bilten 08 07stars2/bilten/2007/bilten0807.pdf · 2015. 1. 26. · Bilten 08 / 2007 GODINA XXI KOLOVOZ 2007. METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTEN ... Dubrovniku tako er 36.0°C te u

8ISSN 1334-3017

god.XXI

DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD

ZAGREB, GRI» 3

UDK 551.5.63551.506.1551.509.617551.510.4551.515551.519.9551.577.13551.582.2551.586556.04627.51628.11630.431.1

METEOROLO©KI

I HIDROLO©KIBil t e n

08 / 2007

GODINA XXI KOLOVOZ 2007.

METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTEN

I Z D A J E

Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike Hrvatske

Zagreb, GriË 3

telefon: (01) 45 65 782

telefax: (01) 45 65 757

http://meteo.hr

e-mail:[email protected]

Glavni i odgovorni urednik mr. sc. Ivan »aËiÊ

Glavni urednik Dragoslav DragojloviÊ, dipl.inæ.

Zamjenik glavnog urednika Davor NikoliÊ, dipl.inæ.

UreivaËki odbor dr. sc. Branka IvanËan-Picek

dr. sc. Kreπo PandæiÊ

dr. sc. Duπan TrniniÊ

dr. sc. Vlasta Tutiπ

Gordana Zuccon, dipl. oecc.

Lektor mr. sc. IvanËica MihoviliÊ

GrafiËko tehniËki urednik Ivan Lukac, graf.inæ.

Stalni suradnici Tomislava Boπnjak, inæ.

dr. sc. Branka Grbec**

Ivona HerljeviÊ, dipl.inæ.*

Ivana Hrga, dipl.inæ.*

mr. sc. Draæen KauËiÊ

Marina Mileta, dipl.inæ.

Domagoj MihajloviÊ, dipl.inæ.

Marija MokoriÊ, dipl.inæ.

Damir Peti, dipl.inæ.

Krunoslav Premec, dipl.inæ.

Lidija Srnec, dipl.inæ.

mr. sc. Viπnja ©ojat

Vlatko VukiËeviÊ, dipl.inæ.

mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ

* vanjski suradnici iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba

** vanjski suradnik iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita

Naslovnica: U kolovozu 2007. se pojavila pijavica u Slatini

Naklada 200 primjeraka

Tisak: Tiskara PeËat

S A D R Æ A J

VREMENSKE PRILIKE .................................................................................................................................................. 5SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ............................................................................ 5Klimatoloπka analiza (Marina Mileta, dipl. inæ.) ............................................................................ 7Temperatura mora (dr. sc. Branka Grbec, Vlatko VukiËeviÊ, dipl. inæ.) ...................................... 11

HIDROLO©KE PRILIKE .............................................................................................................................................. 13Povrπinske vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 13Podzemne vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 16

EKOLO©KE PRILIKE .................................................................................................................................................... 19Meteoroloπke karakteristike (Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) .................................................... 19OneËiπÊenje zraka i oborine (mr. sc. Viπnja ©ojat) ...................................................................... 22KakvoÊa zraka (Ivona HerljeviÊ, dipl. inæ.) .................................................................................. 24

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ) .................................................................................... 26

SUN»EVO ZRA»ENJE (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) ................................................................................................ 28

PRIZEMNI OZON (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) ........................................................................................................ 31

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Draæen KauËiÊ) ...................................................................................... 32

MJERENJE KONCENTRACIJE PELUDA U ZRAKU (Ivona HerljeviÊ, dipl. inæ., Lidija Srnec, dipl. inæ.) .............. 36

OBRANA OD TU»E (Damir Peti, dipl. inæ.) ................................................................................................................ 38

PRILOZI

29. ME–UNARODNA KONFERENCIJA O ALPSKOJ METEOROLOGIJI(dr. sc. Branka IvanËan-Picek) ........................................................................................................................................ 42

IZVJE©TAJ O ME–UNARODNOJ KONFERENCIJI EARTH SYSTEM MODELLING(dr. sc. »edo BrankoviÊ) ..................................................................................................................................................44

DESETI ME–UNARODNI SKUP STATISTI»KE KLIMATOLOGIJE(mr. sc. Viπnja VuËetiÊ, Marko VuËetiÊ, dipl. inæ.) ........................................................................................................ 46

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U KOLOVOZU 2007. GODINE(Davor NikoliÊ, dipl. inæ.) ................................................................................................................................................ 48

5

BILTEN 8 / 2007 Kolovoz

VREMENSKE PRILIKE

SinoptiËka situacija

1. i 2. kolovoza je bilo preteæno sunËano i vr-

lo toplo.

Na vrijeme je tih dana utjecao ogranak anticik-lone. Vjetar je bio veÊinom slab, a najviπa tempera-

tura zraka je bila veÊinom izmeu 25 i 30 Celzijevih

stupnjeva. Uz prolazno jaËi razvoj oblaka mjestimi

ce je bilo grmljavinskih pljuskava, a primjerice na

zadarskom podruËju i tuËe.

Slika 2. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa

22. kolovoza 2007. u 12 UTC

Slika 3. Prizemna sinoptiËka situacija




Slika 4. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa


6

Kolovoz BILTEN 8 / 2007

Zatim je od 3. do 5. kolovoza bilo veÊinom um-

jereno do znatno oblaËno, ponegdje s kiπom i grm-

ljavinom.

U polju poviπenog tlaka zraka preko naπe zem-lje premjestila se 4. kolovoza hladna fronta sa sjeveroza-pada kontinenta. U kontinentalnim krajevima, na sje-vernom i dijelu srednjeg Jadrana je bilo povremenoviπe oblaka, te mjestimiËnih oborina. U istoËnoj Posavinije ponegdje bilo jaËeg grmljavinskog nevremena.NajsunËanije i uglavnom suho je bilo u juænoj Dalmaciji.Zadræalo se vrlo toplo vrijeme. Nakon prolaska hladnefronte 5. kolovoza je malo osvjeæilo, a i djelomicese razvedrilo.

Izmeu 6. i 8. kolovoza je bilo djelomice sunËano

i sparno, ali uglavnom suho.

Duboka ciklona se nalazla se nad Britanskim otoË-jem, te se postupno premjestila na europsko kopno.Hladna fronta se pribliæila Alpskom podruËju. Nadnaπim predjelima je bilo polje sniæenog tlaka zraka,a u jugozapadnoj visinskoj struji pritjecao je vlaæani topao zrak. Stoga je uz djelomice sunËano vrijemebilo promjenljive naoblake. Bilo je vrlo toplo i bezznatnije kiπe.

Izmeu 9. i 13. kolovoza je bilo vrlo nestabil-

no s Ëestom pojavom pljuskova i grmljavine, te ma-

lo svjeæije.

Nad veÊim dijelom Europe (osim dijela Sredozemlja)nalazilo se ciklonalno polje. I nad podruËjem Hrvatske

polje tlaka je u cijelom razdoblju imalo sniæene vri-jednosti. 9. kolovoza se nad sjevernim Jadranom pro-dubila ciklona, a u sklopu nje se 10. kolovoza prekonaπe zemlje premjeπtala hladna fronta na sjeverois-tok. Po visini je kruæio vlaæan i razmjerno hladan zrakza ovo doba godine. Zato je u cijeloj zemlji bilo vr-lo promjenljivo i nestabilno vrijeme, a 10. kolovozai preteæno oblaËno s kiπom, pljuskovima i grmljavi-nom. Bilo je mjestimice izraæenog olujnog nevreme-na s tuËom, obilnom kiπom i olujnim vjetrom, i toosobito u kontinentalnim krajevima. U nacionalnomparku Krka je 11. kolovoza izbio poæar.

U razdoblju od 14. do 19. kolovoza prevla-

davalo je sunËano i vrlo toplo, a osobito u Dalmaciji

i vruÊe.

Ciklonalno polje nad naπom zemljom se popuni-lo, pa je na vrijeme utjecalo polje srednjeg ili malopoviπenog tlaka. Atmosferske fronte zadræavala suse zapadnije od naπe zemlje. Po visini je bilo bez-gradijentno polje. Stoga je bilo preteæno sunËano isuho.

Od 20. do 23. kolovoza je bilo promjenljivo

oblaËno i nestabilno s povremenom kiπom i pljuskovi-

ma s grmljavinom.

Nad veÊim dijelom Europe je bilo ciklonalnopolje, a sekundarna ciklona produbila se nad sjever-nom Italijom i sjevernim Jadranom. Stoga su se usklopu polja sniæenog tlaka zraka 21. i 22. kolovoza

Slika 5. Satelitska slika naoblake u vidljivom dijelu

spektra 22. kolovoza 2007. u 09.15 UTC



7


preko Hrvatske premjestile atmosferske fronte. Povisini je takoer bilo ciklonalno polje. Bilo je razmjer-no toplo, te izrazito nestabilno s mjestimiËnim oluj-nim neveremenom. U Slatini je 20. kolovoza bila pi-javica. Mjestimice je bilo tuËe, najviπe u Slavoniji.Na Jadranu je 23. kolovoza nakon prolaska hladnefronte zapuhao vrlo jak sjeverozapadni vjetar (tra-montana s brzinom 100 km/h), pa je na Pagu zabilje-æena rijetka pojava na Jadranu - plimni val.

Izneu 24. i 28. kolovoza je bilo preteæno

sunËano i vrlo toplo.

24. kolovoza hladna fronta odmakla je na istokBalkanskog poluotoka, a sa zapada je jaËao ogrnakanticiklone, pa je u cijeloj zemlji bilo sunËanije i topli-je nego prethodnih dana. Do kraja razdoblja na vri-jeme je utjecala sredozemna anticiklona. Visinsko jestrujanje okrenulo na jugozapadni smjer.

Od 29. do 31. kolovoza je bilo mjestimiËne

kiπe i grmljavine.

Dana 29. kolovoza je jaËalo jugozapadno i juænostrujanje i prizemno i po visisni, a nad Genovskimzaljevom se formirala ciklona. SljedeÊeg dana, 30.kolovoza, ciklona se pribliæila naπoj zemlji, a zatimzajedno s hladnom frontom i premjestila. NaoblaËilose i osvjeæilo. Bilo je povremene kiπe i pljuskova sgrmljavinom. Na Jadranu je 30. kolovoza puhalo um-jereno i jako jugo s olujnim udarima, tako da su to-ga dana na podruËju Dalmacije vremenske prilikebile razmjerno nepovoljne za nastanak i πirenje πum-skih poæara.

Slike 1, 2, 3, i 4 prikazuju prizemnu i visinsku(AT500 hPa) sinoptiËku situaciju 22. i 23. kolovoza2007. godine.

Slika 5 prikazuje satelitsku snimku oblaka uvidljivom dijelu spektra 22. kolovoza 2007. u 9 i 15po UTC.

Slika 6 pokazuje prizemnu sinoptiËku situacijuna dan 30. kolovoza 2007. godine. (Koriπtene su anali-ze NjemaËke meteoroloπke sluæbe).

Klimatoloπka analiza

Srednje mjeseËne temperature zraka bile su ukolovozu 2007. viπe od viπegodiπnjeg prosjeka (1961.-1990.).

Temperaturna odstupanja kretala su se od 0.4°Cu Malom Loπinju do 2.5°C u Slavonskom Brodu.

Prema raspodjeli percentila, temperaturne pri-like su bile u kategoriji normalno, toplo, vrlo top-

lo, te ekstremno toplo.

Najtoplija lokacija bila je Split Marjan gdje jesrednja mjeseËna temperatura zraka iznosila 26.5°C,dok je najhladnije bilo na Zaviæanu, 12.9°C.

Najviπe temperature zraka, apsolutni maksimu-mi, na svim promatanim postajama osim onih na viπimnadmorskim visinama su preπli 30.0°C, a njtoplije jebilo u Slavonskom Brodu, 37.2°C.

Apsolutni minimumi kretali su se 3.8°C naZaviæanu do 18.3°C u Dubrovniku.

Kod srednjih dnevnih temperatura zraka, kao ikod dnevnih minimalnih i maksimalnih, prevladavalesu one viπe od prosjeka. u zadnjoj dekadi, pogotovooko 23. kolovoza, odstupanja su poprimila najveËepozitivne vrijednosti, a sam kraj mjeseca je biljeæio,pogotovo na kontinentu (ali 31. kolovoza i u Rijeci)dane hladnije od prosjeka.

23. kolovoza maksimalna temperatura zrakadostigla je najviπih 36.0° C u Osijeku, dan kasnije uDubrovniku takoer 36.0°C te u Splitu 25. kolo-voza 36.5°C.

Radi se i o najveÊim dnevnim odstupanjima upromatranom razdoblju, koja su iznosila +9.8°C uOsijeku te +9.5°C u Splitu i Dubrovniku.

Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperatu-ra zraka napravljena je za Opservatorij Zagreb-GriË, Split-Marjan te za Rijeku. Za proraËun dugogodiπnjihsrednjaka i standardne devijacije koriπteni su cijeliraspoloæivi nizovi podataka temperature, to jest zarazdoblje 1862.-2006. za Zagreb-GriË te 1948.-2006.za Split Marjan i Rijeku.

Ocjena izuzetnosti se temelji na kriteriju premakojem se izvanredno toplim smatra dan u kojem pozi-tivna anomalija srednje dnevne temperature zrakapremaπi dvije standardne devijacije, dok seizuzetno hladnim smatra dan u kojem negativna anoma-lija premaπi dvije standardne devijacije.

U Zagrebu na GriËu te u Rijeci u kolovozu nisuzabiljeæeni ni izvanredno topli niti izvanredno hlad-ni dani.

8


ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

Dubrovnik

1.3

1.8

95

1.9

0.4

64

Osijek97

Knin

90

2.1

1.4

Komiža

97

0.9

1.1

79

77

1.6

M. Lošinj

Rijeka85

Varaždin93

88Zagreb Bjelovar

Sisak96

1.39

Sl. Brod2.5

1.1

Pazin0.9

Ogulin

Zadar87

0.9

2.0Gospić95

1.6Split

Daruvar

1.5

89

Karlovac

1.2Hvar

87

0.8Lastovo

79

75

74Zavižan

99

1.4

88

Poreč

Senj

Šibenik

82

1.0

73

1.2

83

0.8

Slika 7. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u KOLOVOZU 2007. od prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

ekstremno sušno

vrlo sušno

sušno

normalno

kišno

vrlo kišno

ekstremno kišno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

odstupanje (%)postajapercentili

A

P

95

83

126

71

56

78

Ogulin87

46

89

Pazin41

Split

Knin

Daruvar63

73

11041

139

213

45

Karlovac

100

M. Lošinj

Rijeka

75Zavižan

120

Varaždin56

Zagreb Bjelovar

35

65

Zadar

SisakOsijek

86

25

DubrovnikLastovo

1

3

1944

Komiža54

29Hvar

21

45 Sl. Brod

21

Poreč

Senj

Šibenik

72

49

Gospić

34

69

98

56

97

57

37

36

68

182

127

72

Slika 8. MjeseËne koliËine oborine u KOLOVOZU 2007. izraæene u (%) prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

9


Slika 9. Maksimalne i minimalne dnevne temperature zraka (°C) i dnevne koliËine oborina (mm)

za KOLOVOZ 2007. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-15-10-5

05

1015202530354045

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0510

15202530354045505560

mm OSIJEK

-15-10

-505

101520

2530354045

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

05101520253035

4045505560

mm

RIJEKA

-15-10-5

05

10152025303540

45

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0510

152025303540455055

60mm

SPLIT MARJAN

-15-10-505

1015

202530354045

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

051015202530

354045505560

mm

OGULIN

-15-10

-505

10

15202530354045

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0510152025

30354045505560

mm

DUBROVNIK

-15-10

-505

1015202530354045

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

051015202530354045505560

mm

Maksimalne dnevne Minimalne dnevne Dnevne koliËinetemperature zraka temperature zraka oborina

10


Slika 10. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka

za razdoblje 1961-1990. za KOLOVOZ 2007. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-8

-4

0

4

8

12

16

20

24

28

32

36

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C OSIJEK

-8

-4

0

4

8

12

16

20

24

28

32

36

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

RIJEKA

-8

-4

0

4

8

12

16

20

24

28

32

36

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

SPLIT MARJAN

-8

-4

0

4

8

12

16

20

24

28

32

36

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C

OGULIN

-8

-4

0

4

8

12

16

20

24

28

32

36

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

DUBROVNIK

-8

-4

0

4

8

12

16

20

24

28

32

36

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

Srednje dnevne temperature zraka Anomalije srednje dnevne temperature zraka

11


U Splitu na Marjanu zabiljeæena su 3 izvanred-no topla dana, i to 23., 25. i 26. kolovoza kad su tem-perature zraka iznosile 29.3°C, 29.8°C. i 30.1°C, tejedan izvanredno hladni dan, 10. kolovoza, kad jednevna temperatura zraka iznosila 20.0°C. Rekordnotopao dan, najtopliji do sada na taj datum, bio je 26.kolovoz, a rekordno hladan, 10. kolovoz.

Oborine su se kretale od 1% mjeseËnog prosje-ka u Dubrovniku (1.1 mm ) do 213 % (157 mm) pros-jeka u Kninu.

Manje oborine u kolovozu u Dubrovniku bilo jesamo 1978. i 1986., 0.0 mm te 1991. kad je iznosila0.2 mm.

Maksimalne dnevne koliËine oborine iznosile su119.3 mm u Kninu, slijedi 75.0 mm na Zaviæanu, 64.9mm u GospiÊu, 57.7 mm Puntijarki, 48.1 mm u MalomLoπinju. Maksimalna dnevna koliËina oborine u Kninuje druga najveÊa dnevna koliËina oborine u kolovozuu tom gradu, iza one izmjerene 2005., koja je iznosi-la 154.9 mm.

Oborinske prilike bile su u najveÊem dijelu zem-lje u kategoriji normalno, slijedi kiπno u MalomLoπinju, vrlo kiπno u Kninu, suπno na nekim od sred-njodalmatinskih otoka i juænom dijelu zemlje, te vr-

lo suπno u Dubrovniku.

Srednja mjeseËna temperatura mora u Komiæina otoku Visu je iznosila 23.6°C (najviπa 25.3°C), au Splitu 23.1°C (najviπa 25.0˚C).

Temperatura mora

Tijekom kolovoza ove godine povrπinske su tem-perature mora bile uglavnom ispod viπegodiπnjegprosjeka. Prethodni mjesec bio je ekstremno topaosa suπnim i vrlo suπnim razdobljima, dok je kolovoz,zbog povremenih prodora vlaænog zraka bio relativnohladan, πto se odrazilo i na povrπinski sloj mora.Srednje mjeseËne temperature mora kretale su seod 22.9°C (©ibenik) do 23.7°C (Rab). More je bilonajtoplije poËetkom mjeseca, sve do zahlaenja ko-je je zabiljeæeno 7. u mjesecu kada su izmjerene i naj-niæe temperature mora. To su ujedno i dani koji sepo analizi izuzetnosti mogu izdvojiti kao ekstremni.Naime, na postajama ©ibenik i Split u razdoblju od5. do 7. temperature mora negativno su odstupale odviπegodiπnjeg prosjeka za viπe od dvije standardnedevijacije. U ©ibeniku je srednja dnevna temperatu-ra mora 7. kolovoza bila tek 19.1°C, dok je u Splituiznosila 19.8°C. NajveÊa odstupanja iznosila su Ëak-4.1°C u ©ibeniku, te -3.9°C u Splitu, dok je na posta-jama dalje od obale odstupanje bilo neπto blaæe, tek

12131415161718192021222324252627282930

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

17181920212223242526272829303132333435

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

151617181920212223242526272829303132

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°CZAGEB - GRIČ (1862-2006) SPLIT - MARJAN (1948-2006) RIJEKA (1948-2006)

-t+2σ

-t+σ

-t+σ

-t-σ -

t-σ

-t-2σ

-t-σ

-t+σ-

t

-t

-t

Slika 11. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-GriË, Split-Marjan i Rijeku u KOLOVOZU 2007. godine

u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—

) i standardnim devijacijama (σ).

12


RAB

8

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

-6

-4

-2

0

2

4

6

8

10

12

14

Anomalija (°C) ZADAR

8

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-6

-4

-2

0

2

4

6

8

10

12

14

Anomalija (°C)°C

©IBENIK

8

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-6

-4

-2

0

2

4

6

8

10

12

14

Anomalija (°C)°C

KOMIÆA

8

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

-6

-4

-2

0

2

4

6

8

10

12

14

.

Anomalija (°C)°C

SPLIT

8

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-6

-4

-2

0

2

4

6

8

10

12

14

Anomalija (°C)°C

HVAR

8

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-6

-4

-2

0

2

4

6

8

10

12

14

Anomalija (°C)°C

Srednje dnevne temperature mora Anomalije srednje dnevne temperature mora

Slika 12. Srednje dnevne temperature mora (°C) za KOLOVOZ 2007., za meteoroloπke postaje Rab, Zadar, ©ibenik, Split,

Komiæu i Hvar i njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za viπegodiπnje razdoblje.

13


-2.3°C koliko je zabiljeæeno u Komiæi. Nakon ovo-

ga sniæenja temperature mora, zbog porasta temper-

ature zraka i more se zagrijalo, te je do kraja druge

dekade kolovoza bilo u postupnom porastu.

HIDROLO©KE PRILIKE

Povrπinske vode

Hidroloπki suπno razdoblje karakteristika je

ovogodiπnjeg kolovoza u Hrvatskoj. Vodnost rijeka

bila je mala, a kretanje vodostaja bilo je bez veÊihoscilacija.

Na Savi je kretanje vodostaja tijekom kolovozabilo vrlo jednoliËno. Vrijednosti vodostaja kretale suse unutar domene niskih vodostaja. Na cijelom tokuSave kroz Hrvatsku zabiljeæen je deficit otjecanja ko-ji se kretao izmeu 40 i 60%.

Na Dravi nije bilo veÊih oscilacija vodostaja.VeÊi dio mjeseca vodostaji su se kretali unutar domeneniskih vodostaja, a u zadnjoj dekadi mjeseca zabilje-æeni vodostaji bili su u domeni srednje niskih vo-dostaja. Na Dravi je takoer zabiljeæena niska vod-nost s deficitom otjecanja izmeu 30 i 40%. Kretanje

RAB

22

23

24

25

26

27

28

29

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

-t+σ

-t+2σ

-t+3σ

©IBENIK

1415161718192021222324252627

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

Slika 13. Srednje dnevne temperature mora za Rab za

KOLOVOZ 2007. godine u usporedbi s dugogodiπnjim

srednjim vrijednostima (t—

) i standardnim devijacijama (σ)

Slika 14. Srednje dnevne temperature mora za ©ibenik za

KOLOVOZ 2007. godine u usporedbi s dugogodiπnjim

srednjim vrijednostima (t—

) i standardnim devijacijama (σ)

-t+σ-t

-t-3σ

-t-2σ

-t-σ

Slika 15. Suπa je bila razlog niskog vodostaja rijeka

14


14

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000

ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC

Q (m3/s)

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000

1100

1200

1300

1400

1500

1600


Q (m3/s)

0

250

500

750

1000

1250

1500

1750

2000

2250

2500

2750

3000


Q (m3/s)

Qsred kolovoz 2007. kolovoz 1961-2005.

Qmin kolovoz 2007. kolovoz 1961-2005.

Qmaks kolovoz 2007. kolovoz 1961-2005.

Slika 16. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u KOLOVOZU 2007. s primjerom pripadajuÊih

karakteristiËnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks)

za razdoblje 1961-2005.

Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost),

Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).

15


-300-250

-200-150-100

-50

050

100150

200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

.

-150

-100

-50

0

50

100

150

200

250

300

350

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac Drava - Osijek

Dunav -Vukovar

.

-100

-50

0

50

100

150

200

250

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm) Kupa - Kamanje Kupa - Karlovac

Kupa - JamniËka Kiselica Neretva - MetkoviÊ

0

50

100

150

200

250

300

350

400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac

0

20

40

60

80

100

120

140

160

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s) Kupa - Kamanje Kupa - JamniËka Kiselica

Slika 17. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijeka

u KOLOVOZU 2007.

Slika 18. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka

u KOLOVOZU 2007.

16


Dunava bilo je unutar domene srednje niskih vodosta-ja. Neπto viπi vodostaji bili su u drugoj polovici mjese-ca.

Na rijeci Kupi zabiljeæeni su vrlo niski vodosta-ji koji su se kretali unutar domene niskih vodostaja.Vodnost je bila mala, neπto viπe izraæenija u gornjemtoku (kod Kamanja deficit otjecanja bio je oko 60%)u odnosu na donji tok (kod JamniËke Kiselice deficitotjecanja oko 20%).

Minimalni protoci bili su manji od srednjih mini-malnih protoka u razdoblju 1961.-2005.

Srednji protoci bili su manji od srednjih proto-ka u razdoblju 1961.-2005.

Maksimalni protoci bili su manji od srednjihmaksimalnih protoka u razdoblju 1961.-2005.

Podzemne vode

Na podruËju rijeke Save i dalje se biljeæe najniæevrijednosti razine podzemne vode u zadnjih 25 go-dina. Na mjernim postajama koje se nalaze u okoli-ci Zagreba, Borovje i MiËevec, izmjereni minimal-ni, srednji i maksimalni vodostaj biljeæi najniæe razinepodzemne vode u kolovozu u razdoblju obrade 1982.-2006. Do kraja prve dekade mjeseca, kada su iz-mjerene najniæe mjeseËne vrijednosti, razina podzemnevode lagano je opadala da bi u ostatku mjeseca, uzmanje oscilacije, imala trend porasta. Najviπe mje-seËne razine bile su sredinom zadnje dekade.

Najviπe mjeseËne razine podzemne vode na po-druËju dravskog sliva, na uzvodnijim mjernim posta-jama Repaπ i Gornja ©uma zabiljeæene su poËetkom

KOLOVOZ 2007. KOLOVOZ 1961-2005.

Rijeka Postaja Qmin nQmin sQmin vQminm3/s dan m3/s m3/s m3/s

Zagreb 67,0 09.08. 46,5 95,0 153

SavaJasenovac 129 09.08. 113 205 433Slavonski Brod 173 02.08. 155 278 529Æupanja 243 03.08. 158 322 598

KupaKamanje 7,85 06.08. 4,53 10,3 19,0JamniËka Kiselica 47,4 09.08. 13,8 31,5 61,1

Mura Mursko SrediπÊe 101 02.08. 37,7 112 212

DravaBotovo - - 36,4 270 609Donji Miholjac 261 10.08. 187 373 701

Qsred nQsred sQsred vQsredZagreb 103 56,5 179 420

SavaJasenovac 141 117 332 1000Slavonski Brod 191 167 438 1307Æupanja 261 194 485 1527

KupaKamanje 11,6 6,89 28,4 95,7JamniËka Kiselica 60,0 21,9 75,8 257

Mura Mursko SrediπÊe 131 55,1 183 462

DravaBotovo - 235 529 1237Donji Miholjac 360 256 549 1228

Qmaks nQmaks sQmaks vQmaksZagreb 178 24.08. 87,3 569 1510Jasenovac 161 26.08. 124 672 2110

Sava Slavonski Brod 212 28.08. 195 792 2578Æupanja 276 17.08. 240 829 2961

KupaKamanje 31,5 12.08. 9,99 205 934JamniËka Kiselica 117 13.08. 34,4 256 748

Mura Mursko SrediπÊe 269 31.08. 116 402 1196

DravaBotovo - - 527 949 2587Donji Miholjac 531 27.08. 426 854 2088

Tablica 1. Minimalni, srednji i maksimalni protok u KOLOVOZU 2007. i pripadajuÊi protoci u razdoblju 1961-2005.

Qmin = minimalni protok u mjesecu

(satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok

u razdobljusQmin = srednji minimalni protok

u razdobljuvQmin = najveÊi minimalni protok

u razdobljuQsred = srednji protok u mjesecu

(srednja vrijednost, 06 i 18 sati)

nQsred = najmanji srednji protok

u razdobljusQsred = srednji protok u razdoblju

vQsred = najveÊi srednji protok

u razdobljuQmaks = maksimalni protok u

mjesecu (satna vrijednost)nQmaks = najmanji maksimalni protok

u razdobljusQmaks = srednji maksimalni protok

u razdobljuvQmaks = najveÊi maksimalni protok

u razdoblju

17


102.5

102.6

102.7

102.8

102.9103.0

103.1

103.2

103.3

103.4

103.5

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.)

Borovje

115.0

115.1

115.2

115.3

115.4

115.5

115.6

115.7

115.8

115.9

116.0

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Repaπ

115.2

115.3

115.4

115.5

115.6

115.7

115.8

115.9

116.0

116.1

116.2

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornja ©uma

99.0

99.1

99.2

99.3

99.4

99.5

99.6

99.7

99.8

99.9

100.0

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.)

MiÊevec

104.0

104.1

104.2

104.3

104.4

104.5

104.6

104.7

104.8

104.9

105.0

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornji Miholjac

96.0

96.1

96.2

96.3

96.4

96.5

96.6

96.7

96.8

96.9

97.0

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) »aavica

Slika 19. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za KOLOVOZ 2007. godine na podruËju Save-MiËevec,

Borovje kod Zagreba i podruËju Drave-Gornji Miholjac, »aavica, Repaπ, Gornja ©uma.

18


Tablica 2. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u KOLOVOZU 2007.

na podruËju Save, te pregled istih za razdoblje 1982-2006.


PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Zagreb-Borovje 102,86 10.08. 103,07 104,24 105,72Zagreb-MiËevec 99,36 09.08. 99,56 100,94 102,10

SV SVmin SVsr SVmaks

SAVAZagreb-Borovje 102,94 103,21 104,44 105,90Zagreb-MiËevec 99,46 99,63 101,17 102,48

VV VVmin VVsr VVmaksZagreb-Borovje 103,02 26.08. 103,35 104,69 106,11Zagreb-MiËevec 99,63 25.08. 99,73 101,55 103,30

Tablica 3. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u KOLOVOZU 2007.

na podruËju Drave, te pregled istih za razdoblje 1988-2006.

m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdoblju


PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Repaπ 115,25 20.08. 115,02 115,51 115,97Gornja ©uma 115,54 19.08. 115,18 115,70 116,09Gornji Miholjac 104,49 30.08. 103,45 104,51 105,53»aavica 96,25 24.08. 95,92 96,83 98,28

SV SVmin SVsr SVmaksRepaπ 115,32 115,11 115,64 116,08

DRAVAGornja ©uma 115,57 115,21 115,80 116,18Gornji Miholjac 104,56 103,47 104,57 105,61»aavica 96,34 96,15 96,99 98,50

VV VVmin VVsr VVmaksRepaπ 115,38 01.08. 115,24 115,82 117,03Gornja ©uma 115,63 01.08. 115,25 115,90 116,40Gornji Miholjac 104,65 01.08. 103,49 104,63 105,67»aavica 96,50 01.08. 96,32 97,13 98,73

mjeseca. Sve do kraja druge dekade mjeseca razina

podzemne vode imala je trend laganog opadanja nakon

Ëega je uslijedio neznatan porast vodostaja. Na nizvod-

nijim mjernim postajama, Gornji Miholjac i

»aavica, razina podzemne vode svoje maksimalne

vrijednosti takoer biljeæi na poËetku mjeseca nakon

Ëega slijedi kontinuirani pad razine vode do kraja

mjeseca. Kao i prethodnih mjeseci tako su se i u

kolovozu minimalni, srednji i maksimalni vodostaji

na svim mjernim postajama dravskog sliva kretali

oko srednjih vrijednosti u usporedbi s viπegodiπnjim

nizom u kolovozu mjerenim u razdoblju 1988.-2006..

19


Slika 20. Visina sloja mijeπanja na postajama Zagreb

Maksimir i Zadar u KOLOVOZU 2007. godine

u terminima 00 UTC i 12 UTC

EKOLO©KE PRILIKE

Meteoroloπke karakteristike

Visine sloja mijeπanja tijekom kolovoza 2007.godine na postajama Zagreb-Maksimir i Zadar u ter-minima 00 i 12 UTC su prikazane na slici 20. Na os-novu proraËuna je vidljivo da je u Zagrebu visina slo-ja mijeπanja tijekom noÊi bila najveÊa 30. kolovoza(540 m), a u Zadru 5. kolovoza, 637 m. U veÊini os-talih dana je visina sloja mijeπanja na obje postaje bi-la manja od 100 m. VeÊi broj sluËajeva s manjomvisinom sloja mijeπanja je zabiljeæen u Zadru gdje jeprosjeËna mjeseËna visina sloja mijeπanja iznosilasamo 22 m, dok je na postaji Zagreb Maksimir bila74 m.

U usporedbi s terminom u 00 UTC u terminu 12UTC su visine sloja mijeπanja bile znatno veÊe naobje postaje, te su u veÊini sluËajeva iznosile iznad1000 m. U Zagrebu je najveÊa vrijednost visine slo-ja mijeπanja u terminu 12 UTC zabiljeæena 21. kolovozai iznosila je 2795 m, a najmanja vrijednost 31. kolovoza(615 m), dok je prosjeËna mjeseËna vrijednost visinesloja mijeπanja 1337 m. U Zadru je najmanja vri-jednost visine sloja mijeπanja u terminu 12 UTC zabi-ljeæena 24. kolovoza (595 m), najveÊa vrijednost 6.kolovoza (2908 m), a prosjeËna mjeseËna visina slo-ja mijeπanja iznosi 1582 m.

Tijekom noÊi je na postaji Zagreb-Maksimirprizemni sloj atmosfere bio najËeπÊe umjereno sta-bilan (F klasa stabilnosti s Ëestinom od 48%, tablica4). U terminu 12 UTC, dakle sredinom dana, najËeπÊesu zabiljeæene C, B i A Pasquillove klase stabilnos-ti (21%, 28% i 51%), dok uopÊe nisu zabiljeæeni ter-mini s klasom stabilnosti E, F ili G. SliËno je bilona podruËju Zadra: u 00 UTC je atmosfera bila najËeπÊeneutralna, malo stabilna i umjereno stabilna (D, E iF klase stabilnosti; 33%, 38% i 29%), dok je u 12UTC atmosfera bila jako labilna (A klasa stabilnos-ti; 18%), umjereno labilna (B klasa stabilnosti; 36%),slabo labilna (C klasa stabilnosti; 14%) i neutralna(D klasa stabilnosti; 32%).

Stabilnost prizemnog dijela atmosfere je izravnopovezana s temperaturnim inverzijama u tom sloju.U Zagrebu su u terminu 00 UTC zabiljeæena 23 sluËa-ja (85%) s prizemnom, 3 sluËaja (11%) s podignu-tom inverzijom i 1 sluËaj (3%) bez inverzije. U ter-

minu 12 UTC visinska inverzija je zabiljeæena u 11sluËajeva (38%). U ostatku mjeseca je bilo najviπesluËajeva bez temperaturne inverzije (15 sluËajeva,tj. 52%). Tijekom noÊi je u Zadru redovito bila prizem-na inverzija (24 sluËajeva, tj. 100%). U terminu 12UTC je zabiljeæeno 7 sluËajeva visinske temperaturneinverzije (32%), 3 sluËaja podignute temperaturneinverzije (13%), te 11 sluËajeva bez temperaturne in-verzije u donjem dijelu troposfere (50%). SliËno sta-nje je na obje postaje zabiljeæeno i tijekom srpnja2007. godine.

Vertikalni presjeci Pasquillovih klasa stabilnos-ti na postajama Zagreb Maksimir i Zadar u kolovozu2007. (slike 21, 22, 23 i 24) omoguÊuju detaljniji uvidu vertikalnu strukturu atmosfere od tla do 3 km vi-sine. Tijekom noÊi (termin 00 UTC) je atmosfera pri

20


Slika 21. Vertikalni presjek stabilnosti atmosfere (od tla do 3 km visine) po slojevima, dobiven pomoÊu modificirane

Pasquillove metode na postaji Zagreb-Maksimir za KOLOVOZ 2007. u terminu 00 UTC

(1=A, 2=B, 3=C, 4=D, 5=E, 6=F i 7=G klasa stabilnosti).


Pasquillove metode na postaji Zagreb-Maksimir za KOLOVOZ 2007. u terminu 12 UTC


21



Pasquillove metode na postaji Zadar za KOLOVOZ 2007. u terminu 12 UTC



Pasquillove metode na postaji Zadar za KOLOVOZ 2007. u terminu 00 UTC


22


Stabilnost atmosfereNOΔ DAN NOΔ DAN

Stabilnost atmosfereN % N % N % N %

A - jako labilno 0 0 15 51 0 0 4 18 jako labilno - AB - umjereno labilno 0 0 8 28 0 0 8 36 umjereno labilno - BC - malo labilno 1 3 6 21 0 0 3 14 malo labilno - CD - neutralno 5 19 0 0 8 33 7 32 neutralno - DE - malo stabilno 5 19 0 0 9 38 0 0 malo stabilno - EF - umjereno stabilno 13 48 0 0 7 29 0 0 umjereno stabilno - FG - jako stabilno 3 11 0 0 0 0 0 0 jako stabilno - G

Z A G R E B Z A D A R

tlu veÊinom slabo ili umjereno stabilna, a s porastomvisine, stabilnost slojeva atmosfere opada, te at-mosfera postaje neutralno stabilna. Takvo stanje jezabiljeæeno na obje promatrane postaje (ZagrebMaksimir i Zadar). U dnevnom terminu (12 UTC) jeatmosfera pri tlu veÊinom labilna, te s porastom vi-sine dolazi do rasta stabilnosti atmosfere. Na posta-ji Zagreb su u terminu 12 UTC bili Ëesti sluËajevi sjako i umjereno labilnim prizemnim slojem atmos-fere. SliËno je bilo na postaji Zadar.

Koeficijenti provjetravanja su u kolovozu 2007.godine bili znatno poveÊani na postajama Kriæevci(3.3) i Senj (12.0). Na veÊini ostalih postaja u Hrvatskojsu koeficijenti provjetravanja bili manji od 1 (slaboprovjetravanje). Vektorski srednjak vjetra je na veÊi-ni postaja u kontinentalnom dijelu Hrvatske bio razno-likog smjera, a sliËno stanje je zabiljeæeno i na posta-jama uz more (slika 26).

Na postajama u kontinentalnom dijelu Hrvatskesu izmjerene uobiËajene koliËine oborine tijekomkolovoza 2007. godine. IznadprosjeËne koliËine obo-

rina su zabiljeæene na sjevernom Jadranu, te na Velebitu,dok su na juænom Jadranu zabiljeæene ispodprosjeËnekoliËine oborina. Zato se moæe prepostaviti da je mje-seËno taloæenje oneËiπÊujuÊih tvari pomoÊu obo-rine bilo razliËito na cijelom podruËje Hrvatske.

OneËiπÊenje zraka i oborine

Tijekom vrlo kiπnog kolovoza je na pojedinimmjernim postajama koliËina kiπe bila od 2.5 do 6 pu-ta veÊa nego u srpnju (Rijeka, GospiÊ, Zaviæan naVelebitu). Masene koncentracije duπik dioksida -NO2 su se neznatno razlikovale od onih u srpnju. Ukolovozu je najveÊa srednja mjeseËna koncentracijaduπik dioksida zabiljeæena u Slavonskom Brodu iiznosila je 13 μg/m3, a 3./4. kolovoza je izmjerena inajveÊa 24-satna koncentracija s iznosom od 20 μg/m3.SljedeÊa najveÊa dnevna koncentracija zabiljeæenaje 16./17. kolovoza u Zadru i iznosila je 18 μg/m3.KoliËina kiπe je u prosjeku bila puno veÊa nego u srp-nju i kretala se od samo 2.3 mm u Dubrovniku do

Tablica 4. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)

u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru tijekom KOLOVOZA 2007. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).

Sloj inverzijeNOΔ DAN NOΔ DAN

Sloj inverzijeN % N % N % N %

ne postoji 1 3 14 55 0 0 9 37 ne postojiprizemna 23 56 0 0 26 67 1 4 prizemnapodignuta 7 17 1 3 3 7 3 13 podignutavisinska 10 24 18 42 10 26 11 46 visinska

Z A G R E B Z A D A R

Tablica 5. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebu i

Zadru za KOLOVOZ 2007. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).

23


198.4 mm na visinskoj postaji-Zaviæan. Kiπe su

bile slabo kisele do slabo luænate, tj.njihove vrijed-

nosti pH su iznosile od 5.29 u Krapini do 8.16 na

Bilogori. Kiselih kiπa (pH manji od 5.60) je bilo na

pojedinim mjernim postajama viπe nego u srpnju, dok

na mjernim postajama Slavonski Brod, Ogulin, GospiÊ,

Pazin, Zadar i Dubrovnik uopÊe nisu zabiljeæene. U

Krapini je udio kiselih kiπa iznosio 18%, na Bilogori

10%, na Zaviæanu 9%, u Karlovcu i na Puntijarki-

Sljeme po 8%.Oborina se uobiËajeno analizira na de-

vet glavnih komponenata, tj. na ione vodika (pH),

sulfata, nitrata, klorida, amonijaka, natrija, kalija,

Rijeka

Gospić

Dubrovnik

Zagreb

Ogulin

Zavižan

Split

Krapina

Puntijarka

Šibenik

Zadar

Bilogora

Pazin

Senj

Križevci

Daruvar

Sl. Brod

Varaždin

Karlovac

0.498

Komiža

0.763

sumpor

dušik

0.69

0.588

0.709

0.472

0.4330.382

0.075

0.388

0.564

1.3620.657

0.866

0.625

0.569

0.540.619

0.7

0.93

0.653

0.721

0.6

0.471 0.914.4

0.7

K.P.

1 m/s

Osijek0.60

0.41

3.30

0.86

0.08

1.3512.0

0.42

0.90

1.33

0.96

0.43

0.76

1.08

0.22

Slika 26. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata (kg/ha) i prosjeËna brzina i smjer strujanja,

te koeficijent provjetravanja (K.P.) u Hrvatskoj za KOLOVOZ 2007. godine

Slika 25. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za KOLOVOZ 2007.

0

0.2

0.4

0.6

0.8

1

1.2

1.4

Puntijarka Krapina Bilogora Sl. Brod Karlovac Ogulin GospiÊ Zaviæan Pazin Rijeka Zadar

POSTAJE

kg/ha SO4 - S NO4 - N

24


kalcija i magnezija (mg/L), te na el.vodljivost (μS/cm).Za potrebe Biltena uobiËajeno se prikazuje ukupnomjeseËno taloæenje samo za glavne πtetne kompo-nente kao πto su sulfati i nitrati (svi podaci dnevnihanaliza uzoraka oborine nalaze se u ekoloπkoj bazipodataka DHMZ-a). Ovisno o koncentraciji i koliËi-ni kiπe, ukupno mjeseËno taloæenje (kg/ha) pojedinihkomponenata se viπe ili manje razlikovalo od po-staje do postaje. Tijekom vrlo kiπnog kolovoza jemjeseËno taloæenje sumpora odreenog u obliku sul-fata iznosilo od 0.569 kg/ha u Dubrovniku (sa samo2.3 mm kiπe i to na osnovu 2 analizirana uzorka) do1.362 kg/ha u Rijeci i 0.930 kg/ha u GospiÊu (slika26). Ukupno mjeseËno taloæenje anorganskog duπikaiz nitrata je iznosilo od 0.0751 kg/ha u Dubrovniku

do 0.763 kg/ha u Karlovcu. Na veÊem podruËjuHrvatske, osim Dubrovnika, ekosustavi su uz vlada-juÊe meteoroloπke Ëimbenike bili pod velikim utje-cajem mokrog oborinskog taloæenja oneËiπÊenja.

KakvoÊa zraka

Mjerenja na automatskoj mjernoj

postaji - Mirogojska 16, Zagreb

Tijekom kolovoza 2007. neki od instrumenatanisu bili u funkciji. Dominantna oneËiπÊujuÊa tvar jebio ozon. Dnevni srednjaci koncentracija ove oneËiπÊu-

Tablica 6. Rezultati kemijske analize oborine i oneËiπÊenja zraka u Hrvatskoj za KOLOVOZ 2007.

O B O R I N A Z R A K

Postaja RRu pH SO42-- S NO3

- - N NO2 NO2max

RRmj %NA pH

min-max mg / L μg / m3

Puntijarka 100 12 5.91 5,58-7,53 0.503 0.404 0 0Krapina 100 11 5.82 5,29-6,62 0.658 0.497 - -Bilogora 100 10 5.99 5,39-8,16 0.901 0.555 - -Slavonski Brod 98 9 6.27 5,98-6,98 1.257 0.697 13 20Karlovac 100 12 5.91 5,58-7,10 0.498 0.582 - -Ogulin 100 13 6.35 6,12-7,56 0.546 0.488 1 4GospiÊ 100 8 6.14 5,87-7,39 0.661 0.401 6 11Zaviæan 100 11 5.98 5,53-6,86 0.437 0.357 0 2Pazin 100 12 6.39 6,12-7,17 0.624 0.489 - -Rijeka 100 13 6.04 5,51-7,35 1.402 0.71 3 14Zadar 99 7 6.8 5,70-7,95 1.708 1.179 3 18Dubrovnik 100 2 7.39 7,36-7,42 24.722 3.264 - -

0

20

40

60

80

100

120

1.8.

2.8.

3.8.

4 .8 .

5 .8 .

6 .8 .

7 .8 .

8 .8 .

9 .8 .

10.8

.11

.8.

12.8

.13

.8.

14.8

.15

.8.

16.8

.17

.8.

18.8

.19

.8.

20.8

.21

.8.

22.8

.23

.8.

24.8

.25

.8.

26.8

.27

.8.

28.8

.29

.8.

30.8

.31

.8.

Dan

PM 10 NO2 O3

Slika 27. Dnevni srednjaci koncentracija lebdeÊih Ëestica i ozona (μg/m3) za KOLOVOZ 2007. godine

μg/

m3

25


juÊe tvari su se kretali od min. 41.01 do max. 101.24,dok je srednja mjeseËna koncentracija bila 67.46, apercentil 98 101.12 μg/m3

Iz prikaza dnevnih srednjaka vidljivo je da jeoneËiπÊenje zraka bilo slabo i ujednaËeno za cijelimjesec (slika 27)

Tablica 7. StatistiËka obrada i ocjena zraka u KOLOVOZU 2007. (Koncentracije izraæene u μg/m3 osim za CO (mg/m3).

StatistiËki L. »estice CO NO2 O3 Benzenparametar PM 10

Min nema nema 13.59 41.03 nema Dana podataka podataka 4.8. 12.8. podatakaMax 36.46 101.24Dana 27.8. 7.8.Sr.vrj. 27.8. 7.8.Median 20.49 72.99Percentil 98 35.78 101.12Br. dana preko GV za 24 h - 0 -Br. dana preko TV za 24 h - 0 -

Legenda:

SkraÊenice: PM 10 LebdeÊe Ëestice aerodinamiËkog promjera 10 i manje mikrometara.98. precentil Vrijednost ispod koje se nalazi 98 % izmjerenih vrijednostimedijan Vrijednost ispod koje se nalazi 50 % izmjerenih vrijednostidnevni srednjak AritmetiËka sredina satnih vrijednosti od 0:00 do 24:00GV GraniËna vrijednost kakvoÊe zraka - graniËna razina oneËiπÊenosti ispod koje,

na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji moguÊi, rizik πtetnih uËinakana ljudsko zdravlje

TV Tolerantna vrijednost predstavlja graniËnu vrijednost uveÊanu za granicu tolerancije za2007. g. (granica tolerancije je postotak graniËne vrijednosti za koji ona moæe biti prekoraËena pod za to propisanim uvjetima). Vrijednost se svake godine smanjuje da bi 2010. godine bila jednaka nuli.

Regulirano Zakonom o zaπtiti zraka (NN178/04), Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom o graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku (NN133/05).

manje od GV veÊe od GV veÊe od TV nije regulirano

0.0

5.0

10.0

15.0

20.0

25.0

30.0

35.0

40.0

1.8.

2.8.

3 .8 .

4 .8 .

5 .8 .

6 .8 .

7 .8 .

8 .8 .

9 .8 .

1 0. 8

.1 1

. 8.

1 2. 8

.1 3

. 8.

1 4. 8

.1 5

. 8.

1 6. 8

.1 7

. 8.

1 8. 8

.1 9

. 8.

2 0. 8

.2 1

. 8.

2 2. 8

.2 3

. 8.

2 4. 8

.2 5

. 8.

2 6. 8

.2 7

. 8.

2 8. 8

.2 9

. 8.

3 0. 8

.3 1

. 8.

Dan

PM 10

NO2

Slika 28. Dnevni srednjaci koncentracija ugljiËnog monoksida (mg/m3) za KOLOVOZ 2007. godine

mg/

m3

26


Indeks kakvoÊe zraka

Zbog nedostatka mjernih podataka za jednu oddvije najdominantnije oneËiπÊujuÊe tvari (PM10), ukolovozu nije izraËunavan indeks kakvoÊe zraka.

StatistiËka obrada podataka

StatistiËkom obradom izmjerenih vrijednostiodreenom Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom ograniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku(NN133/05), zrak je na ovom podruËjue u kolovozuocijenjen na sljedeÊi naËin (tablica 7)

Usporeene su 24 satne koncentracije sa GV iTV za 24 satno vrijeme usrednjavanja za oneËiπÊu-juÊe tvari odreene Uredbama.

Koncentracije niti jedne od mjerenih oneËiπÊu-juÊih tvari nisu preπle GV.

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE

Kolovoz 2007. godine je u Zagrebu, SlavonskomBrodu i Splitu bio topao, a u GospiÊu ugodan, i u us-poredbi s prosjeËnim bioklimatskim prilikama za raz-doblje 1961.-1990. bio je u GospiÊu i Splitu topliji,u Zagrebu znatno topliji, a u Slavonskom Brodu iz-vanredno topliji od prosjeËnog kolovoza.

Prva dekada je bila najsvjeæija. Prodor hladnogzraka koji je zahvatio cijelu Hrvatsku donio je u svimdijelovima osjet ugodnoga. Zbog jake bure, na

obali je u popodnevnim i veËernjim satima 4. i 5. ru-jna bilo svjeæe, pa Ëak i hladno, a svjeæe je 5. kolovozabilo i u GospiÊu. Nakon tog poremeÊaja ponovo jezatoplilo, pa su uz najËeπÊe ugodna i povremeno toplajutra i veËeri popodneva bila topla ili vruÊa, a u nizin-skom dijelu i na obali povremeno vrlo vruÊa. Krajemdekade je ponovo malo zahladilo, pa je u gorskomdijelu opet bilo ugodno, a na obali i u nizinskom di-jelu Hrvatske toplo. U odnosu na prosjeËne biokli-matske prilike, ova je dekada u unutraπnjosti bila ugranicama normalnih biometeoroloπkih prilika, dokje u Splitu u svim terminima motrenja bila hladnijaod prosjeËne.

U drugoj dekadi je dodatno zatoplilo. U konti-nentalnom dijelu su jutra i veËeri bili preteæno topli,u gorskom dijelu ugodni, dok su u Splitu jutra najËeπÊebila topla a veËeri vruÊe. U popodnevnim satima jeuglavnom bilo vruÊe ili vrlo vruÊe, a u gorskom di-jelu obiËno toplo. U ovoj su dekadi Zagreb i SlavonskiBrod najviπe odstupali od prosjeËnih biometeoroloπkihprilika - popodneva su bila toplija, a jutra i veËeriznatno toplije od normale. U Splitu su, uz toplijajutra i veËeri, popodneva bila u granicama normal-nih prilika, dok su u GospiÊu samo veËeri bile topli-je od prosjeËnih, a jutra i popodneva u granicama nor-male.

Posljednja dekada je na veÊini postaja bila naj-toplija. U kontinentalnim dijelovima su jutra bilanajËeπÊe ugodna, a u Splitu topla. VeËeri su bile tople,a u gorskom dijelu ugodne. U popodnevnim satimaje bilo uglavnom vruÊe i vrlo vruÊe, Ëak u gorskomdijelu, a 23. kolovoza je u Slavonskom Brodu bilo i

Slika 29. Zalazak Sunca na Jadranu

27


Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990.

Odstupanje 2007. od 1961-1990. Odstupanje 2007. od 1961-1990. Odstupanje 2007. od 1961-1990. Odstupanje 2007. od 1961-1990.

Slika 30. Osjet ugodnosti prema indeksu TWH za Zagreb, Slavonski Brod, Split-Marjan i GospiÊ

za KOLOVOZ 2007. godine

Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan GospiÊ7 14 21 7 14 21 7 14 21 7 14 21

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

Prosjek 2007. Prosjek 2007. Prosjek 2007. Prosjek 2007.

izvanredno hladnovrlo hladnohladnosvjeæeugodnotoplovruÊevrlo vruÊeizvanredno vruÊe

izvanredno ispod normaleznatno ispod normaleispod normalenormalnoiznad normaleznatno iznad normaleizvanredno iznad normale

1

2

3

28


0

50

100

150

200

250

300

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a oz

raËe

nost

(J/c

m2 )

ZGMPARRIJGOSZADSPLDUB

Slika 31. Srednja satna globalna ozraËenost

u KOLOVOZU 2007. godine

iznimno vruÊe. U odnosu na prosjeËne biometeoroloπkeprilike krajem kolovoza, ovogodiπnja je dekada nasvim postajama bila izvanredno toplija od prosjeËne.

SUN»EVO ZRA»ENJE

Globalna ozraËenost

»esta atmosferska praænjenja uzrokovala su veÊeprekide u radu procesorsko-analognog dijela au-tomatskog sustava za mjerenje ozraËenosti. Potpunipodaci za GospiÊ, Zadar i Split pokazuju porast mje-seËne ozraËenosti od sjevera prema jugu, u iznosimaod 65000 J/cm2 do 70000 J/cm2. Kroz cijeli je mjesecdekadna ozraËenost opadala u Splitu, dok je na os-talim postajama najviπe ozraËenosti bilo sredinommjeseca.

Oko 2200 J/cm2 prosjeËno je dozraËeno svakidan na Jadranu, a za 100 J/cm2 manje u Lici. NajveÊednevne ozraËenosti zabiljeæene su 1. kolovoza, a mak-simum od gotovo 3000 J/cm2 bio je u GospiÊu.

Najviπe srednje satne ozraËenosti bile su u rasponuod 265 J/cm2 u GospiÊu do 282 J/cm2 u Splitu. Svesrednje satne ozraËenosti do 17 sati bile su najveÊeu Splitu, dok su kasnije i zadarske i gospiÊke vri-jednosti veÊe od splitskih. Omjer prijepodnevnih iposlijepodnevnih sati pokazuje da su veÊe satneozraËenosti prije podne. U GospiÊu i Zadru zabiljeæe-na je veÊa ozraËenost neposredno pred zalazak Sunca,od one neposredno nakon izlaska Sunca.

U kolovozu je najveÊa satna ozraËenost iznosi-la 350. 3 J/cm2, a zabiljeæena je 5. kolovoza u 12 satiu Splitu. Na ostalim postajama su maksimumi bili 1.kolovoza, u GospiÊu u 12 sati (346 J/cm2), te u Zadruu 13 sati (334 J/cm2)

Difuzna ozraËenost

Pribliæno 16000 J/cm2 ili 23% globalne, iznosi-la je difuzna ozraËenost u kolovozu u Splitu. Najmanjedifuznog zraËenja je bilo u drugoj, 31% mjeseËneozraËenosti, a najviπe, 36%, u treÊoj dekadi.

ProsjeËna dnevna ozraËenost iznosila je 514J/cm2, dok je najveÊa dnevna ozraËenost bila 1.7 pu-ta veÊa i zabiljeæena je 11. kolovoza.

U prosjeku je svaki dan bilo najviπe difuznogzraËenja u 14 sati i svi poslijepodnevni sati imali su

SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NPZG-Maksimir 1802,8 2732,7 309,1 28844,4 16858,1 0,0 11986,3 353Parg 2176,9 2777,4 434,7 15238,6 15238,6 0,0 0,0 583Rijeka 1990,6 2771,9 530,2 37821,0 20108,0 17713,0 0,0 284GospiÊ 2097,0 2990,7 324,4 65007,6 21477,9 22083,7 21446,0 0Zadar 2218,1 2883,4 1160,5 68759,7 23146,6 23476,3 22136,8 3Split 2253,0 2863,4 1174,2 69844,4 24214,6 23533,1 22096,7 0Dubrovnik 2092,3 2272,0 1329,6 23015,7 0,0 0,0 23015,7 473ZG-Maksimir 606,0 902,6 283,1 7272,3 5262,0 0,0 2010,3 449Split 513,9 879,9 208,7 15931,6 5119,8 5009,6 5802,2 0

SRED - mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS - mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeMIN - mjeseËni minimum dnevne ozraËenosti SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekadeSUMA - mjeseËna ozraËenost NP - NedostajuÊi podaci u satima

Tablica 8. MjeseËna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozraËenosti (J/cm2) - KOLOVOZ 2007.

29


0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

o zr a

Ë en o

s t ( J

/ cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

si j a

n ja

S un c

a ( s

a ti )

ZGM-G ZGM-D ZGM-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

o zr a

Ë en o

s t ( J

/ cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

si j a

n ja

S un c

a ( s

a ti )

RIJ-G RIJ-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ë en o

s t ( J

/ cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

si j a

n ja

S un c

a ( s

a ti )

SPL-G SPL-D SPL-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ë en o

s t ( J

/ cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

si j a

n ja

S un c

a ( s

a ti )

GOS-G GOS-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ë en o

s t ( J

/ cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

si j a

n ja

S un c

a ( s

a ti )

DUB-G DUB-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ë en o

s t ( J

/ cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16Tr

ajan

je s

i j an j

a S u

n ca

( sa t

i )PAR-G PAR-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ë en o

s t ( J

/ cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

si ja

n ja

S un c

a ( s

a ti )

ZAD-G ZAD-S

Slika 32. Dnevne globalne i difuzne ozraËenosti i trajanje sijanja Sunca u KOLOVOZU 2007. godine

30


0

0.1

0.2

0.3

0.4

0.5

0.6

0.7

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Om

jer

D/G

ZGMSPL

00.10.20.30.40.50.60.70.80.9

11.1

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Traj

naje

si j a

n ja

S un c

a ( s

a ti ) ZGM

PARRIJGOSZADSPLDUB

-6

-4

-2

0

2

4

6

8

10

12

ZGM PAR RIJ GOS ZAD SPL DUB

Od

stup

anje

(%)

Slika 34 Omjer srednjih dnevnih difuznih i globalnih

ozraËenosti u KOLOVOZU 2007. godine

Slika 36. Odstupanje mjeseËnog trajanja sijanja Sunca u

KOLOVOZU 2007. godine od viπegodiπnjeg prosjeka

Slika 35. Srednje satno trajanje sijanja Sunca


0

10

20

30

4050

60

70

80

90

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a d

ifuz n

a o z

raË e

n os t

( J/ c

m2 )

ZGMSPL

Slika 33. Srednja satna difuzna ozraËenost,


viπe difuznog zraËenja nego prijepodnevni. Situacijaje obrnuta za sate neposredno nakon izlaska odnos-no prije zalaska Sunca. NajveÊa satna ozraËenost ukolovozu iznosila je 123 J/cm2, a zabiljeæena je 3.kolovoza u 14 sati.

Omjer srednjih satnih difuznih i globalnih ozraËenos-ti poprima najveÊe vrijednosti (0.4) prilikom izlaskaSunca. Najmanje difuznog zraËenja u globalnom jebilo sredinom dana (0.19) dok je prije zalaska prib-liæno jedna treÊina globalnog zraËenja pristizala di-fuznim zraËenjem.

Trajanje sijanja Sunca

Od 213 sati na Pargu do 347 u Dubrovniku bioje raspon trajanja sijanja Sunca u kolovozu. Trajanjesijanja Sunca je bilo dosta jednoliko rasporeeno krozcijeli mjesec. Najmanja dekadna vrijednost zabiljeæe-

na je u zadnjoj dekadi na Pargu, 67 sati, a najveÊa udrugoj dekadi u Dubrovniku, 117.4 sati. Na Jadranusu (osim u Rijeci) sve dekadne sume veÊe od 100 sati.

Svakodnevno je u prosjeku sunce sjalo tek 6.9sati na Pargu, a Ëak 11.2 sata u Dubrovniku. NajveÊednevne sume bile su veÊe od 13 sati i pojavile su se1. kolovoza, a jedino je u Dubrovniku najveÊa dnev-na suma iznosila tek 12.7 sati i nastupila je 2. kolovoza.

Prema srednjem satnom hodu, izmeu 7 i 18 satiuglavnom je bilo viπe od polovice sata trajanja sija-nja Sunca svaki sat. U Dubrovniku je izmeu 9 i 17sati u prosjeku svaki sat bilo Ëak devet desetina si-janja Sunca. NajsunËanije je bilo u 9 sati u Splitu, u10 sati u GospiÊu, u 11 sati u Zadru, u 11 i 12 sati uDubrovniku, u 12 sati na Pargu, u 13 sati u Zagre-bu, te u 12 i 15 sati u Rijeci.

Oko 3.5% manje nego pokazuje viπegodiπnjiprosjek obiljeæje je trajanja sijanja Sunca u kolovozu

31


u Zagrebu i na Pargu. Na ostalim postajama je ipakbilo neπto viπe sijanja Sunca od prosjeka, a najveÊe,10% poveÊanje, zabiljeæeno je u GospiÊu.

PRIZEMNI OZON

Blag pozitivan trend medijana ukazuje na porastvrijednosti prizemnog ozona tijekom kolovoza uGradiπtu. Najmanja dnevna promjenjivost, svega25 ppb i najmanji medijan, 30 ppb, zabiljeæeni su 5.kolovoza, a najveÊa dnevna promjenjivost, gotovo85 ppb, bila je 28. kolovoza kada je zabiljeæena i mje-seËna maksimalna satna vrijednost u iznosu od 92ppb.

Dnevni raspon vrijednosti u Makarskoj nijeprelazio 40 ppb. Dani s niskim koncentracijama nas-tupili su oko 23. kolovoza, da bi neposredno nakontog razdoblja uslijedili dani s najviπim koncentraci-jama. Maksimalna satna vrijednost zabiljeæena je dankasnije nego u Gradiπtu i bila je za 4 ppb veÊa.

Srednji dnevni hod prizemnog ozona u Gradiπtupokazuje da su prosjeËno najniæe vrijednosti, 24 ppb,u 6 sati, a najviπe, 73 ppb, u 15 i 16 sati . Najniæa sat-na vrijednost iznosila je 7 ppb i pojavila se u 3 sata.Iz hoda najveÊih satnih vrijednosti uoËavaju sepodjednake vrijednosti u iznosu od 90 ppb izmeu11 i 17 sati.

Raspon od svega 19 ppb karakterizira srednjidnevni hod prizemnog ozona u Makarskoj. Najniæavrijednost je bila u 7 sati, a najviπa u 16 sati. Iz ho-da minimalnih satnih vrijednosti uoËava se da se vri-jednosti ozona nisu spuπtale ispod 44 ppb. U svimsatima su maksimalne satne vrijednosti bile uglavnomizmeu 84 i 95 ppb.

Neπto povoljnija situacija naspram ciljanih vri-jednosti definiranih Uredbom u odnosu na srpanj, bi-la je u kolovozu u Gradiπtu. Tamo je u 6 dana preko-raËena ciljana vrijednost od 55 ppb, te u 25 danaciljana vrijednost od 60 ppb za zdravlje ljudi. U

Slika 37. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona u Gradiπtu i Makarskoj u KOLOVOZU 2007.

GRADI©TE MAKARSKA

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3ZG-Maksimir 7,7 13,5 240,1 83,7 74,2 82,2Parg 6,9 13,1 212,8 76,2 69,6 67,0Rijeka 8,8 13,3 272,2 92,3 91,9 88,0GospiÊ 9,3 13,9 288,4 97,2 97,1 94,1Zadar 10,3 13,7 319,2 106,4 110,3 102,5Split 10,6 13,4 329,6 110,8 109,2 109,6Dubrovnik 11,2 12,7 346,6 112,3 117,4 116,9

SRED- mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS-mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeSUMA- mjeseËna ozraËenost SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekade

Tablica 9. MjeseËna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) - KOLOVOZ 2007.

32


Makarskoj su, kao i u srpnju, kroz cijeli mjesecsvaki dan prekoraËene obje ciljane vrijednosti.

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE

Prvih deset dana

U istoËnim dijelovima Hrvatske je bilo vruÊe od6. do 9. kolovoza. Biljke su doæivljavale tzv. ”tem-peraturni πok”. Maksimalna temperatura zraka jesvakodnevno bila viπa od 30.0°C. U Osijeku je naraslado 32.5°C, u Gradiπtu kod Æupanje do 33.2°C, a uSlavonskome Brodu do 33.4°C. No, u sjeverozapad-nim dijelovima Hrvatske je bilo vruÊe samo 7. i 8.kolovoza kad je maksimalna temperatura zraka uKriæevcima i Varaædinu iznosila 31.1°C, u Krapini31.5°C, a u Bjelovavaru Ëak 32.5°C.

U Dalmaciji je tijekom ove dekade bilo najto-plije u Kninu, 34.3°C. U razdoblju od 1. od 5. kolovozaje u istoËnim dijelovima Hrvatske bilo svjeæe.

Minimalna temperatura zraka se na 5 cm od tlaspustila u Gradiπtu kod Æupanje na 7.0°C, u SlavonskomBrodu na 5.0°C, a u Osijeku na 4.9°C. U sjeveroza-padnim je dijelovima Hrvatske bilo joπ svjeæije.Minimalna temperatura zraka se u Kriæevcima spusti-la na samo 3.0°C.

Drugih deset dana

Ove je dekade bilo joπ toplije. Maksimalna tem-peratura zraka je svakodnevno tijekom 4 dana u is-toËnim dijelovima Hrvatske bila viπa od 30.0°C. USlavonskom Brodu je 16. kolovoza narasla do 34.8°C,a u Osijeku do 34.5°C. U sjeverozapadnim su di-jelovima Hrvatske vrijednosti maksimalne tempera-ture zraka bile niæe, pa su u Varaædinu i Krapiniiznosile do 32.0°C, a u Bjelovaru do 33.6°C.

Ove je dekade u Dalmaciji ponovno bilo najto-plije u Kninu, gdje je maksimalna temperatura zra-ka narasla do 34.5°C.

Maks-D Dan Maks-H Dan/Sat ND(>60) ND(>55) NPGradiπte 63,4 26. 91,8 28. / 13 25 6 21Makarska 86,0 30. 95,3 29. / 24 31 31 0

Tablica 10. ZnaËajne vrijednosti prizemnog ozona (ppb), KOLOVOZ, 2007.

Maks-D - najveÊa srednja dnevna vrijednostMaks-H - najveÊa srednja satna vrijednost,Dan/Sat - vrijeme pojave najveÊih vrijednosti,ND(>60)- broj dana u kojima je osmosatni klizni srednjak bio veÊi od 60 ppb,ND(>55)- broj dana sa srednjom vrijednoπÊu veÊom od 55 ppb,NP - broj nedostajuÊih podataka u satima

0

20

40

60

80

100

120

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23

Maks Sred Min

Vol

umni

ud

io o

z on a

( pp

b)

Sati

0

20

40

60

80

100

120

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23

Maks Sred MinVol

umni

ud

io o

z on a

(pp

b)

Sati

Slika 38. Dnevni hod volumnih udjela ozona u Gradiπtu i Makarskoj u KOLOVOZU 2007.

MakarskaGradiπte

33


ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

Dubrovnik

Osijek

Komiža

Zagreb

Sisak

Sl. BrodPazin

Ogulin

Zadar

Gospić

Daruvar

V. Luka

Sinj

Rab

OpekeVinkovci

Križevci

Varaždin

�akovoRijeka

Split

Poreč

Slika 39. Ocjena srednje mjeseËne temperature tla (°C) na 5 cm dubine pomoÊu percentila za KOLOVOZ 2007. godine

Najhladnije je bilo 12. a ponegdje i 13. kolovoza.Minimalna se temperatura zraka na 5 cm od tla spusti-la u Slavonskom Brodu na 12.5°C, u Osijeku na11.0°C, a u Gradiπtu kod Æupanje na samo 10.6°C.

Posljednjih deset dana

Od 21. do 28. kolovoza maksimalna je tempera-tura zraka u istoËnim dijelovima Hrvatske svakod-nevno bila viπa od 30.0°C. U Osijeku je 25. kolovozaiznosila 36.0°C, a u Slavonskom Brodu Ëak 37.2°C.U sjeverozapadnim je dijelovima Hrvatske bilo ma-nje vruÊih dana. Na postaji u Kriæevcima maksimal-na je temperatura zraka samo tijekom 2 dana prelazi-la 30.0°C, a narasla je do 32.1°C.

U Dalmaciji su tijekom ovih 10 dana vrijednos-ti maksimalne temperature zraka prelazile 30.0°C.Najviπe vrijednosti su izmjerene 23. i 24. kolovoza.Tih je dana u Splitu izmjereno 36.5°C, a u PloËama37.5°C.

U istoËnim dijelovima Hrvatske je jutro bilo svje-æe 27. i 28. kolovoza kad se minimalna temperatura

zraka na 5 cm od tla u Slavonskom Brodu spustila na10.6°C, a u Osijeku na 10.1°C. No, u sjeverozapad-nim dijelovima Hrvatske su jutra bila svjeæa 21. i 31.kolovoza, a minimalna temperatura zraka u Kriæevcimase spustila na samo 10.2°C.

Temperature tla

Prema raspodjeli percentila tlo je na 5 cm du-bine bilo u klasi normalno samo u okolici PoreËa.Toplo je bilo u okolici Varaædina i Ogulina. U Daruvaru,Kriæevcima, unutraπnjosti Istre, sjeverno od Zadrau Kninu i Sinju bilo je vrlo toplo. Vrijedno je istaknu-ti, kako je ekstremno toplo tlo bilo u najveÊem di-jelu istoËnih i sjeverozapadnih dijelova Hrvatske, teu Dalmaciji.

Srednja mjeseËna temperatura tla na 5 cm du-bine bila je viπa od 25.0°C u Kriæevcima tijekom 15,a u Osijeku tijekom 21 dana. Da su ovog mjeseca idublji slojevi tla bili vrlo topli, potvruje podatak daje tlo u Kriæevcima na 20 cm dubine bilo hladnije odtla na 5 cm dubine prosjeËno samo 0.4°C.

34


Slika 40. Bilanca vode po mjesecima

Osijek

-250-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode -1.1 16.8 10.1 -105.1 -76.3 -121.5 -156.7 -94.6

Efekt. oborine 24.3 46.5 66.8 2.9 51.1 31.5 26.2 41.8

Evapotranspiracija 25.4 29.7 56.7 108.0 127.4 153.0 182.9 136.4

I II III IV V VI VII VIII

ZagrebMaksimir

-250-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 43.2 17.2 8.0 -101.6 -63.9 -62.3 -93.9 -35.8

Efekt. oborine 67.1 44.9 63.5 1.6 63.2 81.7 45.6 85.1



Ogulin

-250-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 85.1 33.4 51.7 -89.3 -12.7 -34.2 -75.6 -18.9

Efekt. oborine 114.5 59.7 101.0 11.8 107.6 97.8 88.7 95.8



Zadar

-250-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 20.9 22.6 -1.2 -110.2 -83.4 -168.6 -191.4 -128.5

Efekt. oborine 58.1 64.6 72.3 1.4 64.2 14.4 19.4 29.6



GospiÊ

-250-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 36.5 45.5 37.6 -98.6 -35.8 -51.9 -122.7 -29.0

Efekt. oborine 59.7 99.8 88.4 4.9 85.7 86.1 50.9 101.2



SlavonskiBrod

-250-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 25.1 9.9 -0.4 -97.2 -70.8 -71.2 -131.4 -87.7

Efekt. oborine 50.5 40.4 59.1 6.9 61.6 81.8 32.9 45.6



Varaædin

-250-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 52.8 17.8 23.3 -104.9 -70.8 -94.2 -101.4 -47.6

Efekt. oborine 37.6 52.8 84.4 4.9 65.6 46.8 87.7 82.6



PoreË

-250-200-150-100-50

050

100150200250300

mm

Bilanca vode 36.7 73.2 -23.1 -115.5 -84.1 -112.7 -201.2 -91.4

Efekt. oborine 59.0 103.4 48.2 0.0 65.6 40.3 6.5 57.4



35


Osjetno zagrijavanje tla je poËelo 12. kolovoza.U Osijeku su srednje dnevne temperature tla na 20cm dubine tijekom 13 dana bile viπe od 25.0°C.

Bilanca vode

Bilanca vode je pregled raspoloæive vode teme-ljen na naËelu da tijekom odreenog vremenskog in-tervala ukupan viπak vode mora biti jednak zbrojuukupnog gubitka vode i netto promjene zaliha vodeu nekon volumnom objektu.

U ovoj analizi vodna bilanca predstavlja razlikuizmeu referentne evapotranspiracije i koliËina efek-tivne oborine. Poznato je da biljka koristi samo jedandio oborina - efektivnu oborinu, jer dio oborina ot-jeËe, a jedan dio se filtrira u dublje slojeve tla. Referentnaevapotranspiracija (Eto) je definirana kao vrijednostevapotranspiracije s odreene povrπine 8 do 15 cmjednoliËno visokog i aktivno uzgajanog travnatogpokrivaËa, koji potpuno zasjenjuje povrπinu i ne os-kudjeva u vodi. Evapotranspiracija je izraËunata pometodi Penman-Monteeithu, a efektivne oborinemetodom USBR.

Vrijednosti evapotranspiracije u sjeverozapad-nim su dijelovima Hrvatske bile najveÊe tijekom prvih10 dana ovog mjeseca. Dnevno se u Zagrebu gubilo4.1 mm, a u Varaædinu 4.6 mm vode. Da je tlo uVaraædinu bilo izuzetno suho ne treba Ëuditi, jer je utom razdoblju ukupno palo samo 5.5 mm efektivneoborine. Tijekom druge i treÊe dekade mjeseca u

Varaædinu je ukupno izmjereno 27 mm, a u Zagrebu37 mm efektivne oborine. Na tim se postajama dnevnoevapotranspiracijom gubilo od 3.7 mm do 4.4 mmvode. No, biljke s dubljim korijenovim sustavom nisutrpjele od suπe. Vrijedno je istaknuti, kako je u ZagrebumjeseËna vodna bilansa bila manja od prosjeËneviπegodiπnje samo 9%. No, u Varaædinu je bila ma-nja od prosjeËne viπegodiπnje vrijednosti Ëak 66 %.

Prvih 10 dana mjeseca u istoËnim je dijelovimaHrvatske vladala suπa. Na postajama u Osijeku ukup-no je palo 13 mm, a u Slavonskom Brodu samo 9 mmefektivne oborine. Dnevno se evapotranspiracijom uOsijeku gubilo 4.2 mm, a u Slavonskom Brodu 4.5mm vode. Iako je u drugoj dekadi u Osijeku ukup-no izmjereno 22 mm, a u Slavonskom Brodu 36 mmefektivne oborine, tlo je i dalje bilo vrlo suho.Evapotranspiracijom se u Osijeku dnevno gubilo 4.2mm, a u Slavonskom Brodu 4 mm vode. Manjak vodeu tlu tijekom posljednjih 10 dana ovog mjeseca bioje joπ veÊi. U Osijeku je ukupno palo 9 mm, a uSlavonskom Brodu samo 3 mm oborine. Dnevno seu Slavonskom Brodu evapotranspiracijom gubilo 4.3mm, a u Osijeku 4.4 mm vode.

Vrijedno je istaknuti, kako je u kolovozu u odno-su na prosjeËne viπegodiπnje vrijednosti u Osijekubilo 41% manje vode u tlu, a u Slavonskom Brodu69% manje. Upravo zato, za mnoge biljke s krat-kim korijenovim sustavom nije bilo lako pristupaËnevode. Posljedice suπe na kraju mjeseca bile su vidljivena svim ratarskim kulturama. Stanje ratarskih kul-tura nije obeÊavalo Ëak ni prosjeËne prinose.

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

5 cm20 cm

16

18

20

22

24

26

28

30

5 cm 20 cmºC

Dani

Slika 41. Srednje dnevne temperature tla u

Kriæevcima u KOLOVOZU 2007. godine

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

5 cm20 cm

16

18

20

22

24

26

28

30

5 cm 20 cmºC

Dani

Slika 42. Srednje dnevne temperature tla u

Osijeku u KOLOVOZU 2007. godine

36


motrenja 4. kolovoza je izmjereno 2.5 mm oborine.Uz trend smanjenja koncentracije peludi u zraku odpoËetka mjeseca, kiπa je isprala pelud, pa su 3. kolovozau m3 zraka zabiljeæena samo 2 peludna zrnca. To jebila i najniæa dnevna koncentracija peluda u kolovozu.Iako je 5. kolovoza joπ uvijek bilo razmjerno hlad-no u odnosu na prosjek, dnevna koncentracija pelu-da je po prvi put u mjesecu preπla 50 zrnaca u m3 zra-ka i iznosila je 87 peludnih zrnaca. IduÊa je 4 danabilo toplije od prosjeka, s dnevnim koncentracijamaoko 50 peludnih zrnaca u m3 zraka. U razdoblju od9. do 13. kolovoza je padala kiπa. NajveÊe su koliËineoborine izmjerene 10. (32.4 mm) odnosno 11. kolovoza(29.9 mm). 10. i 11. kolovoza je ponovo bilo hladni-je od prosjeka, a 11. kolovoza su u m3 zraka zabi-

Suπe je ovog mjeseca bilo i u Dalmaciji. U odno-su na prosjeËnu viπegodiπnju vrijednost, u Zadru jebilo 58 % manje vode u tlu. Ukupno je ovog mjese-ca na toj postaji izmjereno samo 29.6 mm efektivneoborine, dok je vrijednost evapotranspiracije naraslai do 158 mm. Dakle, ukupni manjak vode u tlu jeiznosio 158 mm.

MJERENJE KONCENTRACIJE

PELUDA U ZRAKU

Srednja mjeseËna temperatura zraka je na opser-vatoriju Zagreb Maksimir u kolovozu 2007. iznosi-la 21.3°C, πto je 2°C viπe od prosjeËne temperaturezraka. Prema raspodjeli percentila temperature, kolovozje na podruËju Zagreba bio vrlo topao. Tijekomkolovoza je palo 101.6 mm oborine, a to je gotovojednako (107%) prosjeËnoj koliËini oborine u kolovozu.Prema raspodjeli percentila oborine na opservatori-ju Zagreb Maksimir kolovoz je imao uobiËajenaoborinska obiljeæja.

PoËetak mjeseca je bio hladniji od prosjeka. 1.i 2. kolovoza jutra su bila razmjerno hladna, uz mini-malne temperature zraka 4.5°C i 4.1°C niæe od pros-jeËnih. Hladnije razdoblje je potrajalo do 5. kolovoza,uz negativna odstupanja i srednjih dnevnih i maksi-malnih temperatura zraka. 3. je kolovoza u popod-nevnim satima padala kiπa, a u jutarnjem terminu

0

25

50

75

100

125

150

175

200

225

250

275

300

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

Dani

Bro

j zrn

aca/

m3

zrak

a

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

55

60

Sr. t

emp

. zra

ka (º

C) i

dne

v. k

ol. o

bor

ine

(mm

)LL

Dn. kol. oborine (mm) Br. peludnih zrnaca u m3

Sr. dnev. temp.(ºC) Min. temp.(ºC)

Max. temp. (ºC)

Slika 44. Ukupne dnevne koliËine peluda u m3

zraka grada Zagreba (mjereno na postaji Zagreb-Jug), mjeseËni hod srednje

dnevne, maksimalne i minimalne temperature zraka i oborine na opservatoriju Zagreb Maksimir u KOLOVOZU 2007.

LOBODA 2% TRPUTAC 3% PELIN 9%

AMBROZIJA 59%

OSTALO 2%KOPRIVE 25%

Slika 43. Postotni udjeli peluda pojedinog biljnog taksona

u Zagrebu u KOLOVOZU 2007.

37


ljeæena samo 4 peludna zrnca. Od 12. kolovoza kon-centracije peluda su rasle i do kraja mjeseca nisu sespustile ispod 50 zrnaca u m3 zraka. Od 12. do 28.kolovoza su minimalne, maksimalne i srednje dnevnetemperature zraka bile viπe od prosjeËnih, ako seizuzme srednja dnevna temperatura 20. kolovoza, ko-ja je bila neznatno niæa od prosjeËne. Najviπa dnev-na koncentracija peluda u m3 zraka je zabiljeæena 18.i 20. kolovoza i iznosila je 224 peludna zrnca. Kiπnorazdoblje od 20. do 24. kolovoza najviπe je utjecalona koncentraciju peluda 23. kolovoza kada je u m3

zraka bilo 100 peludnih zrnaca. Oborina je zabiljeæe-na i krajem mjeseca (29. i 30. kolovoza). Posljednjaje tri dana u kolovozu koncentracija peluda bila man-ja od 100 peludnih zrnaca u m3 zraka. Ukupno je ti-jekom kolovoza zabiljeæeno 3175 peludnih zrnacau m3 zraka, odnosno 6.5 puta viπe nego u prethod-nom mjesecu. U prvoj su polovici mjeseca dnevnekoncentracije peluda bile ispod 100 zrnaca u m3 zra-ka, a nerijetko i ispod 50. Od 14. kolovoza uoËen jeporast koncentracija i one su do kraja mjeseca uglavnombile iznad 100 zrnaca u m3 zraka (slika 44). Porastu

Slika 45. Ukupne koncentracije peludi pojedinog taksona u Zagrebu u KOLOVOZU 2007.

Slika 46. Dnevni hod koncentracije peludi ambrozije i ukupne koncentracije peludi u zraku

grada Zagreba u KOLOVOZU 2007.

0

50

100

150

200

250

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

Bro

j zrn

a ca /

m3 z

r ak a

Ambrozija

Ukupna koncentracija

Alergogenost Vrsta peluda

JAKA i VRLO JAKA trave, ambrozija, pelin

UMJERENA

SLABA koprive, štitarke, glavočike, trputac, loboda, kiselica

Tablica11. Stupanj alergogenosti peluda u zraku grada Zagreba u KOLOVOZU 2007.

38


koncentracije u drugom dijelu mjeseca znaËajno jedoprinijela pojava veÊih koncentracija peluda ambrozi-je u zraku.

U kolovozu je najzastupljeniji bio pelud ambrozi-je (Ambrosia sp.) s ukupnom mjeseËnom koncen-tracijom od 1865 peludnih zrnaca u m3 zraka, odnos-no 59% od ukupnog broja peludi. Drugi po zastu-pljenosti je bio pelud kopriva (Urticaceae) sa 789 pe-ludnih zrnaca u m3 zraka (25%), zatim pelud pelina(Artemisia sp.) (298 zrnaca u m3 zraka; 9%), trput-ca (Plantago sp.) (97 zrnaca u m3 zraka; 3%), lobode(Chenopodium sp.) (70 zrnaca u m3 zraka; 2%) i tra-va (Poaceae) (35 peludnih zrnaca u m3 zraka; 1%).Pelud glavoËika (Asteraceae), πtitarki (Apiaceae) ikiselice (Rumex sp.) bio je prisutan u zraku tek spo-radiËno i sve tri vrste zajedno su Ëinile udio manji od1%. (slike 43 i 45).

U kolovozu je dominirao visoko alergogen pe-lud ambrozije. Do 7. kolovoza su njegove koncen-tracije bile niske (manje od 10 peludnih zrnaca um3 zraka). Od 8. do 13. kolovoza dnevne koncen-tracije ambrozije su varirale, da bi od 14. kolovozado kraja mjeseca stalno bile viπe od 50 peludnih zr-naca u m3 zraka. NajveÊa koncentracija ambrozijezabiljeæena je 21. kolovoza kada su u m3 zraka bila184 peludna zrnca ambrozije (slika 46). U visokimkoncentracijama je takoer zabiljeæen i pelud ko-priva s vrπnom koncentracijom 19. kolovoza od 79zrnaca u m3 zraka. Pelud pelina pojavljivao se u zrakutijekom cijelog mjeseca, uz porast koncentracija urazdoblju od 12. do 20. kolovoza, te vrπnu koncen-traciju od 44 peludna zrnca u m3 zraka (17. kolovoz).

Koncentracije peludi trava, glavoËika, lobode, trput-ca, πtitarki i kiselice Ëitav mjesec su bile niskih vri-jednosti (slika 47).

Alergoloπki je druga polovica kolovoza bila nepo-voljna za osobe alergiËne na pelud ambrozije, Ëije sudnevne koncentracije od 14. kolovoza pa do krajamjeseca bile visoke (tablica 11). Kolovoz je tako-er bio nepovoljan i za osobe osjetljive na pelud peli-na. Visoko alergogen pelud trava nije predstavljaoproblem zbog izuzetno niskih vrijednosti tijekom ci-jelog mjeseca. Stupanj alergogenosti peludi prisutnogu zraku grada Zagreba u mjesecu kolovozu prikazanje u tablici 11.

OBRANA OD TU»E

Stanje i djelovanje sustava obrane od tuËe

Ovogodiπnji kolovoz bio je neuobiËajeno buran,zbog nadprosjeËnog broja prodora nestabilnog zra-ka sa W ili SW πto je uzrokovalo poveÊanu uËestalostdjelovanja sustava obrane od tuËe. U 18 dana prove-deno je djelovanje sustava πto je dvostruko viπe dananego u kolovozu proπle godine. Od toga u 16 danageneratorima a u 13 dana i raketama. U djelovanji-ma je utroπeno 2.258 komada raketa i 24.441 l otopine,πto je znaËajno iznad prosjeka prethodnih 10 godi-na (prosjek je 12.843 l otopine i 589 raketa).

Pregled djelovanja obrane od tuËe u razdobljuod 1. kolovoza do 31. kolovoza 2007. dan je u tabli-ci 12.

Slika 47. Dnevni hod peludi koprive, pelina, trputca, lobode i trava u zraku grada Zagreba u KOLOVOZU 2007.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

Dani

Bro

j zrn

a ca /

m3 z

r aka

Koprive Pelin Trputac

Loboda Trave

39


Tijekom kolovoza, u sustavu obrane od tuËe, ni-je bilo promjena s obzirom na mreæu postaja i naËinrada. Opskrbljenost sredstvima djelovanja bila jezadovoljavajuÊa. Na podruËju Meimurske i Varaædinskeæupanije sustav obrane od tuËe nije djelovao raketa-ma, zbog odluke tih æupanija da se od 27. srpnja dokraja sezone provodi pokusno djelovanje avionima.

Vremenska situacija

Vrijeme je u kolovozu, na branjenom po-druËju, bilo natprosjeËno nestabilno. Pojave nesta-bilnosti bile su uËestalije nego i jedan kolovoz uposljednjih 10 godina. Za razliku od proπle godine,nestabilnosti su imale neuobiËajeno jak intenzitet,inaËe karakteristiËan za srpanjska nevremena i bilesu popraÊene olujnim vijetrom. Nevremena su zah-vaÊala veÊi dio branjenog podruËja. NajËeπÊe su bileposljedica advekcija nestabilnog i vlaænog zraka saW ili SW.

Na branjenom podruËju ili u neposrednoj blizi-ni je u 22 dana bilo nestabilnosti. U 13 dana na 168postaja bilo je sugradice ili tuËe, dok je u 7 dana bi-lo πteta od tuËe na ukupno 38 postaja. Najintenzivnijanevremena bila su ona 9., 10., 20. na 21., 23. i 28.kolovoza.

Nevrijeme 9. kolovoza bilo je posljedica pris-ustva duboke ciklone sa srediπtem iznad sjeverneItalije, u sklopu koje je sa W i SW pritjecao vlaæan inestabilan zrak, a 10. kolovoza njenog premjeπtanjana istok. Tijekom poslijepodneva prvog dana ob-laËna masa kumulonimbusa dolazila je iz smjera SSW.Zahvatila je prvo zapadni i srediπnji dio branjenogpodruËja i otiπla na NE. PredveËer je nova masa za-hvatila i istoËni dio branjenog podruËja. Kumulonimbusisu imali najjaËi intenzitet na podruËjima ZagrebaËke,SisaËko-moslavaËke, Bjelovarsko-bilogorske i Vuko-varsko-srijemske æupanije. Intenzitet refleksije im jedosezao do 60 dBZ a visine vrha do 15 km. Njihovprolazak bio je na πirem podruËju praÊen olujnimvjetrom. Na 8 postaja sustava obrane od tuËe u nave-

Tablica 12. Pregled djelovanja obrane od tuËe za mjesec KOLOVOZ 2007. godine

Rbr Broj LP u Utrošak Utrošak Utrošak Broj LP u Utrošak Broj LP Broj LP Broj LPDatum za akciji sa raketa raketa raketa akciji sa otopine sa sa sa

datum raketama neispr. otkazi generat. sugradicom tučom štetom03.08.2007 1 254 882,0004.08.2007 1 3 27 2 1 5 406.08.2007 1 9 46 0 2 317 1.272,00 107.08.2007 1 78 168,0008.08.2007 1 109.08.2007 1 41 195 1 6 579 3.159,00 2 610.08.2007 1 45 335 0 24 449 1.700,00 6 11 211.08.2007 1 2 712.08.2007 1 6 47 0 1 251 1.259,00 113.08.2007 1 8 68 1 1 493 2.286,00 1 114.08.2007 1 76 386,0017.08.2007 1 3 7 500 1.475,0019.08.2007 1 231 711,0020.08.2007 1 69 510 3 15 581 3.733,00 20 44 1321.08.2007 1 2 6 522.08.2007 1 35 165 1 7 243 607,00 4 223.08.2007 1 83 518 2 21 481 1.246,00 7 22 228.08.2007 1 33 275 0 29 493 2.151,00 5 11 929.08.2007 1 331 1.036,0030.08.2007 1 10 58 0 6 565 2.370,00 4 5 3

Ukupno: 347 2.258 8 114 5.922 24.441,00 53 115 38

40


denim æupanijama bilo je pojava sugradice ili tuËe,πteta od tuËe nije bilo. Tijekom podneva i poslijepod-neva provedeno je djelovanje sustava obrane od tuËena cijelom branjenom podruËju i raketama u nave-denim æupanijama. U djelovanjima je utroπeno 3.159l otopine za prizemne generatore i 195 raketa odkojih je jedna bila neispravna. Cijelog drugog danabilo je pojava nestabilnosti, no najintenzivnije su bileu drugom dijelu poslijepodneva i predveËer. Najrazvijenijikumulonimbusi pojavili su se u vremenu od 18 do 19h na podruËju SisaËko-moslavaËke i Vukovarsko-sri-jemske æupanije unutar dviju oblaËnih masa. Oblacisu bili visina kao i predhodnog dana ali jaËeg inten-ziteta. Maksimalna refleksivnost im je dosezala preko65 dBZ, a visina zone refleksivnosti 55 do 8 km.Pojava sugradice i tuËe bilo je na 17 postaja, ponajviπena podruËju navedene dvije æupanije, od kojih je na2 postaje bilo πteta do 30%. Djelovanje obrane odtuËe provedeno je tijekom poslijepodneva prizem-nim generatorima, a predveËer i raketama na cijelombranjenom podruËju. U djelovanjima je utroπeno 1.700l otopine za prizemne generatore i 335 raketa za obranuod tuËe.

Nestabilnosti 20. na 21. kolovoza bile su posljedi-ca pritjecanja vlaænog i nestabilnog zraka sa jugoza-pada u polje malo sniæenog tlaka zraka. Oformljenikumulonimbusi su 20. kolovoza iz smjera jugozapa-da poËeli prodirati oko 13 h na branjeno podruËje,preko KarlovaËke æupanije, jaËajuÊi i formirajuÊi lini-ju viπeÊelijskih kumulonimbusa od Krapine prekoZagreba do Siska. Oblaci su brzinom od 60 do 70km/h napredovali premao sjeveroistoku, proπavπipreko zapadnog dijela branjenog podruËja. Najintenzivnijjisu bili oko 14 h. Dosezali su visine preko 15 km. Bilisu vrlo kompaktni, a zona refleksivnosti 60 dBZ jedosezala i do 7 km, te na momente imala promjerpreko10 km. Cb-i su bili praÊeni olujnim vijetrom ipojavom sugradice i tuËe na πirem podruËju. U odree-nim periodima su pokazivali karakteristike super-staniËnih kumulonimbusa. Tijekom predveËeri novival kumulonimbusa zahvati je istoËni dio branjenogpodruËja. Oblaci su bili manjih dimenzija i slabijegintenziteta, ali takoer praÊeni pojavama sugradice ituËe te olujnim vjetrom. U drugom dijelu noÊi i predjutro drugog dana joπ jedan val oblaka iz smjera SSWvrlo brzo je proπao srediπnjim dijelom branjenog po-druËja (za 1h i 15 minuta prodor je od Save stigao doDrave). Kumulonimbusi su imali najjaËi intenzitet u

Slika 48. Radarska slika radara DWSR88S s Bilogore od

23. kolovoza 2007. Produkti Max-Z,

snimka naoblake u 17 UTC







41


VirovitiËko-podravskoj æupaniji prilikom spuπtanjasa obronaka Papuka. Za noÊne i ranojutarnje uvjeteatmosfere oblak je imao vrlo jak intenzitet reflek-sivnosti preko 60 dBz i visinu zone refleksije 55 dBZpreko 8 km te je bio praÊen pljuskovima kiπe, leda iolujnim vijetrom. Od navedenih olujnih oblaka uspomenutim podruËjima bilo je pojava sugradice ituËe na 72 postaje. ©teta od 10 do 20 % bilo je na18 postaja, najviπe na podruËju ZagrebaËke, Varaædinskei manje Krapinsko-zagorske æupanije od prvog vala20. kolovoza, te na podruËju VirovitiËko-podravskeod ranojutarnjeg vala 21. kolovoza Na pojedinimpostajama πtete su bile i do 60%. Uz ovo valja spomenu-ti da su vrlo velike πtete bile od olujnog vjetra.Djelovanje sustava obrane od tuËe prizemnim ge-neratorima provedeno je tijekom podneva i poslije-podneva u zapadnom dijelu branjenog podruËja teposlijepodne i predveËer u istoËnom dijelu. Utroπenoje 3.733 l otopine za prizemne generatore. Djelovanjeraketama je provedeno na svim radarskim centrimaosim Varaædina. Utroπeno je 510 raketa za obranu odtuËe od kojih su 3 bile neispravne. Valja spomenutida je djelovanje 21. kolovoza u ranojutarnjim satimabilo oteæano zbog noÊi, vrlo velike brzine prodora inedostatka sredstava djelovanja na pojedinim posta-jama uzrokovanog intenzivnim djelovanja predhodnogposljepodneva.

Uz situaciju 20. kolovoza vezana je pojavaolujnog vjetra na viπe mjesta a posebno ekstremnapojava bila je pijavica u blizini Podravske Slatine oko15 h. Ona je bila dimenzija koje se pojavljuju rijetkona kopnu naπih krajeva, promjera oko 50 metara.Napravila je velike πtete na potezu od oko 7 km uπirini preko 100 m.

SliËna vremenska situacija kao 20., bila je i 23.kolovoza kada je u jakoj zapadnoj struji zraka prit-jecao nestabilan zrak. NajjaËe nestabilnosti su bileizmeu 18 i 21 h u zapadnom dijelu branjenog po-druËja. Tijekom poslijepodneva iz Gorskog kotara iSlovenije vrlo brzo se pribliæavala linija nestabilnos-ti s oblacima viπeÊelijske strukture. Jezgre su jaËalepribliæavajuÊi se branjenom podruËju. Na juænomkraju linije bile su jaËeg intenziteta (slika 48). Vrlobrzo se premjeπtajuÊi na zapad sjeverni dio zahva-tio je branjeno podruËje oko 19 h dok je oko 20 hcijela linija uπla u branjeno podruËje (slika 49) napre-dujuÊi brzinom od 60 do 80 km/h. U to vrijeme jez-gre su bile visine preko 15 km, maksimalni intenzitet

im je bio i preko 65 dBZ, dok im je zona 55 dBZdosezala 10 km. Bili su praÊeni orkanskim vjetromte pljuskovima kiπe i ponegdje ledene oborine. Oko21 h oblaci su napustili branjeno podruËje (slika50) neπto oslabivπi. Pjave sugradice i tuËe od ovogprodora bilo je na 29 postaja obrane od tuËe dok jena 2 postaje Bjelovarsko bilogorske æupanije biloπteta do 10%. Velike πtete bile su od vjetra. Prije pro-laska linije nestabilnosti provedeno je djelovanjeprizemnim generatorima na zapadnom i srediπnjemdijelu branjennog podruËja. Utrπeno je 1246 l otopine.Djelovanje raketama provedeno je u zapadnom di-jelu branjenog podruËja i utroπeno je 518 raketa odkojih su 2 bile neispravne. NoÊ i olujni vjetar oteæavalisu provedbu djelovanja obrane od tuËe, no unatoËtome ono je uspjeπno provedeno.

Nevrijeme 28. kolovoza bilo je posljedica prib-liæavnja i prolaza ciklone i pripadajuÊeg frontalnogsustava sa sjevera te pritjecanja vlaænog zraka po visi-ni sa zapada. OblaËna masa s oformljenim kumu-lonimbusima poËela je ulazili u branjeno podruËje izsmjera WNW preko Slovenije poËevπi od 16 sati i dokraja dana proπla je cijelo branjeno podruËje.Kumulonimbusi su imali jaËi intenzitet u sjeveroza-padnim i sjevernim dijelovima branjenog podruËja,dok su prema istoku slabili. U vremenu od 17 do 19h pojedine jezgre dosezale su visine preko 12 km imaksimalni intenzitet veÊi od 60 dBZ . Bile su vrlokompaktne, tako da im je visina zone 55 dBZ doseza-la do 10 km. Oblaci su bili praÊeni jakim pljuskovi-ma kiπe i leda. Pojave tuËe i sugradice bilo je na 16postaja sustava obrane od tuËe, a πteta na 9, na po-druËju Krapinsko zagorske i Varaædinske æupanije.NajveÊe πtete bile su u W dijelu Varaædinske æupani-je od 40 do 70% po dojavi raketara. Djelovanje sus-tava obrane od tuËe provedeno je prizemnim genera-torima tijekom poslijepodneva i predveËeri na go-tovo cijelom branjenom podruËju (izuzev RC Gradiπta)a raketama na podruËju radrskih centara Sljeme iTrema (kod Kriæevaca). Na podruËju RC Varaædindjelovanja raketama nije bilo zbog provedbe projek-ta avionske obrane od tuËe. U djelovanjima sustavaobrane od tuËe utroπeno je 2.151 l otopine za prizemnegeneratore i 275 raketa.

Ostalih dana nevremena su imala slabiji inten-zitet a sugradica ili tuËa su bile lokalnog karaktera iposljedica razvoja sitnih jezgara kratkoæivuÊih ku-mulonimbusa unutar kiπne mase.

42


Od 4. do 8. lipnja 2007. godine u Chambéry-juu Francuskoj je odræana 29. Meunarodna konferen-cija o alpskoj meteorologiji (ICAM2007 - 29thInternational Conference on Alpine Meteorology).Konferenciju su organizirali Meteo-France u surad-nji s Centre National de la Recherche Scientifique,te Laboratoire d’Aérologie, a pokrovitelji su biliEuropsko meteoroloπko druπtvo (EMS) i Svjetskameteoroloπka organizacija (WMO).

Meunarodna konferencija o alpskoj meteorologi-ji je od 1950. godine tradicionalno namijenjena razmje-ni znanstvenih rezultata i informacija iz podruËja me-teorologije, klimatologije i hidrologije ne samo napodruËju Alpa, nego i drugih planinskih regija. Naπaorijentiranost problematici planinske meteorologije,a posebno aktivnost u MAP projektu (MesoscaleAlpine Programm) doprinjeli su da se i Hrvatska naeu druπtvu ICAM zemalja, a organizirali smo i prethod-nu ICAM2005 konferenciju u Zadru od 23. do 27.svibnja 2005. godine. Ta je konferencija znaËila i

povratak te konferencije u Hrvatsku nakon 21 go-dine. Naime, u Opatiji je 1984. godine odræan 18.ICAM.

Na konferenciji je bilo viπe od 200 sudionika,koji su putem usmenih predavanja i postera prikaza-li najnovije rezultate na podruËju planinske meteo-rologije. U znanstvenom programskom odboru kon-ferencije bila je s hrvatske strane Branka IvanËan-Picek.

Na konferenciji su ravnopravno bila zastuplje-na tradicionalna podruËja ove konferencije, kao πtosu strujanje i oborina u orografski sloæenom podruËju,asimilacija podataka, dijagnostika, prediktabilnost,klimatologija, biometeorologija, kao i prikaz rezul-ta ta nekih nedavnih eksper imenata: T-Rex(Terrain-induced Rotor Experiment), METCRAX(Meteor Crater Experiment), MAP D-PHASE(Demonstration of Probabilistic Hydrological andAtmospheric Simulation of flood Events in the Alpineregion). VeÊ po tradiciji posebno se pazilo na ravno-

29. ME–UNARODNA KONFERENCIJA O ALPSKOJ METEOROLOGIJI

4. - 8. lipanj 2007., Chambéry, Francuska

ZajedniËka fotografija sudionika

43


pravni status poster i usmenih izlaganja. Rezultatimladih znanstvenika posebno su prepoznati dodjelomnagrada i priznanja.

Dræavni hidrometeoroloπki zavod se pred-stavio s 10 prezentacija:

1. “Zadar calm” during severe Bora - BrankaIvanËan-Picek, Vanda GrubiπiÊ, Ivana Stiperski,Ming Xiao, Alica BajiÊ

2. Lee waves over double-shaped orography -Ivana Stiperski

3. Comparison of the Prandtl model with K(z)and a mesoscale numerical model - Iva KavËiÊ,Ivana Stiperski, Branko Grisogono, DaleDurran

4. Classification of cyclone tracks over Apenninesand Adriatic Sea - Kristian Horvath, Yuh-Lang Lin, Branka IvanËan-Picek

5. Impact of horizontal diffusion, vertical reso-lution, microphysics, radiation and cloudi-ness parametrization schemes on fog forecastin valleys - Martina Tudor

6. Analysis of the 12-13 November 2004 heavyrainfall event over Southern Italy - DanieleMastrangelo, Kristian Horvath, Angelo Riccio,Giorgio Budillon, Branka IvanËan-Picek

7. Impacts of the non-hydrostatism and the newSemi-Lagrangian horizontal diffusion schemeon high-resolution forecast of bura using AL-ADIN model - Martina Tudor

8. Differences in the dynamics and structure ofthe Northern and Southern Adriatic severeBora - Kristian Horvath, Branka IvanËan-Picek, Stjepan Ivatek-©ahdan, vanda GrubiπiÊ

9. Sensitivity of Bora to Mediterranean cycloneparameters through an ensemble of numeri-cal cyclone realizations - Kristian Horvath,Branka IvanËan-Picek

10.Case study on Genoa cyclone with Mistral13-15 February 2005 - Dunja PlaËko-Vrπnak,Nataπa Strelec-MahoviÊ, Dunja Drvar

Radovi prikazani na konferenciji u vidu proπirenihabstrakata tiskani su u 29th ICAM 2007 ExtendedAbstracts - Vol. 1 i 2. Svi abstrakti dostupni su i nasluæbenoj Internet stranici http://www.cnrm.meteo.fr/icam2007.

U pripremi je i specijalni broj znanstvenog Ëa-sopisa “Meteorology and Atmospheric Physics”, ko-ji Êe objaviti odreeni broj znanstvenih radova prikazanihna konferenciji.

U sklopu konferencije odræan je i sastanakMeunarodnog ICAM komiteta (International ICAMCommittee) u kojem su predstavnici Hrvatske dr.Branka IvanËan-Picek i prof. dr. Branko Grisogono.Glavna uloga ovog tijela je briga za kontinuiranimosiguravanjem uvjeta za odræavanje ICAM konfe-rencije, kao i dogovor oko strukture i sadræaja kon-ferencije. Na ovom sastanku izabran je Hans Volkertiz NjemaËke za novog predsjedavajuÊeg ICAM komite-ta. SljedeÊa ICAM konferencija odræat Êe se 2009.godine u NjemaËkoj.

dr. sc. Branka Ivančan-Picek

44


Ovo je bila velika, tematski vrlo kvalitetna i do-bro organizirana konferencija. Bilo je prijavljeno Ëak340 sudionika, premda vjerojatno svi prijavljeni nisudoπli u Hamburg. Konferencija je bila podijeljena udva dijela: Climate Variability and Change i Feedbacksin the Earth System unutar kojih su bile razne sek-cije. Uz usmene prezentacije bili su prikazani i pos-teri.

Klimatsko modeliranje je u punom zamahu idanas je dio osnovnih djelatnosti mnogih znastvenihorganizacija i sveuËiliπta diljem svijeta. »itav niz pro-jekata, u kojima sudjeluju struËnjaci razliËitih pro-fila (klimatologa, biologa, geologa, itd.), okupljamnoge istorodne institucije radi πto bolje i kvalitet-nije analize klime i njezine varijabilnosti. Klimatskepromjene i globalno zatopljenje su dva najznaËajni-ja podruËja znanstvenog istraæivanja. No jednako takoi istraæivanje u drugim podruËjima, primjerice proπleklime (paleoklimatologija), dobiva sve viπe na znaËe-nju. »ini se da tehniËka podrπka vezana uz modeli-ranje klime (raËunalna dostupnost i kapacitet) ne pred-stavlja veÊu prepreku, Ëak i meu ”najsiromaπniji-ma“. Meutim, jaËa i bræa raËunala i dalje Êe bitigarancija razvoja modeliranja klime i njezinih prom-jena. Od velikog broja izlaganja, prezentirat Êu samoneka, po mojoj procjeni najzanimljivija i najkvalitet-nija. Zbog praktiËnosti neki termini i definicije danisu na engleskom.

M. Visbeck (IFM-GEOMAR, NjemaËka) disku-tirao je klimatsku varijabilnost i promjene u Atlantskomsektoru koje imaju veliki utjecaj na klimatske prilikeokolnog podruËja (NAO, Sahel, brazilski Nordeste).Atlantski ocean je mjesto velike “petlje” u tzv. ter-mohalinskoj cirkulaciji koja transportira veliku koliËinutopline i svjeæe vode na velike udaljenosti. Zbog po-tencijalne vaænosti ove cirkulacije u apsorpciji CO2potrebno je imati πto toËniju sliku (analizu) zbivanjau oceanima. Danas veÊ postoji prava “flota” pluta-juÊih i podvodnih robota koji prikupljaju i transmi-tiraju relevantne podatke. A. Timmermann (Uni.Hawaii, SAD) je analizirao faktore koji utjeËu na am-plitudu ENSO-a. Pored godiπnjeg ciklusa, nelinearnos-ti, πuma i stabilnosti background cirkulacije, na EN-SO vaæan utjecaj imaju i vanjska djelovanja - plinovistaklenika i orbitalni efekti Zemlje. Nedavni nume-

riËki eksperimenti pokazali su da (eventualni) kolapsAtlantske meridionalne cirkulacije (Atlantic MeridionalOverturning Circulation - AMOC) moæe uzroËitipromjene u meridionalnom temperaturnom gradijen-tu temperature povrπine mora (SST) u tropskomPacifiku, dakle i promjenu varijabilnosti ENSO-a.W. May (DMI, Danska) je postavio malo drugaËijepitanje globalnog zatopljenja od uobiËajenog, a ko-je glasi: koliki Êe biti porast globalne temperature urecimo sljedeÊih 100 godina uz zadani porast plino-va staklenika (IPCC scenariji)? Njega zanima: uko-liko u nekom razdoblju æelimo “stabilizirati” global-no zatopljenje na, primjerice, 2°C, koliki su dopuπtenipragovi emisija raznih plinova staklenika? Traæeniodgovor razotkriva ulogu aerosola u atmosferi kojimoduliraju efekte plinova staklenika. Ovo vaæno izanimljivo istraæivanje ukazuje na osjetljivost is-pravnog predstavljanja aerosola u kompleksnimklimatskim modelima, jer jedino takvi modeli moguprikazati komplicirane interakcije izmeu aerosolai drugih klimatskih parametara modela. D. Rowell

(Hadley, V. Britanija) je usporedio buduÊa ljetnasuπna razdoblja za S. Ameriku i Europu. Europskeljetne suπe bit Êe uzrokovane uranjenim i brzim defici-tom vlaænosti tla zbog poveÊane evapotranspiracijei smanjenjem topljenja snijega u proljeÊe. PojaËanitemperaturni kontrast izmeu kopna i oceana uzroko-vat Êe smanjenje vlaænosti zraka advektiranog nadkontinent. Atmosferske promjene velikih razmjera(teleconnections) imat Êe sekundarnu ulogu u ovimprocesima.

T. Palmer (ECMWF) tvrdi da, nad nekim za-jedniËkim podruËjima, mnogi modeli imaju vrlo sliËnesistematske greπke. Stoga ensemble prognoze za tapodruËja ne mogu biti pouzdane. On predlaæe da semodeli/rezultati iz sezonskih integracija (primjericeprojekta DEMETER) uvaæe u kalibraciji proba-bilistiËkih prognoza klimatskih promjena. G. Boer

(CCMA, Kanada) je pokuπao ustanoviti prediktabil-nost sadaπnje klime s aspekta tzv. multi-model pris-tupa. Nakon toga je promatrao prediktabilnost buduÊeklime prema IPCC scenarijima. U “toplijem” svije-tu Êe se i prediktabilnost promijeniti. M.Ghil (ENS,Francuska) navodi osjetljivost na formulacije u nu-meriËkim modelima, primjerice, za razne parame-

IZVJE©TAJ O ME–UNARODNOJ KONFERENCIJI EARTH SYSTEM MODELLING

27. - 31. kolovoz 2007., Hamburg, NjemaËka

45


trizacije nerazluËivih fizikalnih procesa, kao jedanod najveÊih izvora neizvjesnosti za buduÊe klimatskeprojekcije. Ove neizvjesnosti nisu samo problem tzv.tuning modela, veÊ su uroene jer proizlaze iz struk-turno nestabilnih sustava. To se pogotovu negativnoodraæava na procjene buduÊih klimatskih ekstrema.F. W. Gerstengarbe (PICIR, NjemaËka) ukazao jeda su danaπnje statistiËke metode u analizi buduÊihklimatskih promjena nedostatne, osobito za prom-jene ekstrema. Sve sadaπnje analize baziraju se nastacionarnosti. Osvrnuo se na ispravno sluËajno uzorko-vanje, te na primjenu ispravnih funkcija distribucija.P. Kabat (Wageningen Uni, Nizozemska) prvo jeukazao na znatno uveÊan broj nepogoda i katastrofauzrokovanih hidrometeoroloπkim faktorima. Zatimje analizirao pojedine dijelove hidroloπkog ciklusabuduÊe klime: oborinu, evaporaciju, povrπinsko ot-jecanje (runoff) i ”uskladiπtenje“ (storage). Premanjemu, prikaz hidroloπkog ciklusa u klimatskim mode-lima je relativno nerafiniran (grub), pa se moæe govo-riti samo o promjenama za veÊa podruËja. Meu kli-matskim modelima velike su razlike u procjeni povrπin-skog otjecanja. Klimatski scenariji opÊenito ne pokazu-ju dostatan porast vlaænosti atmosfere za predvieniporast temperature. R. Arritt (Iowa Uni, SAD) jeukazao da se viπestruke neizvjesnosti globalnih mode-la procesom downscaling-a prenose u regionalnemodele. Postavlja se pitanje da li regionalni modelimogu uspjeπno prognozirati sezonske ekstreme oborineobzirom da su oni vezani uz cirkulacije velikih skala.

S. Bony (CNRS Pariz, Francuska) pokazala jeda je parametrizacija naoblake u klimatskim mode-lima jedan od najveÊih uzroka neizvjesnosti u pro-jekcijama buduÊe klime, gdje niska naoblaka (prven-stveno u podruËjima supsidencije) ima odluËujuÊuprevagu. Velike varijacije meu modelima posljedi-ca su razliËito prikazanog radijativnog forcing-a,povratne informacije (feedback), te prihvaÊanja topline

od strane oceana. F. Niehörster (Frei Uni Berlin,NjemaËka) se uz pomoÊ eksperimenata s tzv. “per-turbiranom” fizikom takoer osvrnuo na parame-trizacije u klimatskim modelima. S obzirom da se pa-rametrizacije u modelima baziraju i na (sadaπnjim)statistiËkim pretpostavkama, u promijenjenoj klimione viπe ne moraju biti valjane. Zato je vaæno utvrdi-ti toËne uzroËno-posljediËne veze kako bi se identi-ficirali najosjetljiviji parametri u simulaciji razliËi-tih procesa u oblacima u uvjetima izmijenjene klime.A. Abe-Ouchi (Uni Tokyo, Japan) pronaπla je dobrukorelaciju izmeu paleoklimatske koncentracije CO2i ledenog pokrivaËa na Antarktici. Znatno veÊe pro-stiranje ledenog pokrivaËa iznad S. Amerike u odno-su na ono iznad Sibira u klimi ledenih doba uzroko-vano je nejednakom zonalnom cirkulacijom nad ovadva podruËja. Ovi rezultati su vaæni i u modeliranjubuduÊe klime jer se pouzdanije mogu definiratiograniËenja ili “prisile” (constraints) kojima se pod-vrgavaju klimatski modeli. T. Mölg (Uni Innsbruck,Austrija) i njegova grupa ispitivali su ledenjake naplanini Kilimandæaro i ustanovili kako bi za koliËinuleda koja se na vrhu planine nalazila godine 1880.bilo potrebno oko 60% viπe oborine nego πto jeKilimandæaro prima danas. Za smanjenje oborine“odgovorna” je promjena cirkulacije iznad IndijskogOceana, odnosno Indijskog monsuna. V. Brovkin

(PICIR, NjemaËka) tvrdi da bi se efekti globalnogzatopljenja mogli neutralizirati ako bi se u stratos-feru ubrizgavali aerosoli sumpora. Meutim, zbogdugotrajne prisutnosti CO2 u atmosferi, ovakav ”eksper-iment “ mogao bi potrajati tisuÊe godina sve dok seCO2 koji uzrokuje globalno zatopljenje ne ukloni izatmosfere. Ukoliko bi, zbog nekog razloga, zapoËe-to ubrizgavanje aerosola bilo prekinuto, temperatu-ra bi u roku od nekoliko desetljeÊa porasla za 5°C skatastrofalnim posljedicama na æivot na Zemlji.

dr. sc.Čedomir Branković

46


Od 20. do 24. kolovoza 2007. u Pekingu odræanje 10. meunarodni znanstveni skup statistiËke kli-matologije. Skup su organizirali Institute of AtmosphericPhysics, Chinese Academy of Sciences i InternationalMeetings on Statistical Climatology Steering Committee.Odræano je 18 uvodnih pozivnih predavanja te u 17usporednih sekcija 120 predavanja, a u poster sekci-ji prikazano je 78 postera.

Na skupu su u poster sekciji sudjelovali i pred-stavnici Dræavnog hidrometeoroloπkog zavoda mr.

sc. Viπnja VuËetiÊ s radom Regional scale and down-scaled climate projections for Croatia i Marko VuËetiÊ,dipl. ing. s radom Climate change impact on the in-crease of forest fire risk on the Croatian Adriaticcoast. U prvom radu su simulirani razni klimatskiscenariji za srediπnju Hrvatsku do kraja 21. stolje-Êa. PomoÊu stohastiËkog vremenskog generatoragenerirani su sintetski meteoroloπki nizovi kojima sudobivene razne projekcije minimalne i maksimalnetemperature zraka, globalnog SunËevog zraËenja i

DESETI ME–UNARODNI SKUP STATISTI»KE KLIMATOLOGIJE

20. - 24. kolovoz 2007., Peking, Kina

Kineski zid Svijetli put

ZajedniËka veËera sudionika Brod na jezeru ljetne carske rezidencije

47


koliËine oborine za buduÊe klimatske prilike. U dru-

gom radu su prikazani rezultati istraæivanja utjecaja

klimatskih promjena na opasnost od πumskih poæara

na Jadranu. Primjenom kanadske metode Forest FireWeather Index System odreeni su sekularni nizovi

mjeseËnih ocjena æestina MSR (monthly severity rat-

ing) za meteoroloπke postaje Crikvenica i Hvar.

Program i saæeci svih radova tiskani su u zbornikukoji je dobio svaki sudionik.

Na marginama konferencije organizirani su za-jedniËka veËera, posjet tibetanskoj kuÊi Ëaja te izletina kojima su se mogli razgledati zanimljivosti uPekingu i bliæoj okolici. ZajedniËka veËera odræanaje u æivopisnom restoranu s bazenima s ribama irakovima slatkovodnim i morskim. U kuÊi Ëaja osimritualnog ispijanja Ëaja prikazana je tibetanska opera(igrokaz), borilaËke vjeπtine itd. Svakako najviπeuËesnika skupa sudjelovalo je u razgledavanju Velikogzida (mi ga nazivamo Kineski zid). U podnoæju, mjes-tu odakle se krenulo u razgledavanje Velikog zida,meteorolozima nije promakla automatska meteoroloπkapostaja, te kiπomjer koji posjetitelji doæivljavaju kaokoπ za smeÊe.

mr. sc. Višnja VučetićMarko Vučetić, dipl. inž.

Sudionici skupa

Tiananmen

48


Zbog suπe su ovce na Kornatima pile more i ugibaleKukuruz u Slavoniji je jako stradao zbog suπe

Potaknut suπom i πtetama od nje razvija se na-cionalni projekt navodnjavanja u sljedeÊih nekolikogodina. PokreÊu se inicijative izgradnje vodozahva-ta i akumulacija.

Potok Koprivnica je presuπio i otkrio stanje ko-rita u kojem je postala vidljiva velika koliËina otpa-da baËenog u njega.

Sve æupanije sjeverne Hrvatske proglasile sustanje elementarne nepogode. Neke æupanije su u viπenavrata proπirivale popis kultura za koje je proglaπenostanje elementarne nepogode.

Poljoprivrednici masovno prijavljuju πtete.Spominju se iznosi od 2 milijarde kuna πtete od suπe.U Belom Manastiru se osuπilo 90% sadnica gradskogzelenila. U Vukovarsko srijemskoj æupaniji πteta odsuπe je 150 milijuna kuna.

ProizvoaËi mlijeka traæe proglaπenje elemen-tarne nepogode i za njihovu djelatnost. ©iri se popisdjelatnosti za koje se proglaπava stanje elementarnenepogode, pa je ona proglaπena i za ribnjaËarstvo iza proizvodnju meda. Riba ugiba zbog manjkavode i kisika. U Bjelovarsko bilogorskoj æupaniji od5 ribnjaka Ëetiri imaju πtetu 100%.

Prinosi meda bit Êe smanjeni. PËelama se moralanositi voda, jer bi uginule. Mora ih se i dodatno prihra-njivati πeÊerom, πto poskupljuje proizvodnju meda,tj., Ëini ju neisplativom. Procjenjuje se da Êe proizvod-nja meda biti 70% manja od prosjeËne godine. Meu

Ljeto 2007.

Suπa, nastavlja se suπno razdoblje u Hrvatskoj.Sada je veÊ vidljivo da su πtete nepopravljive, tj., kiπekoje bi eventualno pale mogu samo ublaæiti situaci-ju. Zemlja je ispucala, pojavile su se pukotine. Plodovisu πturi, πto znaËi da Êe prinos biti mali, daleko ispodoËekivanog s obzirom na uloæeno. Sve kulture uSlavoniji su u loπem stanju. ©tete na kukuruzu su naj-veÊe, vidljive su golim okom, procjenjuju se na 70%.Ponegdje uz Dravu veÊ je poËela njegova berba.Traæise uvoenje carine na izvoz pπenice i ostalih æitari-ca, s obzirom da se procjenjuje da u sluËaju izvozaneÊe biti dovoljno tih proizvoda za domaÊe potrebe.©tete su svakim suπnim danom sve veÊe. Suπom jepogoeno oko 100 000 obiteljskih gospodarstava.Suπa utjeËe i na urod πeÊerne repe. Vinari u poæeπkojkotlini oËekuju urod za treÊinu manji, a urod groæau Kneæevim Vinogradima Êe biti manji za 600 tona.

Krumpir je manji od prosjeËnog. U Meimurjuse vrπe preliminarne procjene πteta od suπe. UzgojpovrÊa se navodnjava na vrlo malim povrπinama, pasu πtete i na njima evidentne. U Meimurju su πteteod suπe preko 140 milijuna kuna. Cijena povrÊa natræiπtu raste, nedostatak povrÊa osjeÊa i preradbenaindustrija.

Sve je viπe mjesta u Slavoniji i Baranji koja ne-maju vodu niti u bunarima, pa je stoku sve teæe na-pajati. U Velikoj su seljaci organizirali prosvjed zbognedostatka vode.

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI

U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U KOLOVOZU 2007. GODINE

49


u polja. Presuπila rijeka Maja. Plodovi voÊa otpada-ju, ne pomaæe viπe niti zalijevanje. Na voÊu su se po-javile oæegotine, pa plodovi neÊe iÊi u konzumnu pro-daju nego u preradu, a tada im je otkupna cijena znat-no niæa.

U Zlataru i okolici zavladala je nestaπica vode,zabranjeno je zalijevanje vrtova i ostalih nasada.Ekoloπke udruge su dovoæenjem vode pokuπale spa-siti riblji fond u Sljemenskim potocima.

Suπa vlada i u Istri. VeÊina bunara je presuπila,trava je suha, nema ispaπe. Ugroæeni su maslinici,vinogradi, plodovi maslina su smeæurani. PovrÊe jeu juænoj Istri u potpunosti uniπteno. Gornji tok rijekeMirne je presuπio, a presuπilo je i nekoliko manjihvodotoka. RajËice su suhe i pune oæiljaka. VelikiproizvoaËi neÊe πto imati isporuËiti preraivaËi-ma, polja rajËica su doslovce uniπtena. Proglaπenostanje elementarne nepogode za poduËje Istarske æu-panije, prve procjene πtete govore o 74 milijuna ku-na. Prinosi groæa u Istri su prepolovljeni.

Na Kornatima ovce ugibaju od æei. TjednimaveÊ nema ni jutarnje rose, pa su ovce poËele pitimorsku vodu, pa i od toga ugibaju. Helikopteri ibrodovi MORH-a dovoze im vodu. Ministar poljoprivredezbog situacije s ovcama na Kornatima obiπao je otoË-je.

U Dalmaciji suπa odnosi rod povrÊa i voÊa.Posljedice na voÊu Êe se osjeÊati viπe godina. Maslinovogulja bit Êe upola manje od onog u prosjeËnoj godini.Niti u Dalmaciji nema veÊih povrπina koje se navod-njavaju. U DubrovaËko neretvanskoj æupaniji proglaπenostanje elementarne nepogode zbog suπe. ©tete su pro-

djelatnostima koje imaju pravu na naknadu πtete odsuπe uvrπteno je i stoËarstvo.

PolitiËke stranke traæe naknadu za πtete od suπeu iznosu milijardu kuna. Ministar poljoprivrede obi-lazio je suπom pogoena podruËja. Cijena kukuruzana svjetskom træiπtu raste, jer je cijela Europa pogoenasuπom i loπom æetvom. Prema podacima ameriËkogministarstva poljoprivrede urod pπenice na svijetu Êeu 2007. godini biti manji za dva milijuna tona zbogsuπe. Dræava oπteÊenima moæe nadoknaditi πtetu samodjelomiËno, a seljaËke udruge prijete prosvjedima.Uvedena je izvozna carina za pπenicu.

OËekuje se da Êe uzgajivaËi stoke rasprodati uz-goj, s obzirom da je hrana skupa i nema je do-voljno, pa postoji bojazan bitnog smanjenjastoËnog fonda. Zbog poskupljenja stoËne hrane oËeku-je se i poskupljenje mesa. Traæi se pomoÊ dræave inadoknada πtete. Sindikati su prosvjedovali protivnajave moguÊeg poskupljenja mesa i kruha.

Procjenjuje se da je ovogodiπnja suπa jedna odnajteæih nepogoda koja je ikada pogodila poljoprivred-nu proizvodnju. Njivama je zavladao korov. U za-grebaËkoj æupaniji procjenjuje se da je πteta veÊaod 300 milijuna kuna. Posljedice suπe pogodit Êe mili-jun ljudi.

©tete se primjeÊuju na duhanu i sjemenskomkukuruzu.

Vodotoci u »igoË polju, a to je Europsko obitavaliπteroda, su presuπili, pa se u polju nalaze izolirane bare.

Na Banovini πtete osim od suπe nastaju i od di-vljaËi, koja hranu ne moæe pronaÊi u πumi, pa ulazi

Ispucala i suha zemlja bez vegetacije Suho korito rijeke Mirne

50


cijenjene na 205 milijuna kuna. Urod u dolini Neretveje prepolovljen. Na Peljeπcu je najveÊa πteta nastalana vinovoj lozi, potom na maslinicima i agrumima.

U Dalmatinskoj zagori su presuπile gustirne ipojiliπta, pa se voda za napajanje stoke mora kupo-vati. Svi su manji vodotoci suhi, razina rijeka i aku-mulacijskog jezera PeruËa je vrlo niska. Divlje svi-nje u potrazi za vodom i hranom Ëine πtete na kul-turama i u dvoriπtima. SliËno je na dalmatinskimotocima. Vodostaj Vranskog jezera se spustio na 30cm iznad razine mora, pa prijeti prodor morske vodeu jezero preko kanala Prosika s kojim je jezero povezanos morem. Poljoprivrednici iz Pakoπtana poËeli sunavodnjavati polja vodom iz Vranskog jezera, da bispasili πto se moæe spasiti.

Niski vodostaji rijeka. Vodostaj Save kod SlavonskogBroda iznosio je -37 cm, πto je 22 cm viπe od najniæegdo sada izmjerenog.

4. kolovoz 2007.

Grmljavinsko nevrijeme, tuËa, u æupanjskojPosavini . U Vrbanji , oπteÊeno oko 2000 hapovrπina pod kukuruzom i sojom.

9. kolovoz 2007.

Grmljavinsko nevrijeme, jak vjetar, kiπa, u Zagrebu.Bilo je sruπenih stabala, prekinutog prometa. Semaforisu prestali raditi zbog udara groma u trafo stanicu,nastao je prometni kolaps. Na Novoj Vesi kiπa je

poplavila stanove. Bilo je poplavljenih podruma, pasu morali intervenirati vatrogasci. Zbog nestanka stru-je prekinut je bio tramvajski promet. Vjetar je ruπiokrovove, kiπa poplavila neke pothodnike. Na alejiBologne voda je bila duboka pola metra, u njoj su os-tali automobil i autobus pun putnika. Javna rasvjetase ugasila. Bilo je oπteÊenih automobila.

10. kolovoz 2007.

Olujni vjetar, obilne oborine. Vjetar je u mjes-tu Andrijevac kod Naπica bio tako jak da je dizaokrovove kuÊa, Ëupao stabla.

TuËa je poharala polja u okolici ©irokog Polja.Led je padao oko pola sata, bio je veliËine ljeπnja-ka.

Akumulacijsko jezero PeruËa, gotovo bez vode Veliki broj bunara je presuπio

Olujni vjetar je u Svetom Ivanu Zelini ruπio krovove 10.

kolovoza 2007.

51


U Donjem Miholjcu je nestalo struje. U Osijekusu podvoænjaci bili poplavljeni.

U KopaËevu je obilna oborina poplavila podrume.

Na podruËju Svetog Ivana Zeline jak vjetar Ëu-pao je stabla i elektrostupove, dizao krovove kuÊa.Napadalo je i oko 20 cm leda. Proglaπeno stanje ele-mentarne nepogode za pogoeno podruËje.

Udari groma su i u Zagorju izazvali nestankestruje, jer su udarali u trafostanice.

U Glini se pojavila pijavica. Nosila je krovove,ruπila ograde, Ëupala drveÊe, stupove javne rasvjete,povaljala kukuruz. Jaka kiπa natopila je unutraπnjostikuÊa. Pokidana je bila i niskonaponska i telefonskamreæa. Jedna se osoba naπla u otvorenoj garaæi, aspasila se tako da se Ëvrsto uhvatila za baËvu punuvode.

Na podruËju Petrinje padala je tuËa oko 15 minu-ta. Sve su poljoprivredne kulture uniπtene. TuËa jebila veliËine oraha.

U ©ibensko kninskoj æupaniji zbog udara gromanestalo je struje, πteta na postrojenjima je velika.

11. kolovoz 2007.

Udar groma. U nacionalnom parku Krka gromizazvao poæar.

Kiπa, u mjestu Andrijevac promoËila unutraπnjostikuÊa koje je dan prije otkrio jak vjetar.

13. kolovoz 2007.

Potres, dogodio se u 15 sati i 57 minuta. Epicentarje bio u podmorju zapadno od Rovinja. Magnituda

Posljedice nevremena u selu Andrijevac kod Naπica 10. kolovoza 2007.

Obilne oborine poplavile su prometnice i podvoænjake u Osijeku 10. kolovoza 2007.

52


je bila 3.9 po Richteru, a intenzitet je procijenjen naVI stupanj MCS ljestvice. Potres se osjetio na po-druËju Rovinja, Pule, PoreËa i Rijeke. »ulo senekoliko udara i potmula tutnjava.

Grmljavinsko nevrijeme, tuËa, olujni vjetar. UZagrebu je bio prekinut tramvajski promet. Cestesu bile poplavljene, stabla su padala na automobile.»ak su i pojedini podrumi bili poplavljeni.

U Sisku i na Banovini nevrijeme je lomilo granedrveÊa, dizalo krovove kuÊa. U Hrastovici pored

Petrinje padala je tuËa, koja je po izjavama oËevi-daca bila πiljata. Olujni vjetar sravnio je sa zemljomtri reda mladog nasada jabuka u duæini 250 metara,a pali su i betonski stupovi u vinogradima. ©tete napoljima su velike. U selu su poplavljeni podrumi iprizemlja kuÊa.

Udari groma. U Karlovcu i okolici gromovi suudarali u trafo stanice, zbog Ëega je æupanija ostalabez struje.

14. kolovoz 2007.

Potres, dogodio se u 1 sat i 43 minute. Epicentarje bio u Sloveniji, u blizini Rogaπke Slatine. Magnitudapo Richteru bila je 2.3, a intenzitet je procijenjen naIV stupanj MCS ljestvice. U Hrvatskoj se osjetio uZagorju na podruËju Huma na Sutli.

18. kolovoz 2007.

TuËa, pogodila okolicu »itluka i Gruda u Hercegovini.Padala je trideset minuta. Stabla voÊaka su ogo-ljela, groæe pred berbu je propalo.

20. kolovoz 2007.

Pijavica, u Slatini. Zrakom je letjelo granje,praπina, crijepovi, limovi. Zahvatila je tridesetak kuÊau πirini stotinjak metara. »uo se snaæan huk vjetar.U Sladojevcima (prigradsko naselje Slatine), pija-vica je odnijela krovove na πest kuÊa, a u samomgradu teπko je oπteÊeno dvadeset kuÊa. Pijavica jeusisala i namjeπtaj iz kuÊa, a u dvoriπtima i vrtovimasve je bilje poËupano i uniπteno. Nekoliko kuÊa je ipotpuno sruπeno, pa su vlasnici morali pronaÊi dru-gi smjeπtaj. Jedna metalna vrata pijavica je nosila πestkilometara. Sruπen je i jedan dalekovod pa je nesta-lo struje. ©tete su milijunske. Vlada RH pomogla jeoπteÊenima sa 1.1. milijun kuna. Proglaπeno stanjeelementarne nepogode za grad Slatinu, i opÊine Sopje,»aavica i Nova Bukovica.

TuËa veliËine ljeπnjaka padala je na podruËjuValpova i Donjeg Miholjca. Nastale su πtete upoljoprivrednoj proizvodnji, a najviπe su stradala po-lja paprika.

U Kneæevim Vinogradima i Dardi padala je

Potres s epicentrom kod Rovinja 13. kolovoza 2007.

Olujni nalet vjetra sruπio je mladi voÊnjak kod Petrinje

13. kolovoza 2007.

53


deset minuta tuËa veliËine oraha koja je priËinila ve-liku πtetu. Gromovi su udarali u kuÊe, pa je bilopregorenih kuÊanskih aparata. Na jednoj kuÊi izbioje poæar koji su morali gasiti vatrogasci.

TuËa, padala u Sesvetama i KupineËkom Kraljevcu.Bila je veliËine graπka.

U Kotoribi u Meimurju olujno nevrijeme s jakimvjetrom skidalo je crijepove s krovova. Bilo je oπteÊenihautomobila.

U Karlovcu i okolici jaki vjetar je izazvao kvarovena elektromreæi, pa je nestajalo struje.

Na sjevernom Jadranu padala je tuËa veliËinegraπka. Padala je 15 minuta uz jaku grmljavinu. Zbog

obilne kiπe u Rijeci je doπlo do odrona zemlje kodulaza u brodogradiliπte Viktor Lenac. U kratkom vre-menu palo je 22 litre kiπe po m2. Doπlo je do nizanestanaka struje.

U mjestu Koπljun na otoku Pagu padala je tuËaveliËine jajeta. Padala je deset minuta, bilo je uniπtenihkaroserija automobila.

21. kolovoz 2007.

TuËa. U Slatini i Novoj Bukovici padala jetuËa veliËine ljeπnjaka i oraha. U voÊnjacima, vino-gradima i vrtovima ostala je pustoπ, dvoriπta su se bi-jelila od leda. TuËa je razbijala pokrove kroviπta, aduhan je uniπten oko 90%.

Obilne oborine. U Zagorju, u kratkom vremenupalo 23 litre kiπe po m2. Bujice su na ceste nanijelevelike koliËine raznog materijala.

22. kolovoz 2007.

Olujni vjetar, tuËa, u OkuËanima. TuËa je bilaveliËine oraha. Jak vjetar oπtetio je krovove kuÊa, de-

Amaterska snimka pijavice u Slatini 20. kolovoza 2007.

Pijavica je u potpunosti sruπila πtagalj u

Slatini 20. kolovoza 2007.

Oluja je oπtetila automobile u Kotoribi 20. kolovoza 2007.

54


U Valpovu je vjetar sruπio stablo kestena kojeje palo na automobil.

Zbog nevremena u Zagrebu avioni nisu moglislijetati na aerodrom Pleso. U GoriËici kod SvetogIvana Zeline vjetar je odnio cijeli krov 50 metara da-lje. U Sesvetama je padala tuËa veliËine ljeπnjaka.Proglaπeno je stanje elementarne nepogode za pogoenapodruËja. Najviπe πtete ima na vinogradima i voÊ-njacima, a brojni stambeni objekti su oπteÊeni.

Plimni val. Na otoku Istu more se u kratkom vre-menu podiglo 1.5 metara i poplavilo obalu. Vrije-me prije nastupa plimnog vala je bilo mirno. More jepodiglo nekoliko brodova i izbacilo ih na obalu.Prodrlo je u sve kuÊe na obali. Mjesto je ostalo bezstruje. Pri povlaËenju more je povuklo sve πto senalazilo na obali. Dizanje i povlaËenje mora dogodi-lo se nekoliko puta u pola sata. U poËetku se morepovuklo desetak metara od obale, pa su brodice os-tale na suhom. Sve je poËelo bez najave i iznenada.Mora je nestalo do dubine dva metra. Katamaran Silbaje u zadnji Ëas isplovio na otvoreno i tako izbjegaonasukavanje i oπteÊenja.

23. kolovoz 2007.

Grmljavinsko nevrijeme, olujni vjetar, u ZagrebaËkojæupaniji. Najviπe je stradalo mjesto GoriËica gdje jevjetar razruπio viπe krovova, sruπio elektrostupove.Jedna krovna greda je noπena vjetrom udarila u elek-trostup i oπtetila ga. Krov jedne kuÊe u Svetom IvanuZelini pao je na automobil potpuno ga uniπtivπi. UZagrebu je u pojedinim dijelovima grada nestalo stru-

setine stabala je sruπeno. OπteÊeno je nekolikodalekovodnih stupova, pa je nestajalo struje. Na jed-nu se kuÊu u Bodergaju sruπilo stablo lipe staro 120godina i u potpunosti uniπtilo krov. Park u Trenkovuje poslije oluje bio neprepoznatljiv, s obzirom da supojedina stabla iπËupana iz zemlje.

U Poæeπtini je olujni vjetar oπtetio stotinjak kuÊa.Krovovi su bili noπeni nekoliko metara. OπteÊenoje nekoliko automobila, naselja su ostala bez struje.Promet je jedno vrijeme bio obustavljen. Nevrijemeje trajalo 45 minuta. Jedna je staja u potpunosti sruπena,Ëuo se zastraπujuÊi huk, tutnjava i lomljava, niπta senije vidjelo. Vjetar je ruπio stabla koja su padala nakuÊe. Nevremenom je pogoeno 15 naselja u okoli-ci Poæege. U Kutjevu i okolici πteta je 1.5 milijunakuna. Proglaπeno je stanje elementarne nepogode.

Plimni val preplavio je obalni dio otoka Ista

22. kolovoza 2007.

Nasukani brod u luci na otoku Istu kao posljedica

plimnog vala 22. kolovoza 2007.

Olujni vjetar rpriËinio je velike πtete na raslinju i

objektima u OkuËanima 22. kolovoza 2007.

55


darskim objektima. U opÊini Sokolovac stradala sukroviπta, a cijeli jedan vinograd sa betonskim stupovi-ma vjetar je poloæio na zemlju.

Plimni val, preplavio Pag. More je prodrlo naobalu u dubini stotinjak metara. More se u par minu-ta podiglo. U isto vrijeme nad Pagom je bila grm-

je jer je vjetar prekinuo elektrovodove. Lomilo sedrveÊe, ima oπteÊenih automobila.

U opÊini Gradec u naselju BaniËevec olujnonevrijeme oπtetilo je 40 kroviπta (naselje ima 60 kuÊa).Nevrijeme je ruπilo stabla, kidalo elektrovodove,razbijali su se prozori od predmeta noπenih olujnimvjetrom. Pojavila se i pijavica. Nestalo je struje, tele-fonije. Pijavica je preokrenula prikolicu teπku goto-vo dvije tone. Nevrijeme je trajalo nekoliko minuta.

Olujno nevrijeme zahvatilo je Kriæevce, Koprivnicui okolicu. Nastale su πtete na stambenim i gospo-

Olujnim vjetrom uniπtena kroviπta u opÊini Gradec

u okolici Zagreba 23. kolovoza 2007.

Nevrijeme je u Vetovu uniπtilo brojne gospodarske

objekte 22. kolovoza 2007.

Sruπeni vinograd u Sokolovcu 23. kolovoza 2007. Olujna tramuntana poplavila je Pag 23. kolovoza 2007.

56


ljavinska oluja. More je bilo na obali duboko oko po-la metra. Ulicama se moralo hodati kroz vodu, nas-tao je niz πteta na objektima i πtandovima. Jaka tra-montana dizala je visoke valove, vjetar je puhao 100km/h. More je preplavilo most u Pagu, pa se prekonjega nije moglo niti kretati niti prometovati. U nevre-menu je oπteÊeno desetak Ëamaca. Nevrijeme je tra-jalo oko sat vremena. Nastao je pravi meteæ naobali i u moru, po kojem su plivali razni predmeti ko-je je more otplavilo s obale.

25. kolovoz 2007.

Potres, osjetio se u Imotskoj krajini. Dogodio seu 5 sati i 55 minuta. Magnituda po Richteru bila je3.8, a intenzitet je procijenjen na V do VI stupanjMCS ljestvice. Epicentar je bio u Hercegovini, u blizi-ni granice s Hrvatskom. Trajao je nekoliko sekundi.

28. kolovoz 2007.

TuËa, na podruËju opÊine Bednja i grada Lepoglave.Nanijela ogromnu πtetu vinogradima i usjevima.

30. kolovoz 2007.

TuËa, pogodila okolicu Karlovca. Ulice su bilepoplavljene, usjevi uniπteni, automobili potuËeni.TuËa je bila veliËine oraha. Nevrijeme je pogodilo iKoprivnicu sa sliËnim posljedicama.

31. kolovoz 2007.

TuËa. Na autocesti kod Svetog Roka led je razbi-jao stakla na automobilima (osamdesetak automobi-la). Na Dalmatini se stvorio sloj leda. Nevrijeme jetrajalo nekoliko minuta. VozaËi nisu izlazili iz tuneladok led nije prestao padati. U PetrËanima i Zatonu jepadao led veliËine πake. I tamo je bilo oπteÊenih au-tomobila i razbijenih stakala. Na podruËju Nina, Vrsii Starigrada tuËa je prouzroËila πtetu od 1.5 milijunakuna.

Na podruËju ©ibenika krupna tuËa oπtetila je oko200 automobila. TuËa veliËine πake padala je u UneπiÊui uniπtila ljetinu, krovove kuÊa i automobile. Pucalasu i prozorska stakla. Led je padao pet minuta. Jednaje osoba ozlijeena udarcem komada leda u glavu.Vinogradi su doslovce ostali bez lista i ploda.

Krupni komadi tuËe padali su u UneπiÊu 31. kolovoza 2007.

TuËa je na podruËju ©ibenika oπtetila mnoge automobile

31. kolovoza 2007.

Documents

bilten 08 07stars2/bilten/2007/bilten0807.pdf · 2015. 1. 26. · Bilten 08 / 2007 GODINA XXI KOLOVOZ 2007. METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTEN ... Dubrovniku tako er 36.0°C te u