DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD

ZAGREB, GRI» 3

UDK 551.5.63

551.506.1

551.509.617

551.510.4

551.515

551.519.9

551.577.13

551.582.2

551.586

556.04

627.51

628.11

630.431.1

BILTENiz podruËja meteorologije, hidrologije, primjenjene

meteorologije i zaπtite Ëovjekova okoliπa

12 / 97

GODINA XI PROSINAC 1997. BROJ 12

BILTEN IZ PODRU»JA METEOROLOGIJE, HIDROLOGIJE,

PRIMJENJENE METEOROLOGIJE I ZA©TITE »OVJEKOVA OKOLI©A

I Z D A J E

Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike Hrvatske

Zagreb, GriË 3

Telefon: (01) 45 65 715

telex: 21-356 METEO RH,

telefax: 429-725,

U R E – I V A » K I O D B O R

Glavni urednik: Davor NikoliÊ, dipl.inæ.

Zamjenik glavnog urednika: mr. IvanËica MihoviliÊ

TehniËki urednik: Ivan Lukac, graf.inæ.

»lanovi odbora: Æeljko CindriÊ, dipl.inæ.

Vesna –uriËiÊ, dipl.inæ.

mr. Draæen KauËiÊ,

Marija MokoriÊ, dipl.inæ.

Damir Peti, dipl.inæ.

dr. Draæen Poje

Tomislava Boπnjak, inæ.

mr. Viπnja ©ojat

mr. Ksenija ZaninoviÊ

Lidija Srnec, dipl.inæ.

Naslovna strana: 1997. godina - Vrijeme i vode u gradovima

S A D R Æ A J

StranaVREMENSKE PRILIKE

SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) .......................................................................... 5

Klimatoloπki pregled (Lidija Srnec, dipl. inæ.) ............................................................................. 6

HIDROLO©KE PRILIKE (Tomislava Boπnjak, inæ) ............................................................................................ 12

EKOLO©KE PRILIKE

OneËiπÊenje zraka i oborine (mr. Viπnja ©ojat) .......................................................................... 14

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. Ksenija ZaninoviÊ) ................................................................................. 15

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. Draæen KauËiÊ) .................................................................................... 17

IZ NA©E DJELATNOSTI

Cjelokupna djelatnost i rad Dræavnog hidrometeoroloπkog zavoda................................................................. 19

BILTEN 12 / 97 5

VREMENSKE PRILIKE

SinoptiËka situacija

Od 1. do 4. prosinca vrijeme u Hrvatskoj je bi-lo pod utjecajem prostrane ciklone koja je za-hvaÊala veÊi dio Europe. Sekundarno srediπte cik-lone nalazilo se nad Genovskim zaljevom, a 3.prosinca ciklonalni vrtlog je bio i u viπim slojevi-ma atmosfere. 4. prosinca ciklona se uz popunja-vanje pomakla na sjeveroistok Europe. Bilo jeoblaËno, povremeno s kiπom. Najviπe je kiπe pa-lo 3. prosinca kada je na straænjoj strani ciklonestao pritjecati hladniji zrak. U gorju je stoga poËeopadati snijeg, a u sjevernom primorju je puhala ja-ka i vrlo jaka bura. 4. prosinca vrijeme se postu-pno smirivalo.

Od 5. do 9. prosinca je na vrijeme utjecalo po-lje visokog tlaka. Visinsko strujanje je u poËetkubilo jugozapadno, a zatim je postupno jaËao greben.Prevladavalo je suho, u unutraπnjosti s maglomili niskim oblacima, a 9. prosinca je tek ponegdjepadala slaba kiπa.

10. i 11. prosinca anticiklona i visinski grebensu slabili, a nova prostrana ciklona je imala sre-diπte nad Britanskim otoËjem. Bilo je suho s dostasunËanog vremena. 12. i 13. prosinca ciklona sepremjeπtala preko srednje Europe, a sekundarnoje srediπte ciklone bilo nad Jadranom. Hladna frontaje 12. prosinca preπla iznad naπe zemlje, a 13. sepremjestila i visinska dolina, pa je mjestimice kiπilo.

Od 14. do 18. prosinca ojaËala je anticiklonaiz istoËne Europe; zato je bilo uglavnom bez

oborina, ali hladno. 19. prosinca anticiklona se uzslabljenje povukla na istok Europe, a ciklona iz za-padne Europe se pribliæila zapadnim podruËjimaHrvatske. U unutraπnjosti je zbog zadræavanjahladnog zraka u niæim slojevima atmosfere, te stru-janja toplog i vlaænog zraka preko njega, mjestimicepadala kiπa koja se ledila u dodiru s tlom. Slikeprikazuju prizemnu sinoptiËku situaciju tog dana.Od 20. do 22. prosinca prostrano ciklonalno pol-je je zahvaÊalo srediπnju i juænu Europu, a 21. seprosinca preko naπe zemlje premjestila fronta ok-luzije i visinska dolina. Povremeno je bilo kiπe, alije prevladavalo toplo vrijeme. 23. prosinca nad ju-goistokom Europe se nalazila anticiklona koja jesljedeÊih dana poËela utjecati na vrijeme u naπojzemlji. Do 25. prosinca bilo je suho, u unutraπnjostii ponegdje duæ zapadne obale Istre slojevitih obla-ka i magle, a najviπe sunËanog vremena bilo jena Jadranu i u gorju.

26. prosinca ciklona sa srediπtem nad BritanskimotoËjem pribliæila se naπoj zemlji, dok se hladnafronta zadræavala nad Alpskim podruËjem. Sekundarnosrediπte ciklone se nalazilo nad Genovskim zal-jevom, a 27. i 28. prosinca ta se ciklona premjestilapreko Jadrana. 28. prosinca premjestila se prekoJadrana hladna fronta i visinska dolina, a veÊ 29.prosinca ciklona se nalazila nad istoËnom Europom,dok je s juga Europe jaËala anticiklona. Bilo je um-jereno do preteæno oblaËno s povremenom kiπom,a u gorju viπem od 500 metara nadmorske visinei snjeænog pokrivaËa viπeg od 5 cm. 29. prosincaje bilo suho sa sunËanim razdobljima. 30. i 31. pros-inca anticiklona s juga Europe uvjetovala jerazmjerno toplo vrijeme, u veÊini krajeva bez obo-rina, ali je ponegdje na Jadranu iz slojevitih obla-

Slika 1. Prizemna sinoptiËka situacija 19. prosinca 1997. u 00 UTC.

Slika 2. Prizemna sinoptiËka situacija 19. prosinca 1997. u 12 UTC.

1000

A

C

A

C

CC

C

C

1020

1020

1020

1020

1020

1010

1010

1010

990

990

1000

1000

1000

1030

1020

1020

1020

1030

1010

990

9901010

1010

toriju Zagreb-Maksimir gotovo preklapao. Do kra-ja mjeseca su temperature zraka bile pozitivne irelativno velikih iznosa. Tek na ponekim postaja-ma zabiljeæeno je najviπe do 2 dana s nega-tivnom srednjom dnevnom temperaturom zraka.Na priobalnim postajama su varijacije srednjihdnevnih temperatura zraka bile neπto nepravilni-jeg, ali blaæeg oblika. Srednja dnevna temperatu-ra zraka je uglavnom bila u rasponu od 5 °C do15.6 °C. Razdoblje izrazitog zahlaenja sredinommjeseca na priobalnom je podruËju bilo neπto blaæeod istog na kontinentalnom, a najizraæenije u Rijecigdje je od 13. do 16. prosinca srednja temperatu-ra zraka pala s 10.8 °C na 1.1 °C. Ovo je ujednobila i najniæa srednja dnevna temperatura zraka uprosincu na primorskim postajama. Zanimljiva jeusporedba srednjih dnevnih temperatura zraka injihovih anomalija s obzirom na tridesetgodiπnjisrednjak. Na prikazanim grafovima moæe se uoËitikako su razlike izmeu vrijednosti dnevnih tem-peratura i njima pripadnih anomalija na priobal-nim postajama u prosjeku 10 °C, dok na konti-nentalnim postajama tih razlika gotovo da i nema,pa se krivulje preklapaju.

Tijekom prosinca 1997. srednje maksimalnetemperature zraka su na gotovo svim postajamabile pozitivne, kao i njihove anomalije. Izuzetak jeplaninska postaja Zaviæan, gdje je srednja maksi-malna temperatura zraka bila negativna (0.6 °Cniæa od viπegodiπnjeg prosjeka). Na svim konti-nentalnim postajama u razdoblju od 16. do 18.prosinca maksimalne temperature zraka bile sunegativne. Negativni apsolutni maksimumi zabi-ljeæeni su 9. prosinca u Slavonskom Brodu i Bjelovaru,

6 BILTEN 12 / 97

ka padala slaba kiπa. Takvo uglavnom suho, ali isve toplije vrijeme, nastavilo se i u prve dvije dekadesijeËnja 1998. godine.

Klimatoloπki pregled

Srednje mjeseËne temperature zraka u pros-incu 1997. bile su posvuda na podruËju Hrvatskeviπe od viπegodiπnjeg (1961-1990.) prosjeka. Nasvim postajama, osim planinskih, srednja mjeseËnatemperatura je bila pozitivna, u rasponu od 1.7 °C(GospiÊ) do 11.4 °C (Komiæa). Temperaturne anom-alije su na kontinentalnom podruËju zemlje bileneπto veÊe (od +1.5 °C u Kninu do +2.3 °C naopservatoriju Zagreb-GriË) nego u primorskom di-jelu Hrvatske (od +0.2 °C na Lastovu do +1.5 °Cu Pazinu). Analiza raspodjele percentila pokazujeda je u prosincu na podruËju Hrvatske prevladavalaklasa “toplo”, dok su podruËja sjeverne Like,Velebitskog primorja, te srednje i juæne Dalmacijesa otocima pripala u klasu “normalno”.

Srednje dnevne temperature zraka u prva 2-3dana mjeseca bile su iznad 5 °C na svim konti-nentalnim postajama, osim u GospiÊu. Tijekomprve dekade prosinca relativno visoke tempera-ture zraka poËinju lagano opadati da bi do njezi-na kraja na gotovo svim postajama bila zabiljeæe-na u prosjeku tri dana sa negativnom srednjomtemperaturom zraka. Potom temperatura zraka na-glo raste, nerijetko i viπe od 5 °C. Naglo kratko-trajno zatopljenje uoËava se i u dnevnom hodutemperature zraka izmeu 11. i 13. prosinca. Naime,temperatura zraka mjerena u klimatoloπkim ter-minima (7,14 i 21 sat) je u navedenom razdobljuizmjenila svoj uobiËajeni hod. Na svim je postaja-ma jutarnja temperatura zraka bila viπa od one izm-jerene u 21 sat prethodnog dana, i nije padala is-pod 5 °C. Na velikom broju postaja temperaturazraka je u 7 sati bila Ëak viπa od 10 °C. Sredinaprosinca najhladniji je dio mjeseca, a to seodrazilo u negativnim srednjim dnevnim temper-aturama zraka. Tih su dana zabiljeæene tempera-ture zraka bile znatno niæe od viπegodiπnjih sred-njih dnevnih temperatura. Upravo u tom razdobljuanomalije srednjih dnevnih temperatura zrakapostiæu svoje najniæe vrijednosti. Tako je npr. 17.prosinca u Ogulinu srednja dnevna temperaturazraka bila Ëak za 8.3 °C niæa od viπegodiπnjeg pros-jeka (1961-1990.). TreÊa dekada je u odnosu naprosjek bila toplija, a moæe se uoËiti da se hodsrednjih dnevnih temperatura zraka i hod anom-alija srednjih dnevnih temperatura zraka na kon-tinentalnim postajama Ogulin, Osijek i opserva-

- 1 0

- 5

0

5

10

15

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

° C

Slika 3. Srednja dnevna temperatura zraka (Zagreb-GriË) za PROSINAC 1997. godine u usporedbi s

dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—) i stan-

dardnim devijacijama (s ) (1862.-1990.).

-t+2s

-t-s

-t-2s

-t+s

-t

BILTEN 12 / 97 7

Slika 4. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u PROSINCU 1997. od prosjeËnih vrijednosti (1961.-1990.)

Slika 5. MjeseËne koliËine oborine u PROSINCU 1997. godine izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961.-1990.)

8 BILTEN 12 / 97

te 8. i 9. prosinca u Osijeku. Sve ostale dane mak-simalne temperature zraka su bile pozitivne.Temperaturni raspon u kojem su se kretali apso-lutni ekstremi bio je velik; u Varaædinu je iznosioËak 17.6 °C (17. prosinca je maksimalna tempe-ratura zraka iznosila -4.4 °C, a 25. prosinca Ëak13.2 °C). Zanimljivo je uoËiti da iako je ovogodiπnji

prosinac u prosjeku bio topliji u odnosu na“prosjeËni” prosinac, zabiljeæeni apsolutni ekstre-mi su na velikom broju postaja bili niæi od pros-jeËnih ekstrema.

Srednje minimalne temperature zraka bile suu prosincu negativnih iznosa samo u Bjelovaru,Varaædinu i GospiÊu, te na planinskim postajama.

Slika 6. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka za razdoblje 1961.-1990. (za Dubrovnik 1978.-1990.) u PROSINCU 1997. godine.

-10

-6

-2

2

6

10

14

18

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

DANI

°C OSIJEK

-10

-6

-2

2

6

10

14

18

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

DANI

°C ZAGREB-MAKSIMIR

-10

-6

-2

2

6

10

14

18

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

DANI

°C OGULIN

-10

-6

-2

2

6

10

14

18

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

DANI

°C RIJEKA

-10

-6

-2

2

6

10

14

18

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

DANI

°C SPLIT- MARJAN

-10

-6

-2

2

6

10

14

18

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

DANI

°C DUBROVNIK

Srednje dnevne temperature Anomalije srednje dnevne temperature

BILTEN 12 / 97 9

Vrijednosti apsolutnih minimalnih temperatura bilesu viπe u odnosu na tridesetgodiπnje apsolutneminimume. Zabiljeæen je velik broj dana u koji-ma minimalna temperatura zraka na kontinental-nim postajama nije padala ispod 0 °C. U GospiÊuje ona bila negativna u 18 dana, a na opservatori-ju Zagreb-GriË samo osam puta. Na priobalnim su

postajama minimalne temperature zraka bile ti-jekom Ëitavog mjeseca pozitivne, osim u Rijeci gdjeje 17. prosinca zabiljeæena negativna vrijednost (-0.5 °C), i to je bila najniæa minimalna temperaturau prosincu 1997. za sve priobalne postaje. I ov-dje je potvreno naglo zahlaenje sredinom mjese-ca nakon kojeg je minimalna temperatura zraka

Slika 7. Minimalne dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od srednjih dnevnih minimalnihtemperatura zraka za razdoblje 1961.-1990. (za Dubrovnik 1978.-1990.) u PROSINCU 1997. godine.

-10

-6

-2

2

6

10

14

18

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

DANI

°COSIJEK

-10

-6

-2

2

6

10

14

18

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

DANI

°C ZAGREB-MAKSIMIR

-10

-6

-2

2

6

10

14

18

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

DANI

°C OGULIN

-10

-6

-2

2

6

10

14

18

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

DANI

°C RIJEKA

-10

-6

-2

2

6

10

14

18

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

DANI

°C SPLIT- MARJAN

-10

-6

-2

2

6

10

14

18

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

DANI

°C DUBROVNIK

Dnevne minimalne temperature Anomalije miminalne dnevne temperature

u tri dana porasla na 11.1 °C.

MjeseËne koliËine oborina u prosincu 1997.bile su na svim postajama Hrvatske veÊe od viπego-d iπn jeg (1961-1990 . ) pros jeka . Na jmanjamjeseËna koliËina oborine (67.2 mm) izmjerena je

u Bjelovaru, dok je najveÊa (264.9 mm) zabiljeæe-na na podruËju Rijeke. Najmanje odstupanje odprosjeËne mjeseËne koliËine oborina je zabiljeæenoje u Zadru, 101%, a najveÊe od 219% na MalomLoπinju. Prema raspodjeli percentila na podruËjuHrvatske bile su zastupljene tri klase. Klasa “vrlo

10 BILTEN 12 / 97

Slika 8. Maksimalne dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od srednjih dnevnih maksimalnihtemperatura zraka za razdoblje 1961.-1990. (za Dubrovnik 1978.-1990.) u PROSINCU 1997. godine.

Dnevne maksimalne temperature Anomalije maksimalne dnevne temperature

-10

-6

-2

2

6

10

14

18

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

DANI

°C OSIJEK

-10

-6

-2

2

6

10

14

18

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

DANI

°C ZAGREB-MAKSIMIR

-10

-6

-2

2

6

10

14

18

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

DANI

°COGULIN

-10

-6

-2

2

6

10

14

18

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

DANI

°C RIJEKA

-10

-6

-2

2

6

10

14

18

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

DANI

°C SPLIT- MARJAN

-10

-6

-2

2

6

10

14

18

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

DANI

°C DUBROVNIK

BILTEN 12 / 97 11

kiπno” javila se na prostoru Kvarnerskog primor-ja, klasa ”normalno” na podruËju Brodske posavine,Bjelovarsko-bilogorskog kraja, veÊeg dijela Likete u sjevernoj i juænoj Dalmaciji. Na preostalim di-jelovima Hrvatske prevladavala je klasa “kiπno”.

U prosincu je bilo 13-18 dana s oborinomveÊom od 0.1 mm. Maksimumi dnevnih koliËinaoborine zabiljeæeni su na velikom broju postajau prvoj ili posljednjoj pentadi, a na tek nekoliko

njih (Ogulin, Slavonski Brod i Rijeka) sredinommjeseca. NajveÊa dnevna koliËina oborine izm-jerena je na Puntijarci 4. prosinca i iznosila je 79.5mm.

Broj sati sijanja Sunca u odnosu na prosjek jevarirao ali se ipak na veÊem broju postaja zabi-ljeæeno manje sati od prosjeka. NajveÊe negativnoodstupanje zabiljeæeno je na Hvaru, gdje je bilo22.6 sati manje od prosjeka, dok je na Malom Loπi-

Slika 9. Dnevne koliËine oborina (mm) u PROSINCU 1997. godine.

ZAGREB-MAKSIMIR

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

55

60

65

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

DANI

mmOSIJEK

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

55

60

65

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

DANI

mm

OGULIN

0

10

20

30

40

50

60

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

DANI

mmRIJEKA

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

55

60

65

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

DANI

mm

SPLIT- MARJAN

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

55

60

65

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

DANI

mm DUBROVNIK

0

10

20

30

40

50

60

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

DANI

mm

12 BILTEN 12 / 97

nju zabiljeæeno 19.2 sati viπe od prosjeka. MaliLoπinj i Zadar bili su u prosincu najsunËaniji sa viπeod 114 sati sijanja Sunca. Srednja mjeseËna naobla-ka je na svim postajama bila veÊa od 5/10 i uglavnomveÊa od viπegodiπnjeg prosjeka (1961-1990.).Najmanju je srednju mjeseËnu naoblaku imao Zadar(5.2 desetine neba) koji je prema tome imao i naj-veÊi broj vedrih dana (dan kada je srednja naobla-ka manja od 2 desetine neba). Anomalije srednjemjeseËne naoblake nisu bile naroËito izraæene,samo je u Pazinu iznos bio veÊi od 1.0, (πto znaËida je pokrivenost neba bila za 1.1 desetinu nebaveÊa od prosjeka).

Prosinac 1997. razoËarao je mnoge koji supriæeljkivali snjeæni BoæiÊ i novogodiπnje praznike.Snijeg je tijekom prosinca padao na svim konti-nentalnim postajama, ali se samo sredinom mjese-ca kratkotrajno zadræavao na tlu. Primjerice, uZagrebu je 16. prosinca pao snijeg visine 1 cm. Naopservatoriju Zagreb-GriË otopio se veÊ sljedeÊidan, a na opservatoriju Zagreb-Maksimir zadræaose do 19. prosinca. I na svim ostalim kontinental-nim postajama snijeg je zabiljeæen u ovome raz-doblju, dok su prva i posljednja dekada bile bezsnjeænog pokrivaËa. Na to da je snijega bilo ma-

lo, i da se kratko zadræao na tlu, ukazuju negativ-na odstupanja od srednje viπegodiπnje visine sni-jega i broja dana sa snjeænim pokrivaËem veÊimod 1 cm. Ovo je odstupanje bilo najizraæenije uOgulinu gdje je ove godine bilo svega πest danasa snjeænim pokrivaËem, 11 manje od prosjeka.Snijeg se samo na Zaviæanu zadræao tijekom Ëitavogmjeseca, πto je 3 dana dulje od prosjeka. U 1998.godinu su sa snijegom pod nogama uπli samo pla-ninari i stanovnici GospiÊa.

HIDROLO©KE PRILIKE

Prosinac 1997. karakteristiËan je po vrlo ve-likim oscilacijama vodostaja na veÊini vodotoka ti-jekom cijelog mjeseca.

Na Savi su se u gornjem toku vodostaji kretaliu domeni srednje niskih i srednjih vodostaja, a udonjem toku u domeni srednjih i srednje visokihvodostaja. Na Savi kod Crnca su u dva navrata bileproglaπene mjere redovne obrane od poplava: prviput od 4. prosinca do 8. prosinca, a drugi putaod 29. do 31. prosinca (redovne mjere proglaπava-

Vrijednosti za Vrijednosti za prosinacRijeka Postaja Parametar prosinac 1997. za period obrade*

min. sred. max. min. prosjek max.

Sava Zagreb H (cm) -184 -46 228 -308 -55 486

Q (m3/s) 253 521 1250 71.4 362 2581

Sava Sl. Brod H (cm) 306 478 628 11 370 790

Q (m3/s) 1030 1567 2080 228 1234 2832

Drava D.Miholjac H (cm) -41 44 208 -120 33 340

Q (m3/s) 298 466 860 164 430 1425

Kupa Karlovac H (cm) 48 288 649 -65 142 830

Q (m3/s) - - - - - -

* Period obrade 1946.-1995.

Tablica 1. Pregled hidroloπkih parametara za PROSINAC 1997. godine.

Stanje voda u PROSINCU 1997.

SAVA - Vodnost iznad prosjeËnih vrijednostiDRAVA - Vodnost iznad prosjeËnih vrijednostiKUPA - Vodnost iznad prosjeËnih vrijednosti

BILTEN 12 / 97 13

0

2 0 0

4 0 0

6 0 0

8 0 0

1 0 0 0

1 2 0 0

1 4 0 0

1 6 0 0

1 8 0 0

2 0 0 0

2 2 0 0

1 3 5 7 9 1 1 1 3 1 5 1 7 1 9 2 1 2 3 2 5 2 7 2 9 3 1

Sava-Zagreb

Sava-Slavonski Brod

Drava-Donji Miholjac

t(dan)

Q(m

3/s

)

Slika 11. Hidrogrami Save i Drave u razdoblju od 1. do 31. PROSINCA 1997. godine.

- 2 0 0

0

2 0 0

4 0 0

6 0 0

8 0 0

1 3 5 7 9 1 1 1 3 1 5 1 7 1 9 2 1 2 3 2 5 2 7 2 9 3 1

Sava-Zagreb Sava-Slavonski Brod Drava-Donji Miholjac Kupa-Karlovac

t(dan)

H

(cm

)

Slika 10. Nivogrami Save, Drave i Kupe u razdoblju od 1. do 31. PROSINCA 1997. godine.

Slika 12. ProsjeËni mjeseËni protok Q, odnosno vodostaj H za PROSINAC za razdoblje 1946-1995.

Srednji mjeseËni protok Q, odnosno vodostaj H za PROSINAC 1997.

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

Sava Zagreb Sava Sl.Brod Drava D.Miholjac

Q(m3/s )

- 100

- 5 0

0

50

100

150

200

250

300

Kupa Karlovac

H(cm)

14 BILTEN 12 / 97

ju se kod vodostaja od 600 cm). Na Dravi su se vo-dostaji kretali u domeni srednje niskih, a na Kupiu domeni srednje niskih i srednjih vodostaja.

Na svim analiziranim vodotocima zabiljeæenaje vodnost iznad prosjeËnih vrijednosti. Na Savikod Zagreba viπak otjecanja je iznosio 44%, akod Slavonskog Broda 27%. Na Dravi kod DonjegMiholjca viπak otjecanja je bio neπto manji i izno-sio je 8%, dok se za Kupu kod Karlovca moæezakljuËiti da se radilo o neπto veÊem, ali ne i izra-zitijem viπku otjecanja.

Detaljan pregled hidroloπkih parametara zaPROSINAC 1997. prikazan je u tablici 1, dok sunivogrami, hidrogrami kao i odnos prosjeËnih vri-jednosti H i Q za PROSINAC 1997. prikazani naslikama 10, 11 i 12.

EKOLO©KE PRILIKE

OneËiπÊenje zraka i oborine

PraÊenjem kakvoÊe zraka na naπim postajama(plinovite komponente i odreivanje fizikalno-kemijskih svojstava i sastava oborine) nastoji se

Slika 14. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz

sulfata i duπika iz nitrata za PROSINAC 1997.

0 0.5 1 1.5 2 2.5 3 3.5

Zagreb-GriË

Puntijarka

Krapina

Ogulin

GospiÊ

Zaviæan

Pazin

Rijeka

Bilogora

Zadar

Dubrovnik

POSTAJE

kg/ha

Rijeka

GospiÊ

Dubrovnik

1.47

2.86

0.78

0.80

1.18

0.22

Varaædin

Zagreb

Osijek

Ogulin0.53

1.99

Zaviæan0.96

0.85

Split

sumpor

duπik

K.P.

1 m/s

0.92

0.37Krapina

Puntijarka

0.7

©ibenik

Zadar0.92

0.52

0.61

0.52

0.39

0.46Kriæevci

Pazin

0.49

0.47

Senj

3.28

0.81

Slika 13. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata (kg/ha) u Hrvatskojza PROSINAC 1997. godine

BILTEN 12 / 97 15

Tablica 2. Rezultati kemijske analize oborine i oneËiπÊenja zraka u Hrvatskoj za PROSINAC 1997.

O B O R I N A Z R A K

RRu pH SO42--S NO3

--N SO2 SO2max NO2 NO2max

RRmj % N pH min-max mg / L mg / m3

Zagreb-GriË 94 9 6.24 4.86-7.57 1.65 0.31 9 33 25 45

Puntijarka 100 10 5.65 4.52-7.11 0.37 0.32 2 18 3 6

Krapina 98 9 5.02 4.58-6.93 0.94 0.38 - - - -

Ogulin 99 13 5.33 4.34-7.91 0.29 1.07 - - 10 26

GospiÊ 99 13 6.49 5.81-7.82 0.55 0.56 - - 8 20

Zaviæan 100 17 5.30 4.08-6.41 0.41 0.36 2 10 2 5

Pazin 99 10 5.72 4.89-7.49 0.32 0.34 - - - -

Rijeka 100 12 4.20 3.21-5.63 0.60 1.16 19 53 11 23

Zadar 96 9 5.82 4.79-6.59 1.11 0.63 - - 5 13

Bilogora 80 11 5.21 4.29-8.31 0.48 0.57 - - - -

Dubrovnik 98 8 5.76 4.83-6.18 2.55 0.63 - - 0 0

Postaja

procjeniti utjecaj daljinskog prijenosa oneËiπÊen-ja, uz uvaæavanje meteoroloπkih Ëinitelja. Tijekommjeseca koncentracije sumpor i duπik dioksidalagano su porasle. NajveÊa dnevna koncentracijaSO2 izmjerena je na postaji Rijeka-Kozala i iznosi-

la je 53 µgm-3 zraka (9./10. prosinca), dok je naj-veÊa koncentracija duπik dioksida u ovommjesecu izmjerena na opservatoriju Zagreb-GriËi iznosila 45 µgm-3 zraka (22./23. prosinca). IspiranjeoneËiπÊenja iz atmosfere takoer je bilo poveÊanou odnosu na studeni 1997. godine, a na to ukazu-je porast kiselosti oborine. Na svim postajama, os-im GospiÊa, bilo je kiselih kiπa i njihov se udiokretao od 11% (Zadar, Zagreb-GriË) do 92% (Rijeka).U Rijeci su oborine imale najkiselija svojstva injihova pH-vrijednost se kretala od 3.21 do 5.63.

Analize uzoraka kiπe ukazuju u prosjeku naporast koncentracija sulfata i nitrata. NajveÊa jekoncentracija sulfata izraæenog kao sumpor iz-mjerena u Dubrovniku, 2.55 mgL-1 i to zbog ut-jecaja mora, jednako kao i u Zadru gdje je izmjerenakoncentracija sumpora iznosila 1.11 mgL-1. Napostaji Zagreb-GriË takoer je izmjerena poveÊanakoncentracija sumpora od 1.65 mgL-1 ali je onaovdje uglavnom bila uzrokovana izgaranjemkrutih goriva (kuÊna loæiπta, industrijska loæiπta isl.). U ostalim dijelovima Hrvatske koncentracijesumpora iznosile su od 0.32 mgL-1 (Pazin) do 0.94mgL-1 (Krapina).

Taloæenje sumpora iz oborine je bilo naj-veÊe u Dubrovniku, 3.28 kg ha-1 i to s obzirom nakoncentraciju i koliËinu kiπe koja je pala. Zatimslijede: Rijeka 1.47 kg ha-1 sumpora, Zagreb-GriË,1.18 kg ha-1 , Zaviæan 0.96 kg ha-1, Krapina 0.92kg ha-1 . Taloæenje anorganskog duπika u oblikunitrata bilo je najveÊe u industrijskoj Rijeci, 2.86kg ha-1, a zatim u Ogulinu 1.99 kg ha-1. Na pre-ostalim postajama istaloæilo se od 0.22 kg ha-1

(Zagreb-GriË) do 0.81 kg ha-1 (Dubrovnik) duπika.

Gledano u cjelini, i s obzirom na meteoro-loπke Ëinitelje, taloæenjem pristiglo oneËiπÊenje nabrojne ekosustave bilo je veÊe nego u prethod-nom mjesecu.

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE

Prema prosjeËnim biometeoroloπkim prilika-ma u razdoblju 1961.-1990. prosinac je u ËitavojHrvatskoj hladan. S izuzetkom svjeæih popodnevnihsati u Zagrebu u posljednjoj dekadi te vrlo hlad-nih jutara druge dekade u Osijeku, takav je bio iovogodiπnji prosinac. Ipak, prema vrijednostimabiometeoroloπkog indeksa, ovogodiπnji je prosinacu Zagrebu bio topliji, a u Osijeku hladniji odnormale.

U Zagrebu je u prvoj dekadi prosinca uglavnom

16 BILTEN 12 / 97

ZAGREB-MAKSIMIR OSIJEK SPLIT-MARJAN

7 14 21 7 14 21 7 14 211 1 12 2 23 3 34 4 45 5 56 6 67 7 78 8 89 9 910 10 1011 11 1112 12 1213 13 1314 14 1415 15 1516 16 1617 17 1718 18 1819 19 1920 20 2021 21 2122 22 2223 23 2324 24 2425 25 2526 26 2627 27 2728 28 2829 29 2930 30 3031 31 31

7 14 21 7 14 21 7 14 21

I I III II IIIII III III

SREDNJAK TWH 1961-1990

7 14 21 7 14 21 7 14 21

I I III II IIIII III III

PERCENTILI

7 14 21 7 14 21 7 14 21

I I III II IIIII III III

IZVANREDNO HLADNO EKSTREMNO ISPOD NORMALEVRLO HLADNO ZNATNO ISPOD NORMALEHLADNO ISPOD NORMALESVJEÆE NORMALNOUGODNO IZNAD NORMALETOPLO ZNATNO IZNAD NORMALEVRU∆E EKSTREMNO IZNAD NORMALE

VRLO VRU∆EIZVANREDNO VRU∆E

Slika 15. Osjet ugodnosti prema indeksu TWH za Zagreb, Osijek i Split za STUDENI 1997. godine.

BILTEN 12 / 97 17

Zagrebu u svim terminima motrenja bila znatnotoplija od normale. U Splitu su toplija od nor-male bila jutra i veËeri, a u Osijeku veËeri.

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE

Minimalna temperatura zraka na 5 cmod tla

Tijekom ovog mjeseca nije bilo poljodjelskihradova. Ozime ratarske kulture prolazile su fazujarovizacije. Kako su vremenske prilike bile rela-

prevladavalo hladno s nekoliko vrlo hladnih i svje-æih epizoda poËetkom dekade. S druge strane, uOsijeku je osjet vrlo hladno bio neπto ËeπÊi, a od3. do 6. prosinca zbog pojaËanog je vjetra vrlo hlad-no bilo i u popodnevnim satima. U Splitu je pakbilo i ugodnih trenutaka, a 6. prosinca je zbog jakogvjetra bilo izvanredno hladno tijekom Ëitavog dana.Ipak, ova je dekada u Ëitavoj Hrvatskoj bila u grani-cama normalnih biometeoroloπkih prilika. Jedinosu popodneva u Osijeku bila hladnija od normal-nih za to doba godine.

Druga je dekada bila najhladniji dio ovogo-diπnjeg prosinca. Prevladavao je osjet hladnog, alije ËeπÊe nego u prvoj dekadi bilo i vrlo hladno.Najhladnije je bilo sredinom dekade kada je uËitavoj Hrvatskoj bilo vrlo hladno tijekom Ëitavihdana. Osjet vrlo hladno je bio najËeπÊi u Osijeku,pa je ova dekada u tom gradu bila hladnija, a u ju-tarnjim satima i znatno hladnija od normale. USplitu su hladnija od normale bila popodneva, doksu u Zagrebu svi termini bili u granicama nor-malnih biometeoroloπkih prilika.

Posljednja dekada prosinca bila je pak najto-pliji dio mjeseca. U Zagrebu i Splitu uglavnom suse izmjenjivali osjeti svjeæe i hladno, a u Osijekuje osjet varirao od vrlo hladnog do svjeæeg. S Ëe-stim svjeæinama posebno se isticao Zagreb, oso-bito u popodnevnim satima. Zato je ova dekada u

Tablica 3. Minimalne temperature zraka te brojdana s minimalnom temperaturom ispod 0 °C na 5

Postaja Apsolutna min. Broj dana s min. temp. zraka (°C) temp. ispod 0.0 °C

Zagreb -7.8 20Krapina -8.0 19Bjelovar -9.9 21Daruvar -8.0 18Osijek -9.1 16Slavonski Brod -6.0 16Pazin -7.7 15PoreË -8.3 16Rab -2.2 7Zadar -2.7 5

Slika 16. Temperature tla (°C) u prosincu na 5 cm dubine u 7 sati na postajama Krapina, Daruvar, Osijek iSlavonski Brod

- 1

0

1

2

3

4

5

6

7

8

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

Dani

¡C

Krapina Daruvar

Osijek Sl. Brod

18 BILTEN 12 / 97

tivno povoljne, pπenica i jeËam su dobro niknuli,

sklop im je zadovoljavajuÊi, te ratare tijekom

zimskih mjeseci uglavnom brine pojava ektremno

niskih temperatura zraka. No, iz tablice broj 3 je

vidljivo da minimalne temperature zraka na 5 cm

od tla nisu bile tako niske da bi nanijele πtete. Ipak,

treba istaknuti da je u Istri i Dalmaciji bio velik broj

dana u kojima se minimalna temperatura zraka

spustila ispod 0.0 °C.

Temperature tla

Na osnovu svakodnevnih mjerenja temperaturatla lako zakljuËujemo da li je tlo bilo smrznuto.Upravo nam te vrijednosti kazuju da li je tijekomzimskih mjeseci moglo doÊi do stradanja biljaka splitkim korjenovim sustavom.

Temperature tla na 5 cm dubine izmjerene u7 sati, ukazuju da je tlo istoËnih i zapadnih konti-nentalnih krajeva bilo zamrznuto, ali samo tijekomnekoliko dana. Premda tako mali broj dana sa lede-nim pokrivaËem ne pogoduje popravljanju struk-ture tla izoranog dubokom zimskom brazdom, neÊebiti niti πteta od zamrzavanja.

BILTEN 12 / 97 19

Osnovni zadatak Zavoda je da na osnovimjerenja i motrenja

• meteoroloπkih elemenata i pojava,

• fizikalnog i kemijskog sastava atmos-fere, voda i tla i

• njihove prostorne i vremenske prom-jenljivosti osigura

1. Podloge za oËuvanje i zaπtitu prirodnih igospodarskih bogatstava - zraka, voda, tla, biljnogi æivotinjskog svijeta;

2. Racionalno koriπtenje komparativnih pred-nosti prostora i stvaranje preduvjeta za prostornoplaniranje uz uvjete zaπtite okoliπa;

3. Stvaranje podloga za izgradnju, operativnirad i razvoj u svim granama gospodarstva:

• energetici,

• vodoprivredi,

• cestovnom, zraËnom, pomorskom i æel-jezniËkom prometu,

• poljoprivredi i πumarstvu,

• graditeljstvu,

• rekreativnom i zdravstvenom turizmu kaoi

• svim drugim djelatnostima koje su ovisneili uvjetovane meteoroloπkim, hidroloπkim i kli-matskim uvjetima, stanjem vremena, voda, morai tla;

4. Zaπtitu æivota ljudi i materijalnih dobara usluËaju elementarnih nepogoda, ekoloπkih akci-denata i kriznih stanja.

MOTRENJA I MJERENJA OBUHVA∆AJUSLIJEDE∆E ELEMENTE I POJAVE

- meteoroloπke

- hidroloπke

- biometeoroloπke

- kemijski sastav zraka i oborine

- specijalna mjerenja

- mjerenja vertikalne strukture atmosfere

- radarska mjerenja

ANALIZA I PROGNOZA

- vremenskih uvjeta

- klimatskih uvjeta

- hidroloπkih uvjeta

- kakvoÊe zraka i oborine

- biometeoroloπkih uvjeta

- kratkoroËnih, srednjoroËnih i dugoroËnihpromjena atmosferskih, hidroloπkih i ekoloπkihstanja i pojava

- pomorskih uvjeta

- agrometeoroloπkih uvjeta i stanja

- specijalnih za potrebe pojedinih gospo-darstvenih grana

UPOZORENJE I NAJAVA O NAILASKU IRAZVOJU METEOROLO©KIH,

HIDROLO©KIH I EKOLO©KIH NEPGODA

IZRADA EKSPERTIZA I MI©LJENJA OVALJANOSTI PODLOGA KOD PROMJENE

METEOROLO©KIH, HIDROLO©KIH IEKOLO©KIH PODATAKA I ANALIZA

ISTRAÆIVANJE VREMENA, KLIME IPROMJENA KEMIJSKOG I

FIZIKALNOG SASTAVA ATMOSFERE

UMJERAVANJE METEOROLO©KIH INSTRUMENATA

REPUBLIKA HRVATSKA

DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD

10000 Zagreb, GriË 3, pp. 254

tel. 4565 693 fax 278 703

Cjelokupna djelatnost i rad Zavoda u izravnoj je vezi sa zaπtitom okoliπa,zaπtitom æivota ljudi, prirodnih bogatstava i materijalnih dobara.