 3.8 1.1 5.6 -0.2 3.8 0.8Parg 5.3 -0.4 3.7
0.5 2.4 0.2 2.2 0.8 0.5 0.2 0.9 0.6PoreË 10.8 0.4 7.8 5.2 9.5 0.5
7.6 4.4 11.2 -0.6 8.4 4.2Pazin 7.3 0.6 5.5 3.5 7.9 0.9 5.9 3.0 9.2
-0.4 6.5 3.0Rijeka 9.2 1.8 7.4 4.4 9.2 1.2 7.5 3.5 10.3 0.3 7.9
3.5Rab 12.0 3.6 8.8 6.2 11.1 0.7 9.3 3.5 11.1 0.5 9.6 2.8Mali
Loπinj 9.7 3.4 8.9 6.3 10.6 2.6 9.2 5.6 11.5 2.0 10.1 4.9Zadar 12.1
4.4 9.2 6.8 11.3 2.2 8.8 5.0 12.6 1.4 9.4 4.4Knin 8.8 1.1 6.7 3.2
9.2 0.6 7.8 2.7 9.5 0.3 8.4 2.4Split Marjan 7.4 2.0 5.8 3.2 9.8 2.4
7.4 3.6 10.0 1.8 8.8 2.8PloËe 11.3 1.6 8.5 4.6 11.7 1.8 9.8 4.8
11.3 1.0 10.4 4.0Dubrovnik 11.8 1.8 10.0 6.4 12.2 3.2 10.4 7.0 11.8
3.2 10.5 6.2Komiæa 13.2 4.3 11.5 8.4 12.4 4.6 10.7 7.3 14.5 2.6
11.5 6.5
37 ppb. Najmanje vrijednosti, 35 ppb, izmjerene su u8 i 9 sati,
a najveÊe, 40 ppb, u 14 i 15 sati. Apsolutnisatni maksimumi
iznosili su cijeli dan oko 45 ppb, anajveÊa vrijednost, 52 ppb,
izmjerena je u 14 sati.NajveÊe varijacije zabiljeæene su kod
minimalnihvrijednosti, koje su varirale u rasponu od 10 do 30
ppb.
U sijeËanju 2013. nije bilo prekoraËenja graniËnihvrijednosti
niti na jednoj postaji.
AGROMETEOROLO©KE PRILIKEmr. sc. Draæen KauËiÊ
U prvoj dekadi mjeseca terminska minimalna tem-peratura tla na 5
cm dubine spustila se ne samo u Licii Gorskome kotaru, nego i u
Podravini, Meimurju iHrvatskome zagorju ispod toËke smrzavanja. No,
udrugoj dekadi mjeseca spomenuta se temperatura tla
Maks-D Dan Maks-H Dan/Sat ND(>60) ND(>55) NPGradiπte 29,9
27. 47,7 28. / 15 h 0 0 0Makarska 44,8 24. 51,6 24. / 14 h 0 0
0
Tablica 10. ZnaËajne vrijednosti prizemnog ozona (ppb),
SIJE»ANJ, 2013.
Maks-D - najveÊa srednja dnevna vrijednostMaks-H - najveÊa
srednja satna vrijednost,Dan/Sat - vrijeme pojave najveÊih
vrijednosti,ND(>60)- broj dana u kojima je osmosatni klizni
srednjak bio veÊi od 60 ppb,ND(>55)- broj dana sa srednjom
vrijednoπÊu veÊom od 55 ppb,NP - broj nedostajuÊih podataka u
satima
-
BILTEN 1 / 2013
35
spustila ispod toËke smrzavanja samo u Osijeku iVaraædinu.
Tijekom posljednje dekade tlo se na 5 cmdubine smrzavalo u Krapini,
Zagrebu, GospiÊu, ali i uPoreËu i Pazinu.
Akumuliranjem vode u tlu ovog mjeseca poljo-djelci
kontinentalnog dijela Hrvatske bili su zadovoljni,jer je mjeseËna
bilanca vode u tlu pozitivna. Viπak vodeu tlu bio je najveÊi
tijekom druge dekade, jer je u tomrazdoblju ukupno izmjereno u
Osijeku 28 mm, a uZagrebu 46 mm efektivne oborine.
Manjak vode u tlu bio je prisutan na postaji Zadar,ali samo u
prvoj dekadi mjeseca.
1/II2/II
3/III
Osijek
Zagreb - MaksimirZadar
-20
-10
0
10
20
30
40
50
( m
m )
dekada
Slika 35. Bilanca vode u tlu, tj. razlika izmeu
referentneevapotranspiracije i koliËina efektivne oborine
u SIJE»NJU 2013. godini
-
36
BILTEN 1 / 2013
KNJIÆNICA DHMZ-amr. sc. IvanËica MihoviliÊ
Tiskovine pristigle u knjiænicu DHMZ tijekom sijeËnja 2013.
»asopisi - meunarodniAgricultural and Forest Meteorology vol.
154 - 155 (2012) No. : 3 ; vol. 156 (2012) No. : 4 ; 157 (2012)
No. : 5; 158 - 159 (2012) No. : 6 ; vol. 160 (2012) No. : 7 ;
vol. 161 (2012) No. : 8 ; 162 - 163 (2012)No. : 9 ; vol. 164 (2012)
No. : 10 ; vol. 165 (2012) No. : 11 ; 166 - 167 (2012) No. :
12.
Europaeischer Wetterbericht DWD (2012) : 2, 3, 4.Ground Water
Monitoring and Remediation vol. 32 (2012) No. : 1, 2, 3,
4.International Journal of Wildland Fire vol. 21 (2012) No. :
5.Meteorological Application vol. 19 (2012) No. : 1, 2, 3,
4.Meteorologische Zeitschrift vol. 21 (2012) No. : 1, 2, 3, 4,
5.Quarterly Journal of the Royal Meteorological Society vol. 138
(2012) : part B (663), part A (664), part B
(665), part A (666), part B (667), part A (668) part B
(669)Weather vol. 67 (2012) No. : 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11,
12.WMO Bulletin (2012) No. : 2.
»asopisi - domaÊiBug (2013) : 2.Geografski horizont (2012)
2.Hrvatski planinar vol.104 (2013) : 1, 2.Naπe more vol. 59 (2012)
: 5-6.©umarski list vol. 136 (2012) : 11-12.Vatrogasni vjesnik
(2012) : 12.
-
BILTEN 1 / 2013
37
nestajalo struje. Na podruËju Karlovca se pod teæinomsnijega
uruπilo nekoliko krovova. Do viπe sela kodGline strojevi su se
uspjeli probiti tek nakon tri tjed-na.
Gorska sluæba spaπavanja izvlaËila je zametenavozila, prevozila
bolesnike i osobe koje æive same,razvozila namirnice i ostale
potrepπtine. Neke su au-tobusne linije prema unutraπnjosti
otkazane, ostale suprometovale uz velike teπkoÊe i kaπnjenja.
U Varaædinu je otkazana nastava u osnovnim πko-lama, kao i u
jednoj u Meimurju. Na podruËju Varaædinskeæupanije palo je od 35 do
60 cm snijega, proglaπeni suzimski uvjeti i postavljena ograniËenja
prometova-nja. Bilo je velikih problema u prometu, neka su selabili
u potpunosti zametena. Graani nisu mogli naposao. U okolici
Lepoglave autobus pun aka iskliz-nuo je s ceste. Vlakovi i autobusi
prometovali su uzkaπnjenja. Bilo je i ozlijeenih osoba od snijega s
kro-va.
U Podravini i Prigorju palo je oko 30 cm snijega,bilo je
sruπenih stabala. Jedan je autobus kod kal-niËkih sela izletio s
ceste. Izlijetanja je bilo na viπemjesta, nije bilo ozlijeenih.
U Zagrebu su se zbog snijega na kolniku sudari-la dva autobusa
javnog prijevoza, bilo je dvadesetakozlijeenih. Snijeg je padao u
Zagrebu i cijeli poned-jeljak, pale su obilne koliËine. Povremeno
je bilo i grm-ljavine, s kojom se padanje snijega pretvorilo u
meÊavu.Visina snjeænog pokrivaËa iznosila je gotovo 70 cm.Nastao je
kaos i kolaps u javnom prijevozu. Tramvaji
Od 13. do 18. sijeËnja 2013.
Snijeg, u Hrvatskoj, poËeo je padati u nedjelju,slab do umjeren.
Zabijelila se sjeverozapadna i zapad-na Hrvatska. Snijeg je u noÊi
na ponedjeljak pojaËao,tako da ga je napadalo mjestimice preko pola
metra.
U okolici Rijeke palo ga je 20 do 40 cm, tamo sunastali ipak
samo manji problemi u prometu. Malo sni-jega bilo je i u
Opatiji.
Cestovni promet kroz Liku i Gorski kotar bio jeoteæan,
postavljena su razna ograniËenja i zabraneprometovanja. U Slunju je
palo 75 cm snijega, sve susluæbe stavljene u funkciju ËiπÊenja
snijega. U Ogulinuje palo 87 cm snijega. OËiπÊenim prolazima
prolazilose kao kroz tunele, a druga strana ulice se nije
moglavidjeti. Æivot se odvijao usporeno, ali po ustaljenimnavikama
bez veÊih problema. Snijeg je u OtoËcu padaouz grmljavinu, pa je
mjestimice nestajalo struje. PolauËenika nije se moglo probiti do
πkole. Odlazak naposao bio je onemoguÊen ili znatno oteæan, pa je
brojizostanaka s posla bio velik. Ralice su Ëistile ceste, ajedna
je proklizala u kanal. Mjestimice je nestajalostruje i vode. S
Ëetvrtka na petak palo je u Gorskomkotaru novih tridesetak cm
snijega. U Begovom Razdoljuga je tako bilo 123 cm, a u Karlovcu
gotovo 60 cm.Kasnili su autobusi i vlakovi, bilo je puno problemau
cestovnom prometu. Lomile su se grane i ruπila ci-jela stabla na
prometnice. Automobili se uopÊe nisuvidjeli od snijega. U opÊini
BariloviÊ nekoliko je za-selaka bilo tjedan dana izolirano.
Mjestimice u zapusi-ma ima jedan metar snijega. U Karlovcu se
priprema-ju za moguÊe topljenje snijega, visoke vodostaje i
opas-nost od poplava. Pucali su i elektrovodovi, pa je i tu
IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJIU NOVINSKIM
IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U SIJE»NJU 2013. GODINE
Zimski uvjeti na cestama u Gorskom kotaru Snijeg je stvarao
probleme u javnom prijevozu u Zagrebu
-
38
BILTEN 1 / 2013
su se kvarili, mijenjali pravce, iskakali iz traËnica,
znatan broj linija nije se mogao odræati zbog visokog
snijega na traËnicama. Tramvaji su stajali na prugama
u kolonama, a graani su poslove obavljali pjeπice. Do
taksija je bilo nemoguÊe doÊi, pjeπaËilo se uglavnom
po tramvajskim prugama kojima nisu vozili tramvaji,
jer su kolnici i nogostupi bili zatrpani visokim snije-
gom. Brdske autobusne linije bile su u prekidu. Velikih
problema bilo je u æeljezniËkom prometu, vlakovi su
kasnili, linije otkazivane, skretnice nisu radile jer su
Kolaps u Zagrebu
-
BILTEN 1 / 2013
39
bile zatrpane snijegom. Pucala su stabla pod teæinomsnijega,
padala na ceste i blokirala promet. Pod snije-gom se uruπio krov
jedne osnovne πkole. Mjestimiceje nestajalo struje. Æivotni ritam
grada bio je potpunoporemeÊen. Djeca nisu mogla stiÊi do πkola,
bilo kojekretanje po gradu bila je avantura sa
neizvjesnimzavrπetkom. GradonaËelnik BandiÊ se postavio na Ëel-no
mjesto koordinacije i upravljanja ËiπÊenja snijega.
U pogonu je bilo preko 200 ekipa za ËiπÊenje snijegas ralicama,
mobilizirana je civilna zaπtita, vatrogasci,zaposlenici gradskih
ureda, gorska sluæba spaπavanja.Snijeg je padao dok se Ëistilo, pa
je na oËiπÊene di-
Zagreb
GradonaËelnik Zagreba Milan BandiÊ u akciji
Oteæano kretanje
-
40
BILTEN 1 / 2013
jelove ponovo napadao novi snijeg. U Zagrebu trebaoËistiti 2500
km cesta, Sljemensku cestu i tramvajskepruge, jer su traËnice pod
debelim snjeænim naslaga-ma. Zimska sluæba je radila bez prekida i
spavanja.Graani su Ëistili snijeg ispred svojih kuÊa i n
