Embed Size (px)
Citation preview
DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD
ZAGREB, GRI» 3
UDK 551.5.63
551.506.1
551.509.617
551.510.4
551.515
551.519.9
551.577.13
551.582.2
551.586
556.04
627.51
628.11
630.431.1
BILTENiz podruËja meteorologije, hidrologije, primijenjene
meteorologije i zaπtite Ëovjekova okoliπa
7 / 2002
GODINA XVI SRPANJ 2002. BROJ 7
BILTEN IZ PODRU»JA METEOROLOGIJE, HIDROLOGIJE,
PRIMIJENJENE METEOROLOGIJE I ZA©TITE »OVJEKOVA OKOLI©A
I Z D A J E
Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike Hrvatske
Zagreb, GriË 3
Telefon: (01) 45 65 715
http://meteo.hr
e-mail:[email protected]
telefax: 45 65 757
U R E – I V A » K I O D B O R
Glavni urednik: Davor NikoliÊ, dipl.inæ.
Zamjenik glavnog urednika: mr. IvanËica MihoviliÊ
TehniËki urednik: Ivan Lukac, graf.inæ.
»lanovi odbora: Æeljko CindriÊ, dipl.inæ.
Vesna –uriËiÊ, dipl.inæ.
mr. Draæen KauËiÊ
Marija MokoriÊ, dipl.inæ.
Damir Peti, dipl.inæ.
dr. Draæen Poje
Tomislava Boπnjak, inæ.
mr. Viπnja ©ojat
mr. Ksenija ZaninoviÊ
Lidija Srnec, dipl.inæ.
Korice: 2002. godina - Smanjenje osjetljivosti na vremenske i klimatske ekstreme
S A D R Æ A J
StranaVREMENSKE PRILIKE
SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ................................................................................. 5
Klimatoloπki pregled (Marina Mileta, dipl. inæ.) ................................................................................. 6
HIDROLO©KE PRILIKE (Tomislava Boπnjak, inæ.) ............................................................................................... 12
EKOLO©KE PRILIKE
Meteoroloπke karakteristike (Vesna –uriËiÊ, dipl. inæ.) ..................................................................... 14
OneËiπÊenje zraka i oborine (mr. Viπnja ©ojat) .................................................................................. 15
BIOMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. Ksenija ZaninoviÊ) ......................................................................................16
AGROMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. Draæen KauËiÊ) .......................................................................................18
OBRANA OD TU»E (Velimir Osman, dipl. inæ.) ..................................................................................................... 19
MJERENJA KONCENTRACIJE PELUDI U ZRAKU (dr. sc. Renata Peternel, dr. sc. Boæena MitiÊ, mr. sc. Josip »ulig, Lidija Srnec, dipl. inæ.) ..................................... 20
IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI U NOVINSKIM IZVJE©∆IMA U HRVATSKOJ U TRAVNJU, SVIBNJU I LIPNJU 2002. (Davor NikoliÊ, dipl. inæ.) .......................................... 25
IN MEMORIAM (mr Milan SijerkoviÊ) .................................................................................................................... 31
BILTEN 7 / 2002 5
VREMENSKE PRILIKE
SinoptiËka situacija
Prvog dana srpnja nad naπom zemljom je bioogranak anticiklone iz jugozapadne Europe, tako daje prevladavalo sunËano i toplo vrijeme, na Jadranuponegdje s umjerenom burom. Nad zapadnom isjeverozapadnom Europom bila je prostrana ciklona.Tlak zraka u srediπtu ciklone koji se nalazio nadBaltikom iznosio je 990 hPa. Ciklona se spustila pre-ma juænoj Europi, a hladna fronta se nalazila nadAlpskim podruËjem. U naπe krajeve je u jugoza-padnom i juænom visinskom strujanju pritjecao vlaæani razmjerno topao zrak. Tako je, 2. srpnja, bilo sveviπe oblaka, a na Jadranu je zapuhalo jugo. Bilo jetoplo, samo ponegdje s malo kiπe. I sljedeÊeg danaje bilo barem djelomice sunËano, vrlo toplo i sparno.Hladna fronta se 4. srpnja premjestila preko naπezemlje, pa je u unutraπnjosti mjestimice bilo kiπe,lokalnih pljuskova i grmljavine, dok je na Jadranuprevladavalo suho i sunËano. SljedeÊeg dana je po-lje poviπenog tlaka zraka uzrokovalo preteæno sunËanoi vrlo toplo vrijeme, a nova hladan fronta i blaga visin-ska dolina su se preko naπe zemlje premjestile u noÊiod 6. na 7. srpnja, te je bilo nestabilno. MjestimiËnihpljuskova i grmljavina bilo je i na Jadranu. Polje sred-njeg ili visokog tlaka zraka je sve do 13. srpnja uvje-tovalo preteæno sunËano i vrlo toplo vrijeme s naj-viπim dnevnim temperaturama zraka uglavnom izmeu30 °C i 35 °C. Potkraj navedenog razdoblja tlak
zraka je poËeo padati, a 14. i 15. srpnja, je na vrijemeu naπoj zemlji utjecala Genovska ciklona. I po visi-ni se nalazila plitka ciklona. Bilo je vrlo promjenji-vo i nestabilno s mjestimiËnom kiπom, pljuskovimai grmljavinom. Na podruËju Rovinja je pijavica 14.srpnja uzrokovala veliku materijalnu πtetu. NajsunËani-je i najtoplije bilo je u Dalmaciji. I izmeu 16. i 19.srpnja plitko ciklonalno polje je uvjetovalo nestabil-no i vrlo promjenjivo vrijeme. Bilo je djelomicesunËano, ali je bilo i jaËeg grmljavinskog nevreme-na, a na sjevernom Jadranu i pijavica. Dana 20. i 21.srpnja polje poviπenog tlaka donijelo je stabilnije, tepreteæno sunËano vrijeme. Meutim, 22. srpnja jeogranak hladne fronte ponovno donio mjestimiËnukiπu i grmljavinu, a samo je u Dalmaciji prevladavalosunËano. SljedeÊa dva dana posvuda je bilo sunËanoi toplije. Zbog blizine ciklone i visinske doline, svedo kraja mjeseca nije bilo sasvim stabilno. Bilo jelokalnih pljuskova s grmljavinom, najËeπÊe u unu-traπnjosti. Bilo je barem djelomice sunËano i toplo,ali bez velikih vruÊina. Naime, u visinskoj struji jepovremeno pritjecao svjeæiji zrak. Potkraj mjeseca,30. i 31. srpnja, polje sniæenog tlaka zraka uzroko-valo je mjestimiËnu kiπu, te ËeπÊe pljuskove s grmlja-vinom u cijeloj zemlji. Bilo je razmjerno svjeæe.
Ove godine je u srpnju u usporedbi s viπego-diπnjim prosjekom bilo svjeæije, a u mnogim po-druËjima Hrvatske i kiπovitije. Razlog tome su uËes-tali prodori vlaænog i malo svjeæijeg zraka sa zapa-da i sjeverozapada kontinenta. Azorska anticiklonakoja donosi stabilno vrijeme nad naπim podruËjem
Slika 1. Prizemna sinoptiËka situacija
15. srpnja 2002. u 12 UTC
Slika 2. Prizemna sinoptiËka situacija
16. srpnja 2002. u 12 UTC
Prema raspodjeli percentila, temperaturne pri-like su u najveÊem dijelu zemlje okarakteriziranekategorijom “toplo“; podruËje Karlovca, Knina iZaviæana kategorijom “normalno“, srediπnji i sjeveroza-padni dio zemlje sa zapadnom Slavonijom te podruËje©ibenika, otoka Hvara i Lastova uvrπteni su u kate-goriju “vrlo toplo“, dok su Bjelovar i Dubrovnik biliu kategoriji “ekstremno toplo“.
Najviπa srednja mjeseËna temperatura zrakaizmjerena je u Splitu na Marjanu i iznosila je 26.6°C, dok je najviπa temperatura zraka (apsolutni mak-simum) iznosio 37.5 °C, a izmjeren je u Kninu.
U usporedbi s prosjekom, srednje dnevne tem-perature zraka na promatranim postajama (slika 7)
6 BILTEN 7 / 2002
Slika 3. Satelitska slika naoblake u IR dijelu
spektra 15. srpnja 2002.
Slika 4. Satelitska slika naoblake u vidljivom dijelu
spektra 15. srpnja 2002.
kao i nad veÊim dijelom Europe, ovog srpnja nije bi-la izraæena.
Slike 1 i 2 prikazuju prizemnu sinoptiËku situaci-ju 15. i 16. srpnja 2002. godine u 12 UTC, a slike 3i 4 satelitsku snimku oblaka u toplinskom i vidljivomdijelu spektra 15. srpnja.
Klimatoloπki pregled
Srednje mjeseËne temperature zraka su u srp-nju 2002. godine bile u usporedbi s prosjekom (1961-1990.) viπe na svim promatranim postajama, osim napostaji u Karlovcu. Temperaturna odstupanja od pros-jeka su iznosila od -0.1 °C u Karlovcu do 2.9 °C uBjelovaru.
BILTEN 7 / 2002 7
ekstremno hladno
vrlo hladno
hladno
normalno
toplo
vrlo toplo
ekstremno toplo
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
PERCENTILI
odstupanje temp. (°C)postajapercentili
A
P
Dubrovnik
1.2
2.0
>98
1.2
0.9
86
Osijek85
Knin
85
2.9
1.1
Komiæa
>98
0.2
0.6
70
82
2.1
M. Loπinj
Rijeka85
Varaædin97
95Zagreb Bjelovar
Sisak92
1.3
Sl. Brod1.7
1.0
Pazin1.0
Ogulin
Zadar89
1.3
1.1GospiÊ86
1.2Split
Daruvar
1.1
87
-0.1Karlovac
46
1.2Hvar
92
1.2Lastovo
90
91
57Zaviæan
93
1.8
88
0.9PoreË
850.9
Senj79
©ibenik1.4
92
Slika 5. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u SRPNJU 2002. od prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)
ekstremno suπno
vrlo suπno
suπno
normalno
kiπno
vrlo kiπno
ekstremno kiπno
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
PERCENTILI
odstupanje (%)postajapercentili
A
P
67
168
88
57
89
Ogulin89
42
113
64
Pazin52
Split
Knin
212Daruvar56
100
9957
60
200
89
31
Karlovac98
76
M. Loπinj
Rijeka
26Zaviæan
149
Varaædin39
82Zagreb Bjelovar
93
169
Zadar
SisakOsijek
63
97
DubrovnikLastovo169
81
5671Komiæa122
100Hvar
64
2853
Sl. Brod
41
48
28PoreË
Senj
74
48
53
21
©ibenik
95
303
>98
GospiÊ
Slika 6. MjeseËne koliËine oborine u SRPNJU 2002. godine izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)
8 BILTEN 7 / 2002
Slika 7. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka
za razdoblje 1961-1990. (za Dubrovnik 1978-1990.) u SRPNJU 2002. godine
ZAGREB MAKSIMIR
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C OSIJEK
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
RIJEKA
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
SPLIT MARJAN
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
OGULIN
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
DUBROVNIK
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
Srednje dnevne temperature Anomalije srednje dnevne temperature
BILTEN 7 / 2002 9
Slika 8. Minimalne dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od srednjih dnevnih minimalnih temperatura
zraka za razdoblje 1961-1990. (za Dubrovnik 1978-1990.) u SRPNJU 2002. godine
ZAGREB MAKSIMIR
-5
0
5
10
15
20
25
30
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C OSIJEK
-5
0
5
10
15
20
25
30
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
RIJEKA
-5
0
5
10
15
20
25
30
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
SPLIT MARJAN
-5
0
5
10
15
20
25
30
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
OGULIN
-5
0
5
10
15
20
25
30
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
DUBROVNIK
-5
0
5
10
15
20
25
30
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
Minimalne dnevne temperature Anomalije minimalne dnevne temperature
10 BILTEN 7 / 2002
Slika 9. Maksimalne dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od srednjih dnevnih maksimalnih temperatura
zraka za razdoblje 1961-1990. (za Dubrovnik 1978-1990.) u SRPNJU 2002. godine
ZAGREB MAKSIMIR
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
40
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C OSIJEK
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
40
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
RIJEKA
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
40
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
SPLIT MARJAN
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
40
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
OGULIN
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
40
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
DUBROVNIK
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
40
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
Maksimalne dnevne temperature Anomalije maksimalne dnevne temperature
BILTEN 7 / 2002 11
Slika 10. Dnevne koliËine oborina (mm) u SRPNJU 2002. godine
ZAGREB MAKSIMIR
0
10
20
30
40
50
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
mm OSIJEK
0
10
20
30
40
50
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
mm
RIJEKA
0
10
20
30
40
50
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
mm
SPLIT MARJAN
0
10
20
30
40
50
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
mm
OGULIN
0
10
20
30
40
50
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
mm
DUBROVNIK
0
10
20
30
40
50
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
mm
ni maksimumi, iznosili su u Zagrebu u Maksimiru31.2 °C, u Osijeku 34.4 °C, u Ogulinu 31 °C.7, uRijeci 33.5 °C, u Splitu na Marjanu 36.0 °C te uDubrovniku 33.8 °C.
Najniæe temperature zraka, apsolutni minimumisu u Zagrebu u Maksimiru iznosili 10.8 °C, u Osijeku10.2 °C, u Ogulinu 9.5 °C, u Rijeci 15.2 °C, Splituna Marjanu 20.4 °C te u Dubrovniku 18.4 °C.
U srpnju se koliËina oborina kretala od 53% sr-panjskog prosjeka u Senju, do 303% srpanjskog pros-jeka u Zadru. Prema raspodjeli percentila oborine,oborinske prilike su u najveÊem dijelu zemlje uvrπteneu kategoriju “normalno“, u kategoriju “ekstremnokiπno“ uπao je PoreË, u kategoriju “vrlo kiπno“ Zadar,Karlovac i Sisak, u kategoriju “kiπno“ Zagreb,Dubrovnik, GospiÊ i Knin te u kategoriju “suπno“Senj. Maksimalna dnevna koliËina oborine je iznosi-la 59.7mm i izmjerena je u PoreËu, te zatim u Zadru,47.0 mm. U usporedbi s prosjekom, broj sunËanihsati se kretao od + 37.4 u Varaædinu do +59.9 u Kninu.Srednja mjeseËna temperatura mora izmjerena u Splituje iznosila 24.0 °C.
HIDROLO©KE PRILIKE
Za srpanj je karakteristiËno da se nastavilo raz-doblje malovodnosti. Vodostaji su se uglavnom kre-tali u domeni niskih i to bez veÊih oscilacija.
Na gotovo cijelom toku rijeke Save u srpnju jezabiljeæena izrazita malovodnost s dosta velikimdeficitom otjecanja: kod Zagreba je deficit otjecanjaiznosio 39%, a kod Slavonskog Broda joπ i viπe, 47%.Kod Zagreba su vodostaji tijekom mjeseca imali neπto
12 BILTEN 7 / 2002
-300
-200
-100
0
100
200
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
t (dan)
H (cm)
Zagreb Sl.Brod D.Miholjac Karlovac
Slika 12. Nivogrami Save, Drave i Kupe u razdoblju od 1. do 31. srpnja 2002. godine
su bile uglavnom viπe. Pozitivna odstupanja su bilaviπa od malobrojnih negativnih, a najveÊi iznosi suzabiljeæeni u Zagrebu na Maksimiru, +6.3 °C, za-tim u Osijeku, +6.1 °C, u Rijeci, +5.3 °C, u Ogulinu,+5.5 °C, u Splitu na Marjanu, 6.8 °C, te u Dubrovniku,6.4 °C. Najviπe temperature zraka u srpnju, apsolut-
14
16
18
20
22
24
26
28
30
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
Slika 11. Srednja dnevna temperatura zraka (Zagreb-GriË)
za SRPANJ 2002. godine u usporedbi s dugogodiπnjim sred-
njim vrijednostima (t—
) i standardnim
devijacijama (σ) (1862-1990.)
-t
-t+σ
-t-σ
BILTEN 7 / 2002 13
Slika 13. Hidrogrami Save i Drave u razdoblju od 1. do 31. srpnja 2002. godine
0
100
200
300
400
500
600
700
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
t (dan)
H (cm)
Zagreb
Sl.Brod
D.Miholjac
Slika 14. ProsjeËni mjeseËni protok Q, odnosno vodostaj H za SRPANJ za razdoblje 1946-1995.
Srednji mjeseËni protok Q, odnosno vodostaj H za SRPANJ 2002.
0
200
400
600
800
1000
-100
-50
0
50
100
Sava-Zagreb Sava-Sl Brod Drava-D. MiholjacKupa-Karlovac
Vrijednosti za Vrijednosti za SRPANJRijeka Postaja Parametar SRPANJ 2002. za period obrade*
min. sred. max. min. sred. max.
Sava Zagreb H (cm) -282 -239 -158 -323 -111 338Q (m3/s) 79.6 145 306 63.4 236 1768
Sava Sl. Brod H (cm) 23 48 84 -14 161 655Q (m3/s) 250 313 423 188 590 2115
Drava D.Miholjac H (cm) -66 7 83 -98 133 500Q (m3/s) 276 403 566 209 694 2288
Kupa Karlovac H (cm) -68 -55 -16 -85 -3 718Q (m3/s) - - - - - -
* Period obrade 1946-1996.
Tablica 1. Pregled hidroloπkih parametara za SRPANJ 2002. godine
Stanje voda u SRPNJU 2002.SAVA - Vodnost ispod granica prosjeËnih vrijednostiDRAVA - Vodnost ispod granica prosjeËnih vrijednostiKUPA - Vodnost ispod granica prosjeËnih vrijednosti
manjih oscilacija, ali sve je to bilo unutar domeneniskih vodostaja. Kod Slavonskog Broda vodostajisu bili u domeni niskih vodostaja, s dosta mirnimtokom.
Na Dravi se i dalje nastavilo razdoblje izrazitemalovodnosti. Deficit otjecanja kod Donjeg Miholjcaje bio 42%, a hidroloπke veliËine (Hmin, Hsred, Hmax)spadaju u rang najniæih vrijednosti za mjesec obrade.Tijekom cijelog mjeseca vodostaji su oscilirali, alisu te oscilacije bile unutar srednje niskih vodostaja.
Na Kupi je malovodnost takoer bila izraæena,πto se najbolje vidi iz podatka da je Hmax iznosio -16cm, a to je manje od Hsred koji je za razdoblje obrade(1946-1996.), -3 cm. Kupa je bila vrlo mirna, s vo-dostajima u domeni niskih vodostaja.
Detaljan pregled hidroloπkih parametara za SR-PANJ 2002. godine prikazan je u tablici 1, dok sunivogrami i hidrogrami kao i odnos prosjeËnih vri-jednosti H i Q za SRPANJ 2002. prikazani na slika-ma 12, 13 i 14.
EKOLO©KE PRILIKE
Meteoroloπke karakteristike
Ovogodiπnjeg srpnja je na podruËju Zagreba dis-perzijska moÊ prizemnog graniËnog sloja atmosferebila relativno dobra, pa oneËiπÊenje zraka zbog me-teoroloπkih uvjeta ne bi trebalo biti veliko. TijekomnoÊi prevladavala je stabilna stratifikacija, u 71%sluËajeva prizemna temperaturna inverzija, a u 53%podignuta ili visinska (tablica 2 i tablica 4). U trisluËaja postojao je sloj mijeπanja debeo pribliæno 150,odnosno 400 m, dok je u pet sluËajeva, uz neutralnuili slabo stabilnu stratifikaciju mijeπanje bilo moguÊeu cijelom sloju do pribliæno 5 km visine (tablica 3).Sredinom dana je je svakodnevno bio razvijen slojmijeπanja (tablica 3) Ëija je prosjeËna visina iznosi-la kojih 1550 m, a najËeπÊe je visina bila izmeu 1 i
2.5 km. Najniæi sloj atmosfere uz tlo je bio najËeπÊeneutralno stratificiran (tablica 4). Iznad tog sloja jeobiËno bio slabo stabilan sloj, a u viπe od 50% sluËaje-va postojala je podignuta ili visinska temperaturnainverzija (tablica 2).
Na zagrebaËkom podruËju strujanje zraka jebilo u prosjeku slabo, promjenjivog smjera, ali suzabiljeæena 4-5 dana s jakim i 1 dan s olujnim vjetrom.PojaËani vjetar je malo poboljπao inaËe slabo prov-jetravanje grada.
U srpnju je ZagrebaËko podruËje bilo kiπnije odprosjeka, πto je omoguÊilo ispiranje zraka oborinom,ali i poveÊalo moguÊnost mokrog taloæenja πtetnihprimjesa iz atmosfere na tlo i vode.
Vektorski srednjaci vjetra za srpanj (slika 16)pokazuju u prosjeku vrlo slabo strujanje u konti-nentalnim predjelima, te stoga slabo provjetravanjegradova u unutraπnjosti Hrvatske. Kao i u Zagrebu,i u ostalim promatranim gradovima u unutraπnjostije bilo po nekoliko dana s jakim vjetrom, πto je mog-lo poboljπati provjetravanje. Duæ obale vjetar je u
14 BILTEN 7 / 2002
Sloj noÊ daninverzije N % N %ne postoji 2 7 12 43prizemna 20 71 0 0podignuta 6 21 5 18visinska 9 32 11 39
Tablica 2. Apsolutni (N) i relativni (%) broj sluËajeva sa
slojem inverzije temperature prema visinskim mjerenjima
u Zagrebu za SRPANJ 2002.
Stabilnost noÊ danN % N %
A - jako labilno 0 0 1 3.5B - umjereno labilno 0 0 0 0C - malo labilno 0 0 0 0D - neutralno 4 14 26 93E - malo stabilno 12 43 1 3.5F - umjereno stabilno 9 32 0 0G - jako stabilno 3 11 0 0ZBROJ 28 100 28 100
Tablica 4. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa po-
jedinom kategorijom stabilnosti prema Pasquillu u
prizemnom sloju zraka u Zagrebu za SRPANJ 2002.
Visina sloja noÊ danmijeπanja (m) N % N %ne postoji 20 71 0 0< 250 m 1 4 1 4251-1000 m 2 7 9 321001-2500 m 1 4 15 53>2500 m 4 14 3 11
ZBROJ 28 100 28 100
Tablica 3. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa visi-
nom sloja mijeπanja prema visinskim mjerenjima u
Zagrebu za SRPANJ 2002.
BILTEN 7 / 2002 15
prosjeku bio jaËi, a prevladavala je bura, odnosnostrujanje s kopna. Zato je provjetravanje priobalnihgradova bilo bolje, a omoguÊen je i prijenos even-tualnog oneËiπÊenja atmosfere s kopna nad Jadranskomore.
Ukupna mjeseËna koliËina oborine je u srpnju unekim podruËjima Hrvatske bila iznad prosjeka. Utim je podruËjima mokro taloæenje bilo znaËajnije.
OneËiπÊenje zraka i oborine
U srpnju je oneËiπÊenje zraka duπik dioksidombilo manje nego u lipnju. Kao πto je uobiËajeno, naj-veÊe koncetracije su izmjerene na mjernoj postaji uZagrebu na GriËu koja se nalazi u urbanoj sredini, tj.,pod lokalnim je utjecajem oneËiπÊenja, osobito prometa.
Tablica 5. Rezultati kemijske analize oborine i oneËiπÊenja zraka u Hrvatskoj za SRPANJ 2002.
O B O R I N A Z R A K
RRu pH SO42--S NO3
--N SO2 SO2max NO2 NO2max
RRmj % NA
pH min-max mg / L µg / m3
Zagreb-GriË 100 12 6.30 5.98-7.69 0.77 0.380 - - 10 16
Puntijarka 100 13 5.80 5.35-7.40 0.62 0.37 - - 0 2
Krapina 98 9 6.20 5.79-7.33 0.65 0.44 - - - -
Bilogora 99 10 6.12 5.43-7.43 0.95 0.60 - - - -
Ogulin 100 13 6.16 5.81-7.76 0.60 0.46 - - 0 0
GospiÊ 99 9 6.87 6.48-7.62 0.74 0.42 - - 1 5
Zaviæan 100 11 6.26 5.13-7.72 0.66 0.49 - - 0 1
Pazin 100 9 5.99 5.39-6.92 0.96 0.38 - - - -
Rijeka 85 11 6.08 4.78-7.92 1.31 0.51 - - 0 5
Zadar 99 7 6.61 6.38-7.40 1.15 0.51 - - 2 7
Dubrovnik 96 3 6.28 6.24-6.36 0.94 0.51 - - 1 6
Sl. Brod 99 10 5.92 5.63-7.06 1.30 0.45 - - 3 7
Postaja
Slika 15. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za SRPANJ 2002.
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1
1.2
1.4
Zagreb-GriË
Puntijarka Krapina Bilogora Ogulin GospiÊ Zaviæan Pazin Rijeka Zadar Dubrovnik Sl. Brod
POSTAJE
kg/ha
Koncentracije duπik dioksida nisu prelazile pre-poruËene vrijednosti za dnevni uzorak, tj, 125 µg/m3.
KoliËina oborine je bila veÊa nego u lipnju, paje i ispiranje oneËiπÊenja iz atmosfere na pojedinimpostajama bilo poveÊano. Najviπe kiπe palo je u dru-goj dekadi srpnja, tj., izmeu 10.-og i 20.-tog srpnja,te poËetkom i na samom kraju zadnje dekade. Analiziranoje od 85 % do 100 % kiπe, ovisno o postaji, a njenakiselost se kretala u rasponu od pH= 4.78 u Rijeci(17/18. srpnja) do pH = 7.92 takoer u Rijeci na mjer-noj postaji Kozala (2/3 srpnja). Kisele kiπe s najveÊomkiseloπÊu zabiljeæene su joπ na Zaviæanu (Velebit,1594 m n/v ) s iznosom pH= 5.13 (17/18. srpnja),Puntijarki pH=5.35 (24/25. srpnja), Pazinu pH=5.39(18/19. srpnja) te na Bilogori pH=5.43 (14/15. srp-nja). Na spomenutim postajama udio kiselih kiπa jeiznosio od 9% na Zaviæanu do 27% u Rijeci. Mokrotaloæenje (s odreenim udjelom suhog - gravitacij-skog taloæenja) razlikuje se svaki mjesec od postaje
do postaje, i to s obzirom na koliËinu oborine kao iostale meteroloπke Ëinbenike. Tijekom srpnja taloæe-nje sulfata izraæeno kao sumpor iznosilo je od 0.37kg/ha na Zaviæanu do 1.28 kg/ha u Slavonskom Brodu,a taloæenje anorganskog duπika iz nitrata od 0.27kg/ha takoer na Zaviæanu do 0.69 kg/ha u Ogulinu(slika 16). KoliËina oborine je tijekom srpnja na po-jedinim postajama bila znatno veÊa od srpanjskogprosjeka, pa je tako npr. u Senju bila 53 % viπa, dokje u Zadru bila viπa Ëak 303%. Prema procjeni kli-matologa, vrijeme je ovog ljeta bilo najnestabilnijeu posljednih trideset godina.
BIOMETEOROLO©KE PRILIKE
Srpanj 2002. godine je u Zagrebu, SlavonskomBrodu i Splitu bio topao, a u GospiÊu ugodan. U odno-su na prosjeËne bioklimatske prilike prema razdoblju
16 BILTEN 7 / 2002
Rijeka
GospiÊ
Dubrovnik
1.01
0.48
0.62
0.35
Varaædin
Zagreb
Osijek
Ogulin0.34
0.24
Zaviæan0.78
0.49
Split
sumpor
duπik
K.P.
1 m/s
0.36
0.25Krapina
Puntijarka
0.27
©ibenik
Zadar0.87
0.28
0.51
0.310.39
0.18Bilogora
PazinSenj
0.07
0.43
0.16
0.1
1.0
0.95
0.44
Kriæevci
0.5
0.2
Daruvar
Sl. Brod0.48
0.21
0.2
2.0
0.030.4
0.9
Slika 16. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata (kg/ha), prosjeËna brzina i smjer strujanja,
te koeficijent provjetravanja (K.P.) u Hrvatskoj za SRPANJ 2002. godine
BILTEN 7 / 2002 17
Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990.
Odstupanje 2001. od 1961-1990. Odstupanje 2001. od 1961-1990. Odstupanje 2001. od 1961-1990. Odstupanje 2001. od 1961-1990.
Slika 17. Osjet ugodnosti prema indeksu TWH za Zagreb, Slavonski Brod, Split-Marjan i GospiÊ
za SRPANJ 2002. godine
Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan GospiÊ7 14 21 7 14 21 7 14 21 7 14 21
1
3
5
7
9
11
13
15
17
19
21
23
25
27
29
31
1
3
5
7
9
11
13
15
17
19
21
23
25
27
29
31
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
3
5
7
9
11
13
15
17
19
21
23
25
27
29
31
1
3
5
7
9
11
13
15
17
19
21
23
25
27
29
31
Prosjek 2001. Prosjek 2001. Prosjek 2001. Prosjek 2001.
izvanredno hladno
vrlo hladno
hladno
svjeæe
ugodno
toplo
vruÊe
vrlo vruÊe
izvanredno vruÊe
izvanredno ispod normale
znatno ispod normale
ispod normale
normalno
iznad normale
znatno iznad normale
izvanredno iznad normale
18 BILTEN 7 / 2002
1961-1990. prema kojima je srpanj u Zagrebu i GospiÊuugodan, a u Slavonskom Brodu i Splitu topao, ovo-godiπnji je srpanj samo u Splitu bio u granicama nor-malnih biometeoroloπkih prilika. U Slavonskom Brodui GospiÊu bio je topliji, a u Zagrebu znatno topliji odprosjeËnog.
Prva je dekada bila najtopliji dio ovogodiπnjegsrpnja. U kontinentalnom nizinskom dijelu su, uzugodna ili topla jutra i veËeri, prevladavala vruÊa ipovremeno vrlo vruÊa popodneva. U GospiÊu je u ju-tarnjim i veËernjim satima uglavnom bilo ugodno,rjee toplo, dok su popodneva bila topla, rjee vruÊa.U Splitu je bilo najtoplije. Osim prva tri dana, u os-talom je dijelu dekade bilo toplo ili vruÊe veÊ od ju-tarnjih sati, popodneva su bila vruÊa ili vrlo vruÊa,a veËeri tople ili vruÊe. U usporedbi s prosjeËnim bio-meteoroloπkim prilikama u prvoj dekadi srpnja, ovo-godiπnja je bila u granicama normalnih biometeo-roloπkih prilika samo u jutarnjim satima u GospiÊui Splitu. NajËeπÊe su biometeoroloπke prilike biletoplije od prosjeËnih, dok su najviπe odstupale veËeriu Zagrebu i Slavonskom Brodu te popodneva u GospiÊukoji su bili znatno topliji od normalnih.
PoËetak druge dekade bio je joπ topliji od prvedekade, jutra i veËeri u GospiÊu ugodni, u Zagrebui Slavonskom Brodu uglavnom topli, a u Splitu Ëaki vruÊi, popodneva vruÊa i vrlo vruÊa. Sredinom dekadeje zahladilo, pa su jutra u kontinentalnom dijeluHrvatske postala preteæno ugodna, u Splitu topla. Upopodnevnim je satima prevladavalo toplo, a tako jebilo i naveËer, s izuzetkom GospiÊa gdje je u veËer-njim satima prevladavalo ugodno. Ova je dekada uGospiÊu bila u granicama normalnih biometeoro-loπkih prilika, kao i popodneva u Splitu. Toplija odnormale bila su jutra i popodneva u Zagrebu, popod-neva u Slavonskom Brodu i veËeri u Splitu. Jutra iveËeri u Slavonskom Brodu bili su znatno topliji odnormalnih, dok su od normalnih biometeoroloπkihprilika najviπe odstupale veËeri u Zagrebu i jutra uSplitu koji su bili izvanredno topliji od prosjeËnih.
PoËetkom treÊe dekade ponovo je zatoplilo, paje u popodnevnim satima prevladavalo vruÊe, povre-meno i vrlo vruÊe, dok su jutra i veËeri bile ugodneili tople u kontinentalnom dijelu, a tople ili vruÊe uSplitu. Zahlaenje do kojeg je doπlo sredinom dekadespustilo je osjet ugodnosti u granice ugodnog Ëak upopodnevnim satima, dok je u Splitu i GospiÊu povre-meno bilo Ëak svjeæe, u GospiÊu zbog neπto niæe tem-perature i pojaËanog vjetra, a u Splitu zbog jakog vje-tra. Posljednjih dana srpnja, jutra i veËeri su ponovnobili topli, u GospiÊu ugodni, a popodneva vruÊa. U
Ëitavom je srpnju ova dekada najmanje odstupala odnormalnih prilika, samo su veËeri u Zagrebu bile topli-je od normalnih, dok su svi ostali termini bili u grani-cama normalnih biometeoroloπkih prilika krajem srp-nja.
AGROMETEOROLO©KE PRILIKE
Tijekom prvih sedam dana srpnja maksimalnatemperatura zraka je samo u jednom navratu u is-toËnim i zapadnim dijelovima Hrvatske bila iznad30.0 °C. No, minimalna temperatura zraka se na 5cm od tla spustila u Kriæevcima Ëak i na 4.0 °C, pas pravom zakljuËujemo kako su temperature zrakapogodovale gotovo svim ratarskim kulturama, anaroËito kukuruzu koji se ponegdje veÊ nalazio u fazimlijeËne zriobe. U tlu je bio dovoljno vlage.
U razdoblju od 7. do 14. srpnja na pjeskovitimtlima je primjeÊeno suπenje donjih listova kukuruza.Uostalom, kako i ne bi, kad je u prvih deset danamjeseca u Slavonskome Brodu izmjereno 13 l, uGradiπtu kod Æupanje 8 l, u Varaædinu 4 l, a u Krapinisamo 3 l oborine na Ëetvorni metar. Uz ovako malekoliËine oborine, vrijednosti evaporacije su bile vr-lo visoke, zbog gotovo svakodnevne pojave maksi-malnih temperatura zraka iznad 30 °C. Maksimalnetemperature zraka u spomenutom periodu (od 7. do14. srpnja), u zapadnim i istoËnim dijelovima Hrvatskenarasle su i do 33 °C. No, vrijedno je istaknuti,kako su u spomenutom razdoblju u zapadnim di-jelovima Hrvatske noÊi ipak bile donekle hladne.Naime, minimalne su se temperature zraka na 5 cmod tla spuπtale i na samo 10 °C. Osim navedenog,srednja dnevna relativna vlaænost zraka svakodnevnoje bila manja od 70%, pa stoga nisu vladali osobitopovoljni uvjeti za razvoj biljnih bolesti.
Pojava oborine, a i relativna vlaga zraka veÊa od80% je u razdoblju od 15. do 21. srpnja u zapadnimi istoËnim dijelovima Hrvatske bila vrlo Ëesta. Dakle,oborine su mnogim poljodjelcima remetile ritam plani-ranih radova. Ipak, one su bile od neprocjenjive ko-risti, buduÊi da se na osnovi vrijednosti suma efek-tivnih oborina i evapotranspiracije moæe zakljuËitikako je primjerice kukuruzu u fazi pred metliËanjetijekom prve dekade srpnja nedostajalo u Osijeku 32mm, u Kriæevcima 38 mm, te u Krapini Ëak 49 mmoborine. U istoËnim je dijelovima Hrvatske stanjevlaænosti tla i dalje bilo vrlo kritiËno, jer je kukuruzu19. srpnja u Osijeku nedostajalo 46 mm, a u SlavonskomBrodu Ëak 50 mm oborine.
BILTEN 7 / 2002 19
Dobro je poznata Ëinjenica, kako tijekom srpnjapadne najmanje oborine, te da je pojava suπe ovogmjeseca najuËestalija u kontinentalnim dijelovimaHrvatske. No, ove godine u drugoj dekadi srpnja uzapadnim dijelovima Hrvatske nije bilo suπe, jer jedo 26. srpnja u Zagrebu ukupno izmjereno otprilike20%, a u Varaædinu i 50% viπe oborine od viπego-diπnjeg prosjeka. Nema sumnje, upravo zbog ovihkoliËina oborina, izgled kukuruza je bio vrlo dobar.U Slavoniji i Baranji je do spomenutog datuma biloznatno manje oborine od viπegodiπnjeg prosjeka.Treba istaknuti, da je kukuruz krajem mjeseca pro-lazio fazu cvatnje, a to je razdoblje kada je najos-jetljiviji na manjak vode u tlu, suπu i ekstremno vi-soke temperature.
Tlo je na 5 cm dubine (slika 18) pripalo kate-goriji “ekstremno toplo” samo u πiroj okolici Varaædina.Kategoriji “vrlo toplo” pripalo je tlo u veÊem dijeluSlavonije i Baranje, pa i u okolici Siska, a kategori-ji “toplo”, tlo u zapadnim dijelovima Hrvatske.
Obrana od tuËe
»estina nestabilnosti u srpnju ove godine je bilaneuobiËajno velika. U 16 dana je na branjenom po-druËju zabiljeæena pojava nestabilnosti (23 akcije).Ovogodiπnji srpanj je bio daleko nestabilniji negoproπlogodiπnji i nevremena su bila jaËeg intenziteta.U 16 dana je morao djelovati sustav obrane od tuËe ito generatorima (23 akcije), a u 13 dana i raketama(15 akcija). U djelovanjima obrane od tuËe je utroπeno24.022 l meteoroloπke otopine za prizemne genera-tore i 1653 rakete za obranu od tuËe ALT 9, a to sunekoliko puta veÊe koliËine nego u srpnju proπle go-dine. Ovome je osim vremenskih faktora pogodovalai Ëinjenica da u 2002.g. nije bilo problema s opskrbomlansirnih postaja raketama, πto je sustav Ëinilo djelotvorni-jim. Pojava sugradice ili tuËe je bilo u 8 dana na 34postaje, a manjih πteta u jednom danu na samo jednojpostaji.
Periodi najjaËih nestabilnosti su zabiljeæeni sredi-nom i krajem srpnja. Najintenzivnija nevremena su sedogodila 14., 16. i 29. srpnja. Te dane nevremena su
ekstremno hladno
vrlo hladno
hladno
normalno
toplo
vrlo toplo
ekstremno toplo
<2
2-9
9-25
25-75
75-91
91-98
>98
PERCENTILI
Dubrovnik
Osijek
Komiæa
Rijeka
Varaædin
Zagreb
Sisak
Sl. BrodPazin
Ogulin
Zadar
GospiÊ
Daruvar
PoreË
V. Luka
Sinj
Rab
Opeke –akovo
Vinkovci
Kriæevci
Slika 18. Ocjena srednje mjeseËne temperature tla (°C) na 5 cm dubine pomoÊu percentila za SRPANJ 2002. godine
20 BILTEN 7 / 2002
bila πirih razmjera i povezana s pritjecanjem vlaænogi nestabilnog zraka sa zapada ili jugozapada u sklopuvisinskih ciklona.
Dana 14. srpnja prevladavao je utjecaj prostranei duboke ciklone sa srediπtem iznad Ligurskog mo-ra, u Ëijem sklopu je s juga i jugozapada nad naπekrajeve pritjecao vlaæan i nestabilan zrak. Tijekomposlijepodneva i veËeri branjeno podruËje je zah-vaÊeno nestabilnostima. Poslijepodne se na cijelombranjenom podruËju djelovalo prizemnim generato-rima, a predveËer u srediπnjem dijelu gdje je nevri-jeme imalo najjaËi intenzitet, i raketama za obranuod tuËe. U akcijama je utroπeno 2466 l otopine zageneratore i 261 raketa za obranu od tuËe. Sugradicaili tuËa je zabiljeæena na 8 postaja, a πtete od pribli-æno 5% na samo jednoj lansirnoj postaji u VirovitiËko-podravskoj æupaniji.
Ciklona koja se dan ranije nalazila iznad sjeveroza-padne Italije se 16. srpnja sporo premjeπtala na istok,tako da je joπ uvijek nad naπe krajeve po visini dovlaËilanestabilan zrak. Cijelo branjeno podruËje je bilo za-hvaÊeno nevremenom i to u dva navrata tijekom noÊi
15. na 16. srpnja i ponovno tijekom poslijepodnevai predveËeri 16. srpnja. Djelovanje generatorima suprovodili svi radarski centri, a raketama zapadni.Utroπeno je 3458 l meteoroloπke otopine i 424 raketeza obranu od tuËe. Pojava sugradice ili tuËe je bilona dvije postaje u srediπnjem dijelu branjenog po-druËja, ali bez πteta.
Zatim se, 19. srpnja, kao i prethodnih nekolikodana, iznad naπih krajeva nastavilo kruæenje vlaænogi nestabilnog zraka u sklopu visinske ciklone, a ut-jecaj anticiklone sa zapada je u prizemlju sve viπeslabio. Nevrijeme je tijekom poslijepodneva zahvatilocijelo branjeno podruËje. Najizraæenije nestabilnos-ti su bile u jugozapadnom dijelu branjenog podruËja.Provedeno je djelovanje generatorima i raketama.Utroπene su 173 rakete za obranu od tuËe i 855 l me-teoroloπke otopine. Pojava sugradice ili tuËe je zabi-ljeæena na 13 postaja ZagrebaËke i SisaËko-mosla-vaËke æupanije. ©teta nije bilo.
Ostalih dana u srpnju, nestabilnosti su bile slabi-jeg intenziteta. U srpnju je zapoËela realizacija us-postave 55 lokacija lansirnih postaja unutar radarskihcentara “Bilogora”, “Gorice”, “Gradiπte” i “Osijek”.
U mjesecu srpnju je izbrojeno ukupno 3427peludnih zrnaca (slika 19). ProsjeËne dnevne kon-centracije su bile uglavnom visoke. Prevladavao jepelud zeljastih biljaka iz porodice kopriva (fam.Urticaceae) koje svrstavamo u korove. Zatim je us-lijedio pelud trava (fam. Poaceae), koje su kontinuiranocvale cijeli mjesec, ali uglavnom u niskim i umjerenimkoncentracijama. Od biljaka koje takoer svrstava-
mo u korove, kontinuirano kroz cijeli mjesec cvao jei trputac (Plantago sp.) s niskim do umjerenim kon-centracijama peluda u zraku. U zraku Zagreba po-javio se i pelud biljaka iz porodice glavoËike (fam.Asteraceae), meu kojima i izuzetno alergogeni pe-lud pelina (Artemisia sp.), koji se poËeo pojavlji-vati u zraku tek 20. srpnja. Takoer, tijekom cijelogmjeseca, s kratkim prekidima, u zraku se nalazio i
MJERENJA KONCENTRACIJE PELUDA U ZRAKU
0
50
100
150
200
250
300
350
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
Dani
Broj zrnaca/m3
Slika 19. ProsjeËna dnevna koliËina peluda u zraku grada Zagreba u SRPNJU 2002.
BILTEN 7 / 2002 21
KOPRIVE
0
50
100
150
200
250
300
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
Dani
Broj zrnaca/m3
Slika 21. MjeseËni hod dnevne koliËine peluda koprive u zraku grada Zagreba u SRPNJU 2002.
TRAVE
0
10
20
30
40
50
60
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
Dani
Broj zrnaca/m3
Slika 22. MjeseËni hod dnevne koliËine peluda trava u zraku grada Zagreba u SRPNJU 2002.
0
50
100
150
200
250
300
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
Dani
Broj zrnaca/m3
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
Sr. temp. zraka (°C)i dnev. kol. oborine
(mm)
Dn. kol. oborine (mm) Br. peludnih zrnaca u m3 Sr. dnev. temp.(C)
Slika 20. MjeseËni hod srednje dnevne temperature zraka i koliËine oborine u SRPNJU 2002.
u usporedbi s koncentracijom peluda na postaji Zagreb GriË
22 BILTEN 7 / 2002
TRPUTAC
0
5
10
15
20
25
30
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
Dani
Broj zrnaca/m3
Slika 23. MjeseËni hod dnevne koliËine peluda trputca u zraku grada Zagreba u SRPNJU 2002.
GLAVO»IKA
0
2
4
6
8
10
12
14
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
Dani
Broj zrnaca/m3
Slika 24. MjeseËni hod dnevne koliËine peluda glavoËike u zraku grada Zagreba u SRPNJU 2002.
PELIN
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
Dani
Broj zrnaca/m3
Slika 25. MjeseËni hod dnevne koliËine peluda pelina u zraku grada Zagreba u SRPNJU 2002.
BILTEN 7 / 2002 23
PITOMI KESTEN
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
Dani
Broj zrnaca/m3
Slika 26. MjeseËni hod dnevne koliËine peluda pitomog kestena u zraku grada Zagreba u SRPNJU 2002.
LOBODA
0
1
2
3
4
5
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
Dani
Broj zrnaca/m3
Slika 27. MjeseËni hod dnevne koliËine peluda lobode u zraku grada Zagreba u SRPNJU 2002.
pelud korova lobode (fam. Chenopodiaceae). OddrveÊa je cvao jedino pitomi kesten (Castanea sp.),koji je svoj intenzitet cvatnje imao u lipnju. PoËetkomsrpnja je pelud pitomog kestena prisutan u um-jerenim koncentracijama, da bi se od polovice mjese-ca pojavljivao samo sa po jednim do dva peludna zrn-ca u m3 zraka po danu.
Srednja mjeseËna temperatura zraka je u srpnjuna opservatoriju Zagreb GriË iznosila 22.5°C, πto jeu usporedbi s 30-godiπnjim prosjekom bilo 1.2°Ctoplije. Tijekom srpnja je palo 148 mm oborine, odnos-no 70% viπe od srpanjskog prosjeka. Prema raspod-jeli percentila na opservatoriju Zagreb GriË je usrpnju bilo vrlo toplo i kiπno.
Srednja dnevna temperatura zraka je tijekom srp-nja bila u rasponu od 17.4 do 26.0°C. Srednje dnevnetemperature zraka veÊe ili jednake 25°C zabi-ljeæene su 3., 10., 11., 13. i 21. srpnja. Iznosi dnevnihkoncentracija peluda u zraku bili su tijekom prvedekade ispod 100 zrnaca po m3 zraka. Nagli porastkoncentracije peluda zabiljeæen je 10. srpnja, a 11.srpnja je dnevna temperatura zraka iznosila 26.0°C,πto je ujedno bila i najveÊa vrijednost tijekom srpnja.NajveÊa vrijednost koncentracije peluda u zraku zabi-ljeæena je 28. srpnja i iznosila je 287 zrnaca u m3 zra-ka. Iz mjeseËnog hoda oborine (slika 20) vidi se dasu oborine veÊe od 1 mm izmjerene 5., 12., 15., 19.,23., 25., 26. i 30. srpnja. Na osnovi hoda oborine ihoda dnevne koncentracije peluda vidi se da je brojzrnaca peluda opao dan-dva nakon πto je padala kiπa.
Pelud zeljastih biljaka iz porodice kopriva po-javljivao se u zraku cijeli mjesec. Na poËetku mjese-ca su mu koncentracije uglavnom bile umjerene, dabi 10. srpnja naglo porasle Ëak na 170 peludnih zr-naca po m3 zraka, a zatim mu je koncentracija 17.srpnja naglo pala na svega 19 peludnih zrnaca po m3
zraka. Joπ jedan pad koncentracije zabiljeæen je 22.srpnja, a nakon tog datuma koncentracija peludapoËinje naglo rasti i doseæe maksimum 28. srpnja kadsu izmjerena Ëak 242 peludna zrnca po m3 zraka.Dakle, moæemo reÊi, da su mu koncentracije bile ti-jekom mjeseca srpnja izuzetno visoke. UnatoË takovisokim koncentracijama, sretna je okolnost πto pe-lud tih biljaka nije osobito alergogen.
Pelud trava takoer se pojavljivao cijeli mjesec,ali u preteæno niskim koncentracijama. NajveÊa kon-centracija zabiljeæena je 1. srpnja i iznosila je 48peludnih zrnaca po m3 zraka. VeÊ od 2. srpnja kon-centracija mu je naglo pala na 18 peludnih zrnaca ido kraja mjeseca nije prelazila 25 peludnih zrnaca pom3 zraka, koliko je zabiljeæeno 20. srpnja. Koncentracijepeluda trava su uglavnom bile niske, 2-5 peludnih zr-naca po m3 zraka po danu, πto je rezultat koπnje trav-njaka. Kako je pelud trava jako alergogen, situacijaje u srpnju bila zadovoljavajuÊa, jer su prevladavaleniske koncentracije (slika 22).
Za pelud trputca moæemo reÊi da mu je sezonaupravo u mjesecu srpnju, jer se pojavljivao kon-tinuirano. Koncentracije su mu se uglavnom kretaleizmeu 3 i 10 peludnih zrnaca po m3 zraka, osim 12.srpnja kada je dosegao maksimalnu koncentraciju,27 zrnaca po m3. Jedino 4. srpnja nije zabiljeæeno ni-ti jedno peludno zrnce trputca u zraku. (slika 23).
U srpnju su takoer cvale biljke iz porodice gla-voËika i pelud se kroz cijeli mjesec pojavljivao uzraku s izuzetkom 2., 4., 5., 7., 14., 15. i 18. srpnja.NajveÊa koncentracija zabiljeæena je 10. i 28. srpnja,12 peludnih zrnaca u m3 zraka. Ostalih dana u mjese-cu, koncentracije su mu se kretale izmeu 1 i 6 pe-ludnih zrnaca. Razlog relativno niskih koncentraci-
24 BILTEN 7 / 2002
ja peluda glavoËika u zraku (unatoË velikoj brojno-sti biljaka iz te porodice na naπim livadama) je taj πtose te biljke opraπuju uglavnom kukcima. Pelud ovihbiljaka, izuzevπi ambroziju i artemiziju, nije oso-bito alergogen (slika 24).
Pelud obiËnog pelina se poËeo pojavljivati tek19. srpnja Koncentracije su mu bile niske sve do29. srpnja i iznosile su 1-3 peludnih zrnaca po m3
zraka. Zatim mu je koncentracija 29. srpnja naglo po-rasla na 9 peludnih zrnaca, da bi 30. srpnja doseglamaksimum, 16 peludnih zrnaca. Kako je pelud tebiljke izuzetno alergogen, prema standardima nje-maËkih aerobiologa (prihvaÊenim u zemljama EU),nuæno je uz pelin navesti i stupanj zasiÊenja zrakanjegovim peludom. Tako je svaka vrijednost iznad 6peludnih zrnaca/m3 zraka visoka i predstavlja stu-panj zasiÊenja III, pa predstavlja ozbiljnu opasnostza osobe alergiËne na pelud obiËnog pelina. NajveÊekoncentracije njegova peluda ipak se oËekuju ukolovozu (slika 25).
Pelud pitomog kestena, koji je imao najveÊe kon-centracije u lipnju, u srpnju se nastavio pojavljivati,a maksimum je zabiljeæen 4. srpnja, 39 peludnih zr-naca po m3 zraka, a zatim su mu koncentracije palena niske vrijednosti u rasponu od 1-12 peludnih zr-naca. Od 15. srpnja pa do kraja mjeseca pelud pito-mog kestena se pojavljivao s 1-2 peludna zrnca u m3
zraka po danu. Dakle, moæe se zakljuËiti, da mu jeovogodiπnja opraπivaËka sezona zavrπila (slika 26).
U srpnju se pojavio i pelud korovne biljke lo-bode, no koncentracije su mu se kretale u rasponu od1-3 peludnih zrnaca po m3 zraka po danu, πto je zane-marivo (Slika 27).
Na kraju, moæemo zakljuËiti, da je u srpnju pres-tala sezona cvjetanja drveÊa, a zapoËela sezona cvje-tanja biljaka koje svrstavamo u korove, meu koji-ma ima izuzetno alergogenih vrsta, kao πto su am-brozija i obiËni pelin. Na svom zavrπetku je i se-zona cvjetanja trava.
PoËetak travnja
Suπa, usjevi u Sinjskom polju se suπe, kiπe ne-ma veÊ mjesec i pol dana. Vrtovi se moraju zalije-vati, voda se u naselja bez vodovoda dovozi auto-cisternama, neki proljetni poljoprivredni poslovi nisuobavljeni. Kanal Prosika πto spaja Vransko jezero iJadransko more potpuno je presuπio, a s obzirom daje to bio ribnjak, nema niti ribe, dno je suho i ispucalo.Suπa je vidljiva na maslenicima, povrÊu i voÊu, proc-jenjuje se da Êe prinosi povrtlarskih kultura u Ravnimkotarima biti smanjeni 30%. Prijeti opasnost da semore preko Prosike prelije u Vransko jezero.
4. travnja 2002.
Bura, na sjevernom Jadranu oteæavala prometJadranskom magistralom, te KrËkim, Paπkim iMasleniËkim mostom. Dijelom magistrale od Senjado Mandaline postavljena su ograniËenja prometo-vanja za pojedine skupine vozila, isti reæim vaæio jei na spomenutim mostovima.
7. travnja 2002.
Potres, na podruËju Drniπa, dogodio se u 23sata i 56 minuta. Intenzitet se procjenjuje na III doIV stupanj MCS ljestvice. Epicentar je bio u pred-jelu Promine. Nema dojava o materijalnoj πteti.
8. travnja 2002.
Potres, u okolici Drniπa, dogodio se u 14 sati i17 minuta. Magnituda po Richteru bila je 2.6, a in-tenzitet je procijenjen na III do IV stupanj MCSljestvice.
6. do 9. travnja 2002.
Mraz, u Meimurju, stradali voÊnjaci, πtete iznosei do 80%. U Meimurju proglaπeno stanje elemen-tarne nepogode, πtete su procijenjene na 360 miliju-na kuna. Temperature su se kretale oko - 6 °C, cijelaje sjeverna Hrvatska zahvaÊena mrazom, pa su nastalevelike πtete u voÊarstvu. U –akovu i okolici tem-
perature su se spustile do - 4 °C, smrznuli su se cvjet-ni pupovi, πto znaËi da od uroda voÊa neÊe biti niπta.Procjenjuje se da su πtete izmeu 80 i 100%. SliËnoje bilo i u Æupanji i okolici. Mraz je oπtetio voÊnjakei u okolici Velike Gorice, procjenjuje se da su πtete100%, proglaπeno stanje elementarne nepogode. UBrodsko posavskoj æupaniji mraz je donio 90%-tneπtete u voÊarstvu, proglaπeno stanje elementarne ne-pogode u 14 opÊina te æupanije. ©teta od mraza pro-cijenjena je na 13.5 milijuna kuna. Poljoprivrednazadruga Lovas u Vukovarsko srijemskoj æupaniji pro-cijenila je πtetu od mraza na 1.3 milijuna kuna, tem-perature zraka nisu prelazile - 5 °C. Cvjetni pupoviuniπteni su na 95% povrπina, proglaπeno stanje ele-mentarne nepogode, πteta je procijenjena na 75 mili-juna kuna. U Vukojevcima uniπteno 98% cvjetovana 68 000 stabala jabuka koje su bile u punoj cvat-nji. U VirovitiËko podravskoj æupaniji procjenjujuda Êe urod jabuka biti za 500 vagona manji od oËeki-vanog, u Orahovici izmjerene temperature - 6 °C,proglaπeno stanje elementarne nepogode. Stanje ele-mentarne nepogode proglaπeno i u OsjeËko baranjskojæupaniji, takoer i u KoprivniËko kriæevaËkoj æu-paniji. Tamo su πtete procijenjene na viπe od 6 mili-juna kuna. Velike su πtete nastale i u Poæeπko slavon-skoj æupaniji, proglaπeno stanje elementarne nepogode.
9. travnja 2002.
Snijeg, u Lici, nastali su zastoji u prometu naPrijeboju i u okolici PlitviËkih jezera. Na Plitvicamaje bilo 40 cm snijega. Pojedine prometnice su bilezatvorene za sav promet, a na drugima se prometodvijao oteæano, pogotovo na planinskim prijevoji-ma. Na Zaviæanu je u zapusima bilo i do 2 metra sni-jega. Grane drveÊa na Plitvicama su pucale od pre-optereÊenja mokrim snijegom. Ceste prema nekimselima se nisu Ëistile, pa su ta naselja bila odsjeËenaod veÊih mjesta. U Gorskom kotaru prosjeËno je bi-lo 20 cm snijega, zabiljeæeno je nekoliko lakπih promet-nih nezgoda, bilo je problema i u opskrbi elektriËnomenergijom, oËekuju se i πtete na netom procvjetalimvoÊkama. Snijega je bilo i na sjeveru Istre, naroËitona poviπenim dijelovima, na ∆iÊariji, UËki.
BILTEN 7 / 2002 25
IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI U NOVINSKIM
IZVJE©∆IMA U HRVATSKOJ U TRAVNJU, SVIBNJU I LIPNJU 2002. GODINE
10. travnja 2002.
Snijeg, u OtoËcu i okolici grane drveÊa pre-optereÊene snijegom pucale su i padale na elektro-vodove, pa je nestajalo struje. Snijeg je uzrokovaoporemeÊaje u opskrbi vodom, voÊke su polomljene,cvjetovi uniπteni, pa se ove godine ne oËekuju pri-nosi voÊa. Promet se odvija vrlo oteæano, na Plitvicamaizmjereno 63 cm snijega, vrijedila je zabrana prome-tovanja za pojedine kategorije vozila, a za sve je bi-la obavezna zimska oprema. Autobusi iz Zagreba pre-ma Dalmaciji kasnili su i do pet sati u dolasku. Paπkije most bio zatvoren za pojedine kategorije vozilazbog jaËanja bure. Podvelebitska dionica Jadranskemagistrale bi la je zatvorena za sav promet.Kamioni su bili iskljuËivani iz prometa, πto je uzroko-valo opsadu parkiraliπta u Karlovcu i mjestima juænood Karlovca, pojedine prometnice bile su zatvoreneza sav promet.
12. travnja 2002.
Jako jugo, puhalo je brzinom oko 100 km/h.More je u Tisnom poplavilo dijelove prometnica ublizini obale. U MetkoviÊu je jugo Ëupalo stabla,uniπtavalo krovove, oπtetilo elektromreæu. Pojedinetrajektne linije bile su u prekidu. Stradali su i plas-tenici, stabla voÊaka, povrtlarske kulture. Urod voÊabit Êe 70% manji od oËekivanog, a povrÊa oko40%. U Zadru je jugo Ëupalo stare borove, more jepoplavilo obalu, prekinut je trajektni promet sa Prekom.More je i tamo poplavilo obalu, pa putnici nisu mogliizaÊi, i neke druge trajektne linije bile su u prekidu.Valovi su bili visoki preko 2 metra, na Boriku je pukaojedan lukobran. Na splitskom i dubrovaËkom po-druËju bilo je velikih poteπkoÊa u odvijanju trajek-tnog prometa.
Obilne oborine, blatna kiπa, u Zagrebu, zbogobilnih oborina je zemlja omekπala, πto je uzroko-valo padove stabala sa korijenjem. Blatna kiπa prljalaje automobile i okoliπ.
U Iloku je puhao jaki vjetar, prouzroËio je znatneπtete na obiteljskim kuÊama. Vjetar je podizao crije-pove sa krovova, lomio grane stabala, sa voÊaka jeotresao plodove koji su preostali nakon mraza.
14. travnja 2002.
TuËa, na podruËju Donjeg Miholjca, bila je veliËineljeπnjaka, debljina ledenog pokrivaËa bila je na mjes-tima i nekoliko centimetara.
Visoki vodostaji rijeka, poplave, u Karlovcu sena pojedinim mjestima izlila Kupa, te su prometnicepostale neprohodne.
15. travnja 2002.
Poplave, u Karlovcu i okolici su i dalje pojedineprometnice neprohodne i pod vodom, takoer i ora-nice, pa bi mogle nastati πtete.
16. travnja 2002.
Potres, na podruËju Mostara, osjetio se i uDubrovniku i MetkoviÊu, dogodio se u 9 sati i 43minute. Magnituda u epicentru po Richteru iznosilaje 4.1, a intenzitet se procjenjuje na VI stupanj MCSljestvice. ©teta na podruËju RH nije zabiljeæena.
17. travnja 2002.
TuËa, u zaseoku JuriÊi kod Imotskog, sloj tuËebio je na mjestima debeo 80 cm, usjevi su u potpunostiuniπteni. TuËa je padala 45 minuta.
18. travnja 2002.
Poplave, potok Orljavica poplavio cestu Poæega- Nova Gradiπka, prekinut promet tom cestom.
19. travnja 2002.
Poplave, u novogradiπkoj Posavini, poplavljenonekoliko stotina hektara oranica, i to u opÊini StaroPetrovo Selo. »ini se da je uzrok poplave izlijevanjevode iz mreæe kanala.
Obilne oborine, u Kutini izazvale plavljenje stam-benih objekata i poslovnih prostora, s obzirom daodvodni sustav nije mogao propustiti svu oborinskuvodu.
TuËa, u Valpovπtini, bila je veliËine graπka ipadala je oko 20 minuta. Nastale su velike πtete upoljoprivredi.
22. travnja 2002.
Grmljavinsko nevrijeme, tuËa, u Sisku, zboggrmljavine nastali kvarovi na javnoj rasvjeti i promet-noj signalizaciji. TuËa je padala u predgraima Siska.Udar groma izazvao kvar na dalekovodu, pa je u di-jelovima grada nestalo struje.
26 BILTEN 7 / 2002
25. travnja 2002.
TuËa, u Vinkovcima i okolici, procjenjuje seda Êe πteta biti, ali ne bi smjele biti velike.
27. travnja 2002.
Obilne oborine, u cijeloj Hrvatskoj, pojedineulice u Karlovcu poplavljene. Sava je nabujala, pa jezatvoren graniËni prijelaz skelom prema BiH.
28. travnja 2002.
Mraz, u GospiÊu i okolici, nastale su πtete upoljoprivredi.
29. travnja 2002.
Potres, na podruËju Drniπa, epicentar je bio upodruËju Promine, dogodio se u 2 sata i 28 minuta.Magnituda je iznosila 3.0 prema Richteru, a inten-zitet je procijenjen na IV stupanj MCS ljestvice. ©tetenisu zabiljeæene.
1. svibnja 2002.
Potres, s epicentrom u Rijeci, dogodio se u 2 sa-ta i 30 minuta. Potres je bio slab, a osjetio se uviπim katovima zgrada.
8. svibnja 2002.
Potres, u podmorju oko Visa, dogodio se u 5 satii 30 minuta. Magnituda u epicentru po Richteru bilaje 2, a intenzitet se procjenjuje na III do IV stupanjMCS ljestvice. ©tete nisu zabiljeæene. »uo se jak tu-tanj koji je bio praÊen podrhtavanjem kuÊa.
12. svibnja 2002.
TuËa, u okolici »akovca, padala je oko tri minute,dojava o πtetama nije bilo.
TuËa je padala i u okolici –urenovca, bila jepraÊena obilnim oborinama i jakim vjetrom. Nastalesu πtete na voÊnjacima, vinogradima, vrtovima ipoljoprivrednim kulturama. TuËa je bila veliËinegraπka, a najveÊe su πtete na vinovoj lozi i povrÊu ko-ji su izlomljeni od jakog vjetra i udara leda. TuËa jepadala i u FeriËancima, stradali su vinogradi. Obilneoborine poplavile su oranice, kanale i dvoriπta.
14. svibnja 2002.
Udari groma, u okolici Zagreba, gromovi za-palili dva krova.
18. svibnja 2002.
Viske temperature zraka, najviπa izmjerena tem-peratura u Hrvatskoj bila je u Karlovcu i iznosila je30 °C. Znatan broj osoba imao je zdravstvene tegobe,pogotovo osobe koje imaju problema sa tlakom isrcem.
19. i 20. svibnja 2002.
Obilne oborine, poplave, u Sisku u 24 sata palo88 litara kiπe po m2, poplavljen veliki broj domaÊin-stava u gradu, a i u okolici. Poplavljene i pojedineprometnice.
20. svibnja 2002.
Grmljavinsko nevrijeme, na podruËju Dubrovnika,u samo 10 minuta palo je 24 litre oborine po m2.Poplavljen je bio Kneæev dvor. Pljusak je pratila i ja-ka grmljavina, nestajalo je struje zbog ispadanja izsustava nekih trafostanica u okolici Dubrovnika, au samom gradu nestalo je i telefonije. Na prometniceje oborina nanijela nanose zemlje i pijeska koje jetrebalo uklanjati. Pojavili su se i manji odroni zem-lje i kamenja.
26. svibnja 2002.
Potres, u blizini Sinja, dogodio se u 3 sata i 27minuta. Magnituda u epicentru bila je 3.9 po Richteru,a intenzitet se procjenjuje na IV do V stupanj MCSljestvice. Materijalne πtete nisu zabiljeæene.
28. svibnja 2002.
Grmljavinsko nevrijeme, u Makarskoj i Zadru,u periodu od 5 sati u Makarskoj je palo 140 litaraoborine po m2. Poplavljene su sve prizemne pros-torije na gradskoj rivi, a dio grada ostao je bez stru-je, jer je udar groma oπtetio trafostanicu. Sa Biokovasu potekli potoci koji su godinama bili suhi, te nanosilivelike koliËine πljunka i zemlje na Jadransku magis-tralu. ©ahtovi su pod pritiskom bujiËne vode izlije-tali iz svojih leæiπta, oπteÊeno je i nekoliko automo-bila koji su upadali u otvorene πahtove. Za najjaËe
BILTEN 7 / 2002 27
bujice bio je prekinut i promet magistralom. Interveniralisu vatrogasci ispumpavajuÊi vodu iz poplavljenihprostorija, pojavili su se odroni.
U Zadru je ukupno palo 113 litara oborine pom2. Poplavljeno je nekoliko prizemnih prostorija.Veliki dio Zadarske æupanije ostao je bez struje i tele-fonije, semafori nisu radili.
TuËa je padala u opÊinama Posedarje, PoliËniki Zemunik Donji, oπteÊene poljoprivredne kulture.Velike πtete su pretrpjele masline koje su upravo bileu cvatu, pa se oËekuje znatno slabiji urod. U Zadruzabiljeæeno 9 prometnih nezgoda sa materijalnomπtetom.
U ©ibeniku i okolici je uz obilne oborine i grm-ljavinu zabiljeæena i pojava pijavice, koja je odnijelapola krova opÊinske zgrade u Primoπtenu. Dijelovicrijepa i kroviπta su oπteÊivali automobile u blizini.Jedno je vrijeme nestalo i struje.
U Splitu je bilo problema u odvijanju prometa,nekoliko je podruma i dio gradske jezgre poplavljen.
Nevrijeme je vladalo i u Imotskome i okolici,poplavljene neke prizemne prostorije, nogostupi. Odudara groma stradalo je nekoliko kuÊanskih aparata.
U PloËama je jaki vjetar lomio grane drveÊa.Padala je i tuËa koja je znatno oπtetila poljoprivrednekulture, ukupna se πteta cijeni na oko deset milijunakuna. Na 500 ha stradali su nasadi jabuka, bresaka,mandarina, lubenica i povrtlarskih kultura, tuËa je bi-la veliËine oraha. Proglaπeno stanje elementarnenepogode, na 250 ha ustanovljena je πteta 100%, ana 250 ha od 30 do 70%.
U Vukovarsko srijemskoj æupaniji proglaπenostanje elementarne nepogode za opÊine Borovo, Lovas,Tovarnik i Ilok, i to zbog tuËe koja je oπtetila poljoprivrednekulture.
PoËetak lipnja 2002.
Poplave, rijeka Vuka poplavila oko 30 haoranica na periferiji Vukovara. Vuka je nabujala odobilnih oborina koje su nekoliko dana padale na tompodruËju.
2. lipnja 2002.
Potres, s epicentrom u Sloveniji, u blizini Postojnei Ilirske Bistrice, dogodio se oko 15 sati i 30 minuta.Magnituda je iznosila 3.6 po Richteru, a intenzitet seprocjenjuje na V stupanj po MCS ljestvici. Osjetiose na podruËju Rijeke.
6. lipnja 2002.
Jako jugo, u Dalmaciji, poremeÊen trajektnipromet. U Splitu slomljeno nekoliko stabala, oπteÊenonekoliko vozila i prodajnih mjesta na trænici. U Splitskojluci bilo je i oπteÊenih plovila, s obzirom da im je ju-go pokidalo sidra. VeÊi broj graana osjeÊao jeglavobolju. Remorkeri su morali izvlaËiti veÊe brodovena puËinu, jer im je jugo onemoguÊavalo manevri-ranje. Padala je i prljava kiπa. Na podruËju Zadra bi-lo je kaπnjenja u brodskom prometu, jugo je puhalosnagom od 7 bofora. Na podruËju Dubrovnika valo-vi su dosezali visinu i do 5 metara, trajektni prometje u potpunosti poremeÊen. Na Peljeπcu su slomlje-na stabla maslina, a πtete su nastale i u vinogradi-ma, ovu vrst nepogode stanovnici zovu “suhom tuËom”.U Veloj Luci nastale su znatne πtete na maslinama,voÊkama i vinovoj lozi, otpalo je puno plodova. NapodruËju Rijeke kiπa koja je padala prouzroËila jeteπkoÊe u cestovnom prometu, bilo je puno odrona.U Puli su neke ulice bile poplavljene, u Rovinju jezbog jakog juga potonula jedna brodica, a dvije suoπteÊene. U Novigradu Istarskom pored juga jednoje vrijeme puhao i jugozapadnjak, u tom sluËaju nas-taje vjetar koji se naziva lebiÊ ili garbin, a posljedi-ca su veliki valovi koji su se razbijali o obalu i nanosiliu grad velike koliËine rasprπenog mora, tj. morskidim. U Puli je nestajalo struje, jer je jugo pokidaloelektriËne vodove.
7. lipnja 2002.
Jaki vjetar, u Zagrebu, nekoliko stabala je sruπeno,jedno je pri padu oπtetilo automobil, bilo je punopolomljenih grana. Jaki vjetar je izbijao prozore,puhao je brzinom 72 km/h. Na trænicama su po-razbacani trgovaËki πtandovi.
10. lipnja 2002.
TuËa, na podruËju istoËne Istre, bila je tako obil-na da se sa prometnica morala uklanjati bagerima. Upotpunosti su uniπteni usjevi i vinogradi. Proglaπenostanje elementarne nepogode za opÊine GraËiπÊe,Cerovlje i Barban, πtete su procijenjene na 20 do 80% na viπegodiπnjim poljoprivrednim kulturama, ajednogodiπnje su u potpunosti stradale.
Jaki vjetar, puhao je nad Brodskim Posavljem,bilo je brojnih oπteÊenja ne elektroenergetskim ob-jektima, stoga je u viπe naselja nestajalo struje.
28 BILTEN 7 / 2002
15. lipnja 2002.
Visoke temperature zraka, zahvatile su cijeluHrvatsku, najtopliji je bio Knin sa izmjerenih 33 °C,temperatura je posvuda bila oko 30 °C ili viπa. Hitnemedicinske sluæbe su imale viπe intervencija negoobiËno, javljali su se slabost, vrtoglavica i nesvjes-tica. Relativna vlaga je bila visoka, πto je dovodilodo osjeÊaja sparine, a ona u kombinaciji s visokomtemperaturom zraka moæe stvoriti nepovoljne bio-meteoroloπke prilike.
16. lipnja 2002.
Visoke temperature zraka, nastavlja se razdobljetoplog vremena, temperature su se u Hrvatskoj kre-tale od 27 °C do 33 °C, a u Kninu je izmjereno na-jviπih 34 °C. I more je bilo toplo, temperature mo-ra kretale su se od 21 °C do 25 °C. U Zagrebu iz-mjereno 31 °C, graani odlazili na Sljeme ili na Jarun.U priobalju zabiljeæena u jutarnjim satima magla isumaglica. Plaæe na moru pune kupaËa koji su os-vjeæenje traæili u moru. Zbog visokih temperaturazraka zdravstvenih problema imali su najviπe kro-niËni bolesnici. U Osijeku i Slavonskom Brodu graanisu osvjeæenje traæili u Dravi i Savi, te na bazenima uokolici.
17. lipnja 2002.
Visoke temperature zraka se nastavljaju u cijelojHrvatskoj, u 14 sati u Mljetu i u Bolu na BraËu iz-mjereno 36 °C. Velika je potraænja za klima ureaji-ma. Javljale su se alergije. Temperatura se noÊu nespuπta ispod 20 °C, bilo je nesvjestica zbogvruÊine.
18. lipnja 2002.
Potres, s epicentrom u Gackom polju, dogodiose u 0 sati i 25 minuta. Magnituda u epicentru bila je3.2 po Richteru, a intenzitet se procjenjuje na IV doV stupanj MCS ljestvice. Osjetio se u OtoËcu, Brinjui okolici. ©tete nisu zabiljeæene.
Visoke temperature zraka, temperature su upojedinim dijelovima Hrvatske dosezale 35 °C. UKarlovcu viπe od 40 lijeËniËkih intervencija dnevnozbog vruÊine, javljale su se vrtoglavice, nesvjestice,a bilo je i nekoliko sluËajeva sunËanice. Nesluæbenitermometar u Rijeci pokazivao je 39 °C. Visoke tem-perature zraka uniπtile su dio uroda voÊa i povrÊa, na
plodovima se opaæaju sunËane oæegline, procjenjujese da Êe πtete biti znatne.
19. lipnja 2002.
Visoke temperature zraka, suπa, urod poljoprivred-nih kultura u dolini Neretve biti Êe prepolovljen. Upojedinim naseljima nema niti vode za piÊe, pa semora dopremati autocisternama. U Splitu izmje-reno 32 °C.
20. lipnja 2002.
Visoke temperature zraka, u Osijeku izmjereno34 °C. U Rijeci izmjereno 32 °C, u Senju 33 °C.Temperatura mora na sjevernom Jadranu bila je 23i 24 °C. Temperature u veÊini gradova u Hrvatskojdosezale su 30 °C i viπe.
23. lipnja 2002.
Visoke temperature zraka, nastavlja se razdobljetoplog vremena. U Splitu je izmjereno 36 °C. UKarlovcu izmjerena 33 °C, i rijeke su postale tolikotople da ne pruæaju osobito osvjeæenje.
24. lipnja 2002.
Grmljavinsko nevrijeme, udari gromova, u Zagrebui okolici, jaki vjetar iπËupao je 14 stabala, a dva sustabla pri padu oπtetila nekoliko automobila. Sa krovo-va su letjeli crijepovi, pokidani su i elektrovodovi,pa je veÊi dio grada ostao bez struje. Grom jeudario u jednu kuÊu, na krovu je odmah izbiopoæar, stradao je veÊi broj kuÊanskih aparata. PrimjeÊenje veÊi broj prometnih nezgoda za vrijeme nevreme-na, a dvije su osobe u njima i ozlijeene. Na podruËjuZagreba ulicama su tekle bujice nanoseÊi zemlju iπljunak. Na podruËju Ozlja, Æumberka i Turopoljapadala je i tuËa, nastala je manja πteta. Nevrijeme jezahvatilo i KarlovaËku i SisaËko moslavaËku æu-paniju. Nasad jabuka u okolici Velike Gorice koji seprotezao na 3 ha je u potpunosti uniπten, ne samourod nego i stabla jabuka koja je vjetar poloæio nazemlju. Uniπtena je i kupola ekonomske πkole, biloje sruπenih stabala i oπteÊenih kroviπta. U Jastrebarskomi okolici padala je tuËa, pogoeni su vinogradi i povrtnekulture. Vjetar je ruπio stabla na prometnice, pa su ihvatrogasci morali uklanjati. U IvaniÊ Gradu zab-iljeæena je i pojava pijavice, koja je u zrak diglajednu staju i uniπtila je, ni æivotinje u staji nisu preæiv-
BILTEN 7 / 2002 29
jele. U jednu staju udario je grom, izbio je poæar,nastala je znatna materijalna πteta koja se cijeni naukupno 175 000 kuna. Proglaπeno stanje elementarnenepogode u Velikoj Gorici, Jastrebarskom, IvaniÊGradu i u opÊini Orle. U opÊini Orle padala je tuËaveliËine graπka, na podruËju KraπiÊa uniπteni vino-gradi u iznosu 70%, a na Pleπivici 30 do 40%.
25. lipnja 2002.
Bura, puhala je brzinom 80 km/h, zatvorenMasleniËki most za prvu kategoriju vozila, takoer iPaπki most. Jadranska magistrala od Senja do Karlobagazatvorena za promet pojedinih kategorija vozila, πtoje donijelo velike prometne teπkoÊe. Bura prevrnulajednu kamp prikolicu.
Udari groma, od udara groma poginuo u Splituturist iz ©vedske.
Nagli pad temperature zraka, u Zagrebu je tem-peratura zraka u 24 sata pala za 20 °C.
Grmljavinsko nevrijeme, zahvatilo je Peljeπac,nastale su znatne πtete u maslinicima. U Ponikvamaje padala i tuËa, stradali vinogradi. Zbog obilnih obo-rina nastali su brojni odroni, πto je prouzroËilo znatnesmetnje u prometu na tom podruËju.
28. lipnja 2002.
Grmljavinsko nevrijeme, tuËa, u juænoj Istri. NapodruËju Pule olujni je vjetar sruπio nekoliko stabala,obilne oborine su u kratkom vremenu poplavile uliceu Puli. Stabla koja su pala i duboka voda oπtetili neko-liko automobila, visina vode bila je oko pola metra.Grom je udario u jednu obiteljsku kuÊu, izbio je poæar,vatrom je zahvaÊen dio kroviπta. Nestajalo je struje,poplavljene su podrumske i prizemne prostorije broj-nih ugostiteljskih i obiteljskih objekata. SpaπavajuÊiosobu koja se naπla u moru zbog toga πto je nevri-jeme prevrnulo brodicu, poginuo je jedan vatrogasac.I u Rijeci je bilo poplavljenih ulica i prizemnih pros-torija, a πahtovi su izbacivani iz svojih leæiπta.
U Zagrebu jaki vjetar ruπio stabla, udari gromovau elektrostupove i trafostanice uzrokovali nestankestruje.
U Lici olujni vjetar dizao krovove kuÊa, ruπiostupove dalekovoda, lomio stabla, nestajalo je stru-je. Padala je i tuËa veliËine oraha, πtete su nastalena poljoprivrednim kulturama, ali i na kuÊama, stradalasu stakla, crijepovi, roletne, automobili. Kiπe je pa-lo u dva dana 60 litara po m2, jaki vjetar je povaljaoæitarice koje su upravo bile pred æetvu. U OtoËcuoπteÊeno 300 kroviπta, u Dabru je vjetar otpuhao po-la krova crkve, stabla su padala na gospodarske zgrade,poljoprivrednu mehanizaciju. Zabiljeæen je i pad 105godina stare lipe, koja je pri padu sruπila tri elektro-voda, vjetar je puhao brzinom 118 km/h. Proglaπenostanje elementarne nepogode za viπe liËkih gradovai opÊinu PeruπiÊ.
U Senju je puhao jaki jugozapadnjak, aSenjska luka nije zaπtiÊena od vjetra iz tog smjera,stoga su vjetar i valovi izbacili desetak brodica naobalu, i to meu parkirane automobile. Nastale su ve-like πtete i na brodicama i na automobilima, jedan iz-baËeni brod bio je dugaËak 10 metara. Bilo je i plovi-la koje su valovi potopili ili u moru razbili, pa suostaci plovila plutali i predstavljali opasnost za morskuplovidbu. Na cijelom podruËju Senja bilo je odronakoji su oteæavali prometovanje. Nestajalo je i stru-je. ©tete od nevremena za cijelu LiËko senjsku æu-paniju procijenjene su na 5 milijuna kuna.
Puhala je bura, pa je za pojedine kategorije vozi-la zatvoren MasleniËki most.
Stabla su se od jakog vjetra ruπila i u SlavonskomBrodu.
Na podruËju otoka Paga za trajanja nevremenapalo je 43 litre oborine po m2, bujice su preplavileceste, ulice Paga bile su poplavljene vodom visine ipreko 50 cm. Nestajalo je i struje. Padala je i obilnatuËa, koja je oπtetila vinograde i poljoprivredne kul-ture.
30. lipnja 2002.
Potres, na podruËju Dubrovnika, dogodio se u10 sati i 7 minuta. Magnituda u epicentru iznosila je3.3. po Richteru, a intenzitet je procijenjen na IV stu-panj MCS ljestvice. Nema dojava o πtetama.
30 BILTEN 7 / 2002
Dana 26. oæujka 2002. godine umro je MihovilKisegi, naπ poznati meteorolog.
Kisegi je roen u Slavonskom Brodu 5. lipnja1933. godine. U Slavonskom je Brodu zavrπio os-novnu πkolu i gimnaziju, a zatim je 1952. godinepoËeo studij na Prirodoslovno - matematiËkom fakul-tetu u Zagrebu, na matematiËko - fiziËkom odsjeku,grupa geofizika s meteorologijom. Diplomirao je ulistopadu 1957. godine. U razdoblju studeni 1957. -rujan 1958. radio je u Hidrometeoroloπkom zavoduBosne i Hercegovine. Nakon kratkotrajnog raz-doblja rada u Hidrometeoroloπkom zavodu Hrvatskeu Zagrebu (listopad 1959. - kolovoz 1960.), zaposliose u zagrebaËkoj tvornici Fotokemika, u svojstvu in-æinjera za fizikalnu kemiju, gdje je radio u razdobljustudeni 1960. - svibanj 1963. godine. Ponovo se, 1.lipnja 1963., zapoπljava u Zavodu, gdje je radio doumirovljenja 1999. StruËni je ispit poloæio 1964. go-
dine. Godine 1969. upisao je poslijediplomski studijna Prirodoslovno - matematiËkom fakultetu u Zagrebu,gdje je stekao u prosincu 1976. titulu magistra fizikalnihznanosti na temi “Primjena metoda objektivneanalize stanja atmosfere iznad juænih dijelova Evrope”,Ëime je postigao i znanstveno zvanje znanstvenogasistenta. Mihovil Kisegi se u cijelom razdoblju svo-jeg rada u Zavodu bavio prognostiËkom djelatnoπÊu.UnatoË tomu πto je u tom poslu obavljao i rukovodeÊeduænosti, do kraja je radio u tekuÊoj operativi. Bio jevrlo struËan i iskusan prognostiËar. U javnosti je pose-bice bio poznat kao dugogodiπnji suradnik RadijaZagreb, odnosno Hrvatskog radija, te sudionik u ra-zliËitim televizijskim emisijama, Ëime je uvelike pri-donio popularizaciji meteorologije, posebice prog-nostiËke sluæbe. Kisegi se bavio i znanstvenim is-traæivanjem. Objavio je, sam ili u koautorstvu, dvade-setak struËnih i znanstvenih radova.
BILTEN 7 / 2002 31
In memoriam
MIHOVIL KISEGI1933. - 2002.
