Bilten 06 2011stars2/bilten/2011/bilten0611.pdf · 2015. 1. 26. · bilten 6 / 2011 25godina 1987. - 2011. godina xxv lipanj 2011. meteorolo©ki i hidrolo©ki bilten ... rezultati

2011

6ISSN 1334-3017

god.XXV

godina1987. - 2011.

25

DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD

ZAGREB, GRI» 3

UDK 551.5.63551.506.1551.509.617551.510.4551.515551.519.9551.577.13551.582.2551.586556.04627.51628.11630.431.1

METEOROLO©KII HIDROLO©KI

BILTEN

6 / 2011

25 godina

1987. - 2011.

GODINA XXV LIPANJ 2011.

METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTEN

I Z D A J E

Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike HrvatskeZagreb, GriË 3

telefon: (01) 45 65 782

telefax: (01) 45 65 757

http://meteo.hr

e-mail:[email protected]

Glavni i odgovorni urednik mr. sc. Ivan »aËiÊ

Glavni urednik Dragoslav DragojloviÊ, dipl.inæ.

Zamjenik glavnog urednika Davor NikoliÊ, dipl.inæ.

UreivaËki odbor dr. sc. Branka IvanËan-Picek

dr. sc. Kreπo PandæiÊ

dr. sc. Duπan TrniniÊ

dr. sc. Vlasta Tutiπ

Gordana Zuccon, dipl. oecc.

Lektor mr. sc. IvanËica MihoviliÊ

GrafiËko tehniËki urednik Ivan Lukac, graf.inæ.

Stalni suradnici Tomislava Boπnjak, inæ.

mr. sc. Ksenija CindriÊ

mr. sc. Ivona MajiÊ*

dr. sc. Barbara StjepanoviÊ*

dr. sc. Ivana Hrga*

mr. sc. Draæen KauËiÊ

mr. sc. Tanja Likso

Domagoj MihajloviÊ, dipl.inæ.

Marija MokoriÊ, dipl.inæ.

Damir Peti, dipl.inæ.

Krunoslav Premec, dipl.inæ.

mr. sc. Lidija Srnec

Ivona Igrec, dipl.inæ.

mag. inæ. Ruæica PopoviÊ

mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ

* vanjski suradnici iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba

Naslovnica: Niski vodostaji rijeka

Naklada 100 primjeraka

Tisak: ZT Zagraf

S A D R Æ A J

VREMENSKE PRILIKE .................................................................................................................................................. 5

SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ............................................................................ 5

Klimatoloπka analiza (mr.sc. Tanja Likso) .................................................................................... 7

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta (Ksenija CindriÊ, dipl. inæ., Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) .... 11

Temperatura mora (mag. inæ. Ruæica PopoviÊ) ............................................................................ 14

HIDROLO©KE PRILIKE .............................................................................................................................................. 17

Povrπinske vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 17

Podzemne vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 20

EKOLO©KE PRILIKE .................................................................................................................................................. 22

Meteoroloπke karakteristike (Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) .................................................... 22

OneËiπÊenje zraka i oborine (Ivona Igrec, dipl. inæ.) .................................................................... 23

KakvoÊa zraka (mr. sc. Ivona MajiÊ) ............................................................................................ 26

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ) .................................................................................... 27

SUN»EVO ZRA»ENJE (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) .............................................................................................. 29

PRIZEMNI OZON (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) ........................................................................................................ 32

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Draæen KauËiÊ) .................................................................................... 34

©UMSKI POÆARI (Lovro Kalin, dipl. inæ., Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ...................................................................... 37

MJERENJE KONCENTRACIJE PELUDA U ZRAKU (mr. sc. Lidija Srnec, dr. sc Ivana Hrga) .............................. 40

OBRANA OD TU»E (Damir Peti, dipl. inæ.) ................................................................................................................ 41

KNJIÆNICA DHMZ-a (mr. sc. IvanËica MihoviliÊ) ...................................................................................................... 46

PRILOZI

MedCLIVAR zavrπna konferencija

(dr. sc. Marjana GajiÊ-»apka, mr. sc. Ksenija CindriÊ, Ivan Güttler, dipl. inæ.) ............................................................ 48

REZULTATI SLUÆBENOG PUTA

(mr. sc. Ivan »aËiÊ) .......................................................................................................................................................... 49

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI

U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U LIPNJU 2011. GODINE

(Davor NikoliÊ, dipl. inæ.) ................................................................................................................................................ 53

BILTEN 6 / 2011 2255 godina

5

VREMENSKE PRILIKE

SinoptiËka situacija

Marija MokoriÊ, dipl. inæ.

Od 1. do 3. lipnja je bilo izrazito nestabilno s

Ëestom kiπom, pljuskovima i grmljavinom, pa i

tuËom. Ponegdje je bilo i olujnog nevremena.

Nad naπom je zemljom bilo polje srednjeg izjed-

naËenog ili malo poviπenog tlaka zraka, a u jugozapad-

noj i zapadnoj struji povremeno su se premjeπtale at-

mosferske fronte. Po visini je kruæio vlaæan i nestabi-

lan, ali topao zrak. Bilo je djelomice sunËano s prom-

jenljivom naoblakom, te povremenom kiπom, pljuskovi-

ma i grmljavinom. Obilnih oborina, pa i olujnog nevre-

mena bilo je ponajprije u kopnenom podruËju, prim-

jerice na varaædinskom podruËju 1. lipnja.

Izmeu 4. i 8. lipnja je bilo razmjerno toplo,

samo ponegdje s kiπom.

U naπoj zemlji prizemno je bilo uglavnom polje

srednjeg izjednaËenog, a zatim i sniæenog tlaka zra-

ka. Plitko ciklonalno polje imalo je srediπte nad Jadranom.

U viπim slojevima atmosfere je kruæio vlaæan i nesta-

bilan zrak. Zato je u cijeloj zemlji i bilo promjenlji-

vo, ali razmjerno toplo vrijeme, lokalno s kiπom i

pljuskovima s grmljavinom koji su se ËeπÊe pojavlji-

vali na Jadranu.

Zatim je 9. i 10. lipnja bilo malo svjeæije, ponegdje

s kiπom, pljuskovima i grmljavinom.

Nad Jadranom je bilo ciklonalno polje, a hladna

fronta se svojom glavninom premjeπtala sjevernije

od naπe zemlje. I dalje je bilo promjenljivo, mjestimice

s kiπom i pljuskovima s grmljavinom, osobito u prvom

dijelu dana, ali manje sparno. SljedeÊeg dana je kiπe

bilo uglavnom u noÊi i ujutro uglavnom u zapadnim

predjelima, a i sparina je malo popustila. Na Jadranu

je prevladavalo sunËano uz umjeren sjeverozapadnjak.

11. i 12. lipnja prevladavalo je sunËano i u veÊi-

ni predjela vrlo toplo.

Na vrijeme je utjecao ogranak anticiklone. Bilo je

sunËano uz malu i umjerenu naoblaku, te uglavnom

suho. Na Jadranu je mjestimice puhao umjeren i po-

jaËan sjeverozapadnjak i bura.

Slika 1. Prizemna sinoptiËka situacija 20. lipnja 2011.

u 00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)

Slika 2. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa 20. lipnja

2011. u 00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)

6

2255 godina BILTEN 6 / 2011

Od 20. do 23. lipnja prevladavalo je sunËano i

suho, te ponovno vrlo toplo i vruÊe, a prema kraju

razdoblja i sparno. U Kninu je 23. lipnja maksimal-

na temperatura bila 36°C.

U poËetku je mjestimice bilo kiπe. U kopnenom

podruËju i magle u jutarnjim satima. Zatim se razvedri-

lo, a temperatura je bila sve viπa. Potkraj razdoblja za-

puhalo je jugo i jugozapadnjak. Na vrijeme je veÊinom

utjecao ogranak Azorske anticiklone.

24. lipnja je u veÊem dijelu zemlje osvjeæilo, a

kiπe je bilo samo mjestimice u unutraπnjosti. Na

sjevernom Jadranu je zapuhala bura.

Oslabljena hladna fronta premjeπtala se preko naπe

zemlje. Bilo je promjenljivo oblaËno i svjeæije. U

Dalmaciji je prevladavalo sunËano i vruÊe. U kop-

nenom podruËju je mjestimice bilo umjerenog sje-

vernog i sjeverozapadnog vjetra, a na sjevernom i di-

jelu srednjeg Jadrana zapuhala je umjerena i jaka bu-

ra.

Od 25. do 29. lipnja je bilo preteæno sunËano,

najsunËanije na Jadranu. U unutraπnjosti je pre-

ma kraju razdoblja zatopljavalo. U Dalmaciji je bi-

lo vjerovito.

S jugozapada je jaËao ogranak anticiklone, ali je

u untraπnjost u sjeverozapadnoj struji povremeno prit-

jecao malo vlaæniji i svjeæiji zrak. Bilo je djelomice ili

preteæno sunËano i uglavnom suho, u poËetku s um-

jerenim sjevernim i sjeverozapadnim vjetrom. Prema

kraju razdoblja je bilo vrlo toplo, pa i sparno. Na Jadranu

je prevladavalo vedro s umjerenom i vrlo jakom burom

Zatim je 13. i 14. lipnja bilo barem djelomice

sunËano s mjestimiËnim pljuskovima i grmljavi-

nom. Bilo je malo svjeæije.

Preko naπih krajeva premjestila se hladna fronta

sa zapada kontinenta i visinska dolina. Bilo je prom-

jenljive naoblake, a osobito je 13. poslijepodne i 14.

prijepodne bilo mjestimiËne kiπe i grmljavine. Oborine

su najËeπÊe bile u kopnenom podruËju. Na Jadranu je

kratkotrajno zapuhala umjerena do jaka bura i sjeveroza-

padnjak.

Od 15. do 18. lipnja prevladavalo je sunËano i

sparno, te vrlo toplo i vruÊe.

Na vrijeme je utjecao ogranak anticiklone, a po

visini je pritjecao topao zrak. Bilo je preteæno sunËano.

U unutraπnjosti je uz umjeren razvoj oblaka samo

ponegdje bilo kratkotrajnih lokalnih pljuskova ili grm-

ljavine. Potkraj razdoblja zapuhao je jugozapadnjak i

jugo. Potkraj razdoblja se sa zapada naoblaËilo, te je

bilo lokalnih pljuskova i grmljavine.

19. lipnja je u unutraπnjosti i na sjevernom

Jadranu bilo mjestimice kiπe i grmljavine. Osjetno

je osvjeæilo.

Preko naπe zemlje brzo se premjeπtala hladna fronta

sa zapada kontinenta, te se gotovo u cijeloj zemlji

naoblaËilo. Bilo je kiπe i grmljavine, a suho se zadræa-

lo u Dalmaciji. U unutraπnjosti je maksimalna tempera-

tura zraka bila uglavnom od 15 do 19°C. Na sjever-

nom i dijelu srednjeg Jadrana zapuhala je umjerena,

mjestimice i jaka bura i sjeverozapadnjak.

Slika 3. Kompozitna satelitska slika naoblake u vidljivom

dijelu spektra 30. lipnja 2011. u 14.30UTC

(izvor: EUMETSAT)

Slika 4. Radarska slika kiπonosnih oblaka s radarskog

centra Bilogora 3. lipnja 2011.


7

i sjeverozapadnjakom koji su najprije oslabili na sjever-

nom Jadranu. Bilo je vrlo toplo i vruÊe.

Zatim se 30. lipnja postupno naoblaËilo, te je

veÊ prijepodne mjestimice u zapadnim podruËji-

ma, na sjevernom i srednjem Jadranu bilo kiπe i

pljuskova i grmljavine. Bilo je vrlo toplo, pa i vruÊe,

te sparno.

Slike 1 i 2 prikazuju prizemnu i visinsku (AT

500hPa) sinoptiËku situaciju 20. lipnja 2011. godine.

Slika 3 prikazuje satelitsku snimku oblaka 30. lipnja

2011. godine, a slika 4 radarsku sliku oblaka 3. lipnja

2011.

Klimatoloπka analiza

mr. sc. Tanja Likso

U lipnju 2011. godine u cijeloj Hrvatskoj su pre-

vladavale srednje mjeseËne temperature zraka iznad

viπegodiπnjeg prosjeka (1961.-1990.). Temperaturna

odstupanja bila su u rasponu od 1.3°C u Osijeku do

2.6°C u Bjelovaru, Dubrovniku i Splitu (Marjan).

Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u

Hrvatskoj za lipanj 2011. godine su u kategorijama:

toplo (πire podruËje Osijeka i Daruvara), vrlo toplo

(Komiæa, πire podruËje Knina i Pazina, te dio srediπnje

i istoËne Hrvatske) i ekstremno toplo (na pre-

ostalom dijelu Jadrana i zalea, Lici, te na πirem po-

druËju Bjelovara i Varaædina ).

U lipnju 2011. godine prevladavale su srednje

dnevne temperature zraka viπe od viπegodiπnjeg pros-

jeka (1961.-1990.) i to je razdoblje s pozitivnim anoma-

lijama srednje dnevne temperature zraka u Dubrovniku

trajalo skoro cijeli mjesec, toËnije prvih 29 dana lip-

nja. Na veÊini ostalih postaja na Ëijim podacima se

bazira ova analiza poËetak lipnja 2011. godine okarak-

teriziran je pozitivnim anomalijama i to je razdoblje

trajalo od 8 dana (Osijek i Rijeka) do 18 dana (Zagreb-

Maksimir). Nakon toga je uslijedila izmjena neko-

liko kraÊih razdoblja s pozitivnim, odnosno negativ-

nim anomalijama sve do kraja mjeseca.

Tijekom lipnja 2011. godine najveÊa pozitivna

odstupanja srednje dnevne temperature zraka u odno-

su na viπegodiπnji prosjek kretala su se od 5.0°C (Split-

Marjan, 23. i 24. lipnja) do 7.2°C (Zagreb-Maksimir,

17. lipnja).

19. lipnja na opservatoriju Zagreb-Maksimir zabi-

ljeæeno je najveÊe negativno odstupanje srednje dnevne

temperature zraka u proteklom mjesecu, kada je sred-

nja dnevna temperatura zraka bila 5.0°C niæa od

viπegodiπnjeg prosjeka.

Srednja maksimalna temperatura zraka u lipnju

2011. godine kretala se u rasponu od 15.3°C na Zaviæanu

do 29.2°C u ©ibeniku. U odnosu na viπegodiπnji pro-

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

30

32

34

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

30

32

34

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

C

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

30

32

34

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

CZAGEB - GRI» (1862.-2010.) SPLIT - MARJAN (1948.-2010.) RIJEKA (1948.-2010.)

-t+σ

-t+σ

-t-σ

-t+σ

-t

-t

-t

Slika 5. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-GriË, Split-Marjan i Rijeku u LIPNJU 2011. godine

u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—

) i standardnim devijacijama (σ).

8


odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

99

Dubrovnik

2.4

2.6

>99

1.3

2.4

>99

Osijek86

Knin

90

2.6

1.4

Komiæa

99

1.8

1.6

95

98

2.2

Rijeka99

Varaædin99

98Zagreb Bjelovar

Sisak95

1.8

Sl. Brod1.6

2.5

Pazin1.9

Ogulin

Zadar>99

1.7

2.4GospiÊ

2.6Split

Daruvar

1.7

95

Karlovac

2.3Hvar

>99

2.3Lastovo

98

99

94Zaviæan

92

2.3

99

PoreË

Senj99

2.4

99

2.5

>99

2.4

M. Loπinj

©ibenik

Slika 6. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u LIPNJU 2011. od prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

odstupanje (%)postajapercentili

A

P

Sisak 12

68

60

63

23

39

57

Ogulin98

53

36

Pazin

Split

Knin

Daruvar4

25

44<1

73

117

37

Karlovac

50

M. Loπinj

Rijeka

26Zaviæan

84

Varaædin5

Zagreb Bjelovar

84

137

Zadar

Osijek

83

44

DubrovnikLastovo0

2

595Komiæa

271

101

59

22 Sl. Brod

6

PoreË

Senj

©ibenik

56

85

GospiÊ

32

73

73

35

35

9

11

10

33

74

139

85

Hvar

Slika 7. MjeseËne koliËine oborine u LIPNJU 2011. izraæene u (%) prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)


9

Slika 8. Maksimalne i minimalne dnevne temperature zraka (°C) i dnevne koliËine oborina (mm)

za LIPANJ 2011. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100mm OSIJEK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

mm

RIJEKA

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100mm

SPLIT MARJAN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

mm

OGULIN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

mm

DUBROVNIK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

mm

Maksimalne dnevne Minimalne dnevne Dnevne koliËinetemperature zraka temperature zraka oborina

10


Slika 9. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka

za razdoblje 1961-1990. za LIPANJ 2011. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C OSIJEK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

RIJEKA

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

SPLIT MARJAN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

OGULIN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

DUBROVNIK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

Srednje dnevne temperature zraka Anomalije srednje dnevne temperature zraka


11

sjek (1961.-1990.) srednje mjeseËne maksimalne tem-

perature zraka bile su viπe od prosjeka, a odstupanja

su se kretala od 1.4°C u Pazinu do 3.5°C na opserva-

toriju Zagreb-GriË. Apsolutni temperaturni maksi-

mumi su se kretali izmeu 20.3°C (Zaviæan, 23. lip-

nja) i 35.5°C (Knin, 23. lipnja).

Srednje minimalne temperature zraka u lipnju

2011. godine su varirale izmeu 8.3°C na Zaviæanu i

21.5°C u Dubrovniku. U odnosu na viπegodiπnji pros-

jek srednje mjeseËne minimalne temperature zraka u

lipnju ove godine bile su viπe od prosjeka, a odstupa-

nja su se kretala od 0.6°C u Slavonskom Brodu do

3.1°C u Bjelovaru. Apsolutni temperaturni minimumi

su se nalazili u rasponu od 3.8°C na Zaviæanu (19. lip-

nja) do 18.9°C u Dubrovniku (2. lipnja).

Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperatura

zraka napravljena je za opservatorij Zagreb-GriË, Split-

Marjan i Rijeku. Za proraËun dugogodiπnjih srednja-

ka i standardne devijacije koriπteni su cijeli raspoloæivi

nizovi podataka temperature zraka tj. za razdoblje 1862.-

2010. za Zagreb-GriË, te 1948.-2010. za Split-Marjan

i Rijeku.

Ocjena izuzetnosti se temelji na kriteriju prema

kojem se izvanredno toplim (vruÊim) smatra dan u ko-

jem pozitivna anomalija srednje dnevne temperature

zraka premaπi dvije standardne devijacije, dok se izuzetno

hladnim smatra dan u kojem negativna anomalija premaπi

dvije standardne devijacije.

Navedena analiza izuzetnosti srednjih dnevnih

temperatura zraka provedena za lipanj 2011. godine je

pokazala da u lipnju 2011. na glavnim meteoroloπkim

postajama Zagreb-GriË, Split- Marjan i Rijeka nisu

zabiljeæeni niti izvanredno topli niti izvanredno hlad-

ni dani.

U lipnju 2011. godine koliËine oborine na podruËju

Hrvatske su bile uglavnom niæe od viπegodiπnjeg pros-

jeka (1961.-1990.). Izuzetak Ëine Sisak, Karlovac, Knin,

Parg, te otoci juænog Jadrana (Hvar i Vis) gdje je taj

prosjek premaπen. Odstupanja za lipanj nalaze se u

rasponu od 5 % viπegodiπnjeg prosjeka za lipanj u

Lastovu (2.1 mm) do 271 % tog prosjeka u Komiæi

(124.5 mm). U Dubrovniku je koliËina oborine u lip-

nju 2011. godine bila jednaka viπegodiπnjem prosjeku.

Oborinske prilike za lipanj 2011. godine nalaze se

u rasponu kategorija od vrlo kiπnog do ekstremno

suπnog. U kategoriji vrlo kiπno nalazi se Komiæa, dok

se πire podruËje Karlovca i Siska nalaze u kategoriji

kiπno. ©ire podruËje Splita, ©ibenika, GospiÊa i Rijeke,

te dio istoËne Hrvatske nalazi se u kategoriji suπno.

Dio juænog Jadrana, te πire podruËje Daruvara i Varaædina

nalazi se u kategoriji vrlo suπno, dok je πire podruËje

Bjelovara svrstano u kategoriju ekstremno suπno.

Preostali dio Hrvatske nalazi se u kategoriji normal-

no.

Maksimalna dnevna koliËina oborine izmjerena

je 2. lipnja u Komiæi (119.3 mm), πto je ujedno i naj-

veÊa maksimalna dnevna koliËina u raspoloæivom nizu

(1981.-2011.) za lipanj. U lipnju 2011. godine najveÊa

mjeseËna koliËina oborine izmjerena je u Karlovcu i

iznosila je 138.0 mm.

U lipnju 2011. na veÊini analiziranih postaja broj

sati sijanja Sunca bio je veÊi od viπegodiπnjeg prosje-

ka (1961.-1990.). NajveÊe pozitvno odstupanje zabi-

ljeæeno je u Osijeku, gdje je bilo ukupno 295.7 sati

sijanja Sunca, a to je 68.5 sati sijanja Sunca viπe od

viπegodiπnjeg prosjeka za lipanj. Jedino negativno

odstupanje zabiljeæeno je u Dubrovniku gdje je bilo

ukupno 275.3 sata sijanja Sunca, a to je 30.1 sat si-

janja Sunca manje od spomenutog prosjeka. Pozitivne

anomalije broja sati sijanja Sunca u lipnju 2011. go-

dine u skladu su s negativnim anomalijama srednje

mjeseËne naoblake.

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta

Ksenija CindriÊ, dipl. inæ.Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na dnevnoj skali

U lipnju 2011. su suπni i kiπni uvjeti na dnevnoj

skali na 25 postaja u Hrvatskoj analizirani pomoÊu dvi-

119.3

0

20

40

60

80

100

120

140

1981

1983

1985

1987

1989

1991

1993

1995

1997

1999

2001

2003

2005

2007

2009

2011

mm

Slika 10. Maksimalne dnevne koliËine oborine u lipnju za

Komiæu u raspoloæivom nizu (1981.-2011.).

12


je metode. PraÊene su kumulativne koliËine oborine

od poËetka do kraja lipnja i usporeene su s teorijskim

percentilima, izraËunatim pomoÊu srednjih mjeseËnih

vrijednosti koliËine oborine za lipanj, iz 40-godiπ-

njeg razdoblja (1961.-2000.). Zatim su analizirani slje-

dovi suπnih i kiπnih dana s dnevnom koliËinom oborine,

Rd, manjom i veÊom od 1 mm, te pripadne vrijedno-

sti SPI na skali od 1 do 30 dana.

Na podruËju Slavonije su se u prvoj dekadi lipnja

izmjenjivale kiπne (percentil 75 do 91) i vrlo kiπne (per-

centil 91 do 98) oborinske prilike. U zadnjoj dekadi

lipnja kumulativna koliËina oborine u Slavoniji, kao i

sjeverozapadnoj Hrvatskoj, ukazuje na suπne prilike

(percentil 9 do 25). Najsuπnije je bilo u Bjelovaru gdje

je krajem lipnja bilo ekstremno suπno (percentil <2).

Na podruËju Siska i Karlovca su se pak tijekom lip-

nja izmjenjivale ekstremno kiπne (percentil >98), vr-

lo kiπne i kiπne oborinske prilike. Na veÊini postaja

hrvatske unutraπnjosti u zadnjoj dekadi nije bilo oborine

ili je ona bila manja od 1 mm. Takvo suπno razdoblje

se, na primjer, na postaji Kriæevci, moæe oËekivati jed-

nom u 50 godina.

Na podruËju Gorskog kotara su tijekom lipnja pre-

vladavale kiπne oborinske prilike koje su na podruËju

Parga prelazile u vrlo kiπne i ekstremno kiπne. U Lici

i na Zaviæanu je kumulativna koliËina oborine uglavnom

bila u granicama normale. Ipak, na veÊini gorskih posta-

ja je najdulje kiπno razdoblje trajalo tri dana, a pojavlji-

valo se Ëak po dva ili tri puta. Ekstremno kiπnim uvje-

tima na podruËju Parga doprinijela je ekstremno veli-

ka koliËina oborine koja je pala u samo jednom danu,

82 mm.

Na podruËju sjevernog i srednjeg Jadrana su se u

prvoj polovici lipnja izmjenjivale suπne i kiπne oborinske

prilike, dok su u drugoj polovici lipnja oborinske pri-

like bile u granicama normale. U dalmatinskom zaleu

(Knin) te u Hvaru prevladale su kiπne i vrlo kiπne

oborinske prilike. Na ostalim dalmatinskim postajama

su u drugoj polovici lipnja oborinske prilike preteæito

bile suπne, a u Dubrovniku i vrlo suπne. Analiza suπnih

i kiπnih sljedova ukazuje na ekstremno suπne prilike

na podruËju Malog Loπinja i Splita, gdje gotovo ci-

jeli mjesec nije bilo oborine. Na podruËju Hvara, Knina

i Zadra je u dva do tri dana pala ekstremno velika koliËi-

na oborina. Takav kiπni slijed se moæe oËekivati jed-

nom u viπe od 100 godina.

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na vremenskoj

skali od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci

U lipnju 2011. su mjeseËne koliËine oborine na

veÊini mjernih postaja bile manje od medijana (medi-

Slika 11. Kumulativne koliËine oborine (mm) u LIPNJU 2011., za meteoroloπke postaje Osijek, Zagreb Maksimir, Rijeku,

Zaviæan, Split - Marjan i Dubrovnik te pripadni 98., 90., 75., 50., 25., 10. i 2. percentil za razdoblje 1961.-2000.

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno


13

Slika 12. Prostorne razdiobe SPI-a na vremenskim skalama od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci u LIPNJU 2011.

14


Na vremenskoj skali od 48 mjeseci na veÊini mjernih

postaja su odstupanja 48-mjeseËnih koliËina oborine

bila u granicama normale. Jedino su u Sisku zabiljeæeni

vrlo kiπni uvjeti (SPI48; 1.87).

Napomena: Viπe grafiËkih prikaza rezultata se

moæe pogledati na www.meteo.hr

Klasifikacijska skala za vrijednosti SPI

Vrijednosti SPI Klase

2.0 i viπe ekstremno kiπno

1.5 do 1.99 vrlo kiπno

1.0 do 1.49 umjereno kiπno

-0.99 do 0.99 u granicama normale

-1.0 do -1.49 umjereno suho

-1.5 do -1.99 vrlo suho

-2.0 i manje ekstremno suho

Temperatura mora

mag. inæ. Ruæica PopoviÊ

Srednje mjeseËne vrijednosti povrπinske tempera-

ture mora u lipnju kretale su se od 19.6°C u Senju,

Splitu 22.0°C, Hvaru 22.1°C, ©ibeniku 22.2°C, Rab je

imao 22.3°C, do Komiæe, gdje je zabiljeæeno 22.6°C.

S obzirom da se u lipnju 2011. nastavilo zagrija-

vanje povrπinskog sloja mora, srednja dnevna povrπin-

ska temperatura mora nije imala vrijednosti niæe od

20.0°C. Izuzetak je mjerna postaja Senj, gdje je na dan

14. lipnja srednja dnevna povrπinska temperatura mo-

ra iznosila 17.2°C. To je najniæa izmjerena srednja

dnevna vrijednost u mjesecu od svih promatranih

mjerenih mjesta, dok je najviπa zabiljeæena na mjernoj

postaji ©ibenik i iznosila je 25.3°C.

U ljetnim mjesecima povrπinski sloj mora nastav-

lja se zagrijavati. U takvim uvjetima niæe tempera-

ture mora su izmjerene na poËetku mjeseca, a viπe pri

kraju mjeseca. Najviπe srednje dnevne temperataure

mora zabiljeæene su 23. i 24. lipnja, πto je bilo u skladu

s prevladavajuÊim vremenskim uvjetima. U tim su da-

nima na mjernim postajama zabiljeæene slijedeÊe sred-

nje dnevne vrijednosti: Senj 22.5°C, Split 23.8°C, Rab

24.0°C, Hvar 24.3°C, Komiæa 24.5°C i ©ibenik 25.3°C.

GledajuÊi mjesec u cjelini, ovogodiπnji je lipanj

bio, πto se povrπinske temperature mora tiËe, uobiËa-

jenih vrijednosti.

jan = 50 percentil). Ekstremno suπni uvjeti su bili u

Bjelovaru i na jugu Hrvatske u Dubrovniku (SPI1;

-2.77 i -2.92). U Varaædinu i Kriæevcima su zabiljeæeni

vrlo suπni uvjeti (SPI1; -1.59 i -1.52), a umjereno suπni

uvjeti su bili u Daruvaru, Slavonskom Brodu, ©ibeniku

i Splitu (SPI1; -1.48, -1.05, -1.31 i -1.12). Jedino su u

Pargu zabiljeæena znatna pozitivna odstupanja koliËi-

na oborine, to jest vrlo kiπni uvjeti (SPI1; 1.60).

Na vremenskoj skali od 3 mjeseca su zabiljeæeni

ekstremno suπni uvjeti na veÊini postaja u srediπnjem

dijelu Hrvatske, te na sjevernom i srednjem dijelu

Jadrana (SPI3; Varaædin, Daruvar, Bjelovar, Slavonski

Brod, GospiÊ, Mali Loπinj, Rijeka, Zadar i ©ibenik;

-2.13, -2.38, -2.84, -2.05, -2.73, -2.36, -2.29, -2.11 i

-2.60). U Kriæevcima, na Zaviæanu te u Dubrovniku

su zabiljeæeni vrlo suπni uvjeti (SPI3; -1.69, -1.97 i

-1.52) dok su umjereno suπni uvjeti bili u Senju, Kninu

i Splitu (SPI3; -1.42, -1.19 i -1.17). U ostatku Hrvatske

su 3-mjeseËne koliËine oborine bile u granici normale.

Analiza odstupanja 6-mjeseËnih koliËina obo-

rine pokazuje da su ekstremno suπni uvjeti zabiljeæeni

u podruËju srediπnje kontinentalne Hrvatske (SPI6;

Varaædin, Bjelovar, Daruvar, Kriæevci, Sisak, Slavonski

Brod, Mali Loπinj, GospiÊ, Zadar i ©ibenik; -2.79,

-3.97, -3.41, -2.55, -2.49, -2.27, -2.45, -2.92, -3.09 i

-2.79). Vrlo suπni uvjeti su prevladali u Kninu, Senju

i Zaviæanu (SPI6; -1.79, -1.86 i -1.97), a umjereno suπni

uvjeti u Karlovcu, Osijeku, Ogulinu i Rijeci (SPI6;

-1.16, -1.35, -1.41 i -1.40). Niti na jednoj postaji u

Hrvatskoj nisu zabiljeæena pozitivna odstupnja 6-mje-

seËnih koliËina oborine.

Prostorna razdioba standardiziranog oborinskog

indeksa na 12-mjeseËnoj vremenskoj skali (SPI12)

pokazuje da su jedino na podruËju Slavonskog Broda

zabiljeæena znatnija negativna odstupanja, to jest vrlo

suπni uvjeti (SPI12; -1.72). U Daruvaru, GospiÊu i

Zadru su bili umjereno suπni uvjeti (SPI12; -1.14, -1.14

i -1.19). Na veÊini ostalih postaja su 12-mjeseËne

koliËine oborina bile u granicama normale, osim na

postajama Parg i Rijeka gdje su zabiljeæeni vrlo kiπni

uvjeti (SPI12; 1.32 i 1.17).

U protekle dvije godine nije bilo postaje sa znat-

nijim negativnim odstupanjem 24-mjeseËnih koliËina

obrine. No, umjereno kiπni uvjeti su zabiljeæeni na

Malom Loπinju i Pazinu, (SPI24; 1.30 i 1.35 i 1.45),

a vrlo kiπni uvjeti su prevladavali u Osijeku, Sisku i

Dubrovniku (SPI24; 1.60, 1.50 i 1.53).


15

©IBENIK

1415161718192021222324252627

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C SPLIT

1415161718192021222324252627

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

RAB

1415161718192021222324252627

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C SENJ

1415161718192021222324252627

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

KOMIÆA

1415161718192021222324252627

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C HVAR

1415161718192021222324252627

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

Slika 13. Srednje dnevne temperature mora (°C) za LIPANJ 2011. godine za postaje Rab, Senj, ©ibenik, Split, Komiæu i Hvar

u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—

) i standardnim devijacijama (σ)

-t+σ

-t+2σ

-t-2σ

-t-σ

-t

temp. mora

16


RAB

14151617181920212223242526

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

-4-3-2-1012345678

Anomalija (°C) SENJ

14151617181920212223242526

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

-4-3-2-1012345678

Anomalija (°C)°C

©IBENIK

14151617181920212223242526

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

-4-3-2-1012345678

Anomalija (°C)°C

KOMIÆA

14

1516171819202122

23242526

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

-4

-3-2-101234

5678

.

Anomalija (°C)°C

SPLIT

14151617181920212223242526

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

-4-3-2-1012345678

Anomalija (°C)°C

HVAR

14151617181920

212223242526

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

-4-3-2-1012

345678

Anomalija (°C)°C

Slika 14. Srednje dnevne temperature mora (°C) za LIPANJ 2011., za meteoroloπke postaje Rab, Senj, ©ibenik, Split, Komiæu

i Hvar i njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za viπegodiπnje razdoblje.

Srednje dnevne temperature mora Anomalije srednje dnevne temperature mora


17

HIDROLO©KE PRILIKE

Tomislava Boπnjak, inæ.

Povrπinske vode

Zbog porasta vodostaja, u lipnju se biljeæi veÊa

vodnost rijeka na analiziranim podruËjima. Na Savi su

do poËetka druge dekade mjeseca vodostaji rasli, a

nakon toga uslijedio je lagani trend opadanja. Joπ jedi-

no krajem druge dekade biljeæi se kratkotrajan manji

porast vodostaja nakon Ëega je uslijedilo daljnje opada-

nje vodostaja. Zabiljeæeni vodostaji kretali su se veÊi

dio mjeseca unutar podruËja niskih voda, jedino u vrhu

veÊeg vala u podruËju srednje niskih. Ovaj porast ut-

jecao je na poveÊanu vodnost Save, tako da je deficit

otjecanja na gornjem toku bio oko 15%, dok je na

donjem toku Save taj deficit iznosio oko 25%.

Na Dravi su tijekom cijelog mjeseca zabiljeæene

oscilacije u kretanju vodostaja. VeÊi dio mjeseca te os-

cilacije kretale su se unutar srednje niskih voda, a u

zadnjoj dekadi unutar srednjih voda. Zabiljeæena je

veÊa vodnost u odnosu na svibanj, deficit otjecanja kre-

tao se oko 15%. Na Dunavu je bilo mirnije, nisu za-

biljeæene tako Ëeste oscilacije. Sve do poËetka zadnje

dekade vodostaji su lagano opadali, a nakon toga do

kraja mjeseca zabiljeæen je porast vodostaja.

Kretanje vodostaja na Dunavu bilo je unutar srednje

niskih voda.

Na Kupi su vodostaji sve do kraja prve dekade

rasli, a nakon toga uslijedilo je ponovno opadanje

vodostaja. Porast vodostaja utjecao je i na podruËju

Kupe na njenu veÊu vodnost, tako da je zabiljeæen

suficit otjecanja od nekih 15%.

LIPANJ 2011. LIPANJ 1961-2005.

Rijeka Postaja Qmin nQmin sQmin vQmin

m3/s dan m3/s m3/s m3/sZagreb 138 30.06. 56,9 145 252

SavaJasenovac 262 30.06. 137 345 570Slavonski Brod 372 30.06. 210 481 716Æupanja 418 30.06. 284 580 911

KupaKamanje - - 8,73 17,8 30,5JamniËka Kiselica 39,1 29.06. 24,3 47,0 77,4

Mura Mursko SrediπÊe 136 03.06. 86,6 164 424

DravaBotovo 252 03.06. 145 414 1216Donji Miholjac 410 06.06. 234 550 1396

Qsred nQsred sQsred vQsredZagreb 252 70,7 277 493

SavaJasenovac 491 153 575 1139Slavonski Brod 598 287 803 1377Æupanja 665 338 940 1647

KupaKamanje - 13,8 44,6 110JamniËka Kiselica 129 35,0 111 261

Mura Mursko SrediπÊe 197 113 236 569

DravaBotovo 601 353 714 1468Donji Miholjac 656 384 739 1542

Qmaks nQmaks sQmaks vQmaksZagreb 679 09.06. 120 724 1362Jasenovac 898 11.06. 178 917 1647

Sava Slavonski Brod 1048 12.06. 482 1234 2179Æupanja 1071 13.06. 409 1476 2797

KupaKamanje - - 20,8 233 631JamniËka Kiselica 320 09.06. 53,5 293 782

Mura Mursko SrediπÊe 433 20.06. 144 421 1088

DravaBotovo 1096 21.06. 565 1090 1896

Donji Miholjac 959 22.06. 486 1005 1727

Tablica 1. Minimalni, srednji i maksimalni protok u LIPNJU 2011. i pripadajuÊi protoci u razdoblju 1961.-2005.

Qmin = minimalni protok u mjesecu

(satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok

u razdobljusQmin = srednji minimalni protok

u razdobljuvQmin = najveÊi minimalni protok

u razdoblju

Qsred = srednji protok u mjesecu

(srednja vrijednost, 06 i 18 sati)

nQsred = najmanji srednji protok

u razdobljusQsred = srednji protok u razdoblju

vQsred = najveÊi srednji protok

u razdoblju

Qmaks = maksimalni protok u

mjesecu (satna vrijednost)nQmaks = najmanji maksimalni protok

u razdobljusQmaks = srednji maksimalni protok

u razdobljuvQmaks = najveÊi maksimalni protok

u razdoblju

18


-300

-200

-100

0

100

200

300

400

500

600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

H (cm) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

..

-100-50

050

100150200250300350400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

H (cm)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac Drava - Osijek

Dunav -Vukovar

.

-100

-50

0

50

100

150200

250

300

350

400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

H (cm) Kupa - Kamanje Kupa - Karlovac

Kupa - JamniËka Kiselica Neretva - MetkoviÊ

0100200300400500600700800900

100011001200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

Q (m3/s)

Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

0100200

300400500600700

800900

1000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

Q (m3/s)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

Q (m3/s) Kupa - Kamanje Kupa - JamniËka Kiselica

Slika 15. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijeka

u LIPNJU 2011.

Slika 16. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka

u LIPNJU 2011.


19

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000

1100

1200

1300

1400

1500

ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC

Q (m3/s)

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000


Q (m3/s)

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

2200

2400

2600

2800

3000


Q (m3/s)

Qsred lipanj 2011. lipanj 1961-2005.

Qmin lipanj 2011. lipanj 1961-2005.

Qmaks lipanj 2011. lipanj 1961-2005.

Slika 17. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u LIPNJU 2011. s primjerom pripadajuÊih

karakteristiËnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks)

za razdoblje 1961-2005.

Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost),

Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).

20


Minimalni protoci bili su manji od srednjih mi-

nimalnih protoka u razdoblju 1961.-2005.

Srednji protoci bili su manji od srednjih protoka

u razdoblju 1961.-2005.

Maksimalni protoci bili su uglavnom manji od

srednjih maksimalnih protoka u razdoblju 1961.-2005.

Podzemne vode

U lipnju su na slivnom podruËju rijeke Save zabi-

ljeæene neπto veÊe razine podzemne vode u odnosu na

zadnje mjesece. Na obje analizirane mjerne stanice

MiËevec i Borovje vodostaji su nakon poËetnog opada-

nja poËeli rasti sve po poËetka druge dekade mjeseca.

Nakon toga uslijedilo je ponovno opadanje vodostaja,

manje izraæeno na Borovju u odnosu na MiËevec.

Kratkotrajan porast zabiljeæen je i poËekom zadnje

dekade mjeseca. Na obje analizirane mjerne stanice

zabiljeæene minimalne mjeseËne vrijednosti vodosta-

ja su apsolutno najniæe vrijednosti zabiljeæene u lipnju

u razdoblju obrade 1982.-2006., dok su srednje i mak-

simalne vrijednosti bile ispod prosjeËnih vrijednosti za

lipanj u istom razdoblju.

Tablica 2. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u LIPNJU 2011.

na podruËju Save, te pregled istih za razdoblje 1982-2006.


PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Zagreb-Borovje 103,34 02.06. 103,55 104,66 106,44Zagreb-MiËevec 99,86 04.06. 99,92 101,34 102,80

SV SVmin SVsr SVmaks

SAVAZagreb-Borovje 103,67 103,59 104,92 106,75Zagreb-MiËevec 100,23 100,04 101,64 103,33

VV VVmin VVsr VVmaksZagreb-Borovje 103,92 12.06. 103,66 105,19 107,01Zagreb-MiËevec 100,72 10.06. 100,20 102,05 103,96

Tablica 3. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u LIPNJU 2011.

na podruËju Drave, te pregled istih za razdoblje 1988-2006.


PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Repaπ 115,68 02.06. 115,40 115,74 116,02Gornja ©uma 116,56 01.06. 115,13 115,84 116,31Gornji Miholjac 105,16 26.06. 103,48 104,70 105,62»aavica 97,06 30.06. 96,40 97,40 99,57

SV SVmin SVsr SVmaksRepaπ 115,76 115,48 115,87 116,29

DRAVAGornja ©uma 116,58 115,19 115,95 116,58Gornji Miholjac 105,23 103,50 104,78 105,71»aavica 97,21 96,43 97,56 99,66

VV VVmin VVsr VVmaksRepaπ 115,89 26.06. 115,51 116,04 116,79Gornja ©uma 116,62 27.06. 115,25 116,06 116,82Gornji Miholjac 105,31 03.06. 103,52 104,85 105,82»aavica 97,37 02.06. 96,47 97,70 99,76

m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdoblju


21

103.1

103.2

103.3

103.4

103.5

103.6

103.7

103.8

103.9

104.0

104.1

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.)

Borovje

115.2

115.3

115.4

115.5

115.6

115.7

115.8

115.9

116.0

116.1

116.2

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.) Repaπ

116.2

116.3

116.4

116.5

116.6

116.7

116.8

116.9

117.0

117.1

117.2

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornja ©uma

99.8

99.9

100.0

100.1

100.2

100.3

100.4

100.5

100.6

100.7

100.8

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.)

MiÊevec

104.7

104.8

104.9

105.0

105.1

105.2

105.3

105.4

105.5

105.6

105.7

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornji Miholjac

96.8

96.9

97.0

97.1

97.2

97.3

97.4

97.5

97.6

97.7

97.8

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.) »aavica

Slika 18. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za LIPANJ 2011. godine na podruËju Save-MiËevec, Borovje

kod Zagreba i podruËju Drave-Gornji Miholjac, »aavica, Repaπ, Gornja ©uma.

22


Stabilnost atmosfereNOΔ DAN NOΔ DAN

Stabilnost atmosfereN % N % N % N %

A - jako labilno 0 0 1 3 0 0 3 10 jako labilno - AB - umjereno labilno 0 0 14 47 0 0 10 35 umjereno labilno - BC - malo labilno 1 3 11 37 0 0 11 38 malo labilno - CD - neutralno 9 30 4 13 6 20 5 17 neutralno - DE - malo stabilno 4 13 0 0 7 23 0 0 malo stabilno - EF - umjereno stabilno 16 54 0 0 16 53 0 0 umjereno stabilno - FG - jako stabilno 0 0 0 0 1 4 0 0 jako stabilno - G

Z A G R E B Z A D A R

Tablica 4. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)

u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru tijekom LIPNJA 2011. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).

Sloj inverzijeNOΔ DAN NOΔ DAN

Sloj inverzijeN % N % N % N %

ne postoji 1 2 13 37 0 0 12 33 ne postojiprizemna 28 67 0 0 6 35 0 0 prizemnapodignuta 4 10 1 3 1 6 3 8 podignutavisinska 9 21 21 60 10 59 21 59 visinska

Z A G R E B Z A D A R

Tablica 5. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebu i

Zadru za LIPANJ 2011. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).

Na podruËju sliva Drave nije bilo veÊih oscilaci-

ja u kretanju razine podzemne vode. Na uzvodnijoj

analiziranoj mjernoj stanici Repaπ biljeæi se od

poËetka mjeseca lagani porast razine podzemne

vode, dok na mjernoj stanici Gornja ©uma gotovo da

nije bilo nikakvih promjena. Na nizvodnim mjernim

stanicama zabiljeæeno je lagano sniæavanje razine

podzemne vode kroz Ëitav mjesec. Vrijednosti mini-

malnih, srednjih i maksimalnih vodostaja na mjernim

stanicama Repaπ i »aavica bile su malo ispod pros-

jeËnih vrijednosti za lipanj, dok su na mjernim stani-

cama Gornja ©uma i Gornji Miholjac te vrijednosti viπe

od prosjeËnih vrijednosti u razdoblju obrade 1988.-

2006.

EKOLO©KE PRILIKE

Meteoroloπke karakteristike

Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.

Visine sloja mijeπanja tijekom lipnja 2011. na

postajama Zagreb-Maksimir i Zadar u terminima 00 i

12 UTC su prikazane na slici 19. Na osnovi proraËu-

na je vidljivo da je u Zagrebu visina sloja mijeπanja ti-

jekom noÊi bila najveÊa 2. lipnja (704 m), a u Zadru 3.

lipnja (699 m). U Zagrebu je najveÊa visina sloja mijeπan-

ja u terminu 12 UTC proraËunata 8. lipnja (3384 m),

a u Zadru 19. lipnja (2768 m). ProsjeËna mjeseËna visi-

na sloja mijeπanja je u terminu 00 UTC u Zagrebu

iznosila 121 m, dok je u Zadru bila 64 m. U terminu

12 UTC prosjeËne vrijednosti visine sloja mijeπanja su

iznosile 1657 m (Zagreb) i 2029 m (Zadar).

Na postaji Zagreb-Maksimir je tijekom noÊi prizem-

ni sloj atmosfere bio najËeπÊe neutralan, malo stabilan

i umjereno stabilan (D, E i F klasa stabilnosti; s Ëesti-

nom 30%, 13% i 54%, tablica 4). U terminu 12 UTC

su bile najuËestalije klase stabilnosti B, C i D (47%;

73% i 13%). SliËno je bilo na podruËju Zadra. U ter-

minu 00 UTC atmosfera je najËeπÊe bila neutralna, ma-

lo stabilna i umjereno stabilna (20%, 23% i 53%). U

12 UTC atmosfera je bila jako labilna (A klasa stabil-

nosti; 10%), umjereno labilna (B klasa stabilnosti;

35%), malo labilna (C klasa stabilnosti; 38%) i neu-

tralna (D klasa stabilnosti; 17%).

Stabilnost prizemnog dijela atmosfere je izravno

povezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi. U


23

Zagrebu je u terminu 00 UTC zabiljeæeno 28 sluËaje-

va (67%) s prizemnom, 4 sluËaja sa podignutom in-

verzijom (10%) i 91 sluËaj s visinskom inverzijom

(21%). U terminu 12 UTC je visinska inverzija zabi-

ljeæena u 21-om sluËaju (60%), podignuta inverzija u

1-om sluËaju (3%) a zabiljeæeno je i 13 sluËaja (37%)

bez inverzije. U Zadru su tijekom noÊi bile najËeπÊe

visinske inverzije (10 sluËaja, 59%), situacije sa podignu-

tom inverzijom (1 sluËaj; 6%) i prizemnom tempera-

turnom inverzijom (6 sluËajeva; 35%). U terminu 12

UTC je zabiljeæen 21 sluËaj s visinskom inverzijom

(59%), 3 sluËaja s podignutom temperaturnom inver-

zijom (9%) i 12 sluËaja bez temperaturne inverzije

(33%).

U lipnju 2011. su koliËine oborina na cijelom

podruËju Hrvatske bile znatno manje od medijana.

Stoga se moæe pretpostaviti, da je mjeseËno taloæenje

oneËiπÊujuÊih tvari oborinom (mokra depozicija) na

podruËju Hrvatske bilo manje od prosjeka.

OneËiπÊenje zraka i oborine

Ivona Igrec, dipl. inæ.

Masene koncentracije dnevnih uzoraka duπikovog

dioksida (NO2) prikupljene na postajama znatno su

manje od propisanih graniËnih vrijednosti (Uredba o

graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku,

NN broj 133/2005., str. 2467, GV-graniËna vrijednost

je 80 μg/m3 za 24-satni uzorak, a za godiπnji srednjak

40 μg/m3). Uzastopno niske koncentracije duπikovog

dioksida, sama metoda uzorkovanja te uspostava novih

postaja Dræavne mreæe za trajno praÊenje kakvoÊe zra-

ka razlog su ukidanju praÊenja ove oneËiπËujuÊe tvari

na veÊini postaja DHMZ-a. Tako se koncentracija

duπikovog dioksida prati joπ na tri postaje i to na posta-

jama u Slavonskom Brodu, Ogulinu i GospiÊu, prem-

da se i na ovim postajama vidi opadajuÊi trend u kon-

centracijama duπikovog dioksida.

Maksimalna dnevna koncentracija duπikovog diok-

sida izmjerena je kao i u svibnju na postaji u Slavonskom

Brodu, te je 17. lipnja iznosila 15 μg/m3. Uzastopno

ponavljanje maksimalnih koncentracija NO2 na posta-

ji u Slavonskom Brodu moæe se objasniti Ëinjenicom

da je postaja u neposrednoj blizini lokalnog izvora

emisije NO2. Dnevne koncentracije duπikovog diok-

sida na ostalim postajama znatno su manje, srednje

mjeseËne koncentracije takoer su manje nego u svib-

nju te su iznosile 3 μg/m3 na GMP Ogulin, 5 μg/m3 u

GospiÊu te 9 μg/m3 u Slavonskom Brodu.

MjeseËna koliËina oborine je na promatranim posta-

jama u usporedbi s onom u svibnju bila neπto veÊa,

osim u Dubrovniku, gdje je iznosila svega 0.3 mm

(4. lipnja), a kretala se do 138.0 mm u Karlovcu. Zbog

tako male koliËine oborine u Dubrovniku nije bilo uzo-

raka, te za lipanj nema podataka o kakvoÊi zraka. U

prosjeku je pH vrijednost odreena u 99% oborine, dok

je na glavne ione, izmeu ostalog sumpor i duπik, u

prosjeku analizirano 98% oborine.

Slika 19. Visina sloja mijeπanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadar

u LIPNJU 2011. godine u terminima 00 UTC i 12 UTC

24


Rezultati pokazuju da je za razliku od svibnja bi-

lo manje kisele oborine i to 15 %. pH vrijednosti kre-

tale su se od 4.58 na Puntijarki (5. lipnja) u 20.4 mm

oborine do 7.27 u Pazinu (19. lipnja) u 0.60 mm oborine.

Minimalna pH vrijednost od 4.58 moæe se pripisati

poviπenim koncentracijama kiselinskih ekvivalenata u

uzorku (sulfata, nitrata i amonijaka), te vrlo ujednaËe-

nim i relativno niskim koncentracijama ostalih iona.

Potrebno je naglasiti da se maksimalna dnevna kon-

centracija kisele komponente, SO2 ne poklapa sa rezul-

tatom pH analize, ona je izmjerena u Kutjevu 9. lipnja

i iznosila je 4.29 mg/L, pri Ëemu je pH vrijednost iznosi-

la 6.6 zbog iznimno visokih koncentracija kationa u

oborini, osobito Na+ i Ca2+.

Uzorkovanje je provedeno otvorenim uzorkivaËem,

'bulk metodom'. U tablici 6 dane su vrijednosti udjela

kiselih uzoraka kao i vrijednosti udjela kiselih kiπa s

obzirom na analiziranu koliËinu oborine. Maksimalni

udio kiselih kiπa s obzirom na analiziranu koliËinu

oborine iznosio je 70 % u Karlovcu. Udio kiselih

kiπa bio je manji nego u svibnju, a na tri mjerne posta-

je nije bilo kiselih kiπa.

Automatski uzorkivaËi 'wet only' nalaze se u

Slavonskom Brodu i GospiÊu. Valja naglasiti da obo-

rina prikupljena wet only uzorkivaËem ima niæu

prosjeËnu pH vrijednost u odnosu na bulk metodu, te

je na obje postaje udio kiselih kiπa s obzirom na ana-

liziranu koliËinu oborine bio neπto veÊi. ProsjeËna pH

vrijednost za uzorke prikupljene wet only uzorkivaËem

0.00.10.20.30.40.50.60.70.80.91.01.11.21.31.41.5

Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Kutjevo Ogulin GospiÊ Zaviæan Pazin Rijeka Zadar Dubrovnik

POSTAJE

mg/L SO4 - S NO3 - N

Slika 20. Maksimalne mjeseËne koncentracije sulfata i nitrata za LIPANJ 2011.

0.0

0.1

0.2

0.3

0.4

0.5

0.6

0.7

0.8

0.9

1.0

Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Kutjevo Ogulin GospiÊ Zaviæan Pazin Rijeka Zadar Dubrovnik

POSTAJE

kg/ha SO4 - S NO3 - N

Slika 21. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za LIPANJ 2011.


25

u GospiÊu nije se znaËajno razlikovala od one za uzorke

prikupljene bulk uzorkivaËem, dok je kod uzoraka

prikupljenih wet only uzorkivaËem u Slavonskom Bro-

du izmjerena prosjeËna pH vrijednost od 5.21,

odnosno 5.39 kod uzoraka prikupljenih bulk uzorki-

vaËem.

Metodom ionske kromatografije u dnevnim uzorci-

ma oborine odreuju se glavni ioni (kloridi, sulfati, ni-

trati, amonijak, natrij, kalij, kalcij i magnezij), ali se

u Biltenu prikazuju samo vrijednosti sulfata i nitrata,

dok se ostali podaci nalaze u bazi ekoloπkih podataka

DHMZ-a.

Tijekom lipnja su koncentracije sulfata i nitrata

bile neπto niæe nego u svibnju. Maksimalna mjeseËna

koncentracija sulfata bila je u Slavonskom Brodu i

iznosila je 1.40 mg/L. Maksimalna mjeseËna koncen-

tracija nitrata iznosila je 0.57 mg/L na Bilogori. Minimalne

koncentracije sulfata zabiljeæene su u Ogulinu 0.52

mg/L, dok je minimalna koncentracija nitrata zabiljeæe-

na u Karlovcu i iznosila je 0.31 mg/L.

Minimum ukupnog mjeseËnog taloæenja za sumpor

u obliku sulfata (SO4-S) izmjereno je na Bilogori i

iznosi 0.33 kg/ha.

NajveÊe taloæenje sumpora iz sulfata bilo je u

Karlovcu gdje je zabiljeæena vrijednost od 0.844kg/ha.

Tablica 6. Rezultati kemijske analize oborine i oneËiπÊenja zraka u Hrvatskoj za LIPANJ 2011.

OBORINA ZRAK

Rmj/Ru SO4-S NO3-N SO4-S NO3-Nudio udio

NO2sr NO2max NO2minRR/mm NA pH pHmin-pHmax kiselih kiselih

% mg/L kg/ha uzoraka kiπa μg/m

Puntijarka 89 100 / 97,112 / 10 5.83 4,58-6,85 0.577 0.371 0.503 0.325 27.3 35.2 / / /

Krapina 93.9 100 / 97,915 / 13 5.69 4,99-7,1 0.627 0.458 0.58 0.424 13.3 19.8 / / /

Bilogora 34.2 100 / 96,7 8 / 6 5.72 4,76-6,61 0.991 0.571 0.328 0.188 12.5 10 / / /

Slav. Brod 47.4 98,3 / 95 8 / 5 5.39 4,63-7,05 1.401 0.494 0.63 0.222 25 54 9 15 1

Karlovac 138 99,9 / 99,911 / 11 5.3 5,0-6,69 0.612 0.31 0.844 0.427 36.4 69.8 / / /

Kutjevo 75.6 100 / 10010 / 10 5.64 5,28-6,60 0.965 0.408 0.725 0.308 10 37.5 / / /

Ogulin 126.8 100 / 99,913 / 12 6.01 5,65-6,59 0.522 0.315 0.66 0.398 0 0 3 5 0

GospiÊ 57.6 100 / 10010 / 10 6.05 5,26-6,69 0.695 0.437 0.4 0.252 10 20.5 5 10 0

Zaviæan 104.5 99,6 / 98,612 / 10 5.74 4,86-6,66 0.561 0.393 0.579 0.405 41.7 66.4 / / /

Pazin 82.5 100 / 97,8 11 / 8 6.09 5,68-7,27 0.54 0.402 0.436 0.324 0 0 / / /

Rijeka 70.4 100 / 98,8 9 / 7 6.07 5,08-7,35 1.095 0.447 0.762 0.311 11.1 19.6 / / /

Zadar 44.1 100 / 98,5 3 / 2 6.61 6,61-7,23 0.947 0.375 0.411 0.163 0 0 / / /

Dubrovnik 0.3 0 / 0 0 / 0 / / / / / / / / / / /

Legenda za tablicu:Rmj/Ru (pH) je postotak oborine na kojem je analizirana pH vrijednost, odnosno kiselost oborineRmj/Ru (GI) je postotak oborine na kojem je provedena analiza na glavne ioneNA br. uz (pH) je broj uzoraka na kojima je provedena analiza pH vrijednostiNA br.uz(GI) je broj uzoraka na kojima je provedena kromatografska analiza na glavne ioneUdio kiselih uzoraka odreen je s obzirm na ukupni broj uzoraka pristigao u laboratorijUdio kiselih kiπa odreen je s obzirom na ukupnu analiziranu oborinu

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Slav. Brod Ogulin GospiÊ

POSTAJE

NO2sr NO2maxμμg/m3

GV

Slika 22. Srednje i maksimalne koncentracije duπikovog

dioksida u LIPNJU 2011.

26


0

5

10

15

20

25

30

35

1.6.

2.6.

3.6.

4.6.

5.6.

6.6.

7.6.

8.6.

9.6.

10.6

.11

.6.

12.6

.13

.6.

14.6

.15

.6.

16.6

.17

.6.

18.6

.19

.6.

20.6

.21

.6.

22.6

.23

.6.

24.6

.25

.6.

26.6

.27

.6.

28.6

.29

.6.

30.6

.

Dan

PM 10 NO2

Slika 24. Dnevni srednjaci koncentracija lebdeÊih Ëestica PM10 i duπikovog dioksida za LIPANJ 2011. godine

0.000.200.400.600.801.001.201.401.601.802.00

1.6.

2.6.

3.6.

4.6.

5.6.

6.6.

7.6.

8.6.

9.6.

10.6

.11

.6.

12.6

.13

.6.

14.6

.15

.6.

16.6

.17

.6.

18.6

.19

.6.

20.6

.21

.6.

22.6

.23

.6.

24.6

.25

.6.

26.6

.27

.6.

28.6

.29

.6.

30.6

.

Dan

CO NO

Slika 23. Dnevni srednjaci koncentracija ugljiËnog monoksida i duπikovog monoksida za LIPANJ 2011. godine

μg/

m3

Taloæenje je takoer bilo poviπeno u Rijeci i Kutje-

vu.

Taloæenje anorganskog duπika iz nitrata (NO3-N)

je bilo najmanje u Zadru i iznosilo je 0.16 kg/ha, dok

je najveÊe bilo u Karlovcu i iznosilo 0.43 kg/ha.

KakvoÊa zraka

mr. sc. Ivona MajiÊ

Mjerenja na automatskoj mjernoj

postaji - Mirogojska 16, Zagreb

Tijekom lipnja 2011. dominantni oneËiπÊivaË bile

su lebdeÊe Ëestice (PM10) πto je karakteristiËno za ovo

doba godine. Dnevni srednjaci koncentracija ove

oneËiπÊujuÊe tvari kretali su se od min. 10.75 do

max. 26.82, dok je srednja mjeseËna koncentracija bi-

la 17.65, a percentil 98 iznosio je 25.87 μg/m3.

Iz prikaza dnevnih srednjaka vidljivo je da je

oneËiπÊenje zraka uglavnom bilo slabo i ujednaËeno

za cijeli mjesec.

Indeks kakvoÊe zraka

Iz prikaza dnevnih indeksa kakvoÊe zraka za posta-

ju u Mirogojskoj 16, kroz mjesec lipanj vidljivo je da

je zrak sve dane bio dobre kakvoÊe (indeks manji od

50).

StatistiËka obrada podataka

StatistiËkom obradom izmjerenih vrijednosti

odreenom Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom o

graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku

(NN133/05) zrak je za ovo podruËje u lipnju ocijenjen

na naËin prikazan u tablici 7.

Usporeene su 24 satne koncentracije sa GV i TV

za 24 satno vrijeme usrednjavanja za oneËiπÊujuÊe tvari

odreene Uredbama.

Koncentracije niti jedne od mjerenih oneËiπÊu-

juÊih tvari nisu preπle graniËnu vrijednost niti toleran-

tnu vrijednost.


27

0

10

20

30

40

50

60

1.6.

2.6.

3.6.

4.6.

5.6.

6.6.

7.6.

8.6.

9.6.

10.6

.11

.6.

12.6

.13

.6.

14.6

.15

.6.

16.6

.17

.6.

18.6

.19

.6.

20.6

.21

.6.

22.6

.23

.6.

24.6

.25

.6.

26.6

.27

.6.

28.6

.29

.6.

30.6

.

Dan

PM10 O3

Slika 25. Dnevni indeksi kakvoÊe zraka za LIPANJ 2011.

Tablica 7. StatistiËka obrada i ocjena zraka za LIPANJ 2011. (Koncentracije izraæene u μg/m3 osim za CO (mg/m3).

StatistiËki L. »estice CO O3 NO2 NO parametar PM 10

Min 10,75 0,06 0,64 0,06Dana 29.lip 29.lip 5.lip 30.lipMax 26,82 0,41 _ 1,65 1,49Dana 13.lip 2.lip _ 14.lip 20.lipSr. Vrj. 17,65 0,24 _ 1,08 0,7Median 17,16 0,24 _ 1,03 0,71Percentil 98 25,868 0,3876 _ 1,6052 1,3108Br. dana preko GV za 24 h 0 0Br. dana preko TV za 24 h 0 0

Legenda:

SkraÊenice: PM 10 LebdeÊe Ëestice aerodinamiËkog promjera 10 i manje mikrometara.98. precentil Vrijednost ispod koje se nalazi 98 % izmjerenih vrijednostimedijan Vrijednost ispod koje se nalazi 50 % izmjerenih vrijednostidnevni srednjak AritmetiËka sredina satnih vrijednosti od 0:00 do 24:00GV GraniËna vrijednost kakvoÊe zraka - graniËna razina oneËiπÊenosti ispod koje,

na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji moguÊi, rizik πtetnih uËinakana ljudsko zdravlje

TV Tolerantna vrijednost predstavlja graniËnu vrijednost uveÊanu za granicu tolerancije za2007. g. (granica tolerancije je postotak graniËne vrijednosti za koji ona moæe biti prekoraËena pod za to propisanim uvjetima). Vrijednost se svake godine smanjuje da bi 2010. godine bila jednaka nuli.

Regulirano Zakonom o zaπtiti zraka (NN178/04), Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom o graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku (NN133/05).

manje od GV veÊe od GV veÊe od TV nije regulirano

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE

mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ

Lipanj 2011. godine je u Zagrebu, Slavonskom

Brodu i Splitu bio topao, a u GospiÊu ugodan. U us-

poredbi s prosjeËnim osjetom u standardnom klimatskom

razdoblju 1961.-1990. prema kojem je lipanj na svim

postajama ugodan, ovogodiπnji je lipanj u Slavonskom

Brodu bio topliji, u GospiÊu i Splitu znatno topliji te u

Zagrebu izvanredno topliji od prosjeËnoga.

U veÊem dijelu Hrvatske je u prvoj dekadi ujutro

i uveËer uglavnom bilo ugodno ili toplo, a u GospiÊu

ugodno. Popodneva su u nizinskim krajevima i na

28


Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990.

Odstupanje 2011. od 1961-1990. Odstupanje 2011. od 1961-1990. Odstupanje 2011. od 1961-1990. Odstupanje 2011. od 1961-1990.

Slika 26. Osjet ugodnosti prema indeksu TWH za Zagreb, Slavonski Brod, Split-Marjan i GospiÊ

za LIPANJ 2011. godine

Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan GospiÊ7 14 21 7 14 21 7 14 21 7 14 21

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

Prosjek 2011. Prosjek 2011. Prosjek 2011. Prosjek 2011.

izvanredno hladnovrlo hladnohladnosvjeæeugodnotoplovruÊevrlo vruÊeizvanredno vruÊe

izvanredno ispod normaleznatno ispod normaleispod normalenormalnoiznad normaleznatno iznad normaleizvanredno iznad normale

1

2

3


29

Jadranu bila topla ili vruÊa, a u Slavonskom Brodu Ëak

i vrlo vruÊa, dok su u GospiÊu ti osjeti bili znatno rjei.

Krajem dekade je osvjeæilo, pa je svugdje bilo ugod-

no, a u Splitu povremeno toplo. Ova je dekada na svim

lokacijama bila toplija od prosjeËne, dok su u Zagrebu

jutra i veËeri bile znatno toplije od normalnih.

Druga je dekada bila sliËna prethodnoj. Jutra i

veËeri su u kontinentalnom dijelu uglavnom bili ugod-

ni, povremeno topli, a u Splitu je prevladavalo toplo.

Popodneva su svugdje bila topla ili vruÊa. Zbog prodo-

ra hladnog zraka krajem dekade, u kontinentalnim kra-

jevima je postalo ugodno, a u Slavonskom Brodu,

GospiÊu i Splitu povremeno Ëak hladno. U ovoj deka-

di su u granicama normale bile samo biometeoroloπke

prilike u Slavonskom Brodu i to u jutarnjim i veËer-

njim satima. Ostali su termini bili topliji od normale,

a najviπe su odstupale veËeri u Zagrebu i popodneva u

GospiÊu koji su bili znatno topliji od normalnih.

Posljednja dekada je bila najtoplija, posebno njen

poËetak, kad je uz ugodna ili topla jutra u popodnev-

nim satima uglavnom bilo vruÊe ili vrlo vruÊe. Na-

kon kratkotrajnog osvjeæenja sredinom dekade koje je

donijelo osjet ugodnoga, a u GospiÊu, Slavonskom

Brodu i Splitu povremeno i svjeæega, ponovo je zato-

plilo. Kraj dekade su ponovo obiljeæila ugodna ili topla

jutra i veËeri, te topla i rjee vruÊa popodneva. U veÊem

dijelu ova je dekada bila u granicama normalnih bio-

meteoroloπkih prilika. Popodneva u Splitu te jutra i

popodneva u Zagrebu, bili su topliji, a veËeri u Zagrebu

znatno toplije od prosjeËnih.

SUN»EVO ZRA»ENJE

Krunoslav Premec, dipl. inæ.

Globalna ozraËenost

Lipanjske vrijednosti globalne ozraËenosti iznosile

su od 60 000 J/cm2 na Pargu do 84 000 J/cm2 u Dubrovniku.

Dekadne ozraËenosti su uglavnom rasle prema kraju

mjeseca, osim u Splitu i Dubrovniku gdje su najveÊe

dekadne ozraËenosti bile u drugoj dekadi. OzraËenosti

treÊe dekade su gotovo na svim postajama bile veÊe

od 25 000 J/cm2, a jedino je na Pargu taj iznos bio neπto

manji.

Dnevno je u prosjeku najmanje ozraËenosti bilo

na Pargu, 1981 J/cm2. Sve ostale postaje primile su u

prosjeku viπe od 2000 J/cm2, a na srednjem i juænom

Jadranu i viπe od 2500 J/cm2. Maksimalne dnevne

ozraËenosti bile su veÊe od 3000 J/cm2, a apsolutni

maksimum u iznosu od 3202.5 J/cm2 izmjeren je 20.

lipnja u GospiÊu. Isti dan su maksimalni iznosi iz-

mjereni i u Zagrebu, Rijeci, Zadru i Splitu. DubrovaËki

maksimum je izmjeren 16. lipnja, dok je na Pargu

najviπe ozraËenosti bilo predzadnji dan u lipnju.

Sredinom dana su srednje satne ozraËenosti doseza-

le vrijednost 240 J/cm2 na Pargu, 260 J/cm2 u Zagrebu,

te oko 280 J/cm2 u Rijeci i GospiÊu. Splitske vrijed-

nosti iznosile su 300 J/cm2, zadarske 309 J/cm2, a

dubrovaËke 327 J/cm2. U prijepodnevnim satima su

najveÊe ozraËenosti bile u Dubrovniku, a poslijepodne

u Zadru. Usporedbom odgovarajuÊih prijepodnevnih

i poslijepodnevnih sati ustanovljeno je da je na svim

postajama, osim Zadra, bilo viπe ozraËenosti prije-

podne.

0

50

100

150

200

250

300

350

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a oz

raËe

nost

(J/c

m2 )

ZGMRIJGOSZADSPLDUB

Slika 27. Srednja satna globalna ozraËenost

u LIPNJU 2011. godine

0

10

20

30

40

50

60

70

80

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a d

ifuzn

a oz

raËe

nost

(J/c

m2 )

ZGMSPL

Slika 28. Srednja satna difuzna ozraËenost,

u LIPNJU 2011. godine

30


0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

ZGM-G ZGM-D ZGM-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

RIJ-G RIJ-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

SPL-G SPL-D SPL-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

GOS-G GOS-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

DUB-G DUB-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16Tr

ajan

je s

ijanj

a Su

nca

(sat

i)PAR-G PAR-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

ZAD-G ZAD-S

Slika 29. Dnevne globalne i difuzne ozraËenosti i trajanje sijanja Sunca u LIPNJU 2011. godine


31

Apsolutna maksimalna satna ozraËenost na Pargu,

u iznosu od 349 J/cm2, izmjerena je u 12 sati, 27. lip-

nja. U isto vrijeme je i izmjeren i rijeËki maksimum,

ali je iznosio 359 J/cm2. Tek 1 J/cm2 veÊi od rijeËkog

bio je zagrebaËki maksimum koji je izmjeren 25. lip-

nja u 13 sati. U Splitu je maksimalna satna vrijednost

iznosila 354 J/cm2 i izmjerena je 12. lipnja u 12 sati,

a u Zadru je maksimalan iznos od 356 J/cm2 iz-

mjeren 4. lipnja u 12 sati. Drugi dan lipnja u 13 sati

izmjeren je dubrovaËki maksimum u iznosu od 363

J/cm2, dok je najveÊa vrijednost izmjerena u GospiÊu

23. lipnja u 14 sati, a iznosila je 369 J/cm2.

Difuzna ozraËenost

U lipnju je difuznim putem pristiglo tek neznatno

viπe od 20 000 J/cm2 u Splitu, odnosno neπto viπe od

23 000 J/cm2 u Zagrebu. Udio u globalnoj ozraËeno-

sti bio je 26 % u Splitu, a 34 % u Zagrebu. Za razliku

od globalne, difuzna ozraËenost bila je najveÊa u pr-

voj dekadi, viπe od 40 % mjeseËne vrijednosti, a naj-

manja u treÊoj, Ëiji je doprinos u mjeseËnom iznosu

bio 24 % u Splitu, te 27 % u Zagrebu.

Dnevno je u prosjeku bilo oko 770 J/cm2 difuzne

ozraËenosti u Zagrebu, te 100 J/cm2 manje u Splitu.

Na obje postaje su dnevni maksimumi bili veÊi od 1200

J/cm2, a izmjereni su 2. lipnja u Zagrebu, a 14. u Splitu.

Srednje satne ozraËenosti u Zagrebu bile su do 15

sati veÊe i do 20 J/cm2 od onih u Splitu, dok su nakon

toga poprimile podjednake vrijednosti. Sredinom dana

zagrebaËke vrijednosti dostizale su 82 J/cm2, a splitske

70 J/cm2. U Zagrebu je bilo viπe difuzne ozraËenosti

prijepodne, a u Splitu poslijepodne. Apsolutni satni

SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NPZG-MAKSIMIR 2261,7 3101,2 902,9 67850,4 19077,4 23671,9 25101,1 0PARG 1981,0 3000,0 456,0 59429,7 15352,4 19442,5 24634,8 0RIJEKA 2316,5 3114,8 993,4 69493,9 18224,1 24276,9 26992,9 0GOSPIΔ 2377,2 3202,5 729,1 71315,4 19640,5 24237,8 27437,1 5ZADAR 2690,8 3160,6 576,4 80723,1 25085,8 27718,2 27919,1 0SPLIT 2552,9 3117,6 419,2 76585,5 22786,1 27305,8 26493,6 0DUBROVNIK 2796,3 3122,3 2032,8 83889,5 26616,7 28825,1 28447,7 0ZG-MAKSIMIR 771,7 1242,0 293,5 23151,1 9494,4 7427,4 6229,3 0SPLIT 669,0 1284,0 272,5 20071,0 8045,3 7247,6 4778,1 0

SRED - mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS - mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeMIN - mjeseËni minimum dnevne ozraËenosti SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekadeSUMA - mjeseËna ozraËenost NP - NedostajuÊi podaci u satima

Tablica 8. MjeseËna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozraËenosti (J/cm2) - LIPANJ 2011.

00.10.20.30.40.50.60.70.80.9

1

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Traj

naje

sija

nja

Sunc

a (s

ati) ZGM

PARRIJGOSZADSPLDUB

Slika 31. Srednje satno trajanje sijanja Sunca u

LIPNJU 2011. godine

0

0.1

0.2

0.3

0.4

0.5

0.6

0.7

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Om

jer

D/G

ZGMSPL

Slika 30. Omjer srednjih dnevnih difuznih i globalnih

ozraËenosti u LIPNJU 2011. godine

32


SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3ZG-MAKSIMIR 8,6 14,6 258,6 59,9 93,9 104,8PARG 8,1 14,3 242,6 51,3 79,7 111,6RIJEKA 9,1 13,9 272,0 58,9 95,4 117,7GOSPIΔ 8,9 14,6 268,2 56,1 90,3 121,8ZADAR 10,9 14,3 325,8 90,7 113,3 121,8SPLIT 10,6 14,1 319,3 86,9 111,7 120,7DUBROVNIK 9,2 11,1 275,3 84,6 91,0 99,7

SRED- mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS-mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeSUMA- mjeseËna ozraËenost SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekade

Tablica 9. MjeseËna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) - LIPANJ 2011.

-20

-10

0

10

20

30

40

50

ZGM PAR RIJ GOS ZAD SPL DUB

Od

stup

anje

(%)

Slika 32. Odstupanje mjeseËnog trajanja sijanja Sunca u

LIPNJU 2011. godine od viπegodiπnjeg prosjeka

maksimum je u Zagrebu iznosio 147 J/cm2 i izmjeren

je dan nakon dnevnog maksimuma u 10 sati, dok je

splitski maksimum iznosio 179 J/cm2, a izmjeren je na

dan dnevnog maksimuma u 12 sati.

Prilikom izlaska i zalaska Sunca difuzna kompo-

nenta zraËenja iznosila je viπe od polovice globalne.

Sredinom dana taj je udio bio oko 31 % u Zagrebu,

odnosno 21 % u Splitu.

Trajanje sijanja Sunca

U lipnju 2011. godine najmanje trajanje sijanja bi-

lo je na Pargu, 243 sata, te u Zagrebu 259 sati. Oko

270 sati Sunce je sjalo u Rijeci, GospiÊu i Dubrovniku,

a preko 300 sati u Zadru i Splitu. Dekadne sume rasle

su prema kraju mjeseca. Udio prve dekade u mjeseËnom

iznosu bio je oko 22 % na kontinentu, te oko 27 %

na Jadranu, dok je udio treÊe dekade bio oko 43 % na

kopnu, te oko 37 % na moru.

Manje od 9 sati iznosile su srednje satne vrijed-

nosti na Pargu, u Zagrebu i GospiÊu. U Rijeci i Dubrovniku

je srednja dnevna insolacija iznosila 9.1 odnosno 9.2

sata, a viπe do 10.5 sati trajanja sijanja Sunca bilo je

u prosjeku u Splitu i Zadru. Dnevni maksimumi su

na svim postajama, osim na Pargu, bili veÊi od 14 sati,

a apsolutni maksimumi, 14.6 sati izmjereni su u Zagrebu

i GospiÊu. Najviπe sijanja Sunca bilo je 20. lipnja u

Zadru, 21. u Zagrebu, Pargu, te Splitu gdje je maksi-

mum zabiljeæen i dan kasnije, kada je izmjeren i dubro-

vaËki maksimum. RijeËki je maksimum izmjeren

27., a gospiÊki 29. lipnja.

U prosjeku su srednje satne sume sredinom dana

bile oko 0.6 sati na Pargu, 0.7 sati u Zagrebu i GospiÊu,

te oko 0.75 sati u Rijeci. Zadarske i splitske srednje

satne sume bile su izmeu 0.8 i 0.9 sati, dok je u

Dubrovniku sredinom dana Sunce sjalo oko 0.95 sati.

Iako su u Dubrovniku bile najveÊe srednje satne sume,

prema podacima za lipanj, tamo uopÊe nije bilo si-

janja Sunca nakon 17 sati. U Zagrebu i Dubrovniku je

uglavnom bilo viπe sijanja Sunca u prijepodnevnim

satima, dok je na ostalim postajama to bio sluËaj posli-

jepodne.

Lipanj 2011. godine, bio je u prosjeku sunËaniji u

usporedbi s viπegodiπnjim prosjekom, i to za pribliæno

12 % na veÊini postaja, a na Pargu Ëak za 36 %. Jedino

je obrnuta situacija bila u Dubrovniku gdje je zabi-

ljeæen manjak od 10 %.

PRIZEMNI OZON

Krunoslav Premec, dipl. inæ.

Dostupni podaci o prizemnom ozonu u Gradiπtu

za druge dvije dekade lipnja pokazuju najveÊe vrijed-


33

nosti i najveÊu dnevnu promjenjivost 16. i 17. lipnja.

Medijani su tada iznosili oko 32 ppb, satni maksimu-

mi bili su iznad 50 ppb, a dnevne varijacije oko 48 ppb.

U treÊoj dekadi su medijani oscilirali iz dana u dan za

viπe od 10 ppb.

U Makarskoj su dostupni podaci samo za prvu

polovicu lipnja, i oni pokazuju pozitivan trend. Na dan

najveÊe satne vrijednosti izmjeren je i najveÊi medijan

u iznosu od 57 ppb. Dnevne varijacije bile su manje

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23

Maks Sred Min

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

Sati

Slika 33. Dnevni hod volumnih udjela ozona

u Gradiπtu u LIPNJU 2011.

GRADI©TE

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23

Maks Sred Min

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

Sati

Slika 34. Dnevni hod volumnih udjela ozona

u Makarskoj u LIPNJU 2011.

MAKARSKA

Maks-D Dan Maks-H Dan/Sat ND(>60) ND(>55) NPGradiπte 32,3 16. 55,9 16. / 13h 0 0 211Makarska 56,5 12. 67,3 12. / 17h 3 2 381

Tablica 10. ZnaËajne vrijednosti prizemnog ozona (ppb), LIPANJ, 2011.

Maks-D - najveÊa srednja dnevna vrijednostMaks-H - najveÊa srednja satna vrijednost,Dan/Sat - vrijeme pojave najveÊih vrijednosti,ND(>60)- broj dana u kojima je osmosatni klizni srednjak bio veÊi od 60 ppb,ND(>55)- broj dana sa srednjom vrijednoπÊu veÊom od 55 ppb,NP - broj nedostajuÊih podataka u satima

Slika 36. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona u

Makarskoj u LIPNJU 2011.

MAKARSKA

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

Slika 35. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona u

Gradiπtu u LIPNJU 2011.

GRADI©TE

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

34


od onih u Gradiπtu. NajveÊi dnevni raspon zabiljeæen

je 2. lipnja i iznosio je 37 ppb.

Srednji dnevni hod u Gradiπtu pokazuje male noÊne

i jutarnje vrijednosti, oko 11 ppb, te πiroki poslijepod-

nevni maksimum, oko 35 ppb. SliËan hod pokazuju i

minimalne i maksimalne satne vrijednosti. U Makarskoj

je najmanja srednja satna vrijednost bila u 6 sati i iznosi-

la je 40 ppb, dok je najveÊa srednja satna vrijednost bi-

la u 18 sati i iznosila je 55 ppb.

U lipnju 2011. godine, prema dostupnim podaci-

ma za 20 dana u Gradiπtu i 15 dana u Makarskoj proi-

zlazi da su graniËne vrijednosti prekoraËene samo u

Makarskoj i to graniËna vrijednost 60 ppb 3 puta, a

graniËna vrijednost 55 ppb, 2 puta.

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE

mr. sc. Draæen KauËiÊ

Temperature tla

0vog je mjeseca tlo na 5 cm dubine bilo vrlo top-

lo samo u πiroj okolici Zagreba i Hrvatskome zagorju,

dok je u ostalom dijelu Hrvatske bilo ekstremno

toplo.

Upravo zato, srednje mjeseËne vrijednosti bile su

viπe od prosjeËnih viπegodiπnih u Slavoniji i Baranji,

ali i u Lici i Gorskome kotaru 2.6°C, Podravini, Mei-

murju i Hrvatskome zagorju 3.3°C, a u Istri i Dalmaciji

4.5°C

Na 20 cm dubine tlo je bilo hladnije u odnosu na

5 cm dubine u Slavoniji i Baranji 0.7°C, Podravini,

Meimurju i Hrvatskome zagorju 1.5°C, Lici i Gorskome

kotaru 1.7°C, a u Istri i Dalmaciji 1.9°C.

Tlo na 100 cm dubine ovog je mjeseca bilo u odno-

su na 5 cm dubine hladnije i to u Slavoniji i Baranji

5.0°C, Podravini, Meimurju i Hrvatskome zagorju

6.0°C a u Lici i Gorskome kotaru 6.2°C.

Nevjerojatno, tlo se na 5 cm dubine u posljednoj

dekadi mjeseca zagrijalo i to u Rijeci do 47.2°C. No,

kako je na postaji Split Marjan izmjereno 46.8°C, upu-

Êujemo na daljnju kritiËku kontrolu navedenih poda-

taka. Prisjetimo se kako se i u svibnju na postaji u Rijeci

tlo na 5 cm dubine zagrijalo do 40.2°C.

Na 20 cm dubine tlo se zagrijalo u Dubrovniku i

do 34.2°C, ali u drugoj dekadi meseca.

Srednje mjeseËne temperature tla na 100 cm du-

bine kretale su se od 14.2°C u GospiÊu do 19.0°C u

Osijek

Komiæa

Zagreb

Sisak

Sl. BrodPazin

Ogulin

Zadar

GospiÊ

Daruvar

PoreË

V. Luka

Sinj

Rab

Vinkovci

KriæevciVaraædin

–akovoRijeka Opeke

Slika 37. Ocjena srednje mjeseËne temperature tla (°C) na 5 cm dubine pomoÊu percentila za LIPANJ 2011. godine


35

Slika 38. Bilanca vode po mjesecima

Daruvar

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 2.9 -8.3 -23.5 -71.4 -70.7 -102.9

Efekt. oborine 18.4 14.1 32.3 18.6 50.2 41.1

Evapotranspiracija 15.5 22.4 55.8 90.0 120.9 144.0

I II III IV V VI

Krapina

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode -7.8 -15.4 -40.9 -48.5 -65.7 -61.2

Efekt. oborine 10.8 9.8 21.1 47.5 70.7 79.8


I II III IV V VI

Ogulin

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 50.3 13.3 14.2 -17.5 -32.5 -24.9

Efekt. oborine 62.7 35.7 57.6 72.5 91.5 101.1


I II III IV V VI

Dubrovnik

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode -25.4 20.6 -45.9 -121.5 -82.8 -179.7

Efekt. oborine 33.5 96.2 62.6 10.5 72.2 0.3


I II III IV V VI

GospiÊ

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 11.5 -7.7 6.6 -54.6 -82.0 -109.7

Efekt. oborine 27.0 17.5 54.2 38.4 45.1 52.3


I II III IV V VI

SlavonskiBrod

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 0.0 -6.2 -18.9 -78.8 -83.3 -103.4

Efekt. oborine 16.2 33.8 17.2 40.7 37.6


I II III IV V VI

Varaædin

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode -11.4 -10.7 -53.3 -74.0 -107.3 -107.8

Efekt. oborine 10.3 11.7 14.9 28.0 38.4 43.2


I II III IV V VI

PoreË

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode -40.1 -43.4 -38.7 -104.1 -152.1 -111.0

Efekt. oborine 6.4 18.2 54.3 21.9 15.3 48.0


I II III IV V VI

36


-180

-160

-140

-120

-100

-80

-60

-40

-20

0

O_ujakZagreb Varaædin Krapina Slavonski Brod

Osijek Ogulin GospiÊ Zadar

PoreË Dubrovnik Daruvar

m

Slika 39. Bilanca vode u tlu za LIPANJ 2011.

Tablica 11. Terminske temperature tla (°C) na 5 cm i 20 cm dubine za LIPANJ 2011. godine

I dekada II dekada III dekadaPostaja 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm

maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks. min.Osijek 28.4 18.7 24.2 20.6 29.8 16.4 24.4 19.6 36.8 18.5 27.7 20.5Gradiπte 33.8 18.6 27.0 20.2 33.2 18.2 26.8 20.4 34.8 16.4 28.2 19.7Slavonski Brod 33.7 18.3 26.7 20.0 32.8 16.7 25.6 19.5 34.0 18.5 26.8 20.8Daruvar 28.1 17.1 24.5 19.8 32.6 15.0 26.6 19.7 32.3 16.4 26.8 20.6Bjelovar 31.3 18.9 24.0 19.5 32.0 16.4 25.5 19.1 32.1 18.8 26.4 20.6Kriæevci 29.7 17.7 23.5 19.2 33.9 14.6 26.3 18.3 36.4 17.1 26.8 19.1Varaædin 34.5 16.7 25.8 19.0 36.4 15.2 26.7 16.9 37.3 17.4 28.0 18.9Krapina 29.0 17.4 22.3 18.7 32.2 15.0 24.0 17.7 32.5 16.2 25.1 18.5Zagreb Maksimir 29.7 18.3 24.6 19.6 32.1 15.0 26.4 18.4 33.9 17.5 28.4 19.7Sisak 30.0 18.9 23.1 19.5 33.6 16.7 25.2 19.9 33.7 18.6 25.4 20.8Karlovac 31.6 18.2 23.6 20.4 37.0 16.2 26.8 20.7 38.4 17.9 28.5 21.5Ogulin 26.9 16.9 21.0 16.9 30.6 14.1 22.5 16.7 33.1 15.4 24.6 17.3GospiÊ 25.7 16.0 20.9 15.8 29.3 13.4 23.0 16.1 30.6 15.2 23.8 17.6Parg 23.6 14.2 20.8 15.2 24.4 11.1 21.1 12.8 30.2 13.7 25.3 15.0PoreË 34.0 19.5 24.8 20.9 33.6 19.5 25.9 22.1 39.5 22.3 27.6 23.2Pazin 30.0 18.5 23.3 20.2 32.7 16.3 24.1 19.7 34.5 17.9 26.2 21.3Rijeka 36.3 19.0 25.0 20.1 39.4 15.9 25.9 20.0 47.2 19.1 27.8 21.5Rab 37.6 20.4 29.1 22.5 37.7 19.0 29.8 22.1 40.5 22.2 32.4 25.4Mali Loπinj 36.3 19.9 28.5 22.7 36.4 20.1 29.0 23.2 38.0 22.7 30.9 25.8Zadar 35.4 21.7 27.3 23.6 33.8 21.6 28.0 24.4 35.5 24.3 29.5 26.3Knin 28.4 16.0 23.8 18.5 32.0 15.8 26.2 18.9 31.7 18.0 27.5 21.2Split Marjan 37.2 19.6 27.6 20.8 42.1 22.8 30.0 24.0 46.8 25.2 31.7 26.3PloËe 35.3 20.1 28.5 22.8 35.1 20.5 29.2 22.8 37.3 22.0 30.4 25.0Dubrovnik 41.4 23.6 31.0 24.4 42.2 23.6 34.2 25.6 45.0 23.0 32.8 27.4Komiæa 31.5 19.7 27.6 21.3 34.1 22.6 30.0 24.4 35.7 24.6 31.2 26.9

Daruvaru. Eto, i ovog je mjeseca tlo na spomenutoj du-

bini bilo najtoplije u Daruvaru.

Bilanca vode

Vodna bilanca predstavlja razliku izmeu refe-

rentne evapotranspiracije i koliËina efektivne oborine.

Poznato je da biljka koristi samo jedan dio oborina -

efektivnu oborinu, jer dio oborina otjeËe, a jedan dio

se filtrira u dublje slojeve tla. Referentna evapotran-

spiracija (Eto) je definirana kao vrijednost evapo-

transpiracije s odreene povrπine 8 do 15 cm jedno-

liËno visokog i aktivno uzgajanog travnatog pokrivaËa,

koji potpuno zasjenjuje povrπinu i ne oskudijeva u vo-

di. Evapotranspiracija je izraËunata po metodi Penman-

Monteeithu, a efektivne oborine metodom USBR.

Najmanje efektivne oborine izmjereno je u Dubrovniku

(0.2 mm), a najviπe u Ogulinu (101.1 mm).

Dnevne vrijednosti evapotranspiracije kretale su

se od 4.2 mm (Ogulin) do 6.0 mm (Dubrovnik).

Bilanca vode u tlu bila je i ovog mjeseca negativ-

na na svim analiziranim postajama. Najmanji je ma-

njak vode u tlu bio i ovog mjeseca u Ogulinu (29.4

mm), a najveÊi u Dubrovniku (179.7 mm).


37

0

20

40

60

80

100

120

O_ujakZagreb Varaædin Slavonski Brod Osijek

Ogulin GospiÊ Zadar PoreË

Dubrovnik Daruvar Krapina

Slika 40. Efektivne oborine za LIPANJ 2011.

Tijekom dekada, najmanji je manjak vode u tlu

bio tijekom prve, a najveÊi tijekom posljednje

dekade mjeseca.

Dakle, negativna bilanca vode u tlu iz oæujka,

travnja i svibnja nastavila se i ovog mjeseca.

©UMSKI POÆARI

Lovro Kalin, dipl. inæ.Marija MokoriÊ, dipl. inæ.

I u lipnju se nastavilo iznadprosjeËno toplo vri-

jeme, na veÊem dijelu Jadrana i priobalja s manjom

koliËinom oborina od uobiËajenog viπegodiπnjeg pros-

jeka (1961.-1990.).

Sluæbi za vatrogastvo Dræavne uprave za zaπtitu i

spaπavanje svakodnevno su se slali izraËuni meteoroloπkog

indeksa opasnosti za nastanak i πirenje πumskih poæara

po kanadskoj metodi za 23 mjesta na Jadranu i u pri-

obalju (PoreË, Rovinj, Pazin, Pula, Rijeka, Mali Loπinj,

Rab, Senj, Zadar, Knin, Sinj, ©ibenik, Imotski, Split-

Marjan, Makarska, Hvar, Komiæa, PloËe, Lastovo,

Goveari-Mljet, Dubrovnik, GospiÊ i Zaviæan), te prog-

nostiËki indeksi i vremenske prognoze. PrognnostiËki

indeks raËuna se za sljedeÊi dan u 14 sati za 17

meteoroloπkih postaja (Rovinj, Pazin, Pula, Rijeka,

Rab, Senj, Zadar, ©ibenik, Knin, Sinj, Imotski, Split-

Marjan, Makarska, Hvar, Komiæa, PloËe i Dubrovnik).

I stvarni i prognostiËki indeks imaju pet klasa opas-

nosti (vrlo mala, mala, umjerena, velika i vrlo velika),

te se pomoÊu njih, te drugih vremenskih pokazatelja

izdaju upozorenja za nastanak πumskih poæara.

Srednje klase opasnosti za lipanj 2011. godine

pokazuju najveÊu klasu na dijelu sjevernog i srednjeg,

te na juænom Jadranu. Najmanja srednja klasa opas-

nosti je bila u gorskim i nazapadnijim krajevima

unutraπnjosti, te na zapadnoj obali Istre.

I II III

Osijek

Zagreb - MaksimirZadar

-60.0

-50.0

-40.0

-30.0

-20.0

-10.0

0.0

( m

m )

I II III

dekada

Slika 41. Bilanca vode u tlu po dekadama

za LIPANJ 2011.

Tablica 12. Srednje mjeseËne temperature tla (°C)

na 100 cm dubine u LIPNJU 2011. godine

PostajaSrednja mjeseËna temperatura

tla na 100 cmOsijek 18.1Slavonski Brod 17.0Daruvar 19.0Kriæevci 18.2Zagreb 18.0Sisak 17.3Ogulin 16.2GospiÊ 14.2

Slika 42. Prostorna razdioba srednje klase opasnosti od πum-

skih poæara za LIPANJ 2011. godine

38


0

50

100

150

200

250

300

vrlo mala mala umjerena velika vrlo velika

klasa FWI

bro

j slu

Ëaje

va

prognozastvarno

Slika 43. Usporedba prognoziranih i stvarnih (opaæenih)

klasa opasnosti od πumskih poæara za LIPANJ 2011. za sve

postaje zajedno.

Za svaku od 5 klasa opasnosti, usporeen je broj

prognoziranih i stvarnih sluËajeva (slika 43). Prognoze

su razmjerno uravnoteæene, iako je za klase umjerena

i velika broj prognoziranih sluËajeva neπto manji od

stvarnog. Za klasu vrlo velika, meutim, broj prog-

noziranih sluËajeva je malo veÊi od stvarnog. Ukupno

uzevπi, prognoze se ipak mogu ocijeniti pouzdanim i

dobro ugoenim.

Kao πto je veÊ na poËetku reËeno, klimatoloπka

analiza pokazuje da je bilo toplije od prosjeka s tem-

peraturnom anomalijom od 1.6°C u Kninu do 2.6°C

primjerice u Splitu-Marjan ili Dubrovniku. Po raspod-

jeli precentila temperaturne prilike su bile u kategori-

ji vrlo toplo i ekstremno toplo.

Oborinske su prilike na veÊem dijelu Jadrana i pri-

obalja bile u kategoriji normalno, otoci sjevernog

Jadrana, te rijeËko podruËje su bili u kategoriji suπno.

I u Dalmaciji su neka mjesta bila u kategoriji suπno,

na dubrovaËkom podruËju i vrlo suπno. Zanimljivo je

da je Komiæa na Visu bila u kategoriji vrlo kiπno s

koliËinom oborine viπom od uobiËajenog prosjeka

(1961.-1990.).

Iz sinoptiËke analize vidi se da je u prvoj polovi-

ci lipnja na vrijeme na Jadranu uglavnom utjecalo

polje malo sniæenog ili srednjeg izjednaËenog tlaka

zraka uz pritjecanje razmjerno toplog zraka po visini.

Izraæena hladna fronta i visinska dolina premjeπtale su

se preko naπe zemlje 13. i 14. lipnja. Stoga su na Jadranu

oborine bile tek mjestimiËne i to uglavnom u obliku

pljuskova koji su rijetko bili i obilniji. U takvim sinop-

tiËkim prilikama ËeπÊi su pljuskovi u unutraπnjosti.

Zatim je gotovo do kraja mjeseca na vrijeme na

Jadranu utjecalo polje srednjeg i malo poviπenog tla-

ka. Frontalni sustavi su uglavnom zahvaÊali kopnenu

Hrvatsku. Na Jadranu je, ponajprije na sjevernom di-

jelu, mjestimiËne kiπe i grmljavine bilo s prolaskom

hladne fronte 19., odnosno 24. lipnja. S povremenim

pritjecanjem svjeæijeg zraka u sjeverozapadnoj i

sjevernoj visinskoj struji malo bi osvjeæilo uz umjerenu,

kratkotrajno i jaku buru i sjeverozapadnjak.

S prolaskom hladne fronte s 24. na 25. lipnja na

Jadranu je bilo malo ili nimalo kiπe, ali je zato nakon






39

2011. kada se preko naπih krajeva premjeπtala oslablje-

na hladna fronta koja na Jadranu nije donijela kiπu, ali

je uz prodor malo svjeæijeg zraka zapuhala bura i

sjeverozapadnjak. Po visini je bila prednja strana grebe-

na, odnosno sjeverozapadno strujanje.

Analiza vremenskih tipova razvrstanih u vremenske

reæime (E. LonËar, A. BajiÊ, Hrvatski meteoroloπki Ëa-

sopis, 1994., 29) za sjeverni, srednji i juæni Jadran

pokazuje da prevladava radijacijski reæim koji je bio

ËeπÊi na srednjem, a pogotovo na juænom Jadranu nego

na sjevernom. Taj reæim karektirizira uglavnom suho,

a ljeti i toplo vrijeme. Na sjevernom Jadranu je u lip-

prolaza zapuhala umjerena i jaka bura. Zbog toga se

raslinje dodatno isuπilo, pa su uvjeti za nastanak

πumskog poæara bili poveÊani. Dana 25. lipnja na πiben-

skom podruËju, a 26. lipnja na Hvaru izbili su πumski

poæari koji su se zbog jake bure brzo πirili. Takve sinop-

tiËke situacije vezane uz prolaz “suhe hladne fronte”

znatno poveÊavaju opasnost za nastanak i πirenje

πunskih poæara. Zbog jakog vjetra takve vremenske

prilike vatrogascima uvelike oteæavaju, a ponekad

onemoguÊuju brzo gaπenje πumskog poæara.

Slike 44, 45, 46 i 47 prikazuju prizemnu i visin-

sku (AT500 hPa) sinoptiËku situaciju 24. i 25. lipnja

Slika 48. Srednje mjeseËno polje prizemnog tlaka zraka

u LIPNJU 2011.

(izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba DWD).

Slika 49. Odstupanje od srednjih mjeseËnih vrijednosti nad

dijelom sjeverne hemisfere u LIPNJU 2011. Vidi se da nad

naπim krajevima nije bilo znatnijih odstupanja.

(izvor DWD-NjemaËka meteoroloπka sluæba).





40


MJERENJE KONCENTRACIJE

PELUDA U ZRAKU

mr. sc. Lidija Srnecdr. sc. Ivana Hrga

Lipanj 2011. je na velikom dijelu Hrvatske bio ek-

stremno topao mjesec. Na opservatoriju Zagreb Maksimir

je srednja mjeseËna temperatura zraka bila 2.6°C

viπa od 30-godiπnjeg prosjeka. Ukupno je u lipnju na

ovom podruËju palo 67.5 mm oborine (67% prosjeËne

koliËine). Analiza percentila oborine je pokazala da je

lipanj na podruËju Zagreba, ali i veÊeg dijela sjever-

ne Hrvatske, bio suπan. Prva je dekada mjeseca bila

nju ove godine bio razmjerno Ëest oborinski reæim, a

zatim vjetrovni te advekcija iz sjeverozapadnog kvad-

ranta. SliËno je bilo na srednjem i juænom Jadranu.

Vjetrovni reæim karekterizira suho vrijeme, dok ad-

vekciju svjeæijeg zraka iz sjeverozapadnog kvadranta

tek mjestimiËni pljuskovi.

Takva raspodjela vremenskih reæima je za lipanj

uobiËajena, samo je uËestalost vjetrovnog reæima u lip-

nju 2011. godine bila malo veÊa.

Analiza srednjeg polja tlaka pokazuje da je on

prizemno bio uglavnom oko prosjeËne vrijednosti

(1967.-1991.), dok je po visini (AT 500 hPa) tlak bio

malo poviπen.

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

Bro

j zrn

aca/

m3 z

raka

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

Sr. t

emp

. zra

ka (º

C) i

dne

v. k

ol. o

bor

ine

(mm

)LL

Dn. kol. oborine (mm) Br. peludnih zrnaca u m3 Sr. dnev. temp.(ºC) Min. temp. (ºC) Max. temp. (ºC)

Slika 50. Ukupne dnevne koncentracije peluda u m3 zraka grada Zagreba (mjereno na postaji Zagreb-jug), mjeseËni hod

srednje dnevne, maksimalne i minimalne temperature zraka i oborine na opservatoriju Zagreb Maksimir u LIPNJU 2011.

Slika 51. Ukupne mjeseËne koncentracije peluda pojedinih

biljnih svojti (vrsta/rod/porodica)

u Zagrebu u LIPNJU 2011.

Slika 52. Postotni udjeli peluda pojedinih biljnih svojti (vrs-

ta/rod/porodica) u Zagrebu u LIPNJU 2011.

Trputac6%

P. kesten46%

Koprive22%

Trave16%

Lipa4%

Ostalo6%


41

Alergijski potencijal Vrsta peluda

SLAB lipa, koprive

UMJEREN pitomi kesten, trputac

JAK i VRLO JAK trave

Tablica 13. Stupanj alergogenosti peluda u zraku grada

Zagreba u LIPNJU 2011.

Slika 53. Dnevni hod peluda pitomog kestena, kopriva i tra-

va u zraku grada Zagreba u LIPNJU 2011.

0

20

40

60

80

100

120

140

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

Dani

Bro

j zrn

aca/

m3 z

raka

P. kesten

Koprive

Trave

kiπna, uz svakodnevno izmjerenu oborinu, osim 1. lip-

nja. Tih je dana dnevna koncentracija peluda u m3 zra-

ka bila uglavnom ispod 50 zrnaca. Nakon 10. lipnja

dnevne koncentracije peluda u zraku poËinju rasti i vr-

lo brzo prelaze 100 zrnaca u m3 zraka. ZnaËajniji pad

dnevne koncentracije peluda u zraku zabiljeæen je 19.

lipnja, kada je koncentracija peluda u zraku pala sa 117

na 26 zrnca u m3 zraka. Razlog tome je kiπa koja je is-

prala zrak i tako smanjila koliËinu peluda u zraku.

No veÊ je sljedeÊi dan koncentracija peludnih zrnaca

ponovo poËela rasti. 22. lipnja je zabiljeæena najveÊa

dnevna koncentracija peluda u mjesecu i iznoslila je

191 peludno zrnace u m3 zraka. Do kraja mjeseca su

dnevne koncentracije peludi varirale, uz neπto niæe vri-

jednosti 25. i 26. lipnja, kada su temperature zraka bile

malo niæe od prosjeËnih. Minimalna mjeseËna koncen-

tracija peluda zabiljeæena je 6. i 8. lipnja i iznosila je

19 peludnih zrnaca/m3 zraka (slika 50). Ukupno su u

lipnju zabiljeæena 2552 peludna zrnca u m3 zraka.

U lipnju je prevladavao pelud pitomog kestena s

udjelom od 46% od ukupnog broja peludnih zrnaca.

Zatim pelud porodice kopriva (por. Urticaceae) s 22%,

pelud porodice trava (por. Poaceae) 16%, pelud tr-

putca (Plantago sp.) 6%, te pelud lipe (Tilia sp.) s ud-

jelom od 4%. Ostalih 6% peludnog spektra Ëinili su

pelud glavoËika, bazge, kupusnjaËa, kiselice, borova,

lobode, kaline, Ëempresa, πtitarki, pelina i konoplje

(slike 51 i 52).

Lipanj je mjesec dominacije umjereno do visoko

alergenog peluda pitomog kestena. Najviπe koncen-

tracije zabiljeæene su u zadnjoj dekadi mjeseca. NajveÊa

koncentracija peluda pitomog kestena zabiljeæena je

22. lipnja i iznosila je 117 peludnih zrnaca/m3. Koncen-

tracija peluda trava je dosta varirala kroz Ëitav mjesec,

a dnevni maksimum je dosegla u zadnjoj dekadi mjese-

ca, 23. lipnja, 35 peludnih zrnca/m3 zraka. Dnevna dis-

tribucija peluda kopriva varirala je od niskih do visok-

ih vrijednosti (slika 53).

Lipanj je bio nepovoljan za osobe alergiËne na

umjereno do visoko alergenu pelud pitomog kestena.

Stupanj alergijskog potencijala odreenog tipa peluda

prisutnog u zraku grada Zagreba tijekom lipnja prikazan

je u tablici 13.

OBRANA OD TU»E

Damir Peti, dipl. inæ.

Stanje i djelovanje sustava

obrane od tuËe

Sustav obrane od tuËe (nadalje OT) tijekom lip-

nja djelovao je bez bitnih promjena u odnosu na svibanj.

S obzirom na povoljne prijelazne zalihe sredstava djelo-

vanja nije dolazilo do poremeÊaja u opskrbi postaja

OT unatoË iznadprosjeËnoj uËestalosti tuËoopasnih

nevremena. Djelovanje OT provedeno je u 17 dana, u

15 dana prizemnim generatorima a u 13 dana raketa-

ma. Broj dana s djelovanjima prizemnim generatori-

ma je iznad prosjeka posljednjih 10 godina (12.1 dana)

kao i broj dana s djelovanjima raketama (8.9 dana). Pri

djelovanjima je utroπeno 18.263 l otopine za prizemne

generatore i 1.382 komada raketa, od kojih je 6 bilo

neispravno. Utroπak otopine meteoroloπkog reagensa

je malo ispod prosjeka posljednjih 10 godina (19.817

litara) a raketa neznatno iznad prosjeka istog perioda

(1.317 komada). Najnestabilnije vrijeme i najviπe

tuËoopasnih kumulonimbusa bilo je u prvoj dekadi lip-

nja, kada je u 9 dana bilo potrebe za djelovanjem u ko-

jima je utroπeno 84 % od mjeseËnog utroπka raketa i

65 % od mjeseËnog utroπka otopine meteoroloπkog

reagensa za prizemene generatore.

42


Pregled djelovanja OT u razdoblju od 1. lipnja do

30. lipnja 2011. dan je u tablici 14.

Vremenska situacija i pojave

Tijekom lipnja je, na branjenom podruËju, u 19

dana bilo nestabilnosti. Nestabilnosti su najuËestalije

i najintenzivnije bile u prvoj dekadi kada je u 9 dana

za redom bilo pojava tuËoopasnih kumulonimbusa.

Najintenzivnije nestabilnosti dogodile su se 1., 3.,

4., 5., 6., 14. i 30. lipnja. Tih dana nestabilnosti su

najËeπÊe bile posljedica utjecaja visinske doline ili cik-

lone najËeπÊe u polju izjednaËenog ili sniæenog tlaka

zraka u prizemlju.

Sugradice ili tuËe je bilo u 13 dana. Sugradica je

zabiljeæena na 49 postaja u 13 dana, tuËa na 70 posta-

ja u 5 dana, a πteta na 18 postaja u 5 dana. Prema do-

javama raketara πtete su se kretale od 5% pa najviπe

do 50 %. UËestalost pojava sugradice ili tuËe te πteta

ovogodiπnjeg je lipnja bila znaËajno ispod prosjeka

posljednjih 10 godina (44 postaje sa sugradicom, 91

s tuËom i 40 postaja s πtetama).

U nastavku je dan pregled situacija i djelovanja

u dane s najintenzivnijim nevremenima.

Dana 1. lipnja naπi krajevi su bili u polju izjed-

naËenog tlaka zraka s izrazito nestabilno stratificira-

nom atmosferom. PojedinaËni kumulonimbusi poËeli

su se pojavljivati iznad zapadnog i srednjeg dijela bra-

njenog podruËja veÊ od prijepodneva. Bili su slabog

intenziteta, maksimalne radarske refleksije do 45 dBZ.

Oko 16 h oblaci su se poËeli formirati po sjevernoj

Bosni i istoËnom dijelu Posavine. Oko 17 h jedna oblaË-

na jezgra je poËela jaËati juæno od Siska i vrlo brzo

postala tuËoopasna. Istovremeno se u oblaËnoj masi

izmeu Osijeka i Slavonskog Broda stvorio viπeÊelij-

ski sustav Ëije jezgre su bile najaËe oko 17.30 h, inten-

ziteta refleksije do 65 dBZ i visina vrha do 15 km.

Jezgre su se kretale u smjeru WSW. Oko 18 h oblaci

su poËeli slabiti. Oko 21 h u Hrvatskom zagorju po-

javila se nova masa s jezgrama intenziteta do 55 dBz

i visina do 9 km, uglavnom praÊena kiπom. Tog dana

je iz navedenih oblaka bilo pojava krute oborine na 26

postaja, od kojih je na 4, u srediπnjem dijelu branjenog

podruËja, bilo πteta. ©tete su po procjeni raketara bile

od 10 do maksimalno 50 % u Galdovu. Tijekom posli-

Tablica 14. Pregled djelovanja obrane od tuËe za mjesec LIPANJ 2011. godine

Rbr Broj LP u Utroπak Utroπak Utroπak Broj LP u Utroπak Broj LP Broj LP Broj LPDatum za akciji sa raketa raketa raketa akciji sa otopine sa sa sa

datum raketama neispr. otkazi generat. sugradicom tuËom πtetom01.6.2011 1 30 167 0 15 9 16 402.6.2011 1 12 63 0 5 313 723 3 603.6.2011 1 29 204 2 9 434 1440 2 404.6.2011 1 37 293 1 10 577 2336 5 10 205.6.2011 1 21 128 0 1 576 3490 8 506.6.2011 1 27 189 1 17 580 2203 3 10 407.6.2011 1 3 18 141 385 1 208.6.2011 1 13 80 0 10 346 1029 4 309.6.2011 1 3 13 84 177 1 212.6.2011 1 183 406 113.6.2011 1 3 10 1 0 114.6.2011 1 17 72 0 4 146 620 3 5 415.6.2011 1 3 10 0 0 441 156817.6.2011 1 60 19323.6.2011 1 58 12224.6.2011 1 113 25030.6.2011 1 25 135 1 5 579 3321 8 7 4Ukupno: 223 1382 6 76 4631 18263 49 70 18


43

jepodneva i predveËeri u srediπnjem i zapadnom dijelu

branjenog podruËja provedeno je djelovanje raketama,

prilikom Ëega je utroπeno 167 komada raketa.

Nevrijeme 3. lipnja posljedica je vrlo nestabilno

stratificirane atmosfere u visini, a nastalo je u oslabljenom

anticiklonalnom polju pri tlu. Prvi kumulonimbusi po-

javili su se u srednjem dijelu branjenog podruËja oko

podneva i noπeni istoËnom strujom sporo su putovali

na zapad. U to vrijeme dosezali su visine od 7 do 8 km

i refleksivnost 55 dBZ. PodruËje pojave kumulonim-

busa se πirilo na zapadni dio branjenog podruËja. Pojedine

jezgre unutar mase najintenzivnije su bile oko 15.30 h

i dosezale su intenzitete do 60 dBZ i visine preko 12

km. Oblaci su poËeli slabiti i raspadati se iza 18 h.

Od navedenih oblaka bilo je pojava krute oborine na

6 postaja, bez πtete. Djelovanje prizemnim generatori-

ma provedeno je na cijelom branjenom podruËju ti-

jekom poslijepodneva, a raketama u zapadnom i

srediπnjem dijelu. U djelovanjima je utroπeno 1.440 l

otopine meteoroloπkog reagensa za prizemne genera-

tore i 204 komada raketa protiv tuËe.

Vrijeme nad naπim krajevima je 4. lipnja bilo pod

utjecajem plitke ciklone sa srediπtem iznad Sredozemlja.

Okvirom ciklone je na branjeno podruËje pritjecao

vlaæan i nestabilan zrak koji je uz nestabilnu strati-

fikaciju atmosfere uzrokovao nestabilnosti i pojavu

tuËoopasnih kumulonimbusa. Oni su se prvo oko pod-

neva poËeli formirati u srediπnjem dijelu branjenog

podruËja, a potom i uz granicu sa Slovenijom, NW

od Zagreba. Intenzitet im je bio do 55 dBZ, a visine

vrhova do 12 km. Kretali su se sporo u smjeru

WNW. Oko 15.30 h unutar oblaËne mase iznad Zagreba

istakao se odraz oblaka visine preko 15 km i intenzite-

ta refleksije 60 dBZ. Odrazi iza 16. 30 h slabe da bi ci-

jela masa oko 18.30 preπla u Sloveniju. Oko 18.45 h

iz Bosne nailazi nova viπeÊelijska oblaËna masa koja

prelazi preko Siska. Δelije intenziteta do 60 dBZ i visi-

na do 12 km bile su krtakoæivuÊe. Oko 20 h jezgre

poÊinju slabiti. IstoËnije od ove mase, oko 21.30 h iz

Bosne u Posavinu, zapadno od Nove Gradiπke, prelazi

nova masa oblaka unutar koje se oko 22.30 h, na po-

druËju Moslavine, istiËe odraz jezgre kumulonimbusa

inteziteta preko 65 dBZ i visine vrha 12 km, vrlo kom-

paktna, Ëiji je promjer zone 60 dBz bio oko 15 km i

visina 8 km. Oko 23.15 h oblaci ove mase slabe i ona

se potom raspada. Od navedenih oblaka bilo je pojave

sugradice i tuËe na 15 postaja sustava obrane od tuËe

od kojih je na 2 u srednjem dijelu branjenog podruËja

bilo πteta do 20 % po procjeni posluæitelja na postaja-

ma obrane od tuËe. Toga dana na cijelom branjenom

podruËju, tijekom poslijepodneva, provedeno je djelo-

vanje, pri Ëemu je utroπeno 2.336 l otopine za prizemne

generatore. Djelovanje raketama provedeno je u sjeveroza-

padnom dijelu branjenog podruËja poslijepodne te u

srednjoj Posavini tijekom veËeri i utroπeno je 293 ko-

mada protugradnih raketa.

Nestabilnosti 5. lipnja, poËele su veÊ prijepodne.

One su bile posljedica utjecaja visinske ciklone sa

srediπtem iznad zapadnog Sredozemlja a u sklopu

koje je u S struji zraka pritjecao vlaæan i nestabilan

zrak. Nakon πto je masa od predhodnog dana na-

pustila branjeno podruËje, tijekom noÊi, novi tuËoopas-

ni oblaci poËeli su se pojavljivati nad Likom i Gorskim

kotarom. Izolirane jezgre kumulonimbusa su sporo

putovale ka sjeveru, uglavnom su bile kiπne. Oko 13

h u srednjem dijelu branjenog podruËja formiraju se

nove kratkoæivuÊe jezgre kumulonimbusa, visine do

10 km i maksimalne refleksije do 50 dBz. Bile su

praÊene kiπom. Oko 15 h u Sloveniji, Gorskom kotaru

i Bosni formira se nova serija kumulonimbusa koji se

kreÊu u smjeru NEN, te se spajaju u oblaËnu masu

viπeÊelijskog sustava. Masa, oko 17 h, prelazi na bra-

njeno podruËje. PojedinaËne jezgre su dosezale visine

do 12 km i intenzitete refleksije do 60 dBZ. U poËetku,

jezgre su imale jaËi intenzitet u zapadnom dijelu bra-

njenog podruËja, dok su iza 19 h bile jaËe izraæene u

istoËnom dijelu. NajjaËa jezgra u to vrijeme bila je u

Posavini istoËno od Siska i sporo je putovala u smjeru

NEN. Masa oko 23 h preko Podravine i IstoËne Slavonije

izlazi oslabljena iz branjenog podruËja.Od navedenih

oblaka bilo je pojava sugradice i tuËe na 13 postaja.

©teta nije bilo. Djelovanje prizemnim generatorima

provedeno je tijekom poslijepodneva i predveËeri na

cijelom branjenom podruËju i utroπeno je 3.490 l otopine

meteoroloπkog reagensa. Djelovanje raketama prove-

deno je u zapadnim i sjevernim dijelovima branjenog

podruËja i utroπeno je 128 komada raketa protiv tuËe.

Dana 6. lipnja naπi su se krajevi nalazili na pred-

njoj strani sredozemne ciklone okvirom koje je sa SW

pritjecao vlaæan i nestabilan zrak. Iznad branjenog po-

druËja, tijekom noÊi i jutra pritjecale su oblaËne, kiπne,

mase iz smjera WSW. Oko podneva iznad Gorskog

kotara poËinju, unutar nailazeÊe oblaËne mase, jaËati

jezgre do refleksivnosti 60 dBZ i visina vrhova do 12

km. No bile su kratkoæivuÊe, tako da su na ulazu u

branjeno podruËje slabile i davale uglavnom kiπu. Tek

44


oko 17 h u istoËnu Posavinu oko Slavonskog Broda iz

Bosne prelazi viπeÊelijski sustav s jezgrama reflek-

sivnosti do 65 dBZ i visine vrha do 15 km. Oko

17.45 h jedna od jezgara se intenzivira i prelazi in-

tenzitetom preko 65 dBz, vrlo je kompaktna, tako da

joj promjer i visina zone od 60 dBZ prelazi 10 km. Bila

je praÊena olujnim vjetrom i pljuskovima kiπe i tuËe.

Prelaskom iz Posavine u Poæeπku kotlinu oko 18.45

slabi i pretvara se u kiπnu masu. Nakon toga cijele noÊi

iz smjera WSW, preko branjenog podruËja prolaze

kiπne mase. Toga dana je na branjenom podruËju na

13 postaja zabiljeæena pojava sugradice ili tuËe, uglavnom

od oblaka koji je zahvatio Posavinu. ©teta, od 10 do

30% po izjavi posluæitelja na postajama obrane od tuËe,

bilo je na 4 postaje. Tijekom poslijepodneva na cijelom

branjenom podruËju provedeno je djelovanje prizem-

nim generatorima, a raketama u najzapadnijim i srediπnjim

djelovima. Pri djelovanjima je utroπeno 2.203 litre

otopine meteoroloπkog reagensa za prizemne genera-

tore i 189 komada raketa za obranu od tuËe.

Nestabilnosti 14. lipnja bile su posljedica premjeπta-

nja hladne fronte iznad branjenog podruËja kroz oslabljeno

polje malo poviπenog tlaka zraka u prizemlju. Tijekom

noÊi i jutra preko zapadnog i srediπnjeg dijela branje-

nog podruËja prelaze kiπne mase grmljavinskih obla-

ka. Oko podneva i poslijepodneva one zahvaÊaju i sred-

nju Podravinu te istoËni dio branjenog podruËja. Oko

13.30 h u istoËnom dijelu poËinju se intenzivirati po-

jedine jezgre kumulonimbusa koje doseæu refleksivnost

do 55 dBZ i visine vrha do 10 km. No unatoË relativno

slabijeg intenziteta ove jezgre bile su popraÊene po-

javom sugradice i tuËe koje su zabiljeæene na 8

postaja obrane od tuËe u istoËnom dijelu branjenog

podsruËja gdje je na 4 postaje bilo i πteta od 10 do 30

%. Djelovanje sustava obrane od tuËe provedeno je

Slika 54. Prikaz produkata MAX-Z radara sa RC Bilogora, vremenske situacije 06. lipnja 2011.

u vremenu od 15.30 do 16.15 UTC.


45

prizemnim generatorima i raketama u srediπnjem i is-

toËnom dijelu branjenog podruËa. Prilikom djelovanja

utroπeno je 620 l otopine meteoroloπkog reagensa za

prizemne generatore i 72 komada raketa.

VeÊ od jutra 30. lipnja u sjeverozapadnoj struji

iz Slovenije na branjeno podruËje pristizale su pojedi-

naËne oblaËne, kiπne, jezgre intenziteta do 55 dBz. Ove

nestabilnosti bile su najava prolaska hladne fronte sa

zapada koja je tijekom poslijepodneva i veËeri proπla

preko branjenog podruËja, a na koje je ispred fronte u

SW struji zraka pritjecao vlaæan i nestabilan zrak ko-

ji je za posljedicu imao pojavljivanje linija nestabil-

nosti, od kojih je ona nastala iznad Gorskog kotara

poËela jaËati. U kretanju na NE njene jezgre su zah-

vatile branjeno podruËje. Nakon toga tijekom podne-

va i predveËeri kumulonimbusi, koji su posljedica pro-

laska fronte, zahvaÊaju cijelo branjeno podruËje. NajjaËe

su jezgre bile po Podravini i Baranji. Iintenzitet im je

dosezao 55 dBZ, a vrh 10 km. Izmeu njih se, iza 15

h, poËela isticati ona koja se razvila iznad Baranje. Ona

je oko 15.45 h dosegla visinu od 15 km i i ntenzitet

preko 60 dBz i u kretanju na SE iza 16 h je poËela slabiti

i pretvarati se u kiπnu masu. Oko 20 h prelazi u istoËnu

Bosnu i Srbiju. Toga dana bilo je pojave sugradice ili

tuËe na 15 postaja od Ëega ponajviπe u IstoËnoj Slavoniji

gdje je na 4 postaje bilo i πteta od 5 do 15%. Djelovanje

sustava obrane od tuËe provedeno je na cijelom bra-

njenom podruËju tijekom podneva i poslijepodneva, a

raketama u istoËnom dijelu od 14 do 17 h. U djelova-

njima je utroπeno 3.321 litra otopine meteoroloπkog

reagensa za prizemne generatore i 135 komada rake-

ta protiv tuËe.

Ostale dane nevremena su imala lokalni karakter

ili su nestabilnosti bile slabijeg intenziteta.

46


KNJIÆNICA DHMZ-a

mr. sc. IvanËica MihoviliÊ

Tiskovine pristigle u knjiænicu DHMZ tijekom lipnja 2011.

Rijeke Hrvatske - ©afarek Goran, ©oliÊ Tomislav

Kriæevci : Veda, 2011, 327 str. : ilustr. u bojama ; 31 cm

Rijeke Hrvatske popunjavaju prazninu u dosadaπnjem izdavaπtvu vezanom

uz popularizaciju i prepoznavanje prirodnih vrijednosti naπe zemlje. Ovdje

se po prvi put sustavno i na jednom mjestu opisuju gotovo sve naπe rijeke i

njihove osobitosti, a Ëitatelju se pruæa sveobuhvatan i moderan pogled na

ovo prirodno bogatstvo.

Ono πto ovu knjigu dodatno izdvaja od ostalih struËnih i znanstveno pop-

ularnih monografija, upravo je osobno iskustvo u doæivljaju, kao i veliki en-

tuzijazam autora za oËuvanje naπih rijeka. Treba istaknuti i mnoπtvo izuzetnih

fotografija, koje zorno doËaravaju ljepotu i veliku raznolikost naπih rijeka.

Bogata zbirka fotografija dodatno potvruje ljubav i dugogodiπnje iskustvo

autora u istraæivanju skrivenih kutaka naπih rijeka. (Dr.sc.Andrej Stroj)

Knjiga je namijenjena: uËenicima osnovnih i srednjih πkola, studenti-

ma, nastavnicima i profesorima, ribiËima, planinarima, raftingaπima, izletnicima, putnicima i avanturistima,

svima kojima ljepota i znaËaj hrvatskih rijeka leæi na srcu, za sve ljubitelje prirode, ekologe i biologe. Ova

izuzetno vrijedna knjiga dobrodoπla je tijelima dræavne uprave, poduzeÊima i institucijama kao idealan pok-

lon kako domaÊim tako i stranim partnerima. Knjiga sadræi opseæno kazalo s nazivima gradova, naselja, sela i

zaselaka spomenutih u knjizi, svih rijeka, rjeËica i potoka, naziva vrsta riba i ostalog æivotinjskog i biljnog

svijeta zastupljenog na rijekama.

Autori, Goran ©afarek & Tomislav ©oliÊ veÊ se viπe od jednog desetljeÊa bave istraæivanjem, opisivanjem,

fotografiranjem, prezentacijom i zaπtitom hrvatskih rijeka. Objavili su mnoπtvo reportaæa i Ëlanaka (autori su

tekstova i fotografija) u sljedeÊim Ëasopisima: National Geographic, Meridijani, GEO, Moj planet, Putovanja,

Croatia Airlines, Naturfoto (NjemaËka),Gloss-Hrvatska, Priroda, Hrvatska vodoprivreda, Hrvatske πume ...

_Kada govorimo o hrvatskim rijekama treba imati na umu i Ëinjenicu da se Hrvatska, upravo zahvaljujuÊi

izdaπnosti njihovih izvora, odnosno zahvaljujuÊi podzemnim dijelovima njihova toka, svrstava u sam vrh ze-

malja sa dovoljnim zalihama pitke vode. Istovremeno, rijeke su naroËito osjetljive na svaki oblik zagaenja i

uniπtenja.

Prema pripadnosti slivu hrvatske rijeke moæemo podijeliti na rijeke Dunavskog porjeËja (Crnomorski sliv),

odnosno rijeke Jadranskog sliva. No, uzmemo li u obzir reljef odnosno geoloπku podlogu kojom teku onda je

podjela hrvatskih rijeka znatno kompleksnija. Primjerice, rijeka Kupa pokazuje koliko je sloæena hidrografska

mreæa Hrvatske. Izvor joj je u Gorskom kotaru smjeπten svega 15-tak km zraËne linije od Jadranskog mora, a

Ëije vode teku prema nekoliko 1000 km udaljenom Crnom Moru.(autori)


47

Lehrbuch der meteorologie - Julius Hann

Leipzig, : C. H. Tauchnitz, 1906, 642 str. : ilustr. ; 27 cm

Prinova u Zavodskoj biblioteci Lehrbuch der meteorologie od dr. Juliusa Hanna

profesora na SveuËiliπtu u BeËu (1874. - 1897.) voditelja Austrijske meteoroloπke

sluæbe (1877. - 1897.) jednog od osnivaËa Austrijskog meteoroloπkog druπtva te

urednika Ëasopisa Meteorologische Zeitschrift, Ëija su prouËavanja meteoroloπkih

i klimatoloπkih pojava zaduæila generacije meteorologa i klimatologa.

Radi se o lijepoj, korisnoj i nadasve vrijednoj monografiji koja Êe obogatiti

police biblioteke. Lehrbuch der meteorologie tiskana je 1906. godine u Leipzigu i

ovo je njeno drugo izdanje. Tvrdo je ukoriËena, djelomiËno u koæi, a na hrbtu s zla-

totiskom. Dimenzije su joj 19x26 cm, a sastoji se od 654 stranice sa zanimljivim

slikama, kartama i tablicama.

Kao posebnu zanimljivost spomenimo da su meu 143 meteoroloπke postaje

iz cijeloga svijeta, Ëije je podatke Hann koristio u knjizi, i naπe dvije. U tablici je

na kraju knjige pod rednim brojem 41. naveden Agram (Zagreb) i pod brojem 43.

Lesina (Hvar). Izmeu ove dvije naπe postaje na 42. mjestu je Sarajevo.

Prema potpisu na naslovnici, vlasnik knjige je nekada bio dr. Vladoje Drapczynski,

meteorolog/klimatolog Ëiji je æivotni put i znanstveno djelovanje u Zagrebu slabo

rasvijetljeno. Moæda bi viπe znanja o æivotu ove knjige, jer i knjige ga imaju, do-

prinijelo i rasvjetljavanju æivotnog puta Drapczynskog.

Sve u svemu Lehrbuch der meteorologie dobro je doπla u okrilje Dræavnog

hidrometeoroloπkog zavoda RH.

Zahvaljujemo dipl. inæ. Zvonimiru Katuπinu na vrijednoj donaciji.

Ovo je prigoda da se porazmisli o tome da zavodska knjiænica dobije ime, pa i da se sustavno obogati

(popuni) svim meteoroloπkim starim i novim izdanjima. (M. VuËetiÊ ; I. MihoviliÊ)

Osim monografije Lehrbuch der meteorologie Julius Han je autor: Die Erde als Ganzes, ihre Atmosphäre

und Hydrosphäre, 1872; Handbuch der Klimatologie, 1883; Atlas der Meteorologie, 1887

»asopisi - meunarodni

Agricultural and Forest Meteorology vol. 151 (2011) No. : 3, 4, 5, 6, 7.

Annales Geophysicae vol. 21 (2011) No. : 5.

Atmospheric Research vol. 99 (2011) No. : 3-4 ; vol. 100 (2011) No. : 1, 2-3, 4.

Europaeischer Wetterbericht DWD (2011) : 1.

International Journal of Climatology vol. 31 (2011) No. : 2, 3, 4, 5, 6, 7.

International Journal of Geographical Information Science vol. 25 (2011) No. : 1-2.

International Journal of Wildland Fire vol. 20 (2011) No. : 3.

Journal of Climate vol. 24 (2011) No. : 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10.

Journal of Atmospheric Science vol. 68 (2011) No. : 1, 2, 3, 4, 5.

Meteorologische Zeitschrift vol. 20 (2011) No. : 1, 2.

Monthly weather Review vol. 139 (2011) No. : 1, 2, 3, 4, 5, 6.

»asopisi - domaÊi

Hrvatske πume (2011) : 6.

Priroda vol.101 (2011) : 6.

48


Od 6. do 9. lipnja 2011. odræana je zavrπna kon-

ferencija projekta MedCLIVAR ( Mediterranean CLImate

VARiability and Predictability). PoËetna web stranica

projekta je www.medclivar.eu/ . Tri sudionika sa DHMZ-

a sudjelovalo je s radovima navedenima na kraju ovog

izvjeπÊa. Materijali s konferencije su dostupni na

www.esf.org/activities/esf-conferences/details/2011/confde-

tail349.html.

Cilj konferencije je bio prikazati pregled istraæi-

vanja podruËja Mediterana na razliËitim vremenskim

skalama i to pod slijedeÊim temama:

1. Mediterranean climate relevant and important sci-

entific issues

2. The circulation of the Mediterranean Sea: trends

and changes

3. Paleoclimatic evidence from the Mediterranean

4. Synoptic patterns: climatology and trends

5. Mediterranean Sea Level

6. Modeling of the Mediterranean climate system

7. Aerosols chemistry and climate

8. The climate of the Mediterranean region in future

climate projections

9. The Mediterranean Climate research: Integrated

and National projects

10. Extremes and Impact of climate variability and

change

U pripremi je knjiga s rezultatima projekta i trenut-

nim aktivnostima u istraæivanju Mediterana Ëije se

izdavanje planira u rujnu ove godine. Slijedi popis rado-

va zaposlenika DHMZ-a i GFZ-a, a zainteresirani za

viπe informacija se mogu obratiti sudionicima konferen-

cije.

Predstavljeni posteri:

Güttler, I., GajiÊ-»apka, M., BrankoviÊ »., (2011):

Modelling recent climate and climate change over the

eastern Adriatic

GajiÊ-»apka, M., CindriÊ, K., PasariÊ Z., (2011):

Trends and variability in precipitation extremes along

the eastern Adriatic

dr. sc. Marjana GajiÊ-»apkamr. sc. Ksenija CindriÊ

Ivan Güttler, dipl. inæ.

MedCLIVAR

zavrπna konferencija

6. - 9. lipnja 2011., Lecce, Italija


49

Priprema XVI Kongresa Svjetske

meteoroloπke organizacije

U pripremi XVI Kongresa Svjetske meteoroloπke

organizacije1 (XVI Cg WMO) sudjelovao sam iskljuËi-

vo u svojstvu predsjednika Regionalne asocijacije VI

(Europa). Takoer sam se na poziv pomoÊnice gene-

ralnog tajnika WMO-a, Dr. Elene Manaenkove, pripremao

za predsjedanje Pododborom WMO-a za Strategiju,

proraËun i operativni plan (2012. - 2015.) na XVI Cg

WMO. Priprema za XVI Cg WMO je operativno obuh-

vaÊala

• Sastanak svih predsjednika regionalnih asoci-

jacija (RA I - Afrika, RA II - Azija, RA III -

Juæna Amerika, RA IV - Karibi i Sjeverna Amerika,

RA V - Oceani ja i Aust ra l i ja i RA VI -

Europa)

• Sastanak Biroa WMO-a

• Sastanak Savjetodavnog odbora za financije

WMO-a - FINAC2

U pripremi je dogovoreno Ëlanstvo i predsjedatelji

Odbora za koordinaciju3, Odbora za Akreditaciju,

Odbora za nominaciju4, predsjednika Radnih odbora5

te Radnih pododbora6 XVI Cg WMO-a.

Aktivnosti za vrijeme XVI Kongresa

Svjetske meteoroloπke organizacije

U radu XVI Cg WMO-a sudjelovao sam u svoj-

stvu stalnog predstavnika Hrvatske pri WMO-u7 kao

glavni delegat i predsjednik Regionalne asocijacije VI

(Europa) i to u punom radnom vremenu sjednice,

dok su prema dogovorenom rasporedu sudjelovali

Ëlanovi delegacije Hrvatske: Vesna VukoviÊ (alterna-

tivni delegat), veleposlanik i stalni predstavnik Republike

Hrvatske pri UNO u Æenevi, Zlata PeniÊ Ivanko (de-

legat), prva tajnica Misije te pomoÊnici ravnatelja

DHMZ-a: K. PandæiÊ8, D. TrniniÊ, B. IvanËan-Picek

i V. Tutiπ u svojstvu delgata. Osobito treba naglasiti

dobru suradnju izmeu Misije i DHMZ-a kako u pripre-

mi tako i za vrijeme odræavanja Kongresa.

To se posebno odnosi na zajedniËki nastup

vezan uz izbor za vodeÊe poloæaje u strukturi WMO-

a kao i Sekretarijata WMO-a, za vrijeme XVI Kongresa.

U svojstvu predsjednika RA VI (Europa)

• Predstavio sam na Plenarnoj sjednici sve ak-

tivnosti RA VI (Europa) izmeu dva Kongresa

(2007. - 2011.)9 Ëemu su nazoËili Ëlanovi Hrvatske

misije u Æenevi, ukljuËujuÊi veleposlanicu gospou

Vesnu VukoviÊ

• Predsjedao sam na redovnoj sjednici Grupe za

menadæment Regionalne asocijacije VI (Europa)

gdje smo, izmeu ostalog, utvrdili status

REZULTATI SLUÆBENOG PUTA

13. svibnja - 9. lipnja 2011., Æeneva

Sastanak Biroa WMO-a uoËi XVI Kongresa WMO-a Delegacija Hrvatske na otvaranju XVI Kongresa WMO-a

50


- postojeÊih i buduÊih aktivnosti RA VI

- liste kandidata za izbor na sve najviπe funkci-

je u WMO-u i Ëlanstvo u Izvrπnom vijeÊu

WMO-a10

• Predsjedao sam na sjednici stalnih predstavni-

ka zemalja Ëlanica Regionalne asocijacije VI

(Europa) gdje sam

- predstavio sve aktivnosti Grupe za menage-

ment RA VI u razdoblju od izbora za pred-

sjednika RA VI (Brisel, 2009) do XVI Cg

WMO-a (2011)

- utvrdio listu kandidata11 RA VI za Izvrπno vi-

jeÊe WMO-a

- utvrdio sastanak neformalne konferencije di-

rektora NMHS-a grupacije ICEED12 (studeni

2011, Tel Aviv, Izrael)

• Predsjedao sam na sastanku Pododbora za

operativno planiranje i proraËun Svjetske meteo-

roloπke organizacije13 Ëiji su zakljuËci od kljuËne

vaænosti za rad WMO-a u 16-godiπnjem finan-

cijskom razdoblju za sljedeÊe Ëetiri godine.

Izvjeπtaj Pododbora predstavio sam na Radnom

odboru C πto je rezultiralo usvajanjem proraËu-

na na plenarnoj sjednici.

• Predsjedao sam na sastanku predsjednika svih

regionalnih asocijacija vezanog za provoenje

novog Integriranog svjetskog motriteljskog sus-

tava WMO-a (WIGOS14), temeljenog na WIS15-

u, novom Informativnom sustavu WMO-a.

Implementacija sustava WIS/WIGOS dio je

izuzetno vaænog procesa za Hrvatsku koji je

temelj za uspostavu Regionalnog pomorskog

centra za Jadran kao WIS entiteta16 u okviru WI-

GOS-a.

• Predsjedao sam na sastanku Pododbora za prom-

jenu temeljnih propisa17 WMO-a gdje sam us-

pio postiÊi konsensus za fiksni broj mjesta pred-

stavnika regionalnih asocijacija u Izvrπnom vi-

jeÊu WMO-a - kao vaæne odrednice u funkcioni-

ranju WMO-a18

• Sudjelovao sam na novom sastanku predsjedni-

ka regionalnih asocijacija WMO-a na kojem se

razmatrala

- suradnja s tehniËkim komisijama

- program i prioriteti svake regije kroz plan pro-

raËuna 2012 - 2015

- uloga regionalnih srediπta i njihova meusob-

na suradnja. Istaknuta je potreba uske surad-

nje Ureda za Europu i Ureda vezanog uz Arapsku

ligu u Bahreinu za Ëlanice RA VI na Bliskom

istoku19 kako bi se optimalno realizirao Operativni

plan RA VI i RA II.

• Sudjelovao sam na sastanku regionalnih asoci-

jacija i tehniËkih komisija WMO-a20 vezano uz

njihovu komplementarnu ulogu, potencijale,

suradnju i sinergiju u izvrπenju trogodiπnjeg

Strateπkog i Operativnog plana WMO-a. Tom

je prilikom istaknuta RA VI kao najaktivnija

regija i regija s najboljom praksom suradnje s

tehniËkim komisijama, posebno s Komisijom za

osnovne sustave i Komisijom za agrometeo-

rologiju.

• Na plenarnoj sjednici

- podræao sam rad Odjela WMO-a za mobilizaci-

IzvjeπÊe predsjednika RA VI (Europa) na

plenarnoj sjednici XVI Kongresa WMO-a

Predsjednici svih regionalnih asocijacija sa Ëelnicima

WMO-a na plenarnoj sjednici XVI Kongresa WMO-a


51

ju resursa i programa za ublaæavanje rizika od

katastrofa

- kroz ”tihu diplomaciju” uspostavio sam ko-

munikaciju izmeu Sjedinjenih AmeriËkih

Dræava, Ruske federacije i NjemaËke vezano

uz rjeπavanje uspostave Globalnog okvira za

klimatske servise - GFCS21 i prevladavanje

razlika od strane 6 zemalja na Ëelu s delegaci-

jom misije iz Indije πto je doprinijelo konaË-

nom usvajanju GFCS-a konsensusom.

U svojstvu stalnog predstavnika Hrvatske pri

WMO-u

• Sudjelovao sam u radu Odbora za nominaciju

kandidata za generalnog tajnika, predsjednika,

tri podpredsjednika i Ëlanova izvrπnog vijeÊa

WMO-a

• U ime 30 zemalja predstavio sam Izjavu o ra-

diofrekvencijama koja upozorava na opasnost

suæavanja domene koriπtenja frekvencija πto

neposredno dovodi u opasnost promet svih po-

dataka koji se πalju na daljinu, ukljuËujuÊi

meteoroloπke satelite, radare, radiosondaæna

mjerenja itd. Izjava je prihvaÊena na Plenarnoj

sjednici u okviru dokumenta Doc 3.1 (2).

• U osobnom kontaktu s predsjednikom Meuna-

rodnog panela za klimatske promjene - IPCC-

a, Dr. Rajendra-om Pachauri-em potvrdio sam

æelju i spremnost IPCC-a da se sastanak IPCC-

a u jesen 2012. godine odræi u Hrvatskoj. Ostvarenje

ovog dogaaja stavilo bi Hrvatsku u politiËki

epicentar na globalnoj razini i omoguÊilo pozi-

cioniranje Hrvatske na globalnoj sceni. U ost-

varenju ovog cilja slijede daljne aktivnosti pre-

ma Ministarstvu vanjskih poslova i europskih

integracija odnosno Vladi Republike Hrvatske

ukljuËujuÊi i upit za odræavanje sastanka IPCC-

a, po moguÊnosti u Dubrovniku u jesen 2012.

godine.

Aktivnosti za vrijeme 63. sastanka

Izvrπnog vijeÊa Svjetske meteoroloπke or-

ganizacije

U radu XVI Kongresa WMO-a sudjelovao sam

iskljuËivo u svojstvu predsjednika Regionalne asoci-

jacije VI (Europa). U prvom dijelu sastanka sudjelo-

vala je i K. KosanoviÊ u svojstvu savjetnice pred-

sjednika RA VI.

Rad Izvrπnog vijeÊa WMO-a zapoËeo je konsoli-

dacijom obveza novoizabranih Ëlanova u skladu s pet

utvrenih prioriteta22 WMO-a iz Strateπkog i Operativnog

plana za trogodiπnje razdoblje (2012. - 2015.) koji su

utvreni na XVI Kongresu. U nastavku Izvrπno vijeÊe

je utvrdilo aktivnosti svakog Ëlana kroz doprinos u rad-

nim grupama, ekspertnim timovima23 i kao kontakt

osobe24 za podruËja od posebnog interesa WMO-a.

Moj aktivan doprinos ogleda se u radu Grupe za

Strateπko i operativno planiranje i Grupe za razvoj ka-

paciteta πto je kontinuitet mojih dosadaπnjih aktivnos-

ti.

Novost je proπirenje moje aktivnosti na WIGOS.

Na temelju prijedloga predsjednika Komisije za os-

novne sustave, Freda Branskoga, i suglasnost Ëlanova

Izvrπnog vijeÊa iz RA VI - postavljen sam za za jed-

nu od tri kontakt osobe za implementaciju WIGOS-

a25. Ovo je postavljenje posebno vaæno za upravljanje

procesima uspostave WIGOS-a u Hrvatskoj vezano uz

uspostavu Regionalnog pomorskog centra (RPMC),

a kroz to razvoj Dræavnog hidrometeoroloπkog zavo-

da (DHMZ). U tom svojstvu, s ciljem poËetka opera-

tivne uspostave WIS/DCPC RPMC-a u okviru novog

WMO integriranog opaæaËkog sustava - WIGOS za

vrijeme trajanja Izvrπnog vijeÊa organizirao sam sas-

tanak na kojem su se odazvali

• Wenjian Zeng, WMO Direktor za Svjetsko me-

teoroloπko bdijenje (WWW26)

• Fred Branski, Predsjednik Komisije za osnovne

sustave (CBS)

• Jeff Love, WMO Direktor Odjela za ublaæava-

nje prirodnih katastrofa i strateg WMO-a

• Miroslav Ondras, WMO voditelj Odsjeka za

motriteljske sustave

Na sastanku je prisustvovala i K. KosanoviÊ, po-

moÊnica ravnatelja DHMZ. J. Love se obvezao napra-

viti promemoriju sa sastanka na kojem je prihvaÊeno

da Hrvatska bude “show case” u izgradnji WIS/DCPC

centra u WIGOS okruæenju. Time bi se zapoËeo pro-

ces izgradnje sliËnih WIS/WIGOS entiteta. Operativni

poËetak izgradnje zapoËeo bi s WIS/WIGOS radioni-

com u Zagrebu, po moguÊnosti u rujnu 2011. godine,

na kojem Êe se utvrditi struËni i tehniËki gabariti

WIS/DCPC/WIGOS RPMC-a kao πto su: program ra-

da, proizvodnja i razmjena podataka i produkata, vre-

menske odrednice, kljuËni partneri (stekeholders),

informatiËka oprema i programi (IT) i potrebna finan-

cijska sredstva. Za polaznike radionice predviaju se

52


sudionici sastanka o uspostavi RPMC-a u Podstrani

2006. godine, kao i direktori NMHS-a Bugarske (Crno

more) i Italije (Jadran). Takoer je dogovoreno da se

rezultati radionice u Zagrebu predstave RA VI na ra-

dionici za WIS u Sofiji u listopadu 2011.

mr. sc. Ivan »aËiÊ

1 Svjetska meteoroloπka organizacija - WMO (World Meteorological Organozation) XVI Kongres Svjetske meteoroloπke organizacije - XVI Cg WMO2 FINAC - Financial Advisory Committee3 Stalni Ëlanovi: predsjednik i tri potpredsjednika WMO-a, generalni tajnik WMO-a i predsjednici Radnih komiteta, ostali po pozivu predsjednika

WMO-a4 »aËiÊ (Croatia) - Ëlan Odbora za nominaciju5 Committee A, prvi podpredjednik WMO-a (glavna tema: klima i strateπki razvoj)

Committee B, drugi podpredjednik WMO-a (glavna tema: motrenje)

Committee C, treÊi podpredjednik WMO-a (glavna tema: razvoj kapaciteta i proraËun)6 Sub-Committees:

Budget for the 16th Financial Period, »aËiÊ (Croatia)

Global Framework for Climate Services, Grimes (Canada)

Amendments to the General Regulations, Makarau (Zimbabwe) - odustao na Cg XVI izabran »aËiÊ (Croatia)

Rapporteur on Resolutions, Anuforom (Nigeria)

FINAC subcommittee on selection of External Auditor, Ayers (Australia)7 Permanent Representative of Croatia with WMO and Principal Delegate8 dr.sc. Kreπo PandæiÊ, kao predsjedavajuÊi INTAD-6 (International Advisors) Regionalne asocijacije VI, vodio je 8. sijednicu INTAD-6 koja je

odræana dana 20. svibnja 2011. godine u Kongresnom centru u Æenevi . Sjednici je nazoËilo preko 25 predstavnika zemalja Ëlanica INTAD-6 mreæe.

Raspravljalo se o aktivnostima u razdoblju od prethodne sjednice INTAD-6 te o daljnjim aktivnostima.9 Prezentacija je dio dokumenta Doc 2.4 XVI Cg WMO-a10 EC- Executive council11 NjemaËka, Ruska federacija, Poljska, Velika Britanija, Francuska, Finska, ©panjolska i Italija 12 ICEED - Informal Conference of Directors of the NMHSs in South Eastern Europe13 Sub-committee on the Operational Plan and Budget for the 16th Financial Period, Doc 8.3, Doc 8.214 WIGOS - WMO Integrated Global Observing System15 WIS - WMO Informative System16 DCPC - Data Collection Product Collection Center (entitet WIS-a na razini regije)17 General Regulations18 Formalizacija tzv. “gentelmant agreement” - Ëije ostvarenje bilo neizvjesno (npr. RA VI - 9 mjesta u EC-u)19 Jordan, Sirija, Libanon20 Komisija za osnovne sustave (CBS), Komisija za instrumente i metode motrenja (CIMO), Komisija za hidrologiju (CHy), Komisija za atmosferske

znanosti (CAS), Komisija za zrakoplovnu meteorologiju (CAeM), Komisija za agrometeorologiju (CAgM), Komisija za klimatologiju (CCl), Zdruæena

WMO-IOC tehniËka komisija za Oceanograiju i pomorsku meterologiju (JCOMM)21 GFCS - Global Framework for Climate Services22 1. Globalni okvir klimatskih servisa - GFCS, 2. Smanjenje rizika od nepogoda i katastrofa, 3. Razvoj kapaciteta NMHSs, 4. Istraæivanje i prognoza

vremena, klime i voda te odgovarajuÊe usluge, 5. Integrirani svjetski motriteljski sustava WMO-a - WIGOS23 POE- Panel of experts24 FP - Focal Points25 Druge dvije kontakt osobe su: Antonio Divino Moura (Brazil), novi prvi podredsjednik WMO-a i Tyron Shuterland (Britanski karibski otoci)

dosadaπnji drugi podredsjednik WMO-a.26 WWW - World Weather Watch


53

tarne nepogode za pogoena podruËja, πtete se cijene

na 24 milijuna kuna. Na podruËju Bapske i Iloka udari

groma izazvali su poæare na obiteljskim kuÊama.

Stabla su padala i u Varaædinu, na viπe mjesta puk-

li su elektrovodovi, pa je nestajalo struje. TuËa je padala

i u Sisku i okolici, najviπe su pogoena naselja Budaπevo

i Galdovo. Nevrijeme je trajalo pola sata.

Grmljavinsko nevrijeme u sjevernoj Hrvatskoj,

1. lipnja 2011.

ProljeÊe 2011.

Suπa. Razina rijeke Krke je na minimumu, pa hidro-

centrale rade samo povremeno. Zima je na tom po-

druËju bila suπna, sa malo snijega, pa je vodostaj ri-

jeke oko 50 cm, πto je deset puta niæe od maksimalnog.

Suπne prilike vladaju i na podruËju Donjeg Miholjca,

sve poljoprivredne kulture pate od nedostatka vlage.

Graani kopaju duboke bunare da bi doπli do vode.

I na jugu Istre vlada suπa. U tri proljetna mjeseca

plao je samo 90 litara kiπe po m2. Visoke tempera-

ture i povremena bura isuπili su zemlju i biljke. U Istri

se navodnjava samo 2% poljoprivrednih povrπina. U

sluËaju produæenja suπe prinosi Êe biti znatno sman-

jeni.

Suπno je i na podruËju Zadra.

Suπa vlada i na podruËju Dubrovnika, do pred kraj

lipnja pala je samo jedna litra kiπe po m2.

PoËetak lipnja 2011.

Sparina. Kombinacija visokih temperatura i poveÊane

vlage u zraku stvorila je u Hrvatskoj dojam tropskog

vremena. Veliki je broj graana imao zdravstvene

poteπkoÊe. »este su bile vrtoglavice, problemi u radu

srca, problemi sa disanjem.

1. lipnja 2011.

Grmljavinsko nevrijeme s tuËom, olujnim vjetrom

i obilnom oborinom zahvatilo je sjevernu Hrvatsku. U

Slatini je udar groma prepolovio bor visok 25 metara

koji je potom pao na kuÊu, a bujiËne vode preplavile

su dijelove grada. Voda je mjestimice bila duboka jedan

metar. Olujni vjetar je i drugdje u Slavoniji Ëupao sta-

bla, a obilna oborina poplavila je stambene objekte. U

Poæegi je pala tuËa veliËine graπka. U –akovπtini je

nevrijeme trajalo dva sata. TuËa je u –akovaËkoj Satnici

padala preko 40 minuta, bila je veliËine manjeg oraha,

nastale su velike πtete u poljoprivredi. Tridesetak je

kuÊa poplavljeno. Gromovi su uniπtavali kuÊanske

aparate. U Selcima –akovaËkim je u kratkom vremenu

palo 25 litara kiπe po m2, na drugim mjestima palo je

oko 100 litara kiπe po m2. Proglaπeno je stanje elemen-

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI

U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U LIPNJU 2011. GODINE

54


Na podruËju Brinja grom je udario u dalekovod i

pokidao elektriËne æice, koje su usmrtile nekoliko πum-

skih æivotinja u blizini.

4. lipnja 2011.

Grmljavinsko nevrijeme, olujni vjetar, zahvatili

su ZagrebaËko i SisaËko podruËje. Jaki vjetar ruπio je

stabla i stupove elektromreæe. Mjestimice je bilo poplav-

ljenih podruma i stanova.

Na podruËju PeruπiÊa je grom ubio 34 ovce.

Mjestimice je padala i obilna tuËa koja je priËinila πtete

u poljoprivredi.

Podgradinu u zadarskom zaleu zahvatilo je grm-

ljavinsko nevrijeme praÊeno tuËom. Nevrijeme je tra-

jalo oko pola sata. TuËa je bila veliËine oraha. Prve

procjene πteta na poljoprivrednoj proizvodnji su oko 5

milijuna kuna. Uniπteni su vinogradi, voÊnjaci, masli-

nici, povrtlarska proizvodnja. Ruπila su se stabla, pala

je velika koliËina kiπe, led je razbijao crijepove, ulice

i polja su vrlo brzo bili prekriveni mjeπavinom tuËe i

vode. Stradalo je na stotine ptica i deseci zmija. ©tete

Êe se osjeÊati i sljedeÊe godine. ©teta je bilo i u Novigradu

i u Paljuvu. Za podruËja opÊina Novigrad i Posedarje

proglaπeno je stanje elementarne nepogode. Na vino-

gradima je πteta 80%, na povrÊu 50%, dok su breskve

u potpunosti uniπtene. Procijenjena πteta iznosi oko 15

milijuna kuna.

5. lipnja 2011.

Grmljavinsko nevrijeme, obilne oborine, zahvatili

su podruËje Rovinja. Nekoliko je podruma poplavljeno.

6. lipnja 2011.

Grmljavinsko nevrijeme, tuËa, zahvatili su zapad-

ni dio brodskog Posavlja. TuËa je bila veliËine oraha,

padala je desetak minuta. Olujni vjetar Ëupao je voÊke

sa korjenom, bilo je i otpuhanih krovova, kao i razbi-

jenih crijepova. ©tete u poljoprivredi i na objektima su

velike. Najviπe su stradala naselja Sibinj, Bebrina i

Brodski Stupnik. Proglaπeno je stanje elementarne ne-

Komadi leda koji su pali u Slavoniji, 1. lipnja 2011.

Uniπteni usjevi u zadarskom zaleui, 4. lipnja 2011.

Slatina, 1. lipnja 2011.


55

pogode. Nevrijeme je zahvatilo i Pleternicu, gdje su

obilna kiπa i tuËa priËinile veliku πtetu na graevin-

skim objektima i poljoprivrednim kulturama. I za

Pleternicu je proglaπeno stanje elementarne nepogode.

8. lipnja 2011.

Olujno nevrijeme praÊeno tuËom, zahvatilo je vr-

goraËki kraj. TuËa je bila veliËine oraha, padala je oko

pola sata, i stukla je svu poljoprivrednu proizvodnju.

Naslage leda bile su visoke 10 centimetara. ©teta je

procijenjena na 1.5 milijuna kuna. Proglaπeno je

stanje elementarne nepogode.

Nevrijeme je bilo i u Zadru. Olujni vjetar trgao

je tende, ruπio stabla. Jedno je 15 metarsko stablo pa-

lo na automobil u auto kampu Borik. Obilna oborina

poplavila je ulice i trgove. Vatrogasci su izvlaËili vozi-

la koja su se gasila i plivala u vodi. Palo je preko 40

litara kiπe po m2. Poslije povlaËenja vode na promet-

nicama su ostale naslage pijeska i mulja.

9. lipnja 2011.

TuËa, pogodila dijelove DubrovaËko neretvanske

æupanije. Najviπe su stradali vinogradi u Staπevici, pot-

puno su uniπteni plodovi, a upitna je i berba za sljedeÊu

godinu. Velika su oπteÊenja i u voÊarstvu i povrtlarstvu.

Na plodovima jabuka se prosjeËno moæe izbrojati i 15

udara zrna tuËe. Znatno je stradalo i podruËje opÊine

Pojezerje gdje su nastale velike πtete na voÊnjacima,

vinogradima i u povrtlarstvu. Za tu je opÊinu proglaπeno

stanje elementarne nepogode. Elementarna nepogoda

proglaπena je i za podruËje PloËa, gdje su stradali od

tuËe vinogradi i voÊnjaci.

14. lipnja 2011.

Grmljavinsko nevrijeme, obilna kiπa, udari gro-

ma, zahvatili su dijelove Slavonije. Obilna kiπa popla-

vila je Poæegu. Voda je prodrla u podrume i prizem-

lja kuÊa, ulice i trgovi bili su potopljeni. U pola sata

palo je preko 40 litara kiπe po m2. Potom je nevrijeme

zahvatilo Naπice i –urenovac, gdje se sve to ponovi-

lo. Udar groma sruπio je u Naπicama stablo koje je pa-

lo na automobil. Nestajalo je struje i telefonije. U crkvu

je udario grom i oπtetio sustav za pokretanje zvona. Na

podruËju –akova padala je tuËa, pa je u Piπkorevcima

najviπe stradala uljana repica, no πteta je bilo i na os-

talim poljoprivrednim kulturama. TuËa je padala dvade-

setak minuta i bila je veliËine treπnje, πirina potuËenog

podruËja je dva kilometra.

17. lipnja 2011.

Potres , dogodio se u 7 sa t i i 30 minu ta .

Epicentar je bio oko 30 km sjeverno od Splita na po-

druËju PeruËe. Magnituda je bila 4.0 po Richteru, a in-

tenzitet je procijenjen na V do VI stupanj MCS ljestvice.

Potres se osjetio na podruËju Splita i Sinja, πtete nisu

dojavljene. Graani su izlazili na otvoreno. Nakon pr-

vog, dogodio se i drugi, neπto slabiji potres, u 8 sati i

16 minuta. Magnituda je bila 2.7 po Richteru, hipocen-

tar je bio na dubini 2 kilometra. Na brani PeruËa nema

oπteÊenja.

Posljedice nevremena u Naπicama, 14. lipnja 2011.

56


18. lipnja 2011.

Grmljavinsko nevrijeme, obilna kiπa, zahvatili

su Ëabarski kraj. Kiπa je izazvala viπe odrona zemlje i

kamenja koje se naπlo na prometnicama. Poljoprivredne

povrπine su plivale pod vodom, mjestimice je bilo i

tuËe.

VruÊina. U Osijeku je temperatura prelazila 30°C,

pa je hitna medicinska pomoÊ imala pune ruke posla.

Javljali su se problemi s tlakom i radom srca. Najviπe

smetnji imali su kroniËni bolesnici i starije osobe.

19. lipnja 2011.

Zahlaenje. Temperatura je u odnosu na prethod-

ni dan pala za oko 15°C, pa su graani ljetnu odjeÊu

morali zamijeniti jesenskom.

29. lipnja 2011.

VruÊine. U Rijeci je izmjereno 31°C, stupanj viπe

bilo je na Malom Loπinju, Rabu, u Karlobagu i Splitu.

Grmljavinsko nevrijeme, obilne oborine, pogodili

su Slatinu. Ulicama su tekle bujice vode. Nevrijeme je

trajalo oko pola sata, nekoliko je podruma poplavljeno.

Olujni vjetar lomio je grane, ali i ruπio cijela stabla u

parkovima.

30. lipnja 2011.

Grmljavinsko nevrijeme, obilna kiπa, jaki vjetar,

pogodili su istoËnu Slavoniju. U Osijeku su bili poplav-

ljeni podvoænjaci i podrumi. Bilo je dosta slomljenih

grana i stabala koje su mjestimice blokirale promet,

oπteÊivali automobile. Jedno je stablo palo na kuÊu i

oπtetilo kroviπte. U Vinkovcima vjetar je otkinuo novu

fasadu s kuÊe. U opÊini ©odolovci je padala tuËa koja

je priËinila πtetu na oko 500 ha usjeva. Proglaπeno je

stanje elementarne nepogode. ©teta se procjenjuje na

oko 3.5 milijuna kuna, a postoci oπteÊenja su od 35%

do 80%.

Ukljanjanje slomljenih grana u Osijeku, 30. lipnja 2011.

Nevrijeme u sjevernoj Slavoniji, 30. lipnja 2011.

Documents

Bilten 06 2011stars2/bilten/2011/bilten0611.pdf · 2015. 1. 26. · bilten 6 / 2011 25godina 1987. - 2011. godina xxv lipanj 2011. meteorolo©ki i hidrolo©ki bilten ... rezultati