Republika HrvatskaDRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD

www.meteo.hr

ISSN 1334-3017god. XXXI

112 0 1 7

METEOROLOŠKI IHIDROLOŠKI BILTEN

Fotografiju na naslovnici snimila: Danica Sičić

DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVODZAGREB, GRIČ 3

UDK 551.5.63 551.506.1 551.509.617 551.510.4 551.515 551.519.9 551.577.13 551.582.2 551.586 556.04 627.51 628.11 630.431.1

METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN

11 / 2017

GODINA XXXI STUDENI 2017.

METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN

IZDAJE

Državni hidrometeorološki zavod Zagreb, Grič 3 telefon: (01) 45 65 782 telefax: (01) 45 65 757 www.meteo.hr e-mail:dragojlovic@cirus.dhz.hr

Glavna i odgovorna urednica dr. sc. Branka Ivančan-Picek Glavni urednik mr. sc. Dragoslav Dragojlović Zamjenik glavnog urednika Davor Nikolić, dipl.inž. Uređivački odbor mr. sc. Oliver Curić dr. sc. Cleo Kosanović dr. sc. Krešo Pandžić Borivoj Terek, dipl.inž. dr. sc. Vlasta Tutiš Davor Tomšić, dipl.inž.

Lektorica mr. sc. Ivančica Mihovilić Grafičko tehnički urednik Ivan Lukac, graf.inž. Stalni suradnici Ivan Bertović, prof. Tomislava Bošnjak, inž. mr. sc. Ksenija Cindrić Kalin Ivona Igrec, dipl.inž. Lovro Kalin, dipl.inž. mr. sc. Dražen Kaučić dr. sc. Tanja Likso Marinko Marelja, mag. ing. min. Marko Marić, dipl.inž.* Domagoj Mihajlović, dipl.inž. Krunoslav Mikec, dipl.inž. Marija Mokorić, dipl.inž. Damir Peti, dipl.inž. Dunja Plačko-Vršnak, dipl.inž. mag. inž. Ružica Popović Tatjana Radanović, mag.ing.cheming. dr. sc. Ksenija Zaninović

* vanjski suradnik iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba

Sadržaj

VREMENSKE PRILIKE ............................................................................................................................... 7 Sinoptička situacija (Marija Mokorić, dipl. inž.) ........................................................................ 7 Analiza jeseni 2017. godine po tipovima vremena (Dunja Plačko‐Vršnak,, dipl. inž., Marija Mokorić, dipl. inž., Krunoslav Mikec, dipl. inž.) ........ 9 Klimatološka analiza (dr. sc. Tanja Likso) ................................................................................... 15 Praćenje kišnih i sušnih uvjeta (mr. sc. Ksenija Cindrić Kalin, Domagoj Mihajlović, dipl. inž.) ................................................................................................. 21 Temperatura mora (mag. inž. Ružica Popović) ........................................................................... 24

HIDROLOŠKE PRILIKE ............................................................................................................................. 27 Površinske vode (Tomislava Bošnjak, inž.) ................................................................................. 27 Podzemne vode (Ivan Bertović, prof.) ........................................................................................ 31

EKOLOŠKE PRILIKE .................................................................................................................................. 33Meteorološke karakteristike (Domagoj Mihajlović, dipl. inž.) ......................................................................... 33Onečišćenje zraka i oborine (Ivona Igrec, dipl. inž.) ....................................................................................... 34Kakvoća zraka (Marko Marić, dipl. inž.) ......................................................................................................... 37

BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE (dr. sc. Ksenija Zaninović) ...................................................................... 40

SUNČEVO ZRAČENJE (Marinko Marelja, mag. ing. min.) ......................................................................... 42

PRIZEMNI OZON (Tatjana Radanović, mag.ing.cheming.) ........................................................................ 45

AGROMETEOROLOŠKE PRILIKE (mr. sc. Dražen Kaučić) ...................................................................... 46

OBRANA OD TUČE (Damir Peti, dipl. inž.) ............................................................................................... 47

KNJIŽNICA DHMZ-a (mr. sc. Ivančica Mihovilić) ...................................................................................... 54

IZVANREDNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI DOGAĐAJI U NOVINSKIM IZVJEŠĆIMA U HRVATSKOJ U STUDENOM 2017. GODINE(Davor Nikolić, dipl. inž.) ............................................................................................................................... 60

ZANIMLJIVOSTI I DOGAĐAJI(pripremila Sunčica Švaco, dipl. komp. i etnol.) .............................................................................................. 62

7

BILTEN 11 / 2017

VREMENSKE PRILIKE

Sinoptička situacijaMarija Mokorić, dipl. inž.

Između 1. i 4. studenog je bilo djelomice i pre-težno sunčano te toplo s obzirom na doba godine.

Na vrijeme je utjecalo polje visokog tlaka zraka, a po visini je pritjecao topao zrak. Frontalni sustavi su se premještali svojom glavninom sjevernije od naše zemlje. Samo je povremeno bilo više oblaka, ali je bilo uglav-nom suho. Ujutro je u unutrašnjosti mjestimice bilo magle ili slojevitih oblaka, pa i slabog mraza. Vjetar je bio većinom slab.

5. studenog je bilo promjenljive naoblake, a na zapadu zemlje te na sjevernom i dijelu srednjeg Ja-drana ponegdje kiše. Bilo je iznadprosječno toplo s umjerenim do jakim, na Jadranu i vrlo jakim jugoza-padnim vjetrom i jugom.

Našim krajevima se približila hladna fronta, a ispred nje je pritjecao vlažan i razmjerno topao zrak.

Od 6. do 8. studenog je bilo povremene kiše i izraženih pljuskova. Na Jadranu je bilo vjetrovito s umjerenim i vrlo jakim jugom i istočnim vjetrom, a zatim burom. Zahladilo je.

Genovska ciklona sa sekundarnim središtem nad Jadranom premještala se preko Jadrana. Hladna fronta je 6. studenog bila nad sjevernim Jadranom. Po visini je na prednjoj strani visinske ciklone pritjecao vlažan i svjež zrak. Bilo je umjereno i pretežno oblačno, mjesti-mice s obilnom kišom, posebice na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana te u gorju. Količina oborine je bila viša od 50 mm. U najvišem gorju je s kruženjem hladnog zraka u visinskoj cikloni bilo susnježice i snijega. Na Ja-

Slika 1. Prizemna sinoptička situacija 7. studenog 2017. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)

Slika 2. Prizemna sinoptička situacija 8. studenog 2017. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)

8

BILTEN 11 / 2017

dranu je zapuhala umjerena i vrlo jaka bura s olujnim udarima.

Zatim je 9. i 10. studenog bilo promjenljivo do pretežno oblačno, mjestimice s malo kiše, a vjetar je oslabio.

Nad Sredozemljem je bilo polje sniženog tlaka zra-ka, a nad srednjom i istočnom Europom anticiklona. U visinskoj struji je s istoka pritjecao razmjerno svjež zrak. Uz više oblaka, osobito je na Jadranu i u područjima uz Jadran ponegdje bilo malo kiše.

11. i 12. studenog je bilo djelomice sunčano i razmjerno toplo. Uz porast naoblake 12. studenog je

na zapadu ponegdje bilo malo kiše, a jugo na Jadra-nu je bilo jako.

Tlak zraka se snizio, a u polju sniženog tlaka po visini je pritjecao vlažan zrak. U unutrašnjosti i na Ja-dranu je ujutro i u dijelu prijepodneva ponegdje bilo sumaglice ili magle. S približavanjem hladne fronte sa sjeverozapada kontinenta 12. studenog se do kraja dana naoblačilo te je, najprije na zapadu zemlje bilo kiše, a u noći u gorju snijega. Bilo je umjerenog i jakog, na udare i olujnog juga koje je potkraj dana na sjevernom dijelu počelo okretati na buru uz pritjecanje hladnog zraka.

13. studenog je prevladavalo oblačno s povre-menom kišom, a u gorju snijegom. Na najvećem di-jelu Jadrana zapuhala je jaka i olujna bura. Osjetno je zahladilo.

Ciklona koja je nastala nad sjevernom Italijom i sjevernim Jadranom premještala se na jugoistok. Bilo je obilne kiše, a u gorju je palo više od 10 cm snijega. S premještanjem hladne fronte počeo je pritjecati hladan zrak. Lokalno je bilo i grmljavine. Na sjevernom i sred-njem Jadranu zapuhala je jaka i olujna bura, mjestimice s orkanskim udarima. Na južnom Jadranu je bilo jakog juga. U noći s 13. na 14. studenog prolazno jakog vjetra je bilo i u unutrašnjosti.

Zatim je između 14. i 16. studenog i dalje na najvećem dijelu Jadrana i priobalja bilo jake i olujne bure, mjestimice s orkanskim udarima. Bilo je uglav-nom bez znatnijih oborina. U cijeloj zemlji bilo je razmjerno hladno.

Iz zapadne i srednje Europe prema našim krajevima pružao se ogranak anticiklone, a nad Tirenskim morem ciklona se sporo popunjavala. U visinskoj cirkulaciji u naše krajeve je pritjecao vlažan i razmjerno hladan zrak.

Slika 5. Satelitska snimka oblaka u vidljivom dijelu spektra 13. studenog 2017. godine u 10.00 UTC

(izvor EUMETSAT)

Slika 4. Visinska sinoptička situacija AT 500 hPa 26. studenog 2017. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)

Slika 3. Prizemna sinoptička situacija 26. studenog 2017. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)

9

BILTEN 11 / 2017

Bilo je umjerene i povećane naoblake, ali je tek poneg-dje bilo slabih oborina. Zbog izraženog gradijenta tlaka zraka na Jadranu je puhala vrlo jaka bura, a orkanskih udara je bilo ponajprije podno Velebita i Biokova.

Bura je uvelike otežavala promet, a uslijed olujne bure u pulskom akvatoriju i sudara dvaju brodova došlo je do istjecanja nafte.

Državni hidrometeorološki zavod izdao je za sje-verni Jadran crveno upozorenje METEOALARMA za pojavu jakog i olujnog vjetra.

Potkraj razdoblja bilo je sunčanih razdoblja, a bura je oslabila na slabu do umjerenu, samo još ponegdje i jaku.

Od 17. do 19. studenog je bilo promjenljive naoblake, ali i sunčanih razdoblja. Ponegdje je bilo kiše.

Na vrijeme je utjecalo prizemno polje povišenog tlaka zraka, ali je povremeno pritjecao vlažan zrak te je stoga ponegdje bilo kiše, a u najvišem gorju malo snije-ga, posebice 17. poslijepodne i u noći na 18. studenog. Vjetar je bio većinom slab, a na Jadranu je povremeno bilo jake bure i i istočnjaka. U kopnenim predjelima ujutro je mjestimice bilo magle.

Zatim je od 20. do 24. studenog bilo djelomi-ce i pretežno sunčano, u unutrašnjosti s jutarnjom i prijepodnevnom maglom. S jačanjem jugozapadnog strujanja je bilo iznadprosječno toplo s maksimal-nom temperaturom zraka i u unutrašnjosti višom od 15°C.

Na vrijeme je utjecalo polje visokog tlaka zraka koje je zahvaćalo zapadnu i dio južne i srednje Europe, a zatim jugoistočne i istočne Europe. Po visini je pritjecao sve topliji, a zatim i vlažniji zrak, te je u najzapadnijim predjelima i na sjevernom Jadranu ponegdje bilo malo kiše.

25. studenog je i dalje bilo iznadprosječno toplo vrijeme i barem djelomice sunčano. Uz povremeno više oblaka bilo je na zapadu zemlje mjestimice kiše. Puhao je umjeren jugozapadni vjetar, a na Jadranu je jugo pojačalo.

Našim predjelima približila se hladna fronta i visin-ska dolina, a u jugozapadnoj visinskoj struji pritjecao je topao i vlažan zrak.

Između 20. i 25. studenog je bilo iznadprosječ-no toplo s obzirom na doba godine uslijed izraženog jugozapadnog strujanja.

U noći na 26. i 26. studenog s premještanjem hladne fronte je bilo umjereno i pretežno oblačno s kišom, a u gorju snijegom. Nastao je snježni pokri-vač i viši od 10 cm. Kratkotrajno je puhao i umje-ren sjeverni i sjeveroistočni vjetar, dok je na Jadranu zapuhala umjerena i jaka bura, ponegdje s olujnim, pa i orkanskim udarima. S jačanjem ogranka anti-

ciklone sa zapada-jugozapada kontinenta najprije se na sjevernom Jadranu djelomice razvedrilo. U sjeve-rozapadnoj struji pritjecao je razmjerno hladan i suh zrak.

Zatim je 27. i 28. studenog bilo djelomice i pre-težno sunčano, na Jadranu s umjerenom i jakom bu-rom i sjeverozapadnjakom, mjestimice s olujnim i orkanskim udarima.

U unutrašnjosti je bilo slabog do umjerenog mraza.Na vrijeme je utjecao ogranak anticiklone, a ci-

klona je bila jugoistočno od naše zemlje. S pretežnim utjecajem polja visokog tlaka zraka bura je oslabila. Bilo je djelomice sunčano s promjenljivom naoblakom i ve-ćinom bez znatnijih oborina.

29. i 30. studenog je bilo umjereno do pretežno oblačno s povremenom kišom, na Jadranu i pljusko-vima s grmljavinom, a u gorju je bilo susnježice i sni-jega uz stvaranje novog snježnog pokrivača.

Ciklona s hladnom frontom i visinskom dolinom premjestila se preko naše zemlje i Jadrana na istok. Mje-stimice je bilo obilnijih oborina. Puhalo je umjereno i vrlo jako jugo, te jugozapadni i južni vjetar, mjestimice s olujnim udarima, koji je na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana okrenuo na sjeverozapadnjak i buru. Zahladilo je. Prolazno je umjerenog jugozapadnog, a zatim sjeve-rozapadnog i sjevernog vjetra bilo i u unutrašnjosti.

Slike 1 i 2 prikazuju prizemnu sinoptičku situaciju 7. i 8. studenog 2017., a slike 3 i 4 prizemnu i visinsku (AT 500 hPa) sinoptičku situaciju 26. studenog 2017. (izvor Njemačka meteorološka služba-DWD).

Slika 5 je satelitska snimka oblaka 13. studenog 2017. (izvor EUMETSAT).

Analiza jeseni 2017. godine po tipovima vremena

Dunja Plačko‐Vršnak, dipl. inž.Marija Mokorić, dipl. inž.

Krunoslav Mikec, dipl. inž.

Općenito o tipovima vremena i vremenskim režimima

Uvod

Jesenje mjesece ove godine su okarakterizirala kiš-na razdoblja, primjerice u rujnu, te povremena sušna i iznadprosječno topla razdoblja kao što je bilo u listopa-du i studenom.

U rujnu je bilo čestih prodora vlažnog i hladnog zraka s kišom, pljuskovima i grmljavinom, a na Jadranu je ponegdje bilo pijavica i tuče. Bilo je i obilnih oborina, pa su se dogodile i bujične poplave. Najizraženiji pro-dori vlažnog i nestabilnog te hladnog zraka koji su bili

10

BILTEN 11 / 2017

Slika 6. Srednje mjesečno stanje atmosfere u rujnu 2017. na AT 500 hPa (lijevo), odnosno AT 850 hPa (desno) u 12 UTC (izvor ECMWF).

povezani s premještanjem hladnih fronti i ciklona bili su od 16. do 20. rujna kada je osjetno osvježilo. U višem gorju je bilo snijega. Između 24. i 26. rujna je uslijed visinske situacije bilo mjestimice obilne kiše.

Iako je i u listopadu bilo prodora vlažnog i svježeg zraka, te je primjerice na Zavižanu bilo i snijega, a na riječkom područjiu obilne kiše, ipak je u većini dana na vrijeme utjecalo polje srednjeg i povišenog tlaka zra-ka, a bilo je i iznadprosječne topline. U drugoj dekadi mjeseca na vrijeme je utjecalo polje visokog tlaka zraka, a s jačanjem termobaričkog grebena s juga je pritjecao topao zrak. Maksimalna temperatura zraka bila je izme-đu 17 i 25°C što je znatno iznad prosječnih vrijednosti za doba godine.

Do 5. studenog zadržalo se iznadprosječno toplo vrijeme s povremeno jakim jugom i jugozapadnjakom. Zatim je počelo razdoblje promjenljivog vremena s če-stom kišom, a u gorju i snijegom. Do sredine mjeseca bila su dva izražena prodora povezana s premještanjem ciklona preko naših krajeva. S jačanjem ogranka antici-klone na Jadranu je bilo jake, pa i olujne bure, ponegdje s orkanskim udarima. Nakon toga je bilo promjenlji-ve naoblake, ali i sunčanih razdoblja, ponegdje s malo kiše. Počeo je pritjecati u jugozapadnoj struji sve topliji zrak, te je od 20. do 25. studenog posvuda bilo iznad-prosječno toplo. 26. studenog te potkraj mjeseca, nove hladne fronte i ciklone donijele su povremenu kišu, a uz zahladnjenje uglavnom u gorju snijeg uz stvaranje snježnog pokrivača. Na Jadranu je bilo umjerenog i ja-kog juga, te jake, mjestimice i olujne bure i sjeveroza-padnjaka.

Dakle, u sva tri jesenja mjeseca bilo je vremenskih ekstrema - iznadprosječne topline ili hladnoće, te mje-stimice obilnih oborina, a u listopadu i dugotrajnih raz-doblja bez kiše.

Klimatološka analiza temperaturnih prilika za je-sen (rujan, listopad i studeni) pokazuje da je srednja

sezonska temperatura u cijeloj zemlji bila viša od vi-šegodišnjeg srednjaka (1961. – 1990.), a po raspodjeli percentila temperaturne prilike bile su u kategorijama toplo i normalno (Klimatološka analiza jesenske sezone (rujan, listopad, studeni)).

Količina oborine ove jeseni bila je većinom iznad višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.). Oborinske pri-like bile su u kategorijama ekstremno kišno, vrlo kišno, kišno i normalno (Oborinske prilike).

Daljnje sinoptičke analize, posebice srednjih mje-sečnih visinskih strujanja dat će dodatni uvid u vremen-sku sliku u jesenskoj sezoni.

Analiza vremenskih prilika u jesenskim mjesecima 2017. godine preko srednjih mjesečnih visinskih

stanja

Na vrijeme osim sinoptičkih prilika u prizemnom sloju atmosfere, odnosno prizemnog polja tlaka zraka, utječe i stanje atmosfere u višim slojevima.

Posebno je važna situacija na visini oko 5.5 km – na izobarnoj plohi AT 500 hPa, te na visini oko 1.5 km – na izobarnoj plohi AT 850 hPa. Na njima se mogu uočiti strujanja po visini i visinski atmosferski sustavi koji u značajnoj mjeri utječu na vrijeme u prizemnim slojevima. Pri tome je srednje mjesečno stanje atmosfe-re po visini pokazatelj srednjeg mjesečnog strujanja nad određenim područjem, odnosno nad sjevernom hemis-ferom.

Za takvu analizu korišteni su podaci Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze u Readingu (ECMWF) u 12 UTC.

Rujan 2017.U rujnu su prema srednjoj mjesečnoj analizi stanja

atmosfere na izobarnoj plohi AT 500 hPa naši krajevi bili pod djelovanjem doline u polju izohipsi (slika 6).

11

BILTEN 11 / 2017

Slika 7. Srednje mjesečno stanje atmosfere u listopadu 2017. na AT 500 hPa (lijevo), odnosno AT 850 hPa (desno) u 12 UTC (izvor ECMWF).

Slika 8. Srednje mjesečno stanje atmosfere u studenom 2017. na AT 500 hPa (lijevo), odnosno AT 850 hPa (desno) u 12 UTC (izvor ECMWF).

Os doline pružala se od Islanda i Sjevernog mora preko zapadne i središnje Europe sve do Balkanskog poluo-toka. U takvim su okolnostima bili česti prodori vlaž-nog i hladnijeg zraka u naš dio Europe. Na izobarnoj plohi AT 850 hPa iznad sjevera Atlantskog oceana bila je visinska ciklona, pri čemu se dolina u polju izohipsi pružala prema jugoistoku, sve do Alpa. Pritom je južno od Alpa bila još jedna, plitka kratkovalna dolina koja je vezana uz povećanu ciklonalnu aktivnost iznad Italije te Tirenskog i Jadranskog mora.

Listopad 2017.Prema srednjem mjesečnom stanju atmosfere na

izobarnoj plohi AT 500 hPa u listopadu (slika 7) su naši krajevi bili na prednjoj strani grebena koji se pružao od jugozapada i čija je os bila iznad zapadne Europe. Zapadnije, na Atlantskom oceanu, bila je dolina, kao i iznad istočne Europe. U takvim se okolnostima iznad nas zadržavao razmjerno topao zrak, no povremeno je bilo prodora vlažnog i hladnijeg zraka sa sjeverozapada.

Na karti AT 850 hPa prema srednjem mjesečnom sta-nju također se od jugozapada pružao greben te su naši predjeli bili na njegovoj prednjoj strani, a dolina iznad istočne Europe bila je malo slabije izražena.

Studeni 2017.U studenom se na izobarnoj plohi AT 500 hPa (sli-

ka 8) prema srednjem mjesečnom stanju od sjevera Eu-rope pa sve do Sredozemlja pružala duboka dolina čija je os bila malo zapadnije od nas. Pritom nam je u jugo-zapadnoj struji pritjecao vlažan i ne odveć hladan zrak. Na izobarnoj plohi AT 850 hPa prema srednjem mje-sečnom stanju se od jugozapada pa sve do Alpa pružao greben, a iznad naših se krajeva, kao i na većoj visini, pružala dolina u polju izohipsi s osi točno iznad nas. K tomu je iznad središnjeg dijela Sredozemlja, Tirenskog i Jadranskog mora te Apeninskog i dijela Balkanskog poluotoka bila sekundarna dolina uz koju je, kao i u rujnu, vezana pojačana ciklonalna aktivnost iznad tog područja.

12

BILTEN 11 / 2017

Slika 10. Usporedba relativnih čestina vremenskih tipova za jesen 2017. i za jesensko razdoblje 1971. – 2000. za unutrašnjost Hrvatske

Rezultati i diskusija

Unutrašnjost HrvatskeAnaliza vremenskih režima za jesen 2017. u unu-

trašnjosti Hrvatske (slika 9) pokazuje kako je najveću relativnu čestinu imao radijacijski režim koji je zabi-lježen u više od 70% dana tijekom cijele sezone. Obo-rinski je režim, u usporedbi s referentnim razdobljem 1971. – 2000. bio uobičajeno čest s relativnom česti-nom malo većom od 20%. Ostali režimi bilo su vrlo malo zastupljeni (NW advekcija 1 dan u sezoni te vje-trovni režim ukupno 3 dana tijekom jeseni), pri čemu su u potpunosti izostali advekcija s jugoistoka (SE ad-vekcija) te tipovi vremena koji pripadaju grupi ostalo.

Analiza vremenskih tipova (slika 10) pokazuje da je ove jeseni najčešći vremenski tip bio greben visokog tlaka (g) koji je zabilježen u oko 43% dana, što je oko 3 puta češće nego u referentnom razdoblju 1971. – 2000. Bio je ravnomjerno raspodijeljen u svakom od 3 jesen-ska mjeseca, odnosno od 12 do 14 dana svakoga mjeseca imalo je ovaj vremenski tip. Najdulji niz dana s tipom

vremena greben visokog tlaka zabilježen je u drugoj polovici studenog – 8 dana. Bezgradijentnih polja bilo je većinom oko prosjeka, a tipovi vezani uz djelovanje anticiklone bili su zamjetno rijeđi nego što je to bilo u referentnom razdoblju 1971. – 2000. To pokazuje kako su središta anticiklona uglavnom bila udaljena od naših krajeva, te se do nas uglavnom pružao njihov greben, s većim ili manjim gradijentima u polju tlaka.

Utjecaj ciklona na vrijeme u unutrašnjosti bio je malo izraženiji od uobičajenog, posebice se to odnosi na tip prednja (istočna) strana ciklone (N1) koji je bio češći nego što je uobičajeno. A razmjerno su česti bili i tipovi vezani uz prolazak doline, posebice os doline (Dol2) koji je zabilježen u oko 7% dana.

Ostali su tipovi bili rijetki ili su u potpunosti izo-stali.

Sjeverni JadranAnaliza vremenskih režima na sjevernom Jadranu

pokazuje kako je radijacijski režim također imao najve-ću relativnu frekvenciju – zabilježen je u oko 64% dana,

Slika 9. Usporedba relativnih čestina vremenskih režima za jesen 2017. i za jesensko razdoblje 1971. – 2000. za unutrašnjost Hrvatske

13

BILTEN 11 / 2017

Slika 11. Usporedba relativnih čestina vremenskih režima za jesen 2017. i za jesensko razdoblje 1971. – 2000. za sjeverni Jadran

Slika 12. Usporedba relativnih čestina vremenskih tipova za jesen 2017. i za jesensko razdoblje 1971. – 2000. za sjeverni Jadran

što je prilično više od prosjeka za razdoblje 1971.-2000. (slika 11).

Oborinski je režim bio gotovo uobičajeno čest, s frekvencijom pojavljivanja malo većom od 20%, što je slično kao i u unutrašnjosti. No, na sjevernom je Jadra-nu češći nego u referentnom razdoblju, a i čašći nego u unutrašnjosti, bio vjetrovni režim, što pokazuje kako su ondje česta bila prijelazna stanja između radijacijskog i oborinskog režima.

Ostali režimi bili su rijeđi, a advekcija sa sjeveroza-pada (NW advekcija) je u potpunosti izostala.

Analiza učestalosti vremenskih tipova na sjevernom Jadranu (slika 12) pokazuje kako je ove jeseni najčešći tip bio greben visokog tlaka (g) koji je zabilježen u goto-vo 40% dana, što je oko 4 puta češće nego što je bilo uo-bičajeno u razdoblju 1971.-2000. Od ostalih tipova koji pripadaju radijacijskom režimu razmjerno su česti bili bezgradijentno anticiklonalno (Ba) i ciklonalno (Bc) polje s relativnom frekvencijom oko prosječne. Kao i

u unutrašnjosti, tipovi vezani uz djelovanje anticiklone bili su manje česti.

Zato je razmjerno čest, uz relativnu učestalost od oko 13%, bio tip prednja strana ciklone (N1), a čestinu oko uobičajene za razdoblje 1971.-2000. imali su i tipo-vi vezani uz prolaske doline (Dol1 i Dol2), koji također pripadaju oborinskom režimu.

Tip istočno prijelazno stanje (ES) (vjetrovni režim) bio je češći od prosjeka, a uobičajenu su čestinu imali i tipovi sjeveroistočno prijelazno stanje (NES) te gornja (sjeverna) strana ciklone (N4). Uz svaki od ova tri tipa vezane su epizode s burom koje su ove jeseni bilo raz-mjerno česte.

Od ostalih tipova treba istaknuti stražnju (zapad-nu) stranu anticiklone (V3) koja je bila rijetka, a malo su češći nego inače ili uobičajeno česti bili tipovi iz gru-pe režima ostalo. U njih pripada tip središte ciklone (Nc) koji je ove jeseni jednom zabilježen na sjevernom Jadranu te tipovi povezani uz pružanje zonalne doline

14

BILTEN 11 / 2017

Slika 14. Relativne čestine tipova vremena za jesen 2017. za srednji i južni Jadran

od istočnog Sredozemlja preko Jadrana, os zonalne do-line (zodol2) i stražnja strana zonalne doline (zodol3).

Srednji i južni Jadran

Prema analizi vremenskih režima na srednjem i južnom Jadranu oko polovice je jeseni bilo obilježeno radijacijskim režimom (slika 13), pri čemu je relativna frekvencija pojavljivanja na srednjem Jadranu ipak bila nešto veća.

Učestalost oborinskog režima bila je malo manja nego u ostalim područjima Hrvatske (18%, odnosno 19%).

No, na srednjem i južnom Jadranu češći je nego drugdje bio vjetrovni režim, s relativnom frekvencijom od oko 11%, odnosno 12%. To znači kako su gradi-jenti u polju tlaka prilikom izmjena vremenskih tipova koji pripadaju radijacijskom i oborinskom režimu bili u ovim područjima izraženiji nego na sjevernom Jadranu i u unutrašnjosti.

Advkecije s jugoistoka (SE advekcija) i sjeverozapa-da (NW advekcija) bile su rijetke, no zato je razmjerno mnogo bilo tipova koji pripadaju u grupu režima ostalo.

Od vremenskih tipova na srednjem i južnom Ja-dranu (slika 14) najveću je učestalost imao greben viso-kog tlaka (g), no njegova je učestalost ovdje bila manja nego u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu (32% na srednjem i 26% na južnom Jadranu). Bezgradijentno anticiklonalno (Ba) i ciklonalno polje (Bc) bili su po-djednako česti kao drugdje, kao i tipovi vezani uz dje-lovanje anticiklone, no za razliku od unutrašnjosti na srednjem je i južnom Jadranu malo rjeđi bio tip prednja (istočna) strana anticiklone (V1), a malo češći tip stra-žnja (zapadna) strana anticiklone (V3).

I neki su oborinski tipovi bili rjeđi nego u ostalim područjima. Prednja (istočna) strana ciklone (N1) ima-la je relativnu frekvenciju od 9% na srednjm i 8% na južnom Jadranu (u unutrašnjosti je bila 12%, a na sje-vernom Jadranu 13%). Isto se odnosi i na tipove vezane uz prolaske doline (Dol1 i Dol2). No, zato je češći nego u drugim predjelima bio tip južno prijelazno stanje (SS)

Slika 13. Relativne čestine vremenskih režima za jesen 2017. za srednji i južni Jadran

15

BILTEN 11 / 2017

koji također pripada oborinskom režimu, a uz koji su vezane i situacije s jakim vjetrom (puhanje juga).

Veća učestalost vjetrovnog režima nego drugdje očituje se u čestini pojavljivanja tipova sjeveroistočno (NES), istočno (ES) i sjeverno (NS) prijelazno stanje te stražnja strana doline (Dol3) i gornja (sjeverna) strana ciklone (N4). Tipovi su to vezani uz epizode s jakom burom kojih je na srednjem i južnom Jadranu bilo 11, odnosno 12 tijekom ove jeseni.

Od ostalih tipova razmjerno su česti bili oni vezani uz zonalno položenu dolinu od istočnog Sredozemlja preko Jadrana, što je već spomenuto u analizi režima, i to posebno na južnom Jadranu gdje je primjerice tip stražnja strana zonalne doline (zodol3) zabilježen u čak 12% dana.

Zaključak

Ove se jeseni nad Hrvatskom, kao i proteklog ljeta, nastavio prevladavjući utjecaj radijacijskog vremenskog režima. Pritom je on bio najčešći u unutrašnjosti (rela-tivna čestina veća od 70%), a najmanje čest na južnom Jadranu (relativna čestina oko 50%). Od tipova vreme-na radijacijskog režima najčešći je bio greben visokog tlaka (g), a zatim bezgradijentno anticiklonalno polje (Ba) te bezgradijentno ciklonalno polje (Bc). Utjecaj anticiklona bio je slabo izražen, odnosno anticiklone su bile smještene sjevernije od naših krajeva.

Relativna frekvencija oborinskog režima bila je oko uobičajene za doba godine, pri čemu je osobito u rujnu bilo kišnih epizoda koje su na sjevernom Jadranu i u sje-verozapadnoj unutrašnjosti prema raspodjeli percentila donijele ekstremno kišne oborinske prilike. Stoga i ne čudi što su tipovi vremena oborinskog režima - prednja strana ciklone (N1) te tipovi vremena vezani uz prolaz fronti, odnosno doline u polju tlaka (Dol1 – prednja strana doline, Dol2 - os doline) bili nešto češći od više-godišnjeg prosjeka.

Češći utjecaj oborinskih tipova vremena te srednje mjesečno strujanje po visini u rujnu i studenom koje su karakterizirale situacije u kojima se os doline pružala preko naših krajeva, za posljedicu su imali kišovitiji ru-jan, u nekim područjima i studeni te općenito jesensku sezonu koja je bila po oborinskim prilikama u katego-rijama od normalo do vrlo kišno, ponegdje i ekstremno kišno. Općenito, radilo se o kišnim epizodama koje su lokalno donijele obilnije oborine, a ne o duljim raz-dobljima s kontinuiranom oborinom.

Još valja spomenuti vjetrovni režim koji je bio izra-ženiji od uobičajenog na sjevernom Jadranu, a još veću je relativnu frekvenciju imao na srednjem i južnom di-jelu. To znači kako su gradijenti u polju tlaka prilikom izmjena vremenskih tipova koji spadaju u radijacijski i oborinski režim tamo bili izraženiji, a za posljedicu su imali epizode s jakom i olujnom burom.

Literatura

DWD, 2015., 2016., Europäische WetterberichtLončar E. i A. Bajić, 1994: Tipovi vremena u Hrvatskoj.

Hrv. Meteor. Čas., 29, 31-41Lončar E. i V. Vučetić, 2003: Tipovi vremena i njihova

primjena na sjeverni Jadran. Hrv. Meteor. Čas., 38, 57-81

Poje D., 1965: Glavni tipovi vremena u Jugoslaviji i nji-hova ovisnost o cirkulaciji atmosfere nad Jugoslavi-jom. Disertacija na Sveučilištu u Zagrebu, 215 str.

Klimatološka analiza

dr. sc. Tanja Likso

Na većini analiziranih postaja srednja mjesečna temperatura zraka za studeni 2017. godine bila je iznad višegodišnjeg prosjeka 1961. – 1990., dok je u Kninu bila jednaka prosjeku. Odstupanja srednje mjesečne temperature zraka bila su u rasponu od -1.2°C (Zavi-žan) do 1.9°C (Zagreb-Grič).

Odstupanja apsolutne maksimalne temperature zraka za studeni 2017. godine bila su većinom negativ-nih predznaka, a nalazila su se u rasponu od -3.1°C (Sla-vonski Brod) do 0.7°C (Rijeka). Usporedba s raspoloži-vim nizom analiziranih postaja pokazuje da u studenom 2017. godine nije bilo rekordnih vrijednosti apsolutne maksimalne temperature zraka (tablica 1).

Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hr-vatskoj za studeni 2017. godine opisane su sljedećim kategorijama: toplo (dio središnje i sjeverne Hrvatske), hladno (šire područje Zavižana) i normalno (preostali dio Hrvatske).

Na svim analiziranim postajama studeni 2017. obi-lježile su izmjene kratkotrajnih razdoblja negativnih od-nosno pozitivnih anomalija srednje dnevne temperature zraka. Tijekom studenog 2017. najveća pozitivna od-stupanja srednje dnevne temperature zraka u odnosu na višegodišnji prosjek kretala su se od 3.2°C (Dubrovnik, 26. studeni) do 9.1°C (Ogulin, 23. studeni). Najveće negativno odstupanje srednje dnevne temperature zraka zabilježeno je u Ogulinu (13. studenog) kada je srednja dnevna temperatura zraka bila 5.1°C niža od višegodiš-njeg prosjeka (1961. – 1990.).

Srednja mjesečna maksimalna temperatura zra-ka u studenom 2017. nalazila se u rasponu od 1.5°C na Zavižanu do 17.7°C u Dubrovniku. U odnosu na višegodišnji prosjek (1961. – 1990.) srednje mjesečne maksimalne temperature zraka bile su na većini anali-ziranih postaja iznad prosjeka. Odstupanja su se kretala od -1.9°C (Zavižan) do 2.2°C (Sisak i Zagreb-Grič). Apsolutni temperaturni maksimumi bili su u rasponu od 10.1°C na Zavižanu (5. studenog) do 21.2°C u Du-brovniku (16. studenog).

16

BILTEN 11 / 2017

PERCENTILI

ekstremno hladno <2

vrlo hladno 2 - 9

hladno 9 - 25

normalno 25 - 75

toplo 75 - 91

vrlo toplo 91 - 98

ekstremno toplo >98

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

Zadar

Gospić

Zavižan

M. Lošinj

PorečPazin Rijeka

Senj

Parg

Ogulin

Karlovac

Zagreb

Varaždin

Bjelovar

SisakDaruvar

Slavonski Brod

Osijek

Knin

Šibenik

Split

Hvar

Komiža

LastovoDubrovnik

1.7

781.9

821.6

77 0.9

65

1.3

740.9

67

1.7

781.6

76

0.3

560.6

67

0.5

6366 0.4

60 -1.2

21 0.9

660.3

600.4

620.0

50-0.4

39 -0.1

47

-0.4

38-0.2

43-0.1

46

0.3

59

0.6

Slika 15. Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka (°C) za mjesec STUDENI 2017. od prosječnih vrijednosti (1961. − 1990.)

Slika 16. Mjesečne količine oborine izražene u (%) za mjesec STUDENI 2017. od prosječnih vrijednosti (1961. − 1990.)

PERCENTILI

ekstremno sušno <2

vrlo sušno 2 - 9

sušno 9 - 25

normalno 25 - 75

kišno 75 - 91

vrlo kišno 91 - 98

ekstremno kišno >98

količina oborine (%)postajapercentili

A

P

Senj

Parg

Karlovac

Zagreb

Varaždin

Bjelovar

SisakDaruvar

Slavonski Brod

Osijek

Knin

Šibenik

Split

Hvar

Komiža

LastovoDubrovnik

127

71133

7387

48 97

53

58

2475

36

121

68

155

82

110

63

127

72

95

53140

77 81

42

232

98

72125

70

97

53

Zadar

Gospić

Zavižan

M. Lošinj

Poreč

Pazin RijekaOgulin159

86

117

68

146

81

87106

59 124

70198

94121

68

159

128

17

BILTEN 11 / 2017

Slika 17. Maksimalne i minimalne temperature zraka (°C) i dnevne količine oborine (mm) za STUDENI 2017. godine

Maksimalne dnevne temperature zraka (°C)

Minimalne dnevne temperature zraka (°C)

Dnevne količine oborine (mm)

18

BILTEN 11 / 2017

Slika 18. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka za razdoblje 1961. − 1990. za STUDENI 2017. godine

Srednje dnevne temperature zraka (°C) Anomalije srednje dnevne temperature zraka (°C)

19

BILTEN 11 / 2017

Srednje mjesečne minimalne temperature zraka u studenom 2017. bile su u rasponu od -2.6°C na Zaviža-nu do 11.9°C u Dubrovniku. U odnosu na višegodišnji prosjek (1961. – 1990.) srednje mjesečne minimalne temperature zraka bile su većinom iznad spomenu-tog prosjeka. Odstupanja srednje mjesečne minimalne temperature zraka u studenom 2017. su se kretala od -0.5°C (Zavižan) do 2.5°C (Bjelovar). Apsolutni tem-peraturni minimumi su se nalazili u rasponu od -9.2°C na Zavižanu (28. studenog) do 6.5°C u Malom Lošinju (28. studenog).

Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperatura zraka je pokazala da u studenom 2017. nije bilo izvan-rednih srednjih dnevnih temperatura zraka na postaja-ma Zagreb-Grič, Rijeka i Split-Marjan.

Analiza količina oborine za studeni 2017. godine koje su izražene u postocima (%) višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.) pokazuje da su količine oborine bile većinom iznad prosjeka. Usporedba s višegodišnjim prosjekom pokazuje da se količine oborine za studeni 2017. godine nalaze u rasponu od 58% višegodišnjeg

Tablica 1. Pregled apsolutnih maksimalnih temperatura zraka za STUDENI 2017. godine i usporedba s raspoloživim nizom dotičnih postaja. Navedene su vrijednosti za samo one postaje koje su uključene u analizu klimatskih

anomalija u Republici Hrvatskoj.

Naziv meteorološke

postaje

Godina od kada su raspoloživi

podaci

Vrijednost najviše izmjerene

temperature (°C) u studenom (do

2016.) u razdoblju od kada su raspo-

loživi podaci

Datum kada je postignuta najviša

vrijednost (* označava

nepotpuni niz)

Vrijednost najviše izmjerene

temperature (°C)u studenom 2017.

Datum kada je postignuta

vrijednost najviše izmjerene

temperatureu studenom 2017.

Dubrovnik 1961. 25.4 3.11.2004.* 21.2 16.11.Senj 1948. 26.9 16.11.2002.* 19.0 4.11.Šibenik 1949. 28.4 1.11.2004. 18.5 4.11. i 5.11.Slavonski Brod 1963. 26.4 5.11.2012. 17.2 2.11. i 23.11.Knin 1949. 27.6 1.11.2004. 18.8 5.11.Rijeka 1948. 25.5 2.11.2004. 19.3 24.11.Karlovac 1949. 26.4 16.11.1963. 20.8 5.11.Osijek 1899. 25.8 16.11.1963.* 16.8 2.11.Hvar 1858. 25.7 3.11.2004.* 19.6 4.11.Pazin 1961. 25.2 3.11.2004. 17.4 3.11.Split - Marjan 1948. 25.8 2.11.2004. 18.0 1.11.Ogulin 1949. 27.2 9.11.2015. 19.0 5.11.Komiža 1981. 25.6 4.11.2004. 19.3 11.11.Sisak 1949. 25.0 16.11.1963. 18.5 24.11.Daruvar 1978. 25.0 9.11.2015. 19.5 5.11.Mali Lošinj 1961. 23.1 1.11.2004. 19.4 1.11.Poreč 1981. 24.0 2.11.2004.* 18.0 5.11.Zagreb - Maksimir 1949. 25.4 16.11.1963. 18.2 5.11.Bjelovar 1949. 25.4 15.11.2002. 18.2 5.11.Zagreb - Grič 1861. 25.0 16.11.1963.* 17.6 5.11.Varaždin 1949. 24.3 16.11.1963. 17.4 5.11.Gospić 1872. 25.7 1.11.2004.* 15.5 5.11.Lastovo 1948. 24.2 1.11.2008.* 17.8 2.11.Zadar 1961. 25.0 4.11.2004. 18.5 6.11.Parg 1950. 21.7 11.11.1977.* 13.5 1.11.Puntijarka 1981. 20.5 9.11.2015. 11.6 5.11.Zavižan 1953. 19.2 4.11.2004.* 10.1 5.11.

20

BILTEN 11 / 2017

PERCENTILI

ekstremno hladno <2

vrlo hladno 2 - 9

hladno 9 - 25

normalno 25 - 75

toplo 75 - 91

vrlo toplo 91 - 98

ekstremno toplo >98

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

Zadar

Gospić

Zavižan

M. Lošinj

PorečPazin Rijeka

Senj

Parg

Ogulin

Karlovac

Zagreb

Varaždin

Bjelovar

SisakDaruvar

Slavonski Brod

Osijek

Knin

Šibenik

Split

Hvar

Komiža

LastovoDubrovnik

0.7

740.7

760.9

81 -0.1

47

0.4

640.4

63

0.5

690.4

64

0.2

580.0

50

-0.3

3754 -0.1

46 -0.6

27 0.3

61-0.1

450.3

65-0.5

29-0.6

25 -0.3

38

-0.3

37-0.5

28-0.1

46

0.2

58

0.1

PERCENTILI

ekstremno sušno <2

vrlo sušno 2 - 9

sušno 9 - 25

normalno 25 - 75

kišno 75 - 91

vrlo kišno 91 - 98

ekstremno kišno >98

količina oborine (%)postajapercentili

A

P

Senj

Parg

Karlovac

Zagreb

Varaždin

Bjelovar

SisakDaruvar

Slavonski Brod

Osijek

Knin

Šibenik

Split

Hvar

Komiža

LastovoDubrovnik

178

99177

98143

90153

95

127

81142

91

165

97

179

98

136

87

152

89

105

59128

75 84

34

169

95

8085

40

93

46

Zadar

Gospić

Zavižan

M. Lošinj

Poreč

Pazin RijekaOgulin159

94

120

75

170

95

98159

93 163

95214

99200

98

193

137

Slika 19. Odstupanje srednje temperature zraka (°C) za JESEN 2017. od prosječnih vrijednosti (1961. − 1990.)

Slika 20. Količine oborine izražene u (%) za JESEN 2017. od prosječnih vrijednosti (1961. − 1990.)

21

BILTEN 11 / 2017

prosjeka u Osijeku (33.0 mm) do 232% višegodišnjeg prosjeka u Hvaru (194.7 mm).

Oborinske prilike u Hrvatskoj za studeni 2017. go-dine opisane su sljedećim kategorijama: vrlo kišno (dio sjevernog i južnog Jadrana), kišno (dio sjevernog Jadra-na, šire područje Šibenika te dio središnje Hrvatske), sušno (dio istočne Hrvatske) i normalno (preostali dio Hrvatske).

Najveća dnevna količina oborine u studenom 2017. izmjerena je 30. studenog na postaji Ogulin i iznosila je 88.5 mm. Postaja Ogulin ujedno je imala i najveću mjesečnu količinu oborine (277.1 mm) za stu-deni 2017. godine.

Broj dana sa snježnim pokrivačem ≥ 1 cm nalazio se u rasponu od 2 dana (Ogulin) do 22 dana (Zavižan). Maksimalna visina snijega za studeni 2017. izmjerena je na Zavižanu (59 cm), zatim slijedi Puntijarka (35 cm), Parg (32 cm), Ogulin (16 cm) i Gospić (11 cm).

U studenom 2017. broj sati sijanja Sunca bio je na većem broju analiziranih postaja niži od višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.). Odstupanja su se kretala od -37.0 sati na Zavižanu gdje je zabilježeno ukupno 56.0 sati sijanja Sunca do 18.8 sati u Sisku gdje je mjesečna suma sijanja Sunca iznosila 78.5 sati.

Temperaturne anomalije na području Hrvatske u jesen 2017.

Srednje temperature zraka na sezonskoj skali (je-sen) bile su na većem broju analiziranih postaja iznad višegodišnjeg prosjeka 1961 – 1990., dok je u Rijeci srednja jesenska temperatura zraka bila jednaka pro-sjeku. Odgovarajuće temperaturne anomalije za jesen (rujan, listopad, studeni) 2017. bile su u rasponu od -0.6°C (Zavižan i Šibenik) do 0.9°C (Bjelovar).

Prema raspodjeli percentila toplinske prilike u Hrvatskoj za jesen 2017. godine opisane su sljedećim kategorijama: toplo (dio sjeverozapadne i središnje Hr-vatske) i normalno (preostali dio Hrvatske).

Količine oborine na području Hrvatske u jesen 2017.

Analiza količina oborine za jesen 2017. godine, izražena u % višegodišnjeg prosjeka 1961. – 1990, po-kazuje da su količine oborine bile većinom iznad pro-sjeka. Odgovarajuće količine oborine za jesen 2017. bile su u rasponu od 84% na postaji Split-Marjan do 214% višegodišnjeg prosjeka za ovu sezonu u Malom Lošinju.

Prema raspodjeli percentila, količine oborine za jesen 2017. opisane su sljedećim kategorijama: ekstre-mno kišno (šire područje Varaždina i Malog Lošinja), kišno (šire područje Bjelovara, dio istočne Hrvatske te dio sjevernog i južnog Jadrana), normalno (dio sred-njeg i južnog Jadrana i zaleđa) i vrlo kišno (preostali dio Hrvatske).

Praćenje kišnih i sušnih uvjetamr. sc. Ksenija Cindrić Kalin

Domagoj Mihajlović, dipl. inž.

Praćenje kišnih i sušnih uvjeta na dnevnoj skali

U studenom 2017. godine su sušni i kišni uvjeti na dnevnoj skali na 25 postaja u Hrvatskoj analizirani na način da su kumulativne količine oborine od početka do kraja studenog uspoređene s teorijskim percentilima koji su izračunati pomoću srednjih mjesečnih vrijedno-sti količina oborine za studeni iz 40-godišnjeg razdoblja

t t-+σ t

-+2σ

t-

t--σ

t--2σ

Slika 21. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-Grič, Split-Marjan i Rijeku za STUDENI 2017. godineu usporedbi s dugogodišnjim srednjim vrijednostima (t−) i standardnim devijacijama (σ).

22

BILTEN 11 / 2017

(1961.-2000.). Analizirana su i trajanja sljedova sušnih i kišnih dana s dnevnom količinom oborine, Rd, ma-njom i većom od 1 mm.

Prema kumulativnoj količini oborine u studenom, u istočnoj Slavoniji su prevladavale sušne prilike, per-centil 9 do 25. U posavskom dijelu (Slavonski Brod) sušni uvjeti su zabilježeni u prvoj polovici studenog, a potom je do kraja mjeseca kumulativna količina oborine bila u granicama normale. Normalne oborinske prilike uglavnom su prevladavale u kontinentalnoj unutrašnjo-sti Hrvatske. Samo su u središnjem kontintentalnom dijelu (Zagreb, Sisak, Karlovac) u prvoj polovici mjese-ca prevladale kišne prilike, percentil 75 do 91. Na svim kontinentalnim postajama zabilježeno je više kraćih kišnih epizoda u trajanju do dva dana, a na pojedinim postajama i po jedno trodnevno te jedno četverodnev-no kišno razdoblje. Najdulje sušno razdoblje trajalo je u Varaždinu i Zagrebu po 11 dana te u Osijeku 9 dana, dok je na ostalim postajama trajalo najdulje 7 dana.

U Gorskom kotaru su, na području Ogulina, tije-kom prve dvije dekade studenog zabilježene kišne pri-like, potom su se stabilizirale, da bi na samom kraju

mjeseca opet prešle u kišne. Naime, zabilježeno je više kišnih razdoblja u trajanju od dva do pet dana. U Lici su tijekom prve polovice studenog zabilježene kišne prili-ke, ali je do kraja mjeseca kumulativna količina oborine bila u granicama normale. Na najvišim postajama (Parg, Zavižan) količina oborine bila je u granicama normale za studeni. Na svim gorskim postajama izmjenjivala su se kišna sa sušnim razdobljima. Najdulje kišno razdoblje trajalo je po 4 dana, a najdulje sušno razdoblje 9 dana i to u Lici i na Zavižanu.

Na sjevernom Jadranu, na području Rijeke i Se-nja, kumulativna količina oborine u studenom bila je u granicama normale. U Istri su, pak, tijekom prve dvije dekade studenog prevladavale kišne prilike koje su se potom stabilizirale, ali su na samom kraju mjeseca opet prešle u kišne. Na području Malog Lošinja u prve dvije dekade zabilježene su vrlo kišne prilike (percentil 91 do 98), a zatim do kraja studenog kišne. Na dalmatinskim su postajama prevladavali kišni uvjeti. Najkišovitije je bilo na području Hvara gdje su tijekom prve dvije deka-de mjeseca zabilježene ekstremno kišne prilike (percen-til >98), a potom su do kraja studenog prevladale vrlo kišne prilike. Na području Šibenika su u prvoj polovici

Slika 22. Kumulativne količine oborine (mm) za STUDENI 2017., za meteorološke postaje Osijek, Zagreb – Maksimir, Rijeku, Zavižan, Split – Marjan i Dubrovnik te pripadni 98., 90., 75., 50., 25., 10. i 2. percentil za razdoblje 1961. − 2000.

sušnovrlo sušno normalno kišno vrlo kišno

23

BILTEN 11 / 2017

Slika 23. Prostorne razdiobe SPI-a na vremenskim skalama od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci za STUDENI 2017.

24

BILTEN 11 / 2017

studenog zabilježene vrlo kišne prilike, a potom kišne, dok su se u Splitu, nakon kišne prve polovice stude-nog, oborinske prilike stabilizirale. Na svim jadranskim postajama zabilježeno je više kraćih kišnih razdoblja u trajanju do tri dana, a najdulje je potrajalo pet dana i to na postajama Pazin, Mali Lošinj, Hvar i Lastovo. Na svim postajama je najdulje sušno razdoblje trajalo od 9 do 11 dana, a na postaji Hvar 13 dana.

Praćenje kišnih i sušnih uvjeta na vremenskoj skali od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci

Oborinski uvjeti u studenom 2017. godine bili su unutar granica normale u Bjelovaru, Daruvaru, Du-brovniku, Gospiću, Karlovcu, Kninu, Križevcima, Osi-jeku, Pargu, Pazinu, Rijeci, Senju, Sisku, Slavonskom Brodu, Split Marjanu, Šibeniku, Varaždinu, Zadru, Zagreb Maksimiru i na Zavižanu (SPI1; -0.03, 0.02, 0.11, 0.47, 0.95, 0.01, 0.16, -0.79, 0.27, 0.77, 0.32, 0.56, 0.46, -0.42, -0.27, 0.79, 0.58, 0.49, 0.68 i 0.10). Umjereno kišni uvjeti su prevladavali u Malom Loši-nju i Ogulinu (SPI1; 1.43 i 1.04), a vrlo kišni uvjeti na Hvaru (SPI1; 1.65).

Tijekom jeseni 2017. godine oborinski uvjeti unu-tar granica normale su prevladavali u Bjelovaru, Du-brovniku, Kninu, Osijeku, Pargu, Rijeci, Slavonskom Brodu, Split Marjanu, Šibeniku (SPI3; 0.97, -0.05, 0.17, 0.46, 0.88, 0.44, 0.87, -0.56 i 0.75). Umjereno kišni uvjeti su zabilježeni u Daruvaru, Gospiću, Križev-cima, Pazinu, Senju i na Zavižanu (SPI3; 1.10, 1.35, 1.41, 1.41, 1.04 i 1.11), a vrlo kišni uvjeti u Hvaru, Malom Lošinju, Ogulinu, Sisku, Zadru i Zagreb Mak-simiru (SPI3; 1.59, 1.95, 1.57, 1.58, 1.89 i 1.93). Ek-stremno kišni uvjeti zabilježeni su u Karlovcu i Varaždi-nu (SPI3; 2.02 i 2.16).

Na 6-mjesečnoj vremenskoj skali, tijekom ljeta i jeseni 2017. godine, prevladavali su vrlo sušni uvjeti u Split Marjanu (SPI6; -1.93), a umjereno sušni uvjeti u Dubrovniku i Kninu (SPI6; -1.16 i -1.12). Oborin-ski uvjeti unutar granica normale bili su u Bjelovaru, Daruvaru, Gospiću, Hvaru, Križevcima, Ogulinu, Osi-jeku, Pargu, Pazinu, Rijeci, Senju, Sisku, Slavonskom Brodu, Šibeniku, Varaždinu i na Zavižanu (SPI6; -0.68, -0.09, 0.52, 0.60, 0.36, 0.48, -0.43, 0.30, 0.57, -0.08, 0.69, 0.21, -0.65, -0.25, 0.69 i 0.56). Umjereno kišni uvjeti su prevladavali u Karlovcu, Zadru i Zagreb Mak-simiru (SPI6; 1.26, 1.38 i 1.08), a vrlo kišni uvjeti u Malom Lošinju (SPI6; 1.51).

Na 12-mjesečnoj vremenskoj sklali ektremno suš-ni uvjeti su prevladali u Split Marjanu (SPI12; -2.35), a vrlo sušni uvjeti u Bjelovaru, Dubrovniku i Kninu (SPI12; -1.76, -1.93 i -1.78). Umjereno sušni uvjeti bili su u Pargu (SPI12; -1.15), dok su oborinski uvjeti u granicama normale zabilježeni u Daruvaru, Gospiću,

Hvaru, Karlovcu, Križevcima, Ogulinu, Osijeku, Pazi-nu, Rijeci, Senju, Sisku, Slavonskom Brodu, Šibeniku, Varaždinu, Zadru, Zagreb Maksimiru i na Zavižanu (SPI12; -0.92, -0.63, -0.36, -0.05, -0.83, -0.57, -0.65, 0.11, -0.33, 0.18, -0.35, 0.19, -0.67, -0.32, 0.87, -0.29 i -0.25). Umjereno kišni uvjeti su prevladali u Malom Lošinju (SPI12; 1.01).

Na 24-mjesečnoj vremenskoj skali zabilježeni su vrlo sušni uvjeti u Split Marjanu (SPI24; -1.83), a umjereno sušni uvjeti u Bjelovaru, Dubrovniku, Hvaru i Kninu (SPI24; -1.36, -1.36, -1.24 i -1.33). Oborinski uvjeti unutar granica normale bili su u Daruvaru, Gos-piću, Karlovcu, Križevcima, Ogulinu, Osijeku, Pargu, Senju, Sisku, Slavonskom Brodu, Šibeniku, Varaždinu, Zadru, Zagreb Maksimiru i na Zavižanu (SPI24; -0.42, 0.30, 0.43, -0.20, 0.38, -0.02, -0.17, 0.41, 0.49, 0.54, -0.10, -0.30, 0.33, -0.37 i -0.09). Umjereno kišni uvjeti su prevladavali u Pazinu i Rijeci (SPI24; 1.26 i 1.12), a vrlo kišni uvjeti u Malom Lošinju (SPI24; 1.65).

Oborinski uvjeti na 48-mjesečnoj vremenskoj skali bili su u granicama normale u Bjelovaru, Daruvaru, Du-brovniku, Kninu, Osijeku, Pargu, Pazinu, Rijeci, Senju, Split Marjanu, Zavižanu (SPI48; 0.95, 0.92, 0.01, 0.13, 0.61, 0.97, 0.89, 0.61, 0.41, 0.11 i 0.67). Umjereno kišni uvjeti su prevladavali u Gospiću, Hvaru, Križev-cima, Slavonskom Brodu i Zadru (SPI48; 1.23, 1.17, 1.44, 1.10 i 1.39), a vrlo kišni uvjeti u Malom Loši-nju, Ogulinu, Šibeniku, Varaždinu i Zagreb Maksimiru (SPI48; 1.68, 1.58, 1.52, 1.51 i 1.84). Ekstremno kišni uvjeti su zabilježeni u Karlovcu i Sisku (SPI48; 2.71 i 2.65).

Napomena: Više grafičkih prikaza rezultata je do-stupno na: www.meteo.hr.

Klasifikacijaska skala za vrijednosti SPI

Vrijednosti SPI Klase 2.0 i više ekstremno kišno 1.5 − 1.99 vrlo kišno 1.0 − 1.49 umjereno kišno -0.99 − 0.99 u granicama normale -1.0 − -1.49 umjereno suho -1.5 − -1.99 vrlo suho -2.0 i više ekstremno suho

Temperatura moramag. inž. Ružica Popović

U studenom 2017. godine površinske su se tem-perature mora duž istočne obale Jadrana kretale oko višegodišnjih prosjeka, iako su na mjernim postajama srednjeg Jadrana bile neznatno niže od višegodišnjeg prosjeka, što pokazuje i pojava negativnih anomalija na grafikonima. Zanimljivo je i to da su ove godine srednje mjesečne temperature mora na tim lokacijama u prosje-

25

BILTEN 11 / 2017

Slika 24. Srednje dnevne temperature mora (°C) za STUDENI 2017. za meteorološke postaje Rab, Senj, Šibenik, Split Komiža i Hvar i njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za višegodišnje razdoblje.

Srednje dnevne temperature mora Anomalije srednje dnevne temperature mora

26

BILTEN 11 / 2017

Slika 25. Srednje dnevne temperature mora (°C) za STUDENI 2017. za meteorološke postaje Rab, Senj, Šibenik, Split Komiža i Hvar u usporedbi s dugogodišnjim srednjim vrijednostima (t−) i standardnim devijacijama (σ)

t− t− (σ) t− 2(σ)

temperatura mora t− + (σ) t− + 2(σ)

27

BILTEN 11 / 2017

Tablica 3. Apsolutne minimalne i maksimalne temperature površinskog sloja mora duž istočne obale Jadrana u

dugogodišnjim periodima u STUDENOM

TEMPERATURA MORA (°C)Postaja Aps. min. (°C) Aps. maks. (°C)

Senj 11,1 18,5Rab 10,0 20,2Šibenik 13,8 20,5Split 10,6 20,9Hvar 13,6 21,5Komiža 15,5 21,3

ku za oko 2.0°C niže i od prošlogodišnjih vrijednosti u ovom periodu. Na postajama sjevernog Jadrana zabilje-žena su pozitivna odstupanja srednjih mjesečnih tempe-ratura mora koje je na obje lokacije iznosilo 0.3°C od višegodišnjeg prosjeka.

Analizom srednjih mjesečnih površinskih tempe-ratura mora uočeno je da su se one kretale od 15.0°C u Senju do 17.4°u Hvaru. Raspon srednjih mjesečnih temperatura mora iznosio je 2.4°C, a u skladu s godiš-njim dobom zabilježen je i uobičajen trend ohlađivanja površine mora. Amplituda između minimalnih i maksi-malnih mjesečnih vrijednosti iznosila je 5.8°C.

Maksimalna terminska vrijednost temperature po-vršinskog sloja mora za mjesec studeni 2017. godine za-bilježena je u Hvaru i iznosila je 18.6°C, za razliku od prošlogodišnje vrijednosti koja je iznosila 21.0°C. Naj-niža terminska vrijednost maksimalnih dnevnih tem-peratura mora zabilježena u Senju i iznosila je 17.5°C. Raspon maksimalnih terminskih vrijednosti temperatu-ra površinskog sloja mora iznosio je tek 1.1°C.

Minimalna terminska vrijednost temperatura po-vršinskog sloja mora u promatranom razdoblju zabilje-žena je u Senju i iznosila je 12.8°C, što je za 5.1°C niže nego proteklog mjeseca. Najviša terminska vrijednost minimalnih dnevnih temperatura mora zabilježena je u Komiži i iznosila je 16.2°C. I tu je minimalna termin-ska vrijednost za 5.2°C niža nego proteklog mjeseca. Raspon minimalnih terminskih vrijednosti površinskog sloja mora je iznosio 3.4°C.

Prema gore navedenim analizama gledajući mjesec u cjelini, možemo zaključiti da su temperature povr-šinskog sloja mora u mjesecu studenome 2017. godine imale na mjernim postajama sjevernog Jadrana vrijed-nosti koje su se kretale vrlo malo iznad višegodišnjeg prosjeka, dok su mjerne postaje srednjeg Jadrana bilje-žile negativne anomalije u odnosu na višegodišnje pro-sjeke, što ukazuje na intenzivno ohlađivanje površine mora u ovom periodu na tom području.

HIDROLOŠKE PRILIKE

Površinske vodeTomislava Bošnjak, inž.

Na analiziranim vodotocima u Hrvatskoj u stude-nom nije bilo većih ekstremnih hidroloških događanja, ali su tijekom mjeseca zabilježene stalne oscilacije u kre-tanju vodostaja.

Stalne oscilacije vodostaja zabilježene su na Savi tijekom cijelog studenog. Nakon početnog opadanja i kretanja vodostaja unutar granica niskih voda, već sredi-nom prve dekade mjeseca dolazi do formiranja kratko-trajnog vodnog vala čije su vrijednosti vodostaja dosegle razine unutar granica srednjih i srednje visokih voda. Novi vodni val pojavljuje se sredinom mjeseca, a zatim sve do sredine zadnje dekade uslijedio je lagani pad vo-

TEMPERATURA MORA (°C)

Postaja TMsrmj(°C)

TMsr višeg(°C)

Odstupanje od višegod.

prosjeka(°C)

TMmin mj(°C)

TMmax mj(°C)

Amplituda (°C)

Senj 15,0 14,7 +0,3 12,8 17,5 4,7Rab 15,7 15,4 +0,3 13,1 18,3 5,2Šibenik 16,6 17,8 -1,2 15,0 18,0 3,0Split 16,3 16,8 -0,5 14,8 18,4 3,6Hvar 17,4 18,2 -0,8 15,9 18,6 2,7Komiža 17,2 18,5 -1,3 16,2 18,5 2,3

Tablica 2. Srednje mjesečne, srednje višegodišnje te minimalne i maksimalne temperatura mora (TM) na mjernim postajama duž istočne obale Jadrana u STUDENOM 2017. godine

28

BILTEN 11 / 2017

Slika 26. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijekau STUDENOM 2017.

Slika 27. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijekau STUDENOM 2017.

29

BILTEN 11 / 2017

Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost), Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).

Slika 28. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u STUDENOM 2017. s primjerom pripadajućihkarakterističnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks) za razdoblje 1961. − 2015.

Qmin studeni 2017. studeni 1961. − 2015.

Qsred studeni 2017. studeni 1961. − 2015.

Qmaks studeni 2017. studeni 1961. − 2015.

30

BILTEN 11 / 2017

dostaja. Krajem mjeseca ponovo se formirao kratkotraj-ni val čije su razine bile unutar granica srednjih i srednje visokih voda. Vodnost Save kretala se oko prosječne vri-jednosti za studeni za razdoblje obrade 1961. – 2015.

Na Dravi su tijekom cijelog mjeseca zabilježene lagane oscilacije vodostaja. Kretanje vodostaja bilo je unutar granica niskih i srednje niskih voda, a zabilježe-na malovodnost daje deficit otjecanja od oko 15%. Na Dunavu su također zabilježene lagane oscilacije tijekom cijelog mjeseca, a vrijednosti vodostaja bile su unutar granica srednje niskih voda.

Tijekom studenog i na Kupi su zabilježene oscila-cije u kretanju vodostaja. Najveći, ali kratkotrajni vodni val formirao se u drugom dijelu prve dekade mjeseca kada su vrijednosti vodostaja koje su se kretale unutar niskih voda dosegle vrijednosti srednje visokih voda. Veći dio ostatka mjeseca vodostaji su lagano oscilirali i kretali se na granici niskih i srednje niskih vodostaja. Pred kraj mjeseca dolazi do ponovnog manjeg porasta vodostaja. Vodnost Kupe kretala se malo iznad prosječ-nih vrijednosti, sa suficitom otjecanja oko 15%.

Rijeka Postajastudeni 2017. studeni 1961. − 2015.

Qmin nQmin sQmin vQmin

m3/s dan m3/s m3/s m3/s

Sava

Zagreb 100 05.11. 53,5 143 344Jasenovac 332 06.11. 141 369 1238Slavonski Brod - - 182 522 1636Županja 435 08.11. 223 595 1745

KupaKamanje 19,5 05.11. 6,01 24,2 77,5Jamnička Kiselica 32,0 06.11. 10,4 60,2 156

Mura Mursko Središće 102 25.11. 49,2 98,1 237

DravaBotovo 247 04.11. 105 228 510Donji Miholjac 319 07.11. 168 322 598

Qsred nQsred sQsred vQsred

Sava

Zagreb 436 88,4 404 1081Jasenovac 863 191 813 1593Slavonski Brod - 238 1007 2282Županja 1034 294 1132 2678

KupaKamanje 121 13,5 106 207Jamnička Kiselica 234 28,6 227 476

Mura Mursko Središće 138 60,1 144 286

DravaBotovo 437 225 491 1046Donji Miholjac 434 228 510 1044

Qmax nQmax sQmax vQmax

Sava

Zagreb 1385 26.11. 114 1150 2484Jasenovac 1294 10.11. 254 1395 2422Slavonski Brod - - 318 1594 3444Županja 1533 30.11. 384 1820 3956

KupaKamanje 672 30.11. 32,5 513 1123Jamnička Kiselica 681 30.11. 51,6 578 1125

Mura Mursko Središće 259 09.11. 71,4 292 747

DravaBotovo 767 14.11. 405 964 2071Donji Miholjac 643 16.11. 305 848 1672

Qmin = minimalni protok u mjesecu (satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok u razdoblju sQmin = srednji minimalni protok u razdobljuvQmin = najveći minimalni protok u razdoblju

Qsred = srednji protok u mjesecu (srednja vrijednost, 06 i 18 sati)nQsred = najmanji srednji protok u razdoblju sQsred = srednji srednji protok u razdobljuvQsred = najveći srednji protok u razdoblju

Qmaks = maksimalni protok u mjesecu (srednja vrijednost)nQmaks = najmanji srednji protok u razdoblju sQmaks = srednji srednji protok u razdobljuvQmaks = najveći srednji protok u razdoblju

Tablica 4. Minimalni, srednji i maksimalni protok za STUDENI 2017. i pripadajući protoci u razdoblju 1961. − 2015.

31

BILTEN 11 / 2017

Minimalni protoci bili su na Savi i Kupi manji, a na Dravi veći od srednjih minimalnih protoka u stude-nom u razdoblju 1961. – 2015.

Srednji protoci bili su na Dravi manji, a na Savi i Kupi veći od prosječnih protoka u studenom u raz-doblju 1961. – 2015.

Maksimalni protoci bili su na Savi i Dravi manji, a na Kupi veći od srednjih maksimalnih protoka u stude-nom u razdoblju 1961. – 2015.

Podzemne vodeIvan Bertović, prof.

Mjerne stanice zagrebačkog aluvijalnog područja, Mičevec i Borovje, su tijekom studenog bilježile oscila-cije u kretanju razine podzemne vode. Oscilacije su pra-tile uzlazni trend dinamike podzemne vode koji je bio zamjetan tijekom cijelog mjeseca. Tako su obje analizi-rane stanice evidentirale minimalne mjesečne vodostaje krajem prve dekade mjeseca, a maksimalne mjesečne vodostaje na kraju mjeseca. Razlika između ekstremnih mjesečnih vrijednosti je za Borovje iznosila 95 cm, a za Mičevec 78 cm. Vrijednosti minimalnih i maksimalnih

mjesečnih vodostaja obiju stanica su bile niže od pro-sječnih vodostaja u studenom za razdoblje obrade poda-taka od 1990. – 2014. godine.

Na dravskom području su ovog mjeseca mjerne stanice Repaš, Gornja Šuma, Gornji Miholjac i Čađavi-ca registrirale vrlo slabo kretanje razine podzemne vode. Analizom razlika između maksimalnih i minimalnih mjesečnih vodostaja navedenih mjernih stanica, uviđa se kretanje vodostaja koje se odvijalo unutar 15 cm. Li-mnigrafi u Gornjoj Šumi i Čađavici su registrirali mi-nimalne mjesečne vodostaje u prvoj dekadi mjeseca, a maksimalne na kraju mjeseca. Limnigraf u Repašu je evidentirao minimalan mjesečni vodostaj u prvoj de-kadi mjeseca, a maksimalan sredinom mjeseca. Među svim analiziranim stanicama, mjerni instrument u Gor-njem Miholjcu je zabilježio najslabiju dinamiku pod-zemne vode sa evidentiranim minimalnim mjesečnim vodostajem u trećoj dekadi mjeseca, te maksimalnim mjesečnim vodostajem na početku mjeseca. Vrijednosti minimalnih, srednjih i maksimalnih mjesečnih vodosta-ja svih analiziranih stanica (osim minimalne mjesečne vrijednosti koja je u Gornjoj Šumi bila viša od prosječ-ne) su bile niže od prosječnih vrijednosti u studenom za razdoblje obrade podataka od 1988. – 2014. godine.

Područje PostajaSTUDENI 2017. STUDENI 1988. – 2014.

NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

DRAVA

Repaš 115,45 06.11. 115,19 115,61 116,44Gornja Šuma 115,93 06.11. 115,46 115,89 116,81Gornji Miholjac 104,35 23.11. 103,10 104,46 105,79Čađavica 96,62 08.11. 95,82 96,96 98,34

SV SVmin SVsr SVmaksRepaš 115,52 115,25 115,81 116,76Gornja Šuma 115,99 115,50 116,02 116,93Gornji Miholjac 104,38 103,17 104,53 105,86Čađavica 96,65 95,87 97,09 98,35

VV dan VVmin VVsr VVmaksRepaš 115,59 16.11. 115,30 116,08 117,17Gornja Šuma 116,08 30.11. 115,56 116,16 117,26Gornji Miholjac 104,41 02.11. 103,22 104,61 105,97Čađavica 96,72 29.11. 96,02 97,23 98,37

Tablica 5. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode za STUDENI 2017. na području Drave te pregled istih za razdoblje 1988. – 2014.

m.n.m. – metara nad morem.NV, SV, VV – minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecu.NVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.SVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši srednji vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.VVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.

32

BILTEN 11 / 2017

Slika 29. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za STUDENI 2017. godine na području Save-Mičevec,Borovje kod Zagreba i području Drave-Gornji Miholjac, Čađavica, Repaš, Gornja Šuma.

33

BILTEN 11 / 2017

Područje PostajaSTUDENI 2017. STUDENI 1990. – 2014.

NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

SAVA

Zagreb Borovje 103,69 06.11. 102,87 104,29 106,21Zagreb Mičevec 101,11 06.11. 100,33 101,71 103,47

SV SVmin SVsr SVmaksZagreb Borovje 104,22 103,19 104,86 107,19Zagreb Mičevec 101,54 100,60 102,10 103,82

VV dan VVmin VVsr VVmaksZagreb Borovje 104,62 30.11. 103,35 105,40 108,71Zagreb Mičevec 101,85 30.11. 100,77 102,51 105,05

Tablica 6. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaj podzemne vode u STUDENI 2017. na području Save te pregled istih za razdoblje 1990. – 2014.

m.n.m. – metara nad morem.NV, SV, VV – minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecu.NVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.SVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši srednji vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.VVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.

ZAGREB

Sloj inverzijenoć dan

N % N %A – jako labilno 0 0 1 3B – umjereno labilno 0 0 7 23C malo labilno 3 11 8 27D neutralno 13 44 14 47E malo stabilno 1 4 0 0F umjereno stabilno 12 41 0 0G jako stabilno 0 0 0 0

ZADAR

Sloj inverzijenoć dan

N % N %A – jako labilno 0 0 0 0B – umjereno labilno 0 0 7 33C malo labilno 0 0 8 38D neutralno 12 57 6 29E malo stabilno 5 24 0 0F umjereno stabilno 4 19 0 0G jako stabilno 0 0 0 0

Tablica 7. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru za STUDENI 2017. u terminima 00 UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN).

EKOLOŠKE PRILIKE

Meteorološke karakteristikeDomagoj Mihajlović, dipl. inž.

Visine sloja miješanja tijekom studenog 2017. na postajama Zagreb Maksimir i Zadar u terminima 00 i 12 UTC prikazane su na slici 30. Na osnovi proračuna vidljivo je da je tijekom noći visina sloja miješanja u Zagrebu bila najveća 14. studenog (1549 m), a u Zadru 26. studenog (781 m). U Zagrebu i Zadru je najveća vi-sina sloja miješanja u terminu 12 UTC proračunata 27. studenog (1989 m i 1658 m). Prosječna mjesečna visina sloja miješanja u terminu 00 UTC iznosila je u Zagrebu 303 m, a u Zadru 218 m. U terminu 12 UTC prosječna

vrijednost visine sloja miješanja iznosila je 662 m (Za-greb) i 832 m (Zadar).

Na postaji Zagreb tijekom noći prizemni sloj atmosfere bio je malo labilan, neutralan, malo stabilan, umjereno stabilan i jako stabilan (C, D, E i F klase sta-bilnosti; s čestinom 11%, 44%, 4% i 41% tablica 7). U terminu 12 UTC klase stabilnosti A, B, C i D iznosile su 3%, 23%, 27% i 47%. Na postaji Zadar prizemni sloj atmosfere tijekom noći bio je neutralan, malo sta-bilan, umjereno stabilan i jako stabilan (D, E, i F klase stabilnosti; s čestinom 57%, 24% i 19%). U terminu 12 UTC klase stabilnosti umjereno labilno (B), malo labilno (C) i neutrano (D) iznosile su 33%, 38% i 29%.

Stabilnost prizemnog dijela atmosfere izravno je povezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi. U Zagrebu su tijekom noći najčešće bile prizemne inver-

34

BILTEN 11 / 2017

zije (20 slučaja: 35%), visinske inverzije (28 slučajeva; 49%), podignute inverzije (7 slučajeva; 12%) i situacije bez inverzije (2 slučaja; 4%). U terminu 12 UTC zabi-lježeno je 35 slučaja s visinskom inverzijom (67%), 10 slučaja sa podignutom inverzijom (19%) i 7 slučajeva s prizemnom inverzijom (14%). U Zadru su tijekom noći najčešće bile visinske inverzije (28 slučaja, 49%), podignute inverzije (20 slučaja; 35%), prizemne inver-zije (20 slučaja; 35%) i situacije bez inverzije (2 sluča-ja; 4%). U terminu 12 UTC zabilježeno je 35 slučaja s visinskom inverzijom (67%), 10 slučaja s podignutom inverzijom (19%) i 7 slučaja sa prizemnom inverzijom (14%).

Onečišćenje zraka i oborineIvona Igrec, dipl. inž.

Metodom ionske kromatografije u dnevnim uzor-cima oborine određuju se glavni ioni (kloridi, sulfati, nitrati te ioni amonija, natrija, kalija, kalcija i magne-zija). Glavni ioni daju uvid u emisiju i podrijetlo one-

čišćenja zraka. Koncentracija ovih iona u oborini nad nekim područjem ovisi i o meteorološkim uvjetima.

Kemija atmosfere je kompleksna, ali, grubo opisa-no, ioni u nju dospijevaju na dva načina: antropoge-nim djelovanjem (tvornice, promet, poljoprivreda..) ili prirodnim putem (mora, jezera, rijeke, vulkani, erozija tla...). Tvornicama i prometu uglavnom pripisujemo SO2 i NOX, poljoprivredi NH3 i K, eroziji tla Ca i Mg, morskom aerosolu Cl, Na i Mg...

Međusobnim reakcijama (uz ultraljubičasto zra-čenje, ozon, kisik, vlagu...) ti ioni stvaraju spojeve koji mogu formirati čestice koje apsorbiraju ili reflektiraju sunčevu svijetlost. S druge strane, s vodom iz atmosfere neki od spojeva (oksidi sumpora i dušika) stvaraju kise-line. pH vrijednost takve oborine pada, oborina je kise-la. Mokrim taloženjem svi ti spojevi opterećuju sustav.

Prilog za listopad o onečišćenju zraka i oborine spojen je s onim za studeni, stoga je u nastavku pregled stanja onečiščenja zraka i oborine za listopad i studeni.

Uzorkovanje oborine provodi se u mreži postaja DHMZ-a otvorenim uzorkivačem (bulk uzorkivač). U tablici 9 prikazane su količina oborine, udio oborine analiziran na glavne ione i pH, vrijednosti koncentraci-

Slika 30. Visina sloja miješanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadaru STUDENOM 2017. godine u terminima 00 UTC i 12 UTC

ZAGREB

Sloj inverzijenoć dan

N % N %ne postoji 2 4 0 0prizemna 20 35 7 14podignuta 7 12 10 19visinska 28 49 35 67

ZADAR

Sloj inverzijenoć dan

N % N %ne postoji 2 9 4 14prizemna 1 4 1 4podignuta 3 13 5 18visinska 17 74 18 64

Tablica 8. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebui Zadru za STUDENI 2017. u terminima 00 UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN).

35

BILTEN 11 / 2017

Postaja RRmm

RR/RR(pH)

RR/RR(GI)pH pHmin-pH-

max

Cl- NO3--N SO4

2--S Na+ NH4+-N K+ Mg2+ Ca2+ SO3

2--S NO3--N

udio kiselih kiša

mg/dm3 kg/ha (%)Puntijarka 88,8 100/100 5,75 5,18-6,27 0,176 0,310 0,259 0,129 0,387 0,177 0,062 1,214 0,230 0,274 14Krapina 68,7 98/98 5,83 5,78-6,16 0,088 0,214 0,097 0,040 0,209 0,033 0,045 0,32 0,064 0,147 0Bilogora 90,1 100/100 5,91 5,80-6,72 0,317 0,340 0,326 0,115 0,357 0,393 0,088 1,716 0,294 0,307 0Slav. Brod 86,7 99/99 5,28 4,61-6,63 0,224 0,284 0,350 0,149 0,299 0,068 0,068 0,431 0,304 0,247 41Karlovac 73,2 100/100 5,90 5,67-6,43 0,250 0,312 0,262 0,130 0,553 0,201 0,059 0,597 0,228 0,192 0Ogulin 70,3 100/100 5,68 5,48-6,63 0,241 0,239 0,171 0,141 0,215 0,088 0,036 0,463 0,121 0,168 8Zavižan 125,6 100/100 5,86 5,65-6,62 0,550 0,780 0,578 0,417 0,606 0,192 0,096 1,315 0,726 0,979 0Rijeka 153,9 100/100 5,42 5,37-6,72 0,432 0,229 0,241 0,249 0,237 0,045 0,042 0,326 0,371 0,353 86Zadar 54,2 100/98 6,47 6,30-7,47 6,068 0,398 0,245 3,348 0,192 0,178 0,403 2,733 0,133 0,216 0Dubrovnik 53,5 100/100 6,17 6,14-6,23 4,101 0,270 0,304 2,304 0,101 0,299 0,307 1,678 0,162 0,145 0

Tablica 9. Rezultati kemijske analize oborine i onečišćenja zraka u Hrvatskoj za LISTOPAD 2017.

Postaja RRmm

RR/RR(pH)

RR/RR(GI)pH pHmin-pH-

max

Cl- NO3--N SO4

2--S Na+ NH4+-N K+ Mg2+ Ca2+ SO3

2--S NO3--N

udio kiselih kiša

mg/dm3 kg/ha (%)Puntijarka 151,1 100/99 5,31 4,57-6,57 0,368 0,286 0,339 0,219 0,236 0,135 0,039 0,654 0,512 0,432 83Krapina 128,4 100/99 5,37 4,90-7,35 0,121 0,163 0,222 0,052 0,118 0,029 0,041 0,29 0,285 0,201 76Bilogora 58,2 97/97 5,44 4,60-6,82 0,445 0,519 0,706 0,225 0,563 0,164 0,081 1,689 0,411 0,318 73Slav. Brod 48,0 99/98 5,92 5,33-6,99 1,107 0,542 1,200 0,642 0,415 0,438 0,239 1,365 0,576 0,253 22Karlovac 184,9 100/100 4,87 3,86-6,39 0,191 0,362 0,484 0,088 0,369 0,078 0,032 0,316 0,894 0,669 94Ogulin 277,1 100/100 4,90 3,93-6,02 0,203 0,329 0,356 0,095 0,282 0,074 0,040 0,277 0,987 0,912 96Zavižan 233,8 87/87 5,89 5,05-6,21 0,298 0,279 0,266 0,180 0,184 0,070 0,046 0,862 0,623 0,653 11Rijeka 204,6 99/99 5,18 4,82-6,38 3,773 0,309 0,263 2,054 0,122 0,107 0,251 0,693 0,537 0,633 72Zadar 143,3 96/96 6,26 5,90-7,66 9,267 0,227 0,203 6,334 0,087 0,267 0,749 1,512 0,291 0,325 0Dubrovnik 146,7 99/99 5,880 5,55-7,03 28,623 0,360 0,772 16,310 0,129 0,677 1,925 2,127 1,130 0,529 20

Tablica 10. Rezultati kemijske analize oborine i onečišćenja zraka u Hrvatskoj za STUDENI 2017.

ja glavnih iona, ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata te udio kiselih kiša s obzirom na analiziranu količinu oborine za listopad, dok su u tablici 10 dani podaci za studeni.

Ukupna mjesečna količina oborine za listopad je bila značajno niža od one u rujnu. Maksimalna koli-čina oborine zabilježena je u Rijeci i iznosila je 153.9 mm, dok je minimum od 53.5 mm oborine zabilježen u Dubrovniku. U prosjeku je pH vrijednost određena u 100% oborine, a koncentracije glavnih iona u 99% oborine. U listopadu je kisele oborine bilo u Rijeci (86%), Slavonskom Brodu (41%), Puntijarci (14%) i u Ogulinu (8%). Potrebno je naglasiti da oborina bez obzira na udio kisele oborine spada u tek neznatno ki-selu kategoriju, što je vidljivo i iz tablice 9 (min-max pH). Ukupna mjesečna količina oborine za studeni bila je viša od one za listopad, maksimum je zabilježen u Ogulinu i iznosi 277.1 mm, a minimum je zabilježen u Slavonskom Brodu i iznosi 48.0 mm. Kisela oborina u studenom zabilježena je na svim postajama, osim na

postaji u Zadru. U studenom je oborina bila izuzetno kisela u odnosu na ostatak godine.

Na slikama 31 i 32 su prikazane srednje mjesečne pH vrijednosti i srednja mjesečna koncentracija sumpo-ra iz sulfata za listopad odnosno studeni. Koncentraci-ja sulfata utječe na pH vrijednost - veće koncentracije sulfata uzrokuju niži pH oborine. pH vrijednosti za li-stopad kretale su se od 4.61 (u Slavonskom Brodu, 11. listopada u 3.8 mm oborine) do 7.47 (u Zadru 16. listo-pada u 0.3 mm oborine). Maksimalna dnevna koncen-tracija sulfata za listopad zabilježena je u Slavonskom Brodu i iznosila je 1.58 mg S/L (30. listopada u 0.9 mm oborine). Maksimalna dnevna koncentracija nitrata u listopadu zabilježena je na Bilogori i iznosila je 2.14 mg N/L (30. listopada u 1.3 mm oborine).

pH vrijednosti za studeni kretale su se od 3.86 (u Karlovcu 17. studenog u 0.4 mm oborine) do 7.66 (u Zadru 3. studenog u 0.5 mm oborine). Maksimalna dnevna vrijednost sulfata i nitrata za studeni zabilježene su u Karlovcu 17. studenog u 0.4 mm oborine i iznosile su 3.85 mg S/L odnosno 4.68 mg N/L. Maksimalne

36

BILTEN 11 / 2017

Slika 31. Srednja mjesečna pH vrijednost na promatranim postajama i srednje mjesečne koncentracije sumpora iz sulfataza LISTOPAD 2017. godine (crvena linija označava granicu kiselosti oborine pH<5.6)

Slika 34. Srednje mjesečne koncentracije sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata za STUDENI 2017.

Slika 32. Srednja mjesečna pH vrijednost na promatranim postajama i srednje mjesečne koncentracije sumpora iz sulfataza STUDENI 2017. godine (crvena linija označava granicu kiselosti oborine pH<5.6)

Slika 33. Srednje mjesečne koncentracije sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata za LISTOPAD 2017.

37

BILTEN 11 / 2017

Slika 35. Ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata za LISTOPAD 2017.

Slika 36. Ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata za STUDENI 2017.

mjesečne koncentracije sulfata i nitrata u listopadu za-bilježene su na Zavižanu, a u studenom zabilježene su u Slavonskom Brodu.

U listopadu je ukupno mjesečno taloženje sumpo-ra iz sulfata i dušika iz nitrata bilo slično onom u rujnu. Na grafu prikazanom na slici 35 može se vidjeti da je minimum ukupnog mjesečnog taloženja za sumpor u obliku sulfata u listopadu (SO4

2--S) zabilježen u Krapi-ni, dok je za dušik u obliku nitrata (NO3

--N) zabilježen u Dubrovniku, a maksimalne vrijednosti zabilježene su na Zavižanu. Na slici 36 vidi se da je minimum uku-pnog mjesečnog taloženja sulfata i dušika za studeni za-bilježen u Krapini, dok je maksimum ukupnog talože-nja sulfata zabilježen Dubrovniku, a nitrata u Ogulinu.

Kakvoća zraka

Marko Marić, dipl. inž.

Mjerenja na automatskoj mjernoj postaji-Mirogojska 16, Zagreb

Na postaji Mirogojska cesta 16 prate se koncen-tracije sljedećih onečišćujućih tvari u zraku: dušikov monoksid (NO), dušikov dioksid (NO2), ugljikov mo-noksid (CO), sumporov dioksid (SO2), prizemni ozon (O3). Tijekom studenog 2017. godine satne koncen-

tracije dušikovog dioksida (NO2) nisu prekoračile gra-ničnu vrijednost 200 µg/m3, gornji prag procjene 140 µg/m3 te prag upozorenja 400 µg/m3, a donji prag pro-cjene 100 µg/m3 prekoračile su 1 put. Kretale su se od min. 1.80 µg/m3 do max. 105.99 µg/m3, dok je srednja mjesečna koncentracija iznosila 33.54 µg/m3. Najviše dnevne osmosatne srednje vrijednosti prizemnog ozona (O3) bile su ispod ciljne vrijednosti od 120 µg/m3 i kre-tale su se od min. 16.14 µg/m3 do max. 88.57 µg/m3. Ukupno je od siječnja do studenog 2017. zabilježeno 39 prekoračenja ciljne vrijednosti, a kako je u 2015. go-dini ciljna vrijednost bila prekoračena 30 puta, u 2016. godini 13 puta, broj prekoračenja usrednjeno na tri godine za razdoblje 2015. – studenog 2017. iznosi 27 (prema Uredbi o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12, 84/17) ciljna vrijednost ne smije biti pre-koračena više od 25 dana u kalendarskoj godini usred-njeno na tri godine). Satne i dnevne vrijednosti sumpo-rovog dioksida (SO2) i maksimalne dnevne osmosatne srednje vrijednosti ugljikovog monoksida (CO) bile su očekivano dosta niže od svojih graničnih vrijednosti.

Rezultati mjerenja pokazuju da je zrak tijekom stu-denog 2017. godine u odnosu na koncentracije duši-kovog dioksida (NO2), sumporovog dioksida (SO2) i ugljikovog monoksida (CO) bio čist ili neznatno one-čišćen, a u odnosu na koncentracije prizemnog ozona (O3) zrak je za razdoblje od siječnja do studenog 2017. onečišćen.

38

BILTEN 11 / 2017

Tablica 11. Pregled dnevnih vrijednosti kakvoće zraka za STUDENI 2017.

DatumNO

μg/m3NO2

μg/m3SO2

μg/m3O3

μg/m3O3 8mμg/m3

CO 8mmg/m3

01/11/17 22,4 48,03 3,51 26,42 45,39 0,5702/11/17 39,54 46,96 3,8 34,63 57,53 0,9603/11/17 12,51 28,76 2,82 49,34 88,57 0,4804/11/17 22,99 38,72 2,64 23,57 36,98 0,6805/11/17 12,52 37,08 3,54 29,01 42,61 0,5106/11/17 7,12 15,75 5,55 46,39 49,41 0,4507/11/17 14,58 25,53 5,06 37,01 52,71 0,5308/11/17 26,99 33,75 3,33 19,12 33,96 0,7409/11/17 16,62 24,54 3,12 18,84 28,06 0,710/11/17 34,12 38,83 2,74 14,47 25,5 0,7111/11/17 34 40,1 2,7 11,12 16,76 0,8412/11/17 9,94 27,45 1,73 54,19 64,85 0,8213/11/17 7,51 16,29 2,44 62,68 71,87 0,314/11/17 6,28 12,21 2,62 56,22 68,35 0,2415/11/17 10,99 24,46 2,86 37,91 52,12 0,5216/11/17 14,4 33,5 3,7 17,9 28,83 0,6117/11/17 16,03 25,5 4,37 19,25 27,44 0,6218/11/17 24,5 30,63 3,51 14,24 27,46 0,6319/11/17 32,65 34,66 3,38 11,22 18,75 0,8520/11/17 46,07 47,33 3,6 11,33 16,14 0,7621/11/17 15,3 31,69 3,59 45,05 63,22 0,5922/11/17 10,75 20,32 3,05 66,91 74,71 0,3223/11/17 20,58 35,44 3,01 51,34 75,88 0,4324/11/17 29,4 40,23 3,13 48,11 77,07 0,6925/11/17 20,08 47,16 2,74 25,41 39,33 0,6726/11/17 5,09 16,26 2,3 47,07 68,75 0,3727/11/17 26,99 36,93 3,24 27,08 46,96 0,5628/11/17 52,24 54,57 3,46 13,13 23,12 0,8529/11/17 34,13 48,97 3,66 17,84 23,59 1,1230/11/17 31,53 44,9 2,95 11,33 20,85 0,79

Legendazapis bez GVzapis < 0zapis < GVzapis > GVprovjeravanje analizatora

39

BILTEN 11 / 2017

Tablica 12. Statistička obrada dnevnih vrijednosti kakvoće zraka u Zagrebu za STUDENI 2017.

DatumNO

μg/m3NO2

μg/m3SO2

μg/m3O3

μg/m3O3 8mμg/m3

CO 8mmg/m3

STATISTIČKI PODACIObuhvat dana 30 30 30 30 30 30Valjanih izračuna 30 30 30 30 30 30Obuhvat podataka 100 100 100 100 100 100Prosjek 21,928 33,552 3,272 31,604 45,559 0,63Granična vrijednost 125 120 10Iznad GV 0 0 0Minimum 5,09 12,21 1,73 11,12 16,14 0,24Maksimum 52,24 54,57 5,55 66,91 88,57 1,12Percentil 98 48,661 51,322 5,266 64,457 81,9 1,027Medijan 20,33 34,205 3,185 26,75 44 0,625Donji prag proc. 50Iznad DPP 0Gornji prag proc. 75Iznad GPP 0

Tablica 13. Statistička obrada satnih vrijednosti kakvoće zraka u Zagrebu za STUDENI 2017.

DatumNO

μg/m3NO2

μg/m3NOX

ppbSO2

μg/m3O3

μg/m3CO

mg/m3O3 8hμg/m3

CO 8hmg/m3

STATISTIČKI PODACIObuhvat sati 720 720 720 720 720 720 720 720Ispravnih uzoraka 719 719 719 720 718 719 715 715Obuhvat podataka 99,9 99,9 99,9 100 99,7 99,9 99,3 99,3Prosjek 21,919 33,543 35,063 3,272 31,558 0,452 31,704 0,45Granična vrijednost 200 350Iznad GV 0 0Minimum 0,12 1,8 1,18 0,95 5,48 0,13 6,56 0,15Maksimum 172,35 105,99 194,09 9,38 96,17 2 88,57 1,12Percentil 98 92,876 74,975 108,345 6,605 77,985 0,976 74,498 0,847Medijan 14,32 32,34 29,83 3,105 23,805 0,42 24,94 0,43Donji prag proc. 100 5Iznad DPP 1Gornji prag proc. 140 7Iznad GPP 0

Legendazapis bez GVzapis < 0zapis < GVzapis > GVprovjeravanje analizatora

40

BILTEN 11 / 2017

BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE

dr. sc. Ksenija Zaninović

U kontinentalnom dijelu Hrvatske studeni je bio vrlo hladan, a na obali hladan, kao prosječni studeni iz klimatskog razdoblja 1961. – 1990., pa je bio u grani-cama normalnih biometeoroloških prilika.

U prvoj dekadi su u kontinentalnom dijelu zemlje jutra i večeri pretežno bili hladni ili vrlo hladni, a na obali hladni, rijetko svježi. U popodnevnim satima je u unutrašnjosti prevladavalo svježe, čak ugodno svježe i tek povremeno hladno, dok je na obali bilo uglavnom svježe, povremeno ugodno svježe ili čak ugodno. U us-poredbi s prosječnim osjetom ugode, prva dekada stu-denog bila je u granicama normale.

U drugoj je dekadi još zahladilo, pa je u unutraš-njosti tijekom čitavog dana bilo vrlo hladno, a fiziološka ekvivalentna temperatura često je bila niža od 0°C, u nizinskim dijelovima zemlje uglavnom ujutro i navečer, a u gorskom dijelu tijekom čitavog dana. Na obali su jutra i večeri bili hladni ili vrlo hladni, dok je u po-podnevnim satima i dalje najčešće bilo svježe ili ugodno svježe. Ova je dekada također bila u granicama normal-nih biometeoroloških prilika za sredinu studenoga.

Posljednja dekada je u unutrašnjosti bila malo ma-nje hladna od prethodne. Jutra i večeri bili su pretežno vrlo hladni, dok je u popodnevnim satima prevladavalo svježe ili hladno. Krajem dekade je zahladilo, pa su i popodneva postala hladna i vrlo hladna. U Splitu su u prvom dijelu dekade jutra i večeri bili pretežno hladni, a popodneva svježa, dok je krajem dekade u jutarnjim i večernjim satima postalo vrlo hladno, a u popodnevnim

Slika 38. Grafički prikaz dnevnih vrijednosti dušikovog monoksida (NO), dušikovog dioksida (NO2) i ugljikovog monoksida (CO) u STUDENOM 2017.

Slika 37. Grafički prikaz dnevnih vrijednosti sumporovog dioksida (SO2) i prizemnog ozona (O3) u STUDENOM 2017.

41

BILTEN 11 / 2017

Slika 39. Osjet ugodnosti prema fiziološkoj ekvivalentnoj temperaturi (PET) za Zagreb, Slavonski Brod,Split-Marjan i Gospić za STUDENI 2017. godine

vrlo hladno

hladnosvježeugodno svježeugodnougodno toplotoplovrućevrlo vruće

-5048131823293541

PET (°C)

izvanredno hladnije od normaleznatno hladnije od normalehladnije od normalenormalnotoplije od normaleznatno toplije od normaleizvanredno toplije od normale

Odstupanje

Zagreb Slavonski Brod Gospić Split-Marjan

42

BILTEN 11 / 2017

hladno. Osjet ugode je i u ovoj dekadi bio uglavnom u granicama normale, a toplije od normale bile su samo večeri u Zagrebu i jutra u Splitu.

SUNČEVO ZRAČENJE

Marinko Marelja, mag. ing. min.

Globalna ozračenost

U studenom 2017. godine najmanje je globalne oz-račenosti izmjereno u Pargu (oko 11200 J/cm2), a vrlo slične iznose mjerili su i Zagreb te Osijek (oko 11800 J/cm2). Najveći iznos globalne ozračenosti izmjeren je u Dubrovniku (19350 J/cm2). Na većini je postaja najviše ozračenosti bilo u prvoj dekadi, iznimka je Rijeka gdje je najviše ozračenosti bilo u drugoj dekadi.

Kao odraz ukupne globalne ozračenosti, dnev-ni su srednjaci bili najniži u Pargu sa približno 374 J/cm2 do 645 J/cm2 mjerenih u Dubrovniku. Uz Du-brovnik, još su i Split i Zadar imali dnevni srednjak viši od 600 J/cm2. Samo je u Zagrebu i Osijeku izmjeren dnevni maksimum manji od 1000 J/cm2, od kojih je zagrebački ujedno i najniži dnevni maksimum. U Kri-ževcima, Pargu i Rijeci on je iznosio približno 1050

J/cm2. Na ostalim postajama dnevni je maksimum bio viši od 1100 J/cm2, a najveći je izmjeren u Dubrovniku (1287.7 J/cm2).

Difuzna ozračenost

Približno 5500 J/cm2 u Zagrebu iznosila je naj-manja izmjerena vrijednost difuzne ozračenosti za stu-deni 2017. Slijede ga Osijek i Gospić sa približno 6500 J/cm2. Sve jadranske postaje mjerile su više od 7000 J/cm2, a najveći iznos imao je Dubrovnik (oko 9000 J/cm2). Na većini postaja najviše difuzne ozračenosti bilo je u prvoj, a najmanje u trećoj dekadi.

Srednja dnevna ozračenost u Zagrebu bila je 184.6 J/cm2, dok su na svim drugim postajama te vrijedno-sti bile iznad 200 J/cm2. Jedino je dubrovački srednjak iznosio više od 300 J/cm2. Dnevni maksimumi bili su u rasponu od približno 400 J/cm2 koliko je izmjereno u Zagrebu, do 555.6 J/cm2 izmjerenih u Rijeci.

Trajanje sijanja Sunca

Za studeni 2017. godine nisu dostupni podaci o trajanju sijanja Sunca za većinu postaja. Dostupni su podaci za Split i Dubrovnik. Ukupno je u studenome

SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NPZagreb-Maksimir 394,2 944,6 74,5 11827,4 4780,9 2777 4269,5 0Križevci 439,8 1050,6 85,6 13195 5591,5 2807,1 4796,4 0Osijek 390,6 973 25,5 11716,9 5755,4 2054,3 3907,2 8Parg 374,2 1030 1,4 11226,9 4024,7 3599,1 3603,1 0Rijeka 515,7 1054 0 15472,3 5698,7 6438,2 3335,4 0Gospić 440,0 1105,8 87,4 13198,5 5615,1 3270 4313,4 0Zadar 626,0 1182,4 94,3 18781,3 7556,2 5755,5 5469,6 0Split 644,3 1216 71,9 19329 7526,6 5669,1 6133,3 0Dubrovnik 645,0 1287,7 78,2 19350,8 8041,6 6402,8 4906,4 0

Zagreb-Maksimir 184,6 397,9 63,4 5539,2 2237,2 1693,6 1608,4 0Osijek 213,0 446,5 13,1 6388,9 2870 1574,4 1944,5 8Rijeka 242,0 555,6 0,1 7258,7 2874,3 2724,8 1659,6 0Gospić 222,2 487,9 60,3 6665,5 2743,6 1993,2 1928,7 0Zadar 280,6 487,5 76,8 8419,2 3187,8 2735,9 2495,5 0Split 250,2 482,5 66,8 7504,7 2585,8 2545,6 2373,3 0Dubrovnik 301,3 484,5 76,1 9038,3 3034,4 3419,6 2584,3 0

(SREDmjesečna srednja dnevna ozračenost, MAKS-mjesečni maksimum dnevne ozračenosti, MIN-mjesečni minimum dnevne ozrače-nosti, SUMAmjesečna ozračenost, SD1, SD2, SD3 – ozračenost prve, druge, odnosno treće dekade u mjesecu, NP-nedostajući podaci u satima)

Tablica 14. Mjesečna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozračenosti (J/cm2) – STUDENI, 2017.

43

BILTEN 11 / 2017

Slika 40. Dnevne globalne i difuzne ozračenosti i trajanje sijanja Sunca u STUDENOM 2017. godine

44

BILTEN 11 / 2017

Slika 41.Ukupna globalna i difuzna ozračenost za STUDENI 2016/17. godine (podaci za 2016. godinu preuzeti iz biltena za studeni 2016. godine.)

Slika 42 Statistika trajanja sijanja Sunca u STUDENOM 2017. godine i usporedba sa istim razdobljem 2016. godine

SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3Zagreb-Maksimir - - - - - -Križevci - - - - - -Osijek - - - - - -Parg - - - - - -Rijeka - - - - - -Gospić - - - - - -Zadar - - - - - -Split 4,1 9,2 122,6 46,8 33,4 42,4Dubrovnik 3,8 9,6 114,2 50,1 35 29,1

Tablica 15. Mjesečna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) – STUDENI, 2017.

45

BILTEN 11 / 2017

Slika 43. Dnevni hod volumnih udjela ozonau Gradištu u STUDENOM 2017.

Slika 44. Dnevni hod volumnih udjela ozonau Makarskoj u STUDENOM 2017.

Slika 45. Grafički prikaz povezanosti koncentracije ozona sa temperaturom i relativnom vlažnošću u Gradištu

u STUDENOM 2017.

Slika 46. Grafički prikaz povezanosti koncentracije ozona sa temperaturom i relativnom vlažnošću u Makarskoj

u STUDENOM 2017.

Split imao za oko 8 sati više trajanja sijanja Sunca od Dubrovnika koji je mjerio 114.2 sata. U području oba grada najviše je trajanja sijanja Sunca bilo u prvoj deka-di, dok je Split najmanje mjerio u drugoj, a Dubrovnik u trećoj dekadi.

U prosjeku Split je dnevno imao 4.1, a Dubrovnik 3.8 sati insolacije. Dnevni maksimumi bili su i više od 50% veći od dnevnih srednjaka; 9.2 sata u Splitu te 9.6 sati u Dubrovniku. Maksimumi u oba grada izmjereni su 1. studenoga.

PRIZEMNI OZON

Tatjana Radanović, mag.ing.cheming.

Vrijednosti prizemnog ozona na postaji GMP Ma-karska su tijekom mjeseca studenog bile između 20 i 40 ppb. Srednja vrijednost izmjerenih vrijednosti kon-centracija ozona u studenom je iznosila 32.9 ppb. Po danima u mjesecu najnižu srednju vrijednost mjerenja imamo za 4. studeni kada je iznosila 26.9 ppb a najvi-šu za 22. studeni kada je iznosila 38.85 ppb. Medijani

su bili iznad 30 ppb. Maksimalna izmjerena vrijednost koncentracije prizemnog ozona na postaji Makarska iz-mjerena je 11. studenog u 21h kada je iznosila 42.18 ppb, dok je minimalna vrijednost izmjerena 4. stude-nog u 9h i iznosila je 21.74 ppb. Na postaji Makarska nije bilo prekoračenja vrijednosti od 60 ppb ako u obzir uzimamo dane u kojima je osmosatni klizni prosjek bio veći od spomenute vrijednosti.

Studeni 2017. godine obilježile su na postaji Gra-dište vrijednosti koncentracija prizemnog ozona s medi-janima između 10 i 25 ppb. Srednja vrijednost izmjere-nih koncentracija prizemnog ozona na postaji Gradište u mjesecu studenom iznosila je 19.4 ppb. Maksimalna dnevna srednja vrijednost je 28.35 ppb za 12. studeni, dok je minimalna srednja vrijednost 11.95 ppb izmjere-na za 2. studeni. Na postaji Gradište najniža vrijednost koncentracije prizemnog ozona izmjerena je 27. stude-nog u 8h i iznosila je 2.07 ppb, dok je maksimalna iz-mjerena 8. studenog u 20h u iznosu od 34.33 ppb. Na RC Gradište do prekoračenja u studenom također nije došlo.

46

BILTEN 11 / 2017

Na RC Gradište 28. studenog u 7h izmjerena je najniža vrijednost temperature koja je iznosila -1.7°C, dok je maksimalna temperatura izmjerena 23. studenog u 14h kada je iznosila 16.7°C. Minimalna izmjerena vrijednost temperature u Makarskoj iznosila je 28. stu-denog u 6h 4.6°C, dok je maksimalna iznosila 19.5°C 5. studenog u 13h. Tijekom studenog izmjerene su viso-ke vrijednosti relativne vlažnosti i niže vrijednosti tem-perature zraka. Na GMP Makarska najveća vrijednost relativne vlažnosti u iznosu od 93% izmjerena je 13. i 14. studenog, dok je na RC Gradište čak 98% izmje-reno 5., 6., 17. i 19. studenog u terminu od 1 do 14h. Najniža vrijednost na postaji Makarska je iznosila 21% 20. studenog u 15h, a na RC Gradište 35% koliko je izmjereno u 14 i 15h 1. studenog. Na grafičkim pri-kazima ovisnosti koncentracije ozona o meteorološkim parametrima – temperaturi i relativnoj vlažnosti vidlji-vo je da je u periodima povišene temperature zraka kon-centracija ozona povišena. Podaci mjerenja temperature i relativne vlažnosti koji su korišteni prilikom izrade grafičkih prikaza su preuzeti od Odjela za automatska i posebna mjerenja.

AGROMETEOROLOŠKE PRILIKE

mr. sc. Dražen Kaučić

Tijekom mjeseca ratari su obavljali duboku obradu tla, a povrtlari prekopavali tlo, gnojili stajskim gnojem, te sadili češnjak.

Na 5 cm dubine tlo je u Podravini i Međimurju, ali i u Gorskome kotaru, te u Istri i Dalmaciji bilo u klasi normalno. Toplo je bilo u Srijemu, Slavoniji i Baranji. Posavini, Hrvatskome Zagorju, u okolici Dubrovnika, te u Lici.

Srednja mjesečna temperatura tla na spomenutoj dubini bila je viša od prosječne višegodišnje vrijednosti u Zadru za 0.3°C, Gospiću 0.4°C, Križevcima 1.0°C, a u Dubrovniku za 1.6°C.

Terminska minimalna temperatura tla na 5 cm du-bine spustila se u Dubrovniku na 5.2°C, Zadru 2.4°C, Poreču i Osijeku 1.8°C, Krapini 0.4°C, a u Gospiću na samo 0.3°C. No, u 14 sati narasla je u Gospiću do 12.4°C, Slavonskome Brodu 13.7°C, Krapini 14.7°C, Zadru 18.6°C, a u Komiži i do 19.4°C. Zbog navede-

postaja Maks-D Dan Maks-H Dan / Sat ND(>60) ND(>55) NPGradište 32,4 02. 44,1 02. / 15 h 0 0 0Makarska 32,4 02. 44,1 02. / 15 h 0 0 0

Tablica 16. Značajne vrijednosti prizemnog ozona (ppb) za STUDENI 2017.

Maks-D – najveća srednja dnevna vrijednost, Maks–H – najveća srednja satna vrijednost, Dan/Sat – vrijeme pojave najvećih vrijednosti, ND(>60) – broj dana u kojima je osmosatni klizni srednjak bio veći od 60 ppb, ND(>55) – broj dana sa srednjom vrijednošću većom od 55 ppb, NP – broj nedostajućih podataka u satima

Slika 47. Bilanca vode u tlu, tj. razlika između referentne evapotranspiracije i količina efektivne oborineu STUDENOM 2017. godine

47

BILTEN 11 / 2017

nih temperatura ozime ratarske, ali i povrtlarske kulture mogle su nesmetano iz tla uzimati mikro i makro ele-mente potrebne za njihov rast i razvoj.

Vrijedno je istaknuti kako je ovog mjeseca povr-tlarske kulture uzgajane na otvorenom trebalo pre-krivati odgovarajućom folijom. Naime, na 5 cm od tla minimalna temperatura zraka spustila se u Komiži na -0.5°C, Poreču -1.8°C, Zadru -2.5°C, Križevcima -8.5°C, Slavonskome Brodu -9.6°C, a u Gospiću i na -12.0°C. Zbog navedenih temperatura nezaštićene po-vrtlarske kulture, a ponegdje i uljana repica sigurno su stradale.

Tlo je ovog mjeseca na istoku zemlje bilo umjereno vlažno. Negativna bilanca vode u tlu i to na postaji u Osijeku bila je samo u prvoj dekadi mjeseca. Ukupno izmjerene mjesečne količine efektivne oborine veće su od mjesečne količine izgubljene vode evapotranspiraci-jom za 7.5 mm. To je i razlog da ratarske kulture ipak nisu trpjele od nedostatka vode u tlu.

Kako se mjesečne količine oborine na sjeverozapa-du zemlje kreću od 74 mm (Bjelovar) pa sve do 128 mm u Krapini, tlo je ponegdje bilo i vrlo vlažno. Duboka obrada tla u nizinama i uz vodotoke rijeka nije se mogla

obavljati. Mjesečna količina efektivne oborine u Zagre-bu je veća od količine evapotranspiracijom izgubljene vode iz tla za 63 mm.

Na postaji u Zadru, ali i u cijeloj Dalmaciji mjeseč-na količina oborine veća je ne samo od 100 mm, nego na nekim lokalitetima i od 200 mm. Tlo je u Zadru bilo vrlo vlažno u prvoj dekadi mjeseca, jer je za 48 mm količina efektivne oborine veća od vrijednosti vode iz-gubljene evapotranspiracijom. Negativna bilanca vode u tlu bila je u drugoj dekadi mjeseca. No, već u trećoj dekadi bilanca vode u tlu ponovno je bila pozitivna, tj. više je oborine palo, nego što se evapotranspiracijom iz-gubilo.

OBRANA OD TUČE

Damir Peti, dipl. inž.

Sažetak

U pripremnom periodu sezone obrane od tuče 2017. od siječnja do početka sezone 1. svibnja, obav-

PERCENTILI

ekstremno hladno <2

vrlo hladno 2 - 9

hladno 9 - 25

normalno 25 - 75

toplo 75 - 91

vrlo toplo 91 - 98

ekstremno toplo >98

Zadar

Gospić

Poreč Ogulin

Zagreb

Varaždin

Bjelovar

SisakDaruvar

Slavonski Brod

Osijek

Knin

Dubrovnik

0.9

1.8 1.0

1.5

1.2

1.2

1.2

0.4

0.30.6

1.6

Pazin0.3

0.7

1.3

Slika 48. Odstupanje srednje mjesečne temperature tla (°C) na 5 cm dubine za STUDENI 2017.od prosječnih vrijednosti (1961. − 1990.)

48

BILTEN 11 / 2017

ljani su uobičajeni tehnički poslovi osposobljavanja opreme svih postaja obrane od tuče (nadalje postaja) i radarskih centara (nadalje RC) za rad u sezoni obrane od tuče. Uz ovo obavljena je modernizacija radara na RC Puntijarka. Radar je doppleriziran, zamjenjeni su vitalni dijelovi čime je postao kompatibilan sa radarima na RC Bilogora i RC Osijek, te je uključen u nacionalni kompozit i međunarodnu razmjenu radarskih slika.

Operativno djelovanje sustava obrane od tuče (na-dalje OT), na tučonosne oblake, provodilo se od 1. svibnja do 30. rujna (sezona). Branjeno područje OT je kako po površini tako i tehničko organizacijski bilo na nivou prethodnih godina. Djelovanje na tučoopasne oblake provodilo se sa 579 generatorskih postaja (nada-lje GP) od kojih je 347 radilo i sa meteorološkim protu-tučnim raketama/lansirne postaje (nadalje LP).

U sezoni je bilo ukupno 64 dana sa nestabilnosti-ma na branjenom području ili u neposrednoj blizini od kojih je u 48 bilo potrebe za djelovanjem OT. U 30 dana je bilo pojava sugradice ili tuče u 339 slučajeva. U 20 dana bilo je šteta na ukupno 87 postaja. Zabilježenih šteta je bilo više, ali su bile manjeg intenziteta i na ma-njim površinama nego prijašnjih godina.

U djelovanjima OT utrošeno je 2480 komada me-teoroloških protutučnih raketa (nadalje raketa) i 58319 litara meteorološke otopine za prizemne generatore (nadalje - otopine). Utrošak raketa bio je ove godine veći nego prošle, dok je utrošak otopine nešto manji od prošlosezonskog utroška, no utrošci su još uvijek značaj-no ispod prosjeka posljednjih deset godina.

Vezano uz projekt METMONIC (Modernizacije meteorološkog motriteljskog sustava RH) obavljeni su administrativno pripremni poslovi za modernizaciju i širenje mreže meteoroloških radara na cijelu Hrvatsku, tako da je u rujnu odobreno financiranje projekta sa 85% nepovratnih sredstava kohezionih fondova Europ-ske unije.

Uvod

Poslovi priprema OT za djelovanje u 2017. godi-ni obavljeni su počev od siječnja pa sve do svibnja. Uz uobičajene tehničke poslove koji su se obavljali svake predsezone (sanacija opreme na postajama OT i radar-skim centrima, obuka novih raketara i poslužitelja pri-zemnih generatora te opskrba postaja sredstvima djelo-vanja), ove godine obavljena je modernizacija radara na RC Puntijarka. Radar je doppleriziran, zamjenjeni su vitalni dijelovi čime mu je produžen radni vijek, postao je kompatibilan sa radarima na RC Bilogora i RC Osi-jek i uključen je u nacionalni kompozit, međunarodnu razmjenu radarskih podataka i razmjenu slika između RC-ara za potrebe provođenja obrane od tuče.

Djelovanje OT se u sezoni 2017. provodilo sa 579 GP, od kojih je 347 djelovalo i sa raketama. Sezona je počela 1. svibnja i trajala do 30. rujna. Obrana od tuče se provodila na ukupnoj površini od 26.800 km2 sjever-nog dijela Hrvatske. Na svakoj postaji radila su dva po-služitelja. Radom postaja upravljalo se preko osam ra-darskih centara (Puntijarka, Varaždin, Trema, Bilogora, Stružec, Gorice, Gradište i Osijek). Upravljanje poslo-vima operativne obrane od tuče realizirali su službenici Samostalne službe za praćenje i ublažavanje posljedica nepogoda i Samostalne službe za daljinska mjerenja.

Početkom sezone na raspolaganju je bilo 80460 litara otopine i 5814 komada raketa. U skladištima je bilo još 660 raketa kojima je istekla dozvola za upotre-bu, od kojih je 30 bilo izuzeto za ponovno ispitivanje zbog produljenje roka valjanosti. Po pozitivnim rezul-tatima ispitivanja one su bile na raspolaganju sredinom sezone. Postaje su na početku sezone bile opskrbljene sa 60 litara otopine i 9 ili 10 raketa, ovisno o tipu raketa.

Sezonu OT 2017. godine obilježile su sljedeće ka-rakteristike:

• prema praćenim pokazateljima aktivnosti OT sezona je bila ispodprosječna po broju dana s ne-stabilnostima (grmljavinom) u usporedbi s poka-zateljima niza od 30 godina (1988. – 2017.), kao i po utrošku sredstava djelovanja (otopine mete-orološkog reagensa i raketa protiv tuče),

• glavnina aktivnosti vezana uz pojave nestabilnosti i grmljavinskih olujnih oblaka- kumulonimbusa događala se u lipnju i srpnju, napose u zapadnom dijelu branjenog područja,

• s obzirom na učestali dolazak nevremena, s već oformljenim intenzivnim kumulonimbusima, sa zapada i jugozapada djelovanje je bilo nedovolj-no u pograničnom području zbog zabrane djelo-vanja raketama preko granica.

• ovosezonske pojave tuče kao i zabilježene štete od tuče na branjenom području, bile su oko prosje-ka posljednjih desetak godina. Najveći intenzi-tet šteta bio je u zapadnim dijelovima branjenog područja, Varaždinskoj, Zagrebačkoj, Krapin-sko-zagorskoj, te Virovitičko-podravskoj župani-ji,

• tijekom sezone OT djelovanja su provedena s operativno dovoljnim količinama otopine i rake-ta, uz povećanu učestalost zabrana kontrole lete-nja,

• problem nedovoljnog i neredovitog plaćanja fi-nancijskih obveza županija s branjenoga područ-ja i Grada Zagreba, nije riješen niti ove godine, niti je došlo do redefiniranja načina financiranja s ciljem jasnog određenja izvora i iznosa financi-ranja,

49

BILTEN 11 / 2017

NAP

OM

ENE!

Koriš

teni

pod

aci s

u iz

mre

že p

osta

ja o

bran

e od

tuče

(OT)

. Do

1994

. god

ine

post

aje

su b

ile s

amo

lans

irne

a od

199

4. u

vede

ne s

u i g

ener

ator

ske

post

aje.

Se

zona

obr

ane

od tu

če re

dovn

o tra

je o

d 15

.04.

do

15.1

0. tj

. 184

dan

a. G

o-di

na 1

991,

199

2 i 1

993.

sez

ona

obra

ne o

d tu

če tr

ajal

a je

kra

će (1

54, 1

31 i

153d

ana)

. Tih

god

ina

obra

na o

d tu

če s

e pr

ovod

ila s

amo

na p

odru

čju

Sjev

er-

ne i

Sjev

eroz

apad

ne H

rvat

ske.

God

ine

1994

. rad

ilo s

e sa

gen

erat

orim

a na

ci

jelo

m b

ranj

enom

pod

ručj

u iz

uzev

UN

P-a

i oku

pira

nih

podr

učja

. Sez

ona

je

traja

la 1

07 d

ana.

U s

ezon

i 199

5. g

odin

e uz

gen

erat

ore

na p

odru

čju

Sjev

erne

i S

jeve

roza

padn

e H

rvat

ske

pono

vno

su u

vede

ne ra

kete

. Od

sezo

ne 1

999.

pa

do

dana

s ra

dilo

se

od 0

1.05

. do

30.0

9. (1

53 d

ana)

. U 2

004.

god

ini r

aket

e se

nis

u up

otre

blja

vale

do

25.0

8. R

adilo

se

sam

o pr

izem

nim

gen

erat

orim

a.

Tabl

ica 1

7. P

regl

ed p

okaz

atelj

a ak

tivno

sti o

bran

e od

tuče

(OT

) od

1988

. do

2017

. god

ine.

Godina

1988

1989

1990

1991

1992

1993

1994

1995

1996

1997

1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

2016

2017

srednjak

A64

86

81

71

54

67

65

96

77

87

74

72

58

79

87

83

70

69

90

91

77

79

59

68

64

59

70

54

73

64

72

,9

B32

56

35

39

13

21

45

66

57

70

65

60

44

41

61

61

50

61

55

70

52

57

44

51

42

50

61

30

49

48

49

,5

C27

54

37

27

26

30

36

41

36

46

42

41

28

35

39

36

40

37

50

51

43

41

32

33

29

39

37

20

33

30

36

,5

D10

29

15

14

12

7

15

22

16

27

18

15

10

18

15

16

19

18

20

27

24

21

20

17

14

16

19

9 16

20

17

,3

G46

3 46

8 46

4 43

8 13

9 13

8 34

1 41

3 48

1 48

2 48

8 49

1 49

1 48

9 49

4 52

8 52

8 58

2 58

5 58

7 58

8 58

8 58

8 58

6 58

5 58

4 58

4 58

6 58

6 57

9 49

8,1

H31

7 64

1 35

9 29

4 13

0 19

8 14

9 37

1 24

4 35

9 26

2 32

1 26

2 26

4 17

9 16

9 18

6 15

6 17

4 21

7 16

9 11

6 13

5 10

7 96

11

2 13

2 76

74

80

21

1,6

I99

15

1 82

85

63

51

16

9 13

9 87

20

1 19

5 22

8 11

1 26

3 11

1 28

9 36

1 33

9 24

0 41

1 41

1 25

0 24

2 19

5 19

4 25

1 19

9 14

2 18

4 25

9 20

0,1

J67

10

3 49

55

35

31

11

6 97

50

15

2 11

1 10

5 54

11

7 37

99

12

5 13

4 70

15

0 17

3 75

83

62

56

64

50

56

42

87

83

,5

K25

,2

25,2

25

,2

25,2

11

,0

11,0

22

,0

23,8

23

,8

23,8

23

,8

23,8

23

,8

23,8

23

,8

24,1

24

,1

26,8

26

,8

26,8

26

,8

26,8

26

,8

26,8

26

,8

26,8

26

,8

26,8

26

,8

26,8

24

,4

L185

00 344

00 176

60 245

50 122

9 306

8 148

6 994

6,61

10587,

29 245

18,87

29007,5

1 120

24,68

8932

24568,

45 225

07,2

19925

28057,

25 223

78,23

58486,5

712

23 540

89,2

62306

56210,

2 513

95,2

50827

46964,

4 388

70,4

36037,

2 573

84 624

07,1

31984,

9

M23

,0

24,4

20

,0

25,0

8,

6 13

,3

1,5

6,3

7,8

14,7

18

,8

8,4

8,5

25,2

15

,5

13,6

23

,3

13,7

39,7

38,0

38,8

40,8

47,7

37,6

45,2

35,0

23,8

44,8

43,7

48,5

25,2

1.34

,8

46,7

44

,0

46,1

29

,3

36,4

38

,7

56,8

43

,3

48,9

41

,6

46,8

37

,9

51,6

56

,9

54,2

45

,8

45,1

58

,8

59,5

50

,3

51,6

38

,6

44,4

41

,8

38,6

45

,8

35,3

47

,7

41,8

45

,3

2.

17,4

30

,4

19,0

25

,3

9,9

16,0

26

,8

39,1

32

,0

39,3

36

,5

39,0

28

,8

26,8

39

,9

39,9

32

,7

39,9

35

,9

45,8

34

,0

37,3

28

,8

33,3

27

,5

32,7

39

,9

19,6

32

,0

31,4

31

,2

3.14

,7

29,3

20

,1

17,5

14

,1

16,3

21

,4

24,3

20

,2

25,8

23

,6

26,6

18

,3

22,9

25

,5

23,5

26

,1

24,2

32

,7

33,3

28

,1

26,8

20

,9

21,6

19

,0

25,5

24

,2

13,1

21

,6

19,6

22

,7

4.5,

4 15

,8

8,2

9,1

6,5

3,8

8,9

13,0

9,

0 15

,2

10,1

9,

7 6,

5 11

,8

9,8

10,5

12

,4

11,8

13

,1

17,6

15

,7

13,7

13

,1

11,1

9,

2 10

,5

12,4

5,

9 10

,5

13,1

10

,8

5.68

,5

137,0

77

,4 67

,1

55,6

85

,0

43,7

89

,8

50,7

74

,5

53,7

65

,4

53,4

54

,0

36,2

32

,0

35,2

26

,829

,737

,028

,719

,723

,018

,316

,419

,222

,613

,012

,613

,845

,3

6.21

,4

32,3

17

,7

19,4

26

,9

21,9

49

,6

33,7

18

,1

41,7

40

,0

46,4

22

,6

53,8

22

,5

54,7

68

,4

58,2

41,0

70,0

69,9

42,5

41,2

33,3

33,2

43,0

34,1

24,2

31,4

44,7

38,6

7.14

,5

22,0

10

,6

12,6

15

,0

13,3

34

,0

23,5

10

,4

31,5

22

,7

21,4

11

,0

23,9

7,

5 18

,8

23,7

23

,012

,025

,629

,412

,814

,110

,69,

611

,08,

69,

67,

215

,016

,8

ABr

oj d

ana

s gr

mlja

vino

m.

BBr

oj d

ana

s tu

čoop

asni

m k

umul

onim

busi

ma

i akc

ijam

a O

T.C

Broj

dan

a sa

sug

radi

com

ili t

učom

.D

Broj

dan

a sa

šte

tam

a od

sug

radi

ce il

i tuč

e.G

Broj

akt

ivni

h po

staj

a O

T.H

Broj

poj

ava

sugr

adic

e na

pos

taja

ma

OT.

IBr

oj p

ojav

a tu

če n

a po

staj

ama

OT.

JBr

oj p

ojav

ljivan

ja š

tete

od

sugr

adic

e ili

tuče

na

post

ajam

a O

T.K

Uku

pna

bran

jena

pov

ršin

a x1

000

(km

2 ).L

Uku

pno

isija

no je

zgri

zale

điva

nja

x1015

.M

Isija

no je

zgri

zale

điva

nja

x1010

na

hekt

ar u

dan

u s

djel

ovan

jem

OT

.1.

Rel

ativ

na č

estin

a da

na s

grm

ljavi

nom

.(A

/t)*1

002.

Rel

ativ

na č

estin

a da

na s

tučo

opas

nim

kum

ulon

imbu

sim

a i a

kcija

ma.

(B/t)

*100

3.R

elat

ivna

čes

tina

dana

s tu

čom

ili s

ugra

dico

m.

(C/t)

*100

4.R

elat

ivna

čes

tina

dana

sa

štet

om.

(D/t)

*100

5.Č

estin

a su

grad

ice

na p

osta

jam

a O

T.(H

/G)*

100

6.Č

estin

a tu

če n

a po

staj

ama

OT.

(I/G

)*10

07.

Čes

tina

poja

ve š

tete

od

sugr

adic

e i t

uče

na p

osta

jam

a O

T.(J

/G)*

100

50

BILTEN 11 / 2017Ta

blica

18.

Pre

gled

pok

azat

elja

aktiv

nosti

obr

ane o

d tu

če p

o m

jesec

ima

u 20

17. g

odin

i i u

spor

edba

sa sr

ednj

akom

pre

thod

nih

10 g

odin

a

Mje

sec

Svib

anj

Lipa

njSr

panj

Kolo

voz

Ruj

anSe

zona

Para

met

ar20

17

Sred

njak

07

-16

2017

Sr

ednj

ak

07-1

620

17

Sred

njak

07

-16

2017

Sr

ednj

ak

07-1

620

17

Sred

njak

07

-16

2017

Sr

ednj

ak

07-1

6

Broj

dan

a sa

akc

ijam

a ge

nera

torim

a6

10,7

1112

,215

11,9

78,

65

3,6

4447

,0

Broj

dan

a sa

akc

ijam

a ra

keta

ma

46,

79

9,0

88,

34

5,3

21,

327

30,6

Broj

dan

a sa

sug

radi

com

79,

210

10,3

65,

52

4,4

22,

227

31,6

Broj

dan

a sa

tučo

m5

7,7

107,

76

7,1

14,

52

1,5

2428

,5

Broj

dan

a sa

šte

om3

3,0

85,

06

4,6

12,

92

0,9

2016

,4

Broj

LP

sa s

ugra

dico

m16

48,6

4133

,413

16,9

517

,15

7,5

8012

3,5

Broj

LP

sa tu

čom

4677

,610

076

,254

43,9

1846

,241

7,0

259

250,

9

Broj

LP

sa š

teto

m11

18,8

2929

,230

16,7

914

,78

1,7

8781

,1

Utro

šak

otop

ine

(l)8.

283

16.5

39,9

019

.098

20.6

71,2

016

.909

19.1

29,1

09.

904

11.6

61,2

04.

125

3.74

3,40

58.3

1971

.744

,8

Utro

šak

rake

ta u

kupn

o (k

omad

a)93

767,

091

61.

055,

794

368

8,0

358

712,

617

053

,82.

480

3.27

7,1

51

BILTEN 11 / 2017

Slika 49 Relativne čestine broja dana s pojavama kumulonimbusa (Cb-a), tučoopasnih Cb-a i djelovanjem obrane od tuče, tuče ili sugradice i štete na branjenom području od 1988. do 2017. godine. Odnose se na ukupan broj dana sezone OT.

• kadrovsko stanje Službi koje provode operativne poslove OT bilo je nepovoljno zbog prirodnog odljeva službenika (odlasci u mirovinu) i restrik-tivnog zapošljavanja novih kadrova.

Vremenske situacije i djelovanje sustava obrane od tuče

U sezoni 2017. je bilo ukupno 64 dana s nesta-bilnostima na branjenom području ili u neposrednoj blizini. U 48 dana bilo je potrebe za djelovanjem OT, u 44 prizemnim generatorima i u 27 raketama. Pojava sugradice bilo je u 27 dana na ukupno 80 postaja, tuče u 24 dana na ukupno 259 postaja i šteta u 20 dana na ukupno 87 postaja.

U djelovanjima je utrošeno 2480 raketa, od kojih je 5 bilo neispravno. Uz ovo utrošeno je 58319 litara oto-pine. Ovogodišnja sezona je po utrošku otopine i rake-ta bila ispodprosječna u nizu od posljednjih 10 godina (prosjek od 2007. do 2016. godine je 71744.8 l otopine meteorološkog reagensa i 3277.1 komada raketa). Kao i prethodne i ove sezone to je posljedica ispodprosječne učestalosti nevremena na branjenom području i u ne-posrednoj blizini. No, povećan utrošak raketa, napose u zapadnom dijelu branjenog područja, u odnosu na predhodnih nekoliko sezona ukazuje na trend pojačanja intenziteta nepogoda. Na ovo ukazuje i povećanje broja postaja sa pojavaom krute oborine i šteta.

U tablici 18 je usporedni pregled pokazatelja ak-tivnosti OT po mjesecima sezone 2017. s prosjecima za prethodnih 10 godina, a u tablici 17 i na slikama 49 i 50

prikazane su sumarne godišnje vrijednosti pokazatelja aktivnosti OT u periodu od 1988. do 2017. godine.

Slijedi sažeti pregled vremenskih situacija i djelova-nja po mjesecima u sezoni OT 2017. godine.

SvibanjU 12 dana svibnja na branjenom području ili u bli-

zini bilo je pojava nestabilnosti i kumulonimbusa. U 8 dana provedeno je djelovanje sustava obrane od tuče i to u 6 dana prizemnim generatorima, a u 4 dana i raketa-ma. Utrošeno je 8283 l otopine meteorološkog reagensa za prizemne generatore i 93 rakete. Po ovim pokazate-ljima potreba za aktivnostima OT u ovogodišnjem svib-nju bila je ispod prosjeka posljednih 10 godina.

Sugradice je bilo u 7 dana na 16 postaja, a tuče u 5 dana na 46 postaja. Štete je bilo u 3 dana na 11 postaja. Najviše šteta po procjeni raketara bilo je 23. i 24. svibnja, kada su bila i najintenzivnija nevremena, na području jednog dijela Brodsko-posavske i Požeško-sla-vonske županije, i to sa štetama od 5% do 30%. Ostalih dana štete su bile manjeg intenziteta i na manjem po-dručju.

LipanjU 14 dana lipnja na branjenom području ili u bli-

zini bilo je pojava kumulonimbusa. Najintenzivnije ne-stabilnosti dogodile su u trećoj dekadi lipnja 21., 23., 25. i 28. Tih dana nestabilnosti su bile uglavnom poslje-dica utjecaja visinske doline ili ciklone i uz njih vezanih hladnih fronti.

Djelovanje OT provedeno je u ukupno 13 dana i to u 11 dana prizemnim generatorima, a u 9 dana i raketama. Utrošeno je 19098 l otopine za prizemne

52

BILTEN 11 / 2017

Slika 50. Relativne čestine pojavljivanja sugradice, tuče i štete na postajama OT i količina isijanih jezgara zaleđivanja (AIN) po hektaru branjene površine po danu djelovanja od 1988. do 2017. godine. Relativne čestine se odnose na

ukupan broj postaja OT koje su motrile pojave.

generatore i 916 raketa, od kojih su 3 bile neispravne. Po aktivnostima OT lipanj je bio u okvirima lipnja po-sljednjih 10 godina.

Sugradica je zabilježena na 41 postaji u 10 dana, tuča na 100 postaja u 10 dana, a šteta na 29 postaja u 8 dana. Prema dojavama raketara štete su se kretale od 5% do 50% na postajama Zagrebačke i Požeško-slavonske županije.

SrpanjU 18 dana srpnja, na branjenom području ili u bli-

zini bilo je pojava kumulonimbusa. Nevremena su tije-kom srpnja češće zahvaćala zapadni i središnji dio bra-njenog područja. Uglavnom su bila vezana uz prolazak hladnih fronti i prisustvo visinskih ciklona. Nestabilno-sti su najjači intenzitet imale u prvoj dekadi srpnja.

Djelovanje sustava obrane od tuče je provedeno u ukupno 15 dana i to prizemnim generatorima u svih 15 dana. Utrošeno je 16909 l otopine. U 8 dana je prove-deno i djelovanje raketama. Utrošene su 943 rakete, od kojih su 2 bile neispravne, a bilo je i 30 otkaza.

Sugradice je bilo u 6 dana na 13 postaja, a tuče u 6 dana na 54 postaje. U 6 dana je zabilježena šteta od tuče na ukupno 30 postaja. Štete su bile od 10% do 80% na postajama Krapinsko-zagorske, Međimurske, Varaždinske i Zagrebačke županije. Najintenzivnija ne-vremena su bila 7., 11. i 24. srpnja. Inače, ovog srpnja prevladavalo je dugo sušno razdoblje, tako da su štete od suše bile znatno veće nego od tuče.

KolovozU kolovozu ove godine, kao i prethodnog mjeseca,

vrijeme je bilo veoma sušno, tako da je svega u 8 dana

bilo pojava nestabilnosti na branjenom području ili u neposrednoj blizini. Nevremena su u većini slučajeva bila posljedica rijetkih prolazaka hladnih fronti sa zapa-da ili sjeverozapada.

U ukupno 7 dana kolovoza bilo je potrebe za djelo-vanjem sustava obrane od tuče i to u 7 dana prizemnim generatorima, a u 4 dana djelovanje je provedeno i ra-ketama. U djelovanjima je utrošeno 358 raketa. Uz ovo utrošeno je 9904 l otopine za prizemne generatore. U odnosu na prosjek aktivnosti u posljednjih deset godi-na aktivnosti OT su ovogodišnjeg kolovoza bile ispod prosjeka.

Pojave tuče bilo u jednom danu na 18 postaja, a sugradice u 2 dana na 5 postaja. Štete su zabilježene u jednom danu na 9 postaja od 10% do 50% ponajviše na području Varaždinske županije. Najintenzivnije nevrije-me bilo je 10. kolovoza.

RujanUkupno je bilo 12 dana s pojavom konvektivne

naoblake na branjenom i susjednim područjima. Nesta-bilnosti su bile lokalnog karaktera, a u jednom slučaju 16. na 17. rujna bile su povezane s brzim prolaskom hladne fronte uz prisutnost mlazne struje s bazom na visini od 6 km. Iako uz niske temeperature zraka ovo je za posljedicu imalo nagli intenzivan razvoj kumulo-nimbusa i pojave krute oborine na širem području za-padnog dijela branjenog područja, što je zadnjih godina neuobičajna pojava u rujnu.

Djelovanje sustava provedeno je u ukupno 5 dana i to u 5 dana prizemnim generatorima, a u 2 dana i raketama. U djelovanjima je utrošeno 4125 l otopine

53

BILTEN 11 / 2017

meteorološkog reagensa za prizemne generatore, te 170 raketa uz 3 otkaza.

Pojava sugradice zabilježena je u 2 dana na 5 po-staja, tuča u 2 dana na 41 postaji i šteta u 2 dana na 8 postaja od 20% do 50% na području Bjelovarsko-bilo-gorske i Zagrebačke županije.

Ostale aktivnosti vezano uz sustav obrane od tuče

Uz provođenje operativnih poslova obrane od tuče od 15. travnja do 15. listopada operativno su se obavljali poslovi na poligonu tučomjera smještenom na području između Medvednice i Ivančice na dijelovima poligona RC Puntijarka, RC Varaždin i RC Trema. Na poligonu dimenzija 20 x 30 km smješteno je 136 tu-čomjera raspoređenih u međusobnoj udaljenosti oko 2 km tako da se na tom područja dobijaju detaljni podaci intenziteta i raspodjela svih pojava tuče s ciljem stručne analize uvjeta pojave tuče i djelovanja sustava.

Tijekom cijele godine dio zaposlenika službi koje provode obranu od tuče i radarsko nadziranje vremena, radio je na operativnim i administrativnim poslovima pripreme podloga za radarsku komponentu projekta METMONIC. U rujnu je odobreno financiranje pro-jekta sa 85% nepovratnih sredstava kohezionih fondova Europske unije. Projekt uključuje nabavu i instalaciju 6 novih C-band, doppler radara dvojne polarizacije i sustava za integraciju podataka pojedinih radara u pri-kaz nacionalnog kompozita. Planira se modernizacija postojeće mreže meteoroloških radara u sjevernoj Hr-vatskoj (Sljeme, Bilogora i Gradište), te postavljanje tri meteorološka radara na istočnoj obali Jadrana koja je nepokrivena radarskim podacima o vremenu. Stručni tim odabrao je lokacije u primorju za instalaciju novih radara (Pula, Debeljak-Sukošan i Rota-Pelješac). Na ža-lost, pri pripremnim poslovima za dozvole instalacije radara na navedenim lokacijama nailazimo na nerazu-mjevanje općinskih čelnika i javnosti, koje proizlazi iz iracionalnog straha od štetnog utjecaja radara na okoliš i ljude, a koji je prevladavajući unatoč predočenju, od strane stručnih organizacija izrađenih, studije utjecaja na okoliš i studija elektromagnetskog zračenja koje po-kazuju da štetnih utjecaja neće biti. Planirana dinamika realizacije projekta je ugrožena i sporim rješavanjem na-ših zahtjeva od strane nadležnih administrativnih ureda za građenje kao i Ministarstava državne imovine te Mi-nistarstva obrane RH.

Predstavnici u EUMETNET projektu OPERA (Operativni program za razmjenu informacija meteo-roloških radara Europe) aktivno su učestvovali u radu skupova eksperata za radarsku meteorologiju i kroz ci-jelu godinu su radili na poslovima unapređenja i ažuri-ranja baze podataka evropskih meteoroloških radara te u suradnji sa zaposlenicima informatike brinuli o redo-

vitosti distribucije podataka naših radara na Bilogori, Osijeku i Puntijarci za potrebe europskog kompozita.

Kao dio međunarodne suradnje predstavnici obra-ne od tuče Hrvatske tijekom proljeća su bili u uzvrat-noj stručnoj posjeti organizaciji koja provodi obranu od tuče i radarsko motrenje vremena u Rumunjskoj. U po-sjeti kod nas su bili predstavnici obrane od tuče Repu-blike Mađarske i Republike Srpske. Posjet je bio stručne naravi, s ciljem uspostave međusobe suradnje navede-nih službi. Uz ovo održavani su kontakti i sa službama ostalih zemalja koje u okruženju provode operativne programe djelovanja na vrijeme

Zaposlenici zaduženi za održavanje meteoroloških radara pružali su tehnički suport u planiranju i reali-zaciji modernizacije S-band radara na Puntijarci i pri realizaciji održavanja X-band radara u Dubrovniku, a koji je instaliran za potrebe civilne zaštite Dubrovačke županije.

Zaključak

Po praćenim pokazateljima aktivnosti obrane od tuče sezona 2017. godine bila je prosječna. Značajnijih posljedica šteta od tuče na branjenom području i ove godine nije bilo.

Djelovanja sustava obrane od tuče tijekom cijele sezone realizirana su s zadovoljavajućim operativnim količinama otopine i raketa. Sezona je uspješno prive-dena kraju, uz povoljne statističke pokazatelje o utrošku sredstava djelovanja i pojava krutih oborina te o zabi-lježenim štetama od tuče na branjenom području. Za-liha protugradnih raketa za narednu sezonu značajno je smanjena, a nabava novih je neizvjesna, tako da je provedba raketne obrane od tuče tijekom cijele naredne sezone upitna.

Ograničavajući faktor nabave novih sredstava i brže realizacije svih poslova je posljednjih godina stalno sma-njenje prihoda od Grada Zagreba i Županija s branje-noga područja.

Stoga je nužno da se što prije u koordinaciji Mi-nistarstva poljoprivrede sa Zavodom, županijama/Gra-dom Zagreb odredi budući status operativne obrane od truče u RH.

U definiranju Plana rada operativne OT za 2018. godinu, iz navedenih razloga, temeljni zahtjev bio je održanje OT uz najracionalnije moguće poslovanje.

54

BILTEN 11 / 2017

KNJIŽNICA DHMZ-Amr. sc. Ivančica Mihovilić

Tiskovine pristigle u knjižnicu DHMZ-a tijekom studenog 2017.

Knjige

Osobitosti fizikalnih zakona - Richard Feynman s engleskoga preveli Vje-ra Lopac, Petar Colić [ilustrator Antun Stagličić Balen]

Zagreb : Školska knjiga, 2017. (Zagreb : Grafički zavod Hrvatske), 207 str. : ilustr., graf. prikazi ; 23 cm

Knjiga Osobitosti fizikalnih zakona briljantan je doprinos nastojanjima da se dostignuća suvremene znanosti približe širokom krugu čitatelja. Feynmano-va predavanja, održana kao dio ciklusa predavanja o razvoju civilizacije, bila su namijenjena osobama najšireg spektra zanimanja. Na svoj tipičan, pomalo po-drugljiv, a pomalo duboko ozbiljan način, Feynman jednostavnim rječnikom objašnjava ljepotu i sklad u zakonima prirode i radost koju znatiželjnom čovjeku može pružiti znanstveno istraživanje.

Feynmanova knjiga, pisana toplim i metaforičkim stilom uz upotrebu običnoga, svakidašnjeg govora, majstorski oslikava značenje i smisao prirodnih znanosti u suvremenom svijetu, a čitatelja upoznaje s neočekivano humanom i pristupačnom slikom znanstvenika.

Glavni je junak mnogih knjiga, članaka, filmova i medijskih prikaza, a gotovo sto godina od rođenja i trideset godina nakon smrti njegovo je ime danas općepoznati pojam, utkan u sve pore suvremene globalne multimedijske kulture.

Široka publika upoznala ga je zahvaljujući bilješkama autobiografskoga karaktera kao duhovitog i svestranog zabavljača. Između tih krajnosti otkrivamo savjesnog i temeljitog pedagoga, učitelja, metodičara posvećenog brizi za nastavu matematike i fizike na svim obrazovnim razinama i neusporedivo sposobnog govornika čija su predavanja i danas jednako zanimljiva novim naraštajima učenika, studenata i nastavnika.

Sudjelujući u osuvremenjivanju kurikuluma američke sveučilišne nastave opće fizike godine 1960., Richard Feynman stvorio je nov metodički pristup koji polazi od općih načela kao što su osnovna međudjelovanja u priro-di, zakoni očuvanja, povezanost matematike i fizike, simetrija u zakonima fizike, neobrativost procesa u prirodi te načela vjerojatnosti i neodređenosti u mikrosvijetu.

Iz tog su pristupa proistekle dvije epohalno važne knjige: opsežan udžbenik opće fizike The Feynman’s Lectures on Physics nastao prema predavanjima koja je održao studentima na Sveučilištu Caltech od 1961. do 1963. i zbirka od sedam predavanja održanih u sklopu tzv. Messengerova seminara na Sveučilištu Cornell i objavljenih 1965. pod naslovom The Character of Physical Law. Taj sažeti prikaz temelja suvremene fizike još je 1977. u izdanju Školske knjige objavljen u hrvatskom prijevodu i doživio je do sada tri izdanja. Ova je knjiga njegovo četvrto, obnovljeno i dorađeno izdanje.

(Školska knjiga)

Časopisi – strani

Agricultural and Forest Meteorology vol. 247 (2017) : 12.International Journal of Wildland Fire vol. 26 (2017) : 9, 10, 11.Ground Water Monitoring and Remediation vol. 37 (2017) : 3.Meteorologische Zeitschrift vol. 26 (2017) : 4.Weather vol.72 (2017) : 10.Naše okolje vol. 24 (2017) : 9.

55

BILTEN 11 / 2017

Časopisi – domaći

Bug (2017.) : 12.Geofizika vol. 34 (2017.) : 1.Hrvatske šume (2017) 11.Hrvatski planinar vol. 109 (2017) :11.Priroda (2016.) : 3-4.

OBAVIJEST

Nabava baza podataka u 2018. godini

Savjetodavno povjerenstvo za nabavu baza podataka za hrvatsku akademsku zajednicu je na zajedničkoj sjed-nici s Pregovaračkim timom održanoj 12.10.2017. i na elektroničkoj sjednici održanoj od 20. do 24.10.2017. predložilo sljedeću listu baza podataka koje će se nabavljati u 2018. godinu iz sredstava Projekta e-izvori:

1. WoS Core Collection, WoS Citation Connection, WoS ESCI Backfiles, JHCD2. Scopus3. EBSCO Database package (Academic Search Complete, Business Soure Complete SocINDEX with Full

Text, CINAHL with Full Text, Master File Premier)4. JSTOR zbirke Arts & Sciences I – XI5. INSPEC6. PsycINFO i PsycARTICLES7. CAB Abstracts8. GeoRef9. FSTA10. EconLit11. SpringerNature Journals Complete Collection12. APS Journals13. IOP science extra14. Cambridge Journals15. Royal Society of Chemistry

56

BILTEN 11 / 2017

u knjižnici Državnog hidrometeorološkog zavoda

Dan hrvatskih knjižnica obilježava se 11. studenoga, na dan kada je 1960. godine Sabor NRH donio ukaz o proglašenju prvog Zakona o bibliotekama kojim su postavljeni pravni temelji za sustavni rad i razvoj svih vrsta hrvatskih knjižnica, nositeljica razvoja pismenosti i obrazovanja i čuvarica hrvatske kulturne i znanstvene baštine.

Hrvatsko knjižničarsko društvo ustanovilo je 2010. godine Dan hrvatskih knjižnica radi bolje vidljivosti i prepoznatljivosti knjižnica i knjižničnih aktivnosti u javnosti, upoznavanja s ulogom knjižnica u informiranju, obrazovanju i kulturi pojedinaca i zajednice. Taj dan je prigoda da knjižnice javnosti predstave svoj rad i raznovrsna područja interesa.

Ovogodišnja središnja svečanost obilježavanja Dana hrvatskih knjižnica održat će se u petak 10. studenoga u Prelogu.

U sklopu svečanosti Hrvatsko knjižničarsko društvo dodijelit će priznanje „Knjižnica godine“, čiji je dobitnik Knjižnica i čitaonica grada Preloga.

Povodom obilježavanja Dana hrvatskih knjižnica, u knjižnici Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHM-Za), Dinka Juričić, održala je predavanje pod naslovom : Digitalna pismenost – Steal like an Artist.

Predavačica, Dinka Juričić, po struci je profesorica i već 20-ak godina radi u izdavačkoj kući Školska knjiga gdje uređuje gimnazijske čitanke. Ranije je godinama predavala u školi i gimnaziji. Drži predavanja i radionice o mo-tiviranju, o komunikacijskim vještinama i raču-nalno potpomognutom učenju.

U predavanju je naglasila da danas nije do-voljno znati koristiti računalne i mobilne teh-nologije da bi se osoba mogla smatrati digitalno pismenom jer su to tek obične funkcionalne vještine koje je lako steći. Teže i važnije su razi-ne – leće čitanja koje je predavačica obuhvatila u svom predavanju.

57

BILTEN 11 / 2017

Prva leća za čitanje iz bilo kojeg izla-znog digitalnog uređaja bila bi ista kao kod klasičnog čitanja - reproduktivna leća. Radi se o školskom načinu čitanja pri kojem se traže odgovori. Čitatelj se pritom služi: pro-nalaženjem podataka, njihovim razumijeva-njem, tumačenjem, povezivanjem i iskorišta-vanjem.

Druga leća je leća za promišljanje po-dataka. To se odnosi samo na promišljanje o onomu što osobno smatramo važnim jer nas je na emocionalni ili intelektualni način osobno dotaklo. Zato se tu leću, prema pre-davačici, može nazvati i lećom relevantnosti. Učiniti nešto relevantnim značilo bi to pove-zati s onim što nas zanima, obojiti vlastitim bojama, pridodati osobni stav i interpretirati na svoj jedinstveni način.

Treća leća odnosi se na uočavanje velike slike i čitanje između redaka i to je leća konceptualizacije. Predavačica je upozorila da većina primatelja poruke s tom razinom ima problema. Razlog vidi u tomu što digitalni materijali nude ogromne količine informacija i time privikavaju čitatelja na površno čitanje i letimično skeni-ranje informacija, pa dublji - konceptualni slojevi poruke, često budu previđeni.

Četvrta je leća kritičkog čitanja. Ta bi nas leća trebala štititi od manipulacije po-rukama i sadržajima i biti prva linija odbra-ne od clickbaite novinarstva i alternativnih istina. Pitanja koja bismo si trebali postaviti klasična su pitanja kojim se služe i novinari u kreiranju svojih vijesti, a u čitanju te vijesti dekomponiramo i pokušavamo razumijeti razloge zbog kojih su baš tako napisane. Važ-

58

BILTEN 11 / 2017

no je : Tko je rekao? Što je rečeno? Je li to činjenica ili interpre-tacija, nedostaje li nešto? Gdje je to rečeno? Na pouzdanoj i ažuri-ranoj web stranici, senzacionalističkoj ili nekoj davno izgubljenoj u prostorima interneta. Kad je to rečeno? Jesu li podatci svježi? Zašto je to rečeno? Da li da nas se na nešto nagovori, navede na kakvu akciju ili da nam se nešto objasni ili nas se pouči? Važno je još i kako je to rečeno – jednostavno, jasno, kratko, uvjerljivo, profesionalno ili nejasno, mutno, s puno pogrešaka.

Peta leća za čitanje je leća iščitavanja poruke iz načina na koji je vizualizirana. Tu bi se radilo o čitanju slike kao složene poruke.

Šesta leća za čitanje je evaluacijska leća procjene i preporuke. Ta je leća povezana s kritičkim i problemskim načinima razmišlja-nja i logičkim vještinama argumentiranja i kontraargumentiranja. Prema predavačici ta se leća najmanje koristi. Mnogi tek zagrebu površinu neke informacije, pa prosuđuju odokativno, impresioni-stički, nedomišljeno, bez razumijevanja da nemaju dovoljno kon-kretnih podataka potrebnih za argumentiranu prosudbu.

Predavačica je predložila i pokazala način na koji svi lakše možemo ovladati preobiljem informacija na webu. To je vještina

brzog čitanja. Moguće ju je savladati uz po-moć računalnog programa Spreedder i ne-koliko pravila brzo i bez velike muke.

Posjetioci predavanja u to su se uvjerili uz pomoć nekoliko jednostavnih primjera. Od posjetioca predavanja tražilo se da uhvate ključne informacije u tekstu koji im je tekao pred očima sve brže i od početnih 300 popeo se do 500 riječi u minuti. Ipak, posjetioci predavanja su mu se relativno lako prilagodi-li i došli do točnih odgovora na postavljena pitanja.

Pokazalo se da je vještina brzog čitanja koju je moguće savladati uz pomoć računal-nog programa i kojom se brzina percipiranja ključnih informacija u tekstu bitno ubrzava-ju, izvrstan način za savladavanje prostran-stava interneta.To bi značilo čitati brzinom koja nam je u određenom trenutku potrebna za svladavanje informacija u raspoloživom vreme-nu. Oduševljenje posjetilaca izazvala je činjenica da je brzinu čitanja moguće podići do 1600 ri-ječi u minuti i više, kao i da predavačica čita ko-jih 7 knjiga dnevno. Da sve doznamo pomogle su nam i naše kolaudatorice iz DHMZa Daria Kralik i Jasna Musa.

U knjižnici je zavladalo vedro i optimistič-no raspoloženje, a posjetitelji predavanja imali su puno želja za buduća predavanje gđe Dinke Juričić. Zanimala ih je posebno tema o motivi-ranju i kritičkom razmišljanju!

Kao u svakom izvrsnom predavanju važno je i ono što nije izrečeno, jer to poziva na nova

59

BILTEN 11 / 2017

druženja. Ovaj put nespomenuta je ostala baš sedma i najzanimjlii-vja leća za čitanje – leća kreativnosti, prosumerska leća. Kreativnost ove leće ispričao je genijalni mladi dizajner Austin Kleon u svojoj kultnoj knjizi Steal like an Artist. To nam ostaje uz temu o kri-tičkom mišljenju i motiviranju vodič za neka buduća predavanja!

Na kraju smo se počastili izvrsnom čokoladnom tortom s pekmezom od marelica našeg donatora slastičrnice Zagreb i drugim poslasticama.

Posjetioci su dobili lici-tarska srca, torbe i zanimljive promo materijale Turističke zajednice Zagreba i Hrvatske. Zahvaljujemo i na stalnoj po-moći Galeriji Klovićevi dvori!

Bilo je još puno malih i velikih razloga za veselje, smjeh i nastavak druženja u knjižnici povodom njenog dana sve do pauze i duže!

Fotografije : Ivan BujgerKorišteni su materijali iz prezentacije Dinke Juričić

60

BILTEN 11 / 2017

Početak studenog 2017.

Neuobičajena toplina za studeni. U Dalmaciji se pojavile šparoge. U vrtovima na otvorenom uspijeva povrće, rajčice, tikvice, patlidžani. U vrgoračkom kraju rodile su jagode. Voćke su procvjetale, na stablima man-darina i naranči pojavili su se mali zeleni plodovi. Cvje-ta cvijeće, ugođaj više sliči proljeću nego kasnoj jeseni.

6. studeni 2017.

Obilna kiša, pala u Istri. Mjestimice je palo i preko 100 litara. Nabujale su istarske rijeke.

13. i 14. studeni 2017.

Snijeg, bura, tuča. Snijeg je padao u Lici i Gorskom kotaru, te u dijelovima Istre i središnje Hrvatske. Na većini prometnica kroz te krajeve proglašeni su zimski uvjeti prometovanja. Uvedena je i zabrana prometova-

IZVANREDNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI DOGAĐAJI IZ NOVINSKIH IZVJEŠĆA U HRVATSKOJ U STUDENOM 2017. GODINE

Davor Nikolić, dipl.inž.

nja za neka teretna vozila. Promet se odvijao otežano i usporeno. Zabilježeno je nekoliko prometnih nezgoda zbog zasnježenog kolnika. Kod Gračaca je vladala snjež-na mećava, pa je ta dionica autoceste bila zatvorena za sav promet. Ralice su čistile ceste. Na Učki i Ćićariji snijeg je napadao do visine oko 15 cm. Drugdje u Istri padala je obilna kiša.

Snijeg je pao i na Medvednici, palo ga je oko 10 cm.

U Puli je puhala jaka bura, koja je otrgnula prive-ze brodova, pa su se dva broda sudarila međusobno, te udarila u mol. Srušila se i jedna montažna hala. Nastala je znatna materijalna šteta. Bura je u podvelebitskom primorju bila na udare orkanska, puhala je brzinom ve-ćom od 120 km/h. Na gotovo cijelom Jadranu bile su u prekidu trajektne linije. Bura je rušila stabla u Istri, telefonske i elektro stupove. Stradali su i krovovi kuća, mjestimice je nestajalo struje zbog kvarova na elektro mreži. Vjetar je gurao kontejnere, rušio prometne zna-kove. Jedno vrijeme bio je zatvoren Krčki most za sav promet osim za osobna vozila.

Nabujale rijeke u Istri, 6. studeni 2017.

Snijeg je zabijelio Delnice, 13. studeni 2017. Tuča u Marčani, 13. studeni 2017.

61

BILTEN 11 / 2017

Putovanje autobusa na liniji Rijeka-Rab, umjesto manje od tri sata, trajalo je 30 sati. Autobus je bio zaro-bljen u Stinici, jer trajekti nisu vozili, a vožnja na buri bila je opasna, jer se vozilo moglo prevrnuti.

U Marčanu je pala obilna tuča, koja je stvorila le-deni pokrivač.

15. studeni 2017.

Potres. Na širem području Rijeke zabilježena su tri potresa. Najjači potres imao je magnitudu po Richteru 3.1, a epicentar mu je bio kod Begovog Razdolja. Inten-zitet je procijenjen na IV stupanj MCS ljestvice. Ostali potresi bili su slabiji, štete nisu zabilježene.

26. studeni 2017.

Snijeg, na Sljemenu je palo oko 20 cm snijega. Za-grepčani su u većem broju došli na Sljeme s djecom na uživanje u zimskim radostima.

30. studeni 2017.

Tuča, pala na Umaštini. U početku je padala slabi-je, ali se potom pretvorila u pljusak sitne tuče. Ubrzo su se stvorile naslage leda na cestama i okolišu. Tuča je bila praćena jakom grmljavinom.

Problemi u prometu u Istri, 13. studeni 2017.

Uživanje u snježnim radostima na Sljemenu, 26. studeni 2017.

Tuča na cesti kod Petrovije, 30. studeni 2017.

Snijeg je paralizirao teretni promet, 13. studeni 2017.

62

BILTEN 11 / 2017

ZANIMLJIVOSTI I DOGAĐAJI

2017. vjerojatno će biti jedna od tri najtoplije godine u povijesti, s rekordnim

ekstremnim vremenskim prilikama

U izvješću WMO-a ističu se utjecaji na sigurnost i dobrobit ljudi te okoliš.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) je povodom 23. konferencije stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP-23), koja se održala u Bonnu, 6. studenog 2017. izdala priopćenje koje prenosimo u cjelosti:

Vrlo je vjerojatno da će 2017. biti jedna od najto-plijih godina u povijesti mjerenja (slika 1), uz brojne vremenske događaje s velikim utjecajem kao što su kata-strofalni uragani i poplave, iscrpljujući toplinski valovi i suše. Dugoročni pokazatelji klimatskih promjena kao što su rastuće koncentracije ugljičnog dioksida, porast razine mora i zakiseljavanje oceana ne jenjavaju. Pokri-venost Arktičkog mora ledom i dalje je ispodprosječna, a dosad stabilna površina antarktičkog leda dosegnula je rekordno niske razine ili im se približila.

Prema privremenoj Izjavi o stanju klime WMO-a prosječna globalna temperatura od siječnja do rujna 2017. bila je za oko 1,1°C viša u odnosu na predindu-strijsko razdoblje2. Uslijed snažnog El Niña, 2016. vje-rojatno će ostati najtoplija godina u povijesti mjerenja, dok će 2017. i 2015. biti druga i/ili treća. Velika je vje-

rojatnost da će razdoblje 2013. – 2017. biti najtoplije petogodišnje razdoblje u povijesti mjerenja.

WMO-ova izjava, kojom je obuhvaćeno razdoblje od siječnja do rujna, predstavljena je na otvaranju kon-ferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjena-ma u Bonnu. Izjava sadrži podatke brojnih UN-ovih agencija o utjecajima na ljude, društveno-ekonomske prilike i okoliš koji su dio nastojanja da se donositelji-ma odluka pruži sveobuhvatni sažetak politike koji će se odnositi na cjelokupni UN o međusobnom djelovanju vremenskih prilika, klime i vode te UN-ovih globalnih ciljeva.

Sve tri protekle godine na samom su vrhu kad je riječ o rekordnim temperaturama (slika 2). To je dio dugoroč-nog trenda zatopljenja, rekao je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas. Svjedočili smo izvanrednim vremenskim prilikama kao što su temperature više od 50°C u Aziji, rekordni uragani koji su se smjenjivali velikom brzinom na Karibima i Atlantiku, doprijevši sve do Irske, razornim monsunskim poplavama koje su utjecale na milijune ljudi i nemilosrdnim sušama u istočnoj Africi.

Mnogi od tih događaja, čiji će se točan broj utvrditi znanstvenim studijama, nose značajne znakove klimatskih promjena uzrokovanih povišenim koncentracijama stakle-ničkih plinova uslijed ljudskih aktivnosti, rekao je.

Patricia Espinosa, izvršna tajnica Okvirne konven-cije UN-a o klimatskim promjenama, domaćina kon-

Slika 1.

63

BILTEN 11 / 2017

ferencije u Bonnu, rekla je: Ti nalazi ističu rizike koji prijete ljudima, ekonomijama i cjelokupnom životu na Zemlji ako ne počnemo raditi na ostvarivanju ciljeva i ambicija Pariškog sporazuma.

Svjedočimo nezapamćenom zamahu među vladama, ali također i među gradovima, saveznim državama, terito-rijima, regijama, u poslovnoj zajednici i u civilnom druš-tvu, koji svakako treba pozdraviti. Konferencija u Bonnu 2017. treba biti odskočna daska prema novoj, višoj razini ambicije kod svih naroda i svih sektora u društvu dok tra-žimo načine da budućnost oslobodimo rizika i osnažimo prilike koje nam pruža svjež i održiv put razvoja orijenti-ran na budućnost, rekla je.

Ekstremni vremenski događaji utječu na sigur-nost opskrbe hranom za milijune ljudi, a posebno za najranjivije populacije. Studijom UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) ustanovljeno je da na poljoprivredu (usjevi, stočarstvo, ribarstvo, akvakultura i šumarstvo) otpada ukupno 26% svih šteta i gubitaka koji se povezuju s olujama srednjeg do velikog opsega, poplavama i sušom u zemljama u razvoju.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), globalni utjecaji toplinskih valova na ljudsko zdravlje ne ovise samo o općenitom trendu zatopljivanja, već i o načinu kako su toplinski valovi raspoređeni u nastanje-nim područjima. Nedavna istraživanja pokazuju da je ukupni rizik od bolesti ili smrti povezanih s vrućinom od 1980. u stalnom porastu te da oko 30% svjetskog stanovništva danas živi u klimatskim uvjetima koje ka-rakteriziraju dugotrajni ekstremni toplinski valovi. Iz-među 2000. i 2016. godine broj osjetljivih stanovnika izloženih događajima toplinskih valova porastao je za oko 125 milijuna.

U 2016. godini uslijed katastrofa povezanih s vre-menom raseljeno je 23,5 milijuna ljudi. Kao i pret-

hodnih godina, većina tih interno raseljenih osoba po-vezuje se s poplavama i olujama koje su se dogodile u azijsko-pacifičkoj regiji. U Somaliji je prijavljeno više od 760 000 interno raseljenih osoba, otkrivaju UN-ov visoki povjerenik za izbjeglice i Međunarodna organiza-cija za migracije (IOM).

U najnovijoj publikaciji Međunarodnog monetar-nog fonda „Svjetski ekonomski izgledi“ ističe se da su negativne posljedice koncentrirane u državama s relativ-no toplim klimama, u kojima živi blizu 60% trenutač-nog svjetskog stanovništva.

Odabrani naglasci

Globalna temperatura u 2017. Srednja globalna temperatura za razdoblje od siječ-

nja do rujna 2017. (slika 3) bila je za 0° ± 0,08°C toplija od prosjeka razdoblja 1981. – 2010.1 (koji se procjenju-je na 14,31°C), što predstavlja porast temperature od oko 1,1°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. U dijelovima južne Europe, uključujući Italiju, sjevernoj Africi, dijelovima istočne i južne Afrike te azijskom di-jelu Ruske Federacije izmjerene su rekordno visoke tem-perature, dok su u Kini izmjerene temperature jednake prethodnom rekordu. U sjeverozapadnom SAD-u i za-padnoj Kanadi izmjerene su niže temperature u odnosu na prosjek razdoblja 1981. – 2010.

U 2016. i djelomično u 2015. na porast tempera-ture utjecao je iznimno snažan El Niño. Godina 2017. vjerojatno će biti najtoplija godina u povijesti mjerenja bez utjecaja El Niña. Petogodišnji prosjek temperature za razdoblje 2013. – 2017. preliminarno je za 0,40°C viši od prosjeka razdoblja 1981. – 2010. i za oko 1,30°C

Slika 2.

64

BILTEN 11 / 2017

viši u odnosu na predindustrijsko razdoblje, te će vjero-jatno biti najviši u povijesti mjerenja.

Izjava WMO-a zasniva se na pet neovisno održava-nih globalnih skupina podataka o temperaturi. WMO sada kao polaznu vrijednost koristi razdoblje 1981. – 2010. umjesto prijašnjeg razdoblja 1961. – 1990. jer je reprezentativnije za trenutačne klimatske uvjete i omogućuje dosljednije prijavljivanje podataka satelit-skih sustava i sustava za reanalizu (od kojih neki sežu sve do 1960.) zajedno s tradicionalnijim skupinama po-dataka temeljenim na opažanjima na površini Zemlje. Promjena polaznih vrijednosti nema utjecaja na analizu trendova.

OborinaU južnim dijelovima Južne Amerike (posebno u

Argentini), zapadnoj Kini i dijelovima jugoistočne Azije zabilježene su iznadprosječne količine oborine. U gra-ničnim područjima SAD-a u razdoblju od siječnja do rujna zabilježena je najveća količina oborine u povijesti mjerenja. U Brazilu su količine oborine općenito bile blizu prosjeka, a na sjeverozapadu Južne Amerike i u Srednjoj Americi približile su se iznadprosječnim vri-jednostima, ublaživši posljedice suša koje se povezuju s El Niñom iz 2015. – 2016. U kišnoj sezoni 2017. u mnogim dijelovima Sahela zabilježene su iznadprosječ-ne količine oborine, a u nekim područjima (posebno u Nigeru) i poplave.

Količine oborine u monsunskom razdoblju 2017. (koje traje od lipnja do rujna). u cijeloj Indiji bile su 5% ispod prosjeka. Međutim, iznadprosječne količine oborine na sjeveroistoku i u susjednim državama dovele su do obilnih poplava.

U kanadskim prerijskim provincijama, na područ-ju Sredozemlja, u Somaliji, Mongoliji i Gabonu te na

jugozapadu Južne Afrike količina oborine bile su ispod prosjeka. U razdoblju od siječnja do rujna u Italiji je zabilježena najmanja količina oborine u povijesti mje-renja.

Snijeg i ledPodaci Nacionalnog centra za podatke o snijegu i

ledu (NSCID) pri Službi za klimatske promjene Coper-nicus (Copernicus Climate Change Service) pokazuju da je površina arktičkog morskog leda kroz čitavu 2017. bila znatno ispod prosjeka, a u prva četiri mjeseca ove godine bila je na rekordno niskim razinama (slika 4.). Maksimalna godišnja površina arktičkog leda početkom ožujka bila je među pet najnižih vrijednosti u povijesti satelitskog mjerenja 1979. – 2017., a prema podaci-ma NSIDC-a bila je rekordno niska. Svih pet najnižih vrijednosti maksimalne površine zabilježeno je nakon 2006.

Snažan i dugotrajan sustav niskog tlaka nad središ-njim Arktikom ublažio je gubitak leda u ljetnim mje-secima. Minimalna površina arktičkog morskog leda zabilježena sredinom rujna bila je za 25 - 31% manja od prosjeka razdoblja 1981. – 2010. te među osam naj-manjih minimalnih površina u povijesti mjerenja. Svih deset najnižih vrijednosti minimalne površine zabilježe-no je nakon 2007.

Površina antarktičkog morskog leda također je bila znatno ispod prosjeka. Godišnja minimalna površina početkom ožujka bila je rekordno niska, a godišnja maksimalna površina sredinom listopada bila je na re-kordnom niskim razinama ili blizu. U posljednjih ne-koliko godina uvjeti morskog leda na Antarktiku jako su varirali. Rekordno velike površine morskog leda za-bilježene su 2015.

Slika 3.

65

BILTEN 11 / 2017

Površina snježnog pokrivača na sjevernoj polutki iznosila je 10,54 milijuna km2, što je blizu vrijednosti medijana u razdoblju 1967. – 2017., za koje postoje podaci satelitskog mjerenja.

Grenlandski ledeni pokrivač povećao se za više od 40 milijardi tona leda uslijed iznadprosječne količine snježnih oborina i kratke sezone topljenja. Porast uku-pne ledene mase zabilježen ove godine predstavlja tek mali odmak od trenda smanjenja. Grenlandski ledeni pokrivač od 2002. godine izgubio je oko 3 600 milijardi tona ledene mase.

Razina moraGlobalna srednja razina mora (GSML) jedan je od

najboljih pokazatelja klimatskih promjena (slika 5. i 6.). Globalna srednja razina mora u 2017. do danas je osta-la relativno stabilna, približno jednaka razinama koje su prvi put dostignute krajem 2015. To je zbog dalj-njeg slabljenja privremenog utjecaja El Niño događaja iz 2015. – 2016. (tijekom kojeg je GSML početkom 2016. dosegla rekordno visoke razine, za oko 10 mm više od trenda za 2004. – 2015.) i vraćanja GMSL-a na vrijednosti bliže dugoročnim trendovima. Preliminarni podaci ukazuju na mogućnost da se porast GSML-a možda nastavio od srpnja i kolovoza 2017. nadalje.

Temperatura oceanaVrlo je vjerojatno da će globalne površinske tempe-

rature mora biti među tri najveće vrijednosti izmjerene

u povijesti mjerenja. Globalna količina topline u ocea-nima u 2017. dosada je bila na rekordno visokim razi-nama ili blizu. Povišene površinske temperature mora u tropskim područjima koje doprinose blijeđenju kora-lja nisu bile tako široko rasprostranjene kao tijekom El Niña iz 2015. – 2016.

Međutim, svejedno je došlo do određenog značaj-nog blijeđenja koralja, između ostalog i na australskom Velikom koraljnom grebenu. UNESCO je u lipnju izvijestio da od 29 koraljnih grebena na popisu mjesta svjetske prirodne baštine, na svega tri tijekom razdoblja 2014. – 2017. u nekom trenutku nisu zabilježene tem-perature koje odgovaraju blijeđenju.

Acidifikacija oceanaPrema Međuvladinoj oceanografskoj komisiji orga-

nizacije UNESCO, ocean apsorbira do 30% godišnjih emisija antropogenog CO2 u atmosferi, što doprinosi ublažavanju utjecaja klimatskih promjena na planet (sli-ka 7.). Međutim, za to plaćamo visoku ekološku cijenu, budući da apsorbirani CO2 mijenja razine kiselosti u oceanu. Od početka mjerenja na postaji Aloha (sjeverno od Havaja) krajem 80-ih godina 20. stoljeća, pH mor-ske vode je u progresivnom padu, smanjivši se s vrijed-nosti viših od 8,10 zabilježenih početkom 80-ih na 8,04 - 8,09 u proteklih pet godina.

Acidifikacija oceana izravno utječe na zdravlje ko-raljnih grebena i na preživljavanje i kalcifikaciju neko-

Slika 4.

66

BILTEN 11 / 2017

licine ključnih organizama. To ima kaskadni učinak na hranidbenu mrežu i utječe na život u moru (akvakultu-ru) i ekonomije obalnih država.

Staklenički plinoviStopa porasta CO2 od 2015. do 2016. bila je naj-

viša u povijesti mjerenja i iznosila je 3,3 dijelova na mi-lijun godišnje, dosegnuvši 403,3 dijelova na milijun. Prosječne globalne brojke za 2017. bit će dostupne tek krajem 2018. Podaci u stvarnom vremenu s brojnih lo-kacija ukazuju da su razine CO2, metana i dušikovog oksida nastavile rasti u 2017. (slika 8.).

Ekstremni događaji i njihovi utjecaji

Tropski cikloniTromjesečno razdoblje od kolovoza do listopada

bilo je vrlo aktivno na Sjevernom Atlantiku. U rujnu

je zabilježena najveća mjesečna vrijednost indeksa aku-mulirane energije ciklona (ACE), mjere akumuliranog intenziteta i trajanja ciklona, u povijesti mjerenja.

U Sjevernom Atlantiku u kratkim vremenskim razmacima dogodila su se tri velika uragana s velikim utjecajem, Harvey u kolovozu i Irma i Maria u rujnu. Harvey je pogodio kopno u Texasu kao sustav četvrte kategorije i nekoliko dana se zadržao u blizini obale, gdje je prouzročio ekstremne oborine i poplave. Preli-minarna ukupna sedmodnevna količina oborina izmje-rena na ombrografu u blizini Nederlanda u Texasu do-segnula je čak 1539 mm, što je najveća količina oborina ikad izmjerena tijekom jednog vremenskog događaja na kopnu u SAD-u.

Ove godine prvi put su dva uragana četvrte kate-gorije (Harvey i Irma) pogodila kopno u SAD-u u istoj godini. Tijekom uragana Irma zabilježeni su vjetrovi br-zine 300 km/h u trajanju od 37 sati, što je najdulje tra-

Slika 5.

Slika 6.

67

BILTEN 11 / 2017

janje vjetrova takvog intenziteta u povijesti satelitskog mjerenja. Irma je tri dana provela kao uragan pete kate-gorije, što je također najdulje u povijesti mjerenja. Po-put Irme, Maria je također dosegnula intenzitet uragana pete kategorije i prouzročila ogromne štete na brojnim karipskim otocima. Sredinom listopada, uragan Ophe-lia dostigao je status uragana velike snage (treće katego-rije) s putanjom više od 1 000 kilometara sjeveroistočni-je od ijednog prijašnjeg uragana u Sjevernom Atlantiku. Ophelia je prouzročila velike štete u Irskoj, a vjetrovi koji se povezuju s njezinim cirkuliranjem doprinijeli su velikim šumskim požarima u Portugalu i sjeverozapad-noj Španjolskoj.

Stručni tim WMO-a za utjecaje klime na tropske ciklone ustanovio je da, iako nema jasnih dokaza da kli-matske promjene utječu na učestalost pojave uragana koji se sporo kreću i pogađaju kopno, poput Harveyja, postoji vjerojatnost da klimatske promjene prouzročene ljudskim djelovanjem čine kišne oborine intenzivnijima te da kontinuirani porast razine mora pogoršava utjecaj olujnih valova.

PoplaveIznimno jake kiše u kolovozu dovele su do odro-

njavanja u Freetownu u Sierra Leoneu u kojem je po-ginulo više od 500 ljudi. U Freetownu je u dva tjedna palo 1459,2 mm kiše, što je oko četiri puta više od pro-

Slika 7.

Slika 8.

68

BILTEN 11 / 2017

sjeka. Obilne kiše također su pridonijele odronjavanju u Mocoi u južnoj Kolumbiji u travnju, gdje je poginulo najmanje 273 ljudi.

Mnoge dijelove indijskog potkontinenta pogodile su monsunske poplave iako je ukupna količina oborina u sezoni bila blizu prosjeka. Do najtežih poplava došlo je sredinom kolovoza u istočnom Nepalu, sjevernom Bangladešu i obližnjoj sjevernoj Indiji. U Mawsynramu u Indiji od 9. do 12. kolovoza palo je preko 1400 mm kiše. U Rangouru u Bangladešu od 11. do 12. kolovoza palo je 360 mm kiše, što je količina oborine koja inače padne u mjesec dana. U Indiji, Bangladešu i Nepalu u poplavama je poginulo više od 1200 ljudi, a preko 40 milijuna ljudi je raseljeno ili su na njih poplave utjeca-le na neki drugi način. WHO je izvijestila da je samo u Bangladešu tijekom tri tjedna u kolovozu prijavljeno više od 13 000 slučajeva oboljenja koja se prenose vo-dom i infekcija dišnih putova, a u Nepalu je došlo do velikih oštećenja javnih zdravstvenih objekata.

Poplave su u ožujku pogodile mnoge dijelove Pe-rua, pri čemu je poginulo 75 ljudi, a 70 000 je ostalo bez svojih domova. FAO je izvijestio je da je došlo do velikih gubitaka usjeva, naročito kukuruza. Poplave te vrste obično pogađaju Peru u kasnoj fazi El Niña. Iako tijekom 2017. nije zabilježen El Niño koji bi pogodio cijeli Pacifik, površinske temperature mora blizu obale Perua u ožujku su bile za 2°C više od prosjeka ili više i približile su se vrijednostima karakterističnima za El Niño.

Sredinom godine došlo je do velikih poplava u di-jelovima južne Kine, osobito u bazenu rijeke Jangce. Ukupne rekordne količine oborine zabilježene od 29. lipnja do 2. srpnja bile su više od 250 mm. Poginulo je 56 ljudi, a ekonomski gubici procijenjeni su na više od 5 milijardi američkih dolara.

Obilne kiše koje su u siječnju i veljači pogodile za-pad SAD-a prouzročile su velike poplave i brojna odro-njavanja i dovele do evakuacije desetaka tisuća ljudi. Bila je to zima s najvećim količinama oborine u povije-sti mjerenja u Nevadi i zima s drugim po redu najvećim količinama oborine u povijesti mjerenja u Kaliforniji.

SušeSuše su i dalje ozbiljno pogađale dijelove istočne

Afrike. Nakon količine oborine u 2016. koja je bila znatno ispod prosjeka, sezona dugih kiša (od ožujka do svibnja) također je bila sušna u mnogim dijelovima Somalije, u sjevernoj polovici Kenije i u jugoistočnoj Etiopiji.

FAO je izvijestila da je od lipnja 2017. više od polovice poljoprivrednih površina u Somaliji pogodila suša, te da su se krda stoke od prosinca 2016. smanjila za 40 - 60%. Svjetski program za hranu (WFP) procje-njuje da se broj ljudi na rubu gladi u Somaliji od veljače 2017. udvostručio, dosegnuvši 800000, te da je polovici

države potrebna pomoć. WFP je potvrdio da se više od 11 milijuna ljudi suočava s ozbiljnom nesigurnošću u opskrbi hranom u Somaliji, Etiopiji i Keniji.

Protection and Return Monitoring Network (Mre-ža za praćenje zaštite i povratka), projekt koji vodi Viso-ki povjerenik UN-a za izbjeglice (UNHCR), zabilježio je više od 760 000 slučajeva interno raseljenih osoba u Somaliji povezanih sa sušom u razdoblju od studenog 2016. do sredine lipnja 2017.

Kenija je proglasila nacionalnu elementarnu ne-pogodu tijekom suše 2017. Nairobi se suočio s nesta-šicama vode koje su gradsku upravu prisilile da uvede redukciju vode. Cijene žitarica su porasle, uz negativan utjecaj na BDP.

Ljetna kišna sezona s iznadprosječnim količinama oborine ublažila je sušne uvjete u južnoj Africi. Među-tim, u provinciji Cape suša se nastavila još snažnijim intenzitetom.

Obilne zimske kiše početkom 2017. ublažile su du-gotrajnu sušu u Kaliforniji, ali su i uzrokovale poplave na nekim mjestima i pridonijele rastu vegetacije koji je možda utjecao na intenzitet šumskih požara kasnije u toku godine.

Sušni uvjeti zabilježeni su i mnogim dijelovima Sredozemlja. Najteža suša pogodila je Italiju, uz negati-van utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju i smanjenje proizvodnje maslinova ulja za 62% u odnosu na 2016. Prosječne količine oborina u Italiji od siječnja do kolo-voza 2017. bile su za 36% ispod prosjeka. Razdoblje od siječnja do kolovoza u Italiji također je bilo najtoplije u povijesti mjerenja, s temperaturama za 1,31°C višim od prosjeka razdoblja 1981. – 2010. Sušno je bilo i u mnogim dijelovima Španjolske i Portugala.

Količina oborine u Demokratskoj Narodnoj Re-publici Koreji bila je ispodprosječna, što je utjecalo na osnovne usjeve kao što su riža i kukuruz. U Republici Koreji količina oborine zabilježena od siječnja do lipnja bila je za 51% niža od prosjeka, što je najniža količina od početka nacionalnih mjerenja 1973.

Veliki toplinski valovi (slika 9.)U siječnju je ekstreman toplinski val pogodio dije-

love Južne Amerike. Brojne lokacije u Čileu, uključu-jući Santiago (37,4°C), zabilježile su najviše tempera-ture u povijesti mjerenja. U Argentini, temperatura je u Puerto Madrynu 27. siječnja dosegnula 43,5°C, što je najviša temperatura ikad zabilježena toliko južno (43 °S) bilo gdje u svijetu.

U velikom dijelu istočne Australije u siječnju i veljači je zabilježena ekstremna vrućina koja je svoj vr-hunac dosegnula 11. i 12. veljače s temperaturama od 47°C.

Iznimne vrućine zabilježene su i u dijelovima ju-gozapadne Azije krajem svibnja. 28. svibnja u Turbatu

69

BILTEN 11 / 2017

na krajnjem zapadu Pakistana, blizu granice s Iranom, zabilježena je temperatura od 54,0°C, a temperature u Iranu i Omanu također su bile više od 50°C. U Ahwazu u Iranu 29. lipnja izmjerena je temperatura od 53,7°C, a kolovoz je u Bahreinu bio najtopliji u povijesti mje-renja.

Kineski grad Šangaj i opservatorij u Hong Kongu ljetos su prijavili nove rekorde od 40,9°C i 36,6°C.

Na Sredozemlju je Cordoba u južnoj Španjolskoj 12. srpnja zabilježila temperaturu od 46,9°C, a Granada je 13. srpnja zabilježila 45,7°C. Veliki toplinski val po-četkom kolovoza prouzročio je rekordno visoke tempe-rature u sjevernoj i središnjoj Italiji, Hrvatskoj i južnoj Francuskoj.

Kalifornija je zabilježila najtoplije ljeto u povijesti mjerenja, a ekstremne vrućine pogodile su i druge za-padne savezne države SAD-a. To je kulminiralo velikim toplinskim valom krajem kolovoza i početkom rujna, u sklopu kojeg je u San Franciscu izmjerena rekordno visoka temperatura (41,1°C).

Šumski požari Ekstremne vrućine i suše pridonijele su mnogim

razornim šumskim požarima.Čile su tijekom ljeta 2016. – 2017. pogodili najin-

tenzivniji šumski požari u povijesti nakon ekstremnih sušnih uvjeta u 2016. godini, nakon kojih su uslijedile ekstremne vrućine u prosincu i siječnju. Poginulo je 11 ljudi i izgorjelo je ukupno 614 000 hektara šume, što bi lako mogla biti najveća sezonska površina u povije-sti mjerenja, osam puta veća od dugoročnog prosjeka. Osim toga, značajni požari zabilježeni su tijekom ljeta 2016. – 2017. na južnoj polutki i u raznim dijelovima istočne Australije te u području oko Christchurcha na Novom Zelandu. Južnoafrički grad Knysna pogodio je veliki požar u lipnju.

Sezona požara na Sredozemlju bila je vrlo aktivna. Najgori pojedinačni incident, u kojem je poginulo 64 ljudi, zbio se u lipnju u središnjem Portugalu. Sredinom listopada došlo je do novih velikih požara u Portugalu i sjeverozapadnoj Španjolskoj, koje je dodatno pogoršao snažan vjetar koji se povezuje s uraganom Ophelia. Do velikih požara došlo je i u drugim državama, uključujući Hrvatsku, Italiju i Francusku.

Opožarene površine u graničnim dijelovima SAD-a od siječnja do 19. listopada bile su za 46% veće od pro-sjeka razdoblja 2007. – 2016. Opožarene površine u Ka-nadi bile su za 51% veće od sezonskog prosjeka, a požari su doprinijeli jakom zagađenju dimom. Neuobičajeno velika količina oborine zimi koja je dovela do snažnog rasta prizemne vegetacije, nakon čega je uslijedilo suho i toplo ljeto, stvorili su idealne uvjete za požare velikog intenziteta u sjevernoj Kaliforniji početkom listopada. Poginula je najmanje 41 osoba, što je najveći broj žrtava šumskih požara u SAD-u od 1918.

Drugi značajni događajiSnažna hladnoća i snijeg u srpnju su pogodili di-

jelove Argentine. Nakon što su prethodnog dana pale velike količine snijega, temperatura u Barilocheu 16. srpnja spustila se na -25,4°C, što je za 4,3°C niže od prethodne najniže temperature izmjerene na tom mje-stu u povijesti mjerenja. Osim toga, početkom srpnja 2017. zabilježene su rekordno niske temperature na ne-koliko lokacija u jugozapadnoj Australiji. U Canberri je zabilježena najniža temperatura od 1971. (-8,7°C). Isto vrijedi i za zaljevsko područje na Bliskom Istoku početkom veljače.

Sezona tornada u SAD-u bila je najaktivnija od 2011. Preliminarni podaci ukazuju da je zabilježen uku-pno 1 321 tornado u razdoblju od siječnja do kolovoza, uključujući i drugi najaktivniji siječanj u povijesti mje-renja.

1Preliminarna izjava kao svoju polaznu vrijednost sada koristi raz-doblje 1981. – 2010., koje je zamijenilo polaznu vrijednost 1961. – 1990., korištenu u prošlim izvješćima. WMO preporuča korištenje razdoblja 1981. – 2010. za izračun klimatološke standardne normalne vrijednosti za svrhe praćenja klime jer je reprezentativnije za trenutačne klimatske uvjete. To omogućuje dosljedno prijavljivanje podataka satelitskih sustava i sustava za reanalizu, od kojih neki sežu sve do 1960., zajedno s tradicionalnim skupina-ma podataka temeljenim na površinskim opažanjima. Za globalne prosječne temperature, razdoblje 1981. – 2010. otprilike je za 0,31 ± 0,02°C toplije od razdoblja 1961. – 1990. Promjena polaznih vrijednosti nema utjecaja na analizu trendova.

2 U ovoj izjavi WMO-a kao referentno razdoblje za predindustrijske uvjete korišteno je razdoblje 1880. – 1900., čime se omogućuje korištenje ranih instrumentalnih opažanja za procjenu predindustrijskih temperaturnih uvjeta.

Izvješće WMO

DHMZ kao nositelj državnog etalona za koncentraciju ozona i plinskih mješavina

Ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda dr. sc. Branka Ivančan-Picek i ravnatelj Hrvatskog mje-riteljskog instituta (HMI) prof. dr. sc. Davor Zvizdić potpisali su 2. 11. 2017. Ugovor o državnom etalonu za koncentraciju ozona i plinskih mješavina.

Potpisom ugovora HMI je na Umjerni laboratorij DHMZ-a prenio obvezu razvoja, čuvanja, održavanja i uporabe državnog etalona za fizikalne veličine suklad-no odredbama važećeg Zakona o mjeriteljstvu, te važećeg Pravilnika o državnim etalonima. Kao nositelj državnog etalona DHMZ ima zadaću pribaviti i održavati povje-renje Europske udruge mjeriteljskih instituta (EURA-MET) kao i učestvovati u radu odbora EURAMET-a. Rezultati međulaboratorijskih usporedbi u kojima su-djeluju nacionalni umjerni laboratoriji bit će uneseni u

70

BILTEN 11 / 2017

bazu o ključnim usporedbama Međunarodnog ureda za mjere i utege (BIPM).

Petra Lepri, dipl. inž.

Kakva nas zima očekuje?

Dugoročna prognoza vremena DHMZ-a za Hrvat-sku, kao i usuglašena prognoza međunarodnih stručnja-ka za područje Jugoistočne Europe predviđa: “Ova će zima biti iznadprosječno topla, uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Isto tako, u većini se krajeva, uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze, količina oborina predviđa oko uobičajene.”

Klimatološki, zima započinje 1. prosinca, a zavr-šava sa zadnjim danom veljače. Predviđanje da će taj period biti iznadprosječno topao ne isključuje kraća razdoblja hladnog vremena, a niti jača negativna odstu-panja od minimalne i maksimalne temperature koju za sezonu zime bilježe klimatolozi. Također, predviđanje da će količina oborine biti oko uobičajene ne znači da ponegdje nije moguća manja količina oborine od pro-sječne (suše razdoblje), a negdje veća.

Također je važno istaknuti, što se oborine tiče, da sezonskom prognozom* nije moguće predvidjeti vrstu oborine, odnosno hoće li padati kiša, snijeg, susnježica ili kiša koja se smrzava na tlu. Stoga je važno pratiti vre-menske prognoze za kraća vremenska razdoblja, osobito kada su u pitanju vremenski ekstremi, kao što su na pri-mjer obilne oborine, nagla zahladnjenja ili zatopljenja.

O sezonskim prognozama, mogućnostima poveća-nja njihove pouzdanosti te korisnosti za niz aktivnosti vezanih za područje poljoprivrede, energetike, upravlja-nja vodnim resursima, zdravstva kao i prevencije štetnih

posljedica od opasnih vremenskih pojava i prirodnih katastrofa raspravljalo se ovih dana u Zagrebu. Naime, od 20. do 23. studenog 2017. održan je međunarodni znanstveno-stručni skup regionalnog Mediteranskog klimatskog foruma Svjetske meteorološke organizacije kao i podregionalnih organizacija za Jugoistočnu Euro-pu i Sjevernu Afriku (SEECOF-18/MedCOF-9/PRE-SANORD-11 Climate Outlook Forum) kojem je do-maćin bio Državni hidrometeorološki zavod. Na skupu su znanstvenici, pored razmjene iskustva i saznanja ve-zanih za izradu sezonskih prognoza, zajednički izradili prognozu za zimu za Jugoistočnu Europu.

*Sezonska prognoza je vrsta dugoročne prognoze i rezultat je interpre-tacije velike količine dostupnog prognostičkog materijala. Sezonska progno-za Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ-a ponajprije se odnosi na podatke dobivene računalnim modelom za dugoročnu prognozu, a koje DHMZ, kao predstavnik Republike Hrvatske, preuzima iz Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) čije je sjedište u Readingu, Velika Britanija. U obzir se uzimaju i dugoročne prognoze ostalih velikih me-teoroloških službi iz Velike Britanije (Met Office), Francuske (Meteo-Fran-ce), SAD-a (IRI, International Research Institute for Climate and Society, University of Columbia; CPC, NOAA) i Japana (JAMSTEC - Japanska meteorološka agencija).

Dunja Plačko-Vršnak, dipl. inž. Krunoslav Mikec, dipl. inž.

Izvještavanje o hladnim valovima

Stranice DHMZ- a od 30. 11. 2017. imaju novi produkt u rubrici Biometeorologija - Upozorenje na hladne valove koji djeluju na zdravlje. Redovito svakod-nevno izvještavanje o hladnim valovima započinje s po-četkom klimatološke zime, 1. 12. 2017. Ovaj produkt pripremaju prognostičari i biometeorolozi DHMZ-a. Aktivnosti vezane uz smanjenje rizika i posljedica od utjecaja hladnih valova na zdravlje rezultat su suradnje DHMZ-a s Ministarstvom zdravstva RH, Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo kao i mnogim drugim in-stitucijama (Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, NZJZ “Dr. Andrija Štampar”, Medicinski fakultet, Škola narodnog zdrav-lja “Andrija Štampar”, Nastavni zavod za hitnu medici-nu Grada Zagreba, Hrvatski zavod za hitnu medicinu, Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Hrvatski crve-ni križ, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada...).

Kriteriji za pojavu hladnih valova koji mogu biti opasni za zdravlje ljudi određeni su pomoću podataka smrtnosti u Hrvatskoj i podataka temperature zraka na reprezentativnim postajama u razdoblju 1983. – 2008.

Potpisivanje Ugovora o državnom etalonu za koncentraciju ozona i plinskih mješavina

71

BILTEN 11 / 2017

Posljedice niskih temperatura na zdravlje se, za razliku od visokih, javljaju nakon što su ljudi njima dulje vri-jeme izloženi. Minimalne temperature zraka ispod ko-jih je smrtnost značajno viša od srednjaka cijelog niza određene su kao granične vrijednosti za povećanu smrt-nost za sve klase trajanja. Pomoću linije regresije između minimalne temperature zraka i smrtnosti određene su temperature za koje je smrtnost povećana za 5% (umje-rena opasnost), 7,5% (velika opasnost) i 10% (vrlo ve-lika opasnost) i to posebno za različita trajanja hladnih valova za osam regija u Hrvatskoj s različitim klimat-

skim karakteristikama. Na temelju tih rezultata daju se upozorenja na hladne valove koji mogu biti opasni za zdravlje ljudi i upute s preporukama o zaštiti.

Treba naglasiti da upozorenje na hladnoću koja djeluje na zdravlje nije isto kao upozorenje na nisku temperaturu vidljivo na stranici Meteoalarma. Niske temperature u velikoj mjeri utječu na zdravlje ljudi, ali negativne (niske) vrijednosti temperature mogu također znatno utjecati na opskrbu energijom, osobito električ-nom, na smrzavanje tekućina, što je posebno važno za opskrbu pitkom vodom i sl. Pragovi koji postaju kri-tični za zdravlje u pojedinim se regijama mogu znatno razlikovati od pragova odnosno vrijednosti temperature koja može utjecati na privredu, gospodarstvo, promet, ekonomiju i sl. Stoga upozorenje na hladnoću unu-tar platforme Meteoalarma podrazumijeva širi spektar utjecaja te se razlikuje od upozorenja na hladnoću koja može utjecati na zdravlje.

Tanja Renko, dipl. inž. dr. sc. Ksenija Gaćeša-Zaninović

mr. sc. Kornelija Špoler Čanić

Izgled novog DHMZ-ovog produkta Upozorenje na hladne valove koji djeluju na zdravlje