DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVODstars2/bilten/2016/bilten0116.pdf · 2016. 11. 28. · METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN IZDAJE Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske

DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD

ZAGREB, GRIČ 3

UDK 551.5.63

551.506.1

551.509.617

551.510.4

551.515

551.519.9

551.577.13

551.582.2

551.586

556.04

627.51

628.11

630.431.1

METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN

01 / 2016

GODINA XXX SIJEČANJ 2016.

METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN

IZDAJE

Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske Zagreb, Grič 3 telefon: (01) 45 65 782 telefax: (01) 45 65 757 www.meteo.hr e-mail:[email protected]

Glavni i odgovorni urednik mr. sc. Ivan Čačić Glavni urednik mr. sc. Dragoslav Dragojlović Zamjenik glavnog urednika Davor Nikolić, dipl.inž. Uređivački odbor mr. sc. Oliver Curić dr. sc. Cleo Kosanović dr. sc. Branka Ivančan-Picek dr. sc. Krešo Pandžić Borivoj Terek, dipl.inž. dr. sc. Vlasta Tutiš

Lektor mr. sc. Ivančica Mihovilić Grafi čko tehnički urednik Ivan Lukac, graf.inž. Stalni suradnici Tomislava Bošnjak, inž. Ivan Bertović, prof. mr. sc. Ksenija Cindrić Kalin mr. sc. Ivona Majić* dr. sc. Barbara Stjepanović* dr. sc. Ivana Hrga* Lovro Kalin, dipl.inž. mr. sc. Dražen Kaučić dr. sc. Tanja Likso Domagoj Mihajlović, dipl.inž. Krunoslav Mikec, dipl.inž. Marija Mokorić, dipl.inž. Damir Peti, dipl.inž. Dunja Plačko-Vršnak, dipl.inž. Krunoslav Premec, dipl.inž. mr. sc. Lidija Srnec Ivona Igrec, dipl.inž. mag. inž. Ružica Popović dr. sc. Ksenija Zaninović

* vanjski suradnici iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba

Naslovnica: Ivan Lukac, graf.inž.

Sadržaj

VREMENSKE PRILIKE ............................................................................................................................... 7

Sinoptička situacija (Marija Mokorić, dipl. inž.) ........................................................................ 7

Klimatološka analiza (dr. sc. Tanja Likso) ................................................................................... 10

Praćenje kišnih i sušnih uvjeta (mr. sc. Ksenija Cindrić Kalin,

Domagoj Mihajlović, dipl. inž.) ................................................................................................. 14

Temperatura mora (mag. inž. Ružica Popović) ........................................................................... 17

HIDROLOŠKE PRILIKE ............................................................................................................................. 20

Površinske vode (Tomislava Bošnjak, inž.) ................................................................................. 20

Podzemne vode (Ivan Bertović, prof.) ........................................................................................ 23

EKOLOŠKE PRILIKE .................................................................................................................................. 26

Meteorološke karakteristike (Domagoj Mihajlović, dipl. inž.) .................................................... 26

Onečišćenje zraka i oborine (Ivona Igrec, dipl. inž.) ................................................................... 27

Kakvoća zraka (mr. sc. Ivona Majić) ........................................................................................... 29

BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE (dr. sc. Ksenija Zaninović) ...................................................................... 30

SUNČEVO ZRAČENJE (Krunoslav Premec, dipl. inž.) ................................................................................ 32

PRIZEMNI OZON (Krunoslav Premec, dipl. inž.) ....................................................................................... 35

AGROMETEOROLOŠKE PRILIKE (mr. sc. Dražen Kaučić) ...................................................................... 36

MJERENJE KONCENTRACIJE PELUDA U ZRAKU

(mr. sc. Lidija Srnec, dr. sc. Barbara Stjepanović) ............................................................................................ 38

KNJIŽNICA DHMZ-a (mr. sc. Ivančica Mihovilić) ...................................................................................... 40

IZVANREDNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI DOGAĐAJI

U NOVINSKIM IZVJEŠĆIMA U HRVATSKOJ U SIJEČNJU 2016. GODINE

(Davor Nikolić, dipl. inž.) ............................................................................................................................... 43

ZANIMLJIVOSTI I DOGAĐAJI

(pripremila Sunčica Švaco, dipl. komp. i etnol.) .............................................................................................. 47

7

30 godina izlaženja Biltena (1987. − 2016.) BILTEN 01 / 2016

VREMENSKE PRILIKE

Sinoptička situacijaMarija Mokorić, dipl. inž.

Na Novu godinu, 1. siječnja je bilo hladnije nego prethodnih dana, osobito u noćnim i jutarnjim satima kada je bilo slabog i umjerenog mraza. Raz-mjerno hladno je bilo i duž obale. Bilo je promjen-ljivo oblačno i uglavnom bez oborina, tek ponegdje je u unutrašnjosti bilo vrlo malo susnježice i snijega.

Prizemno je bilo nad našom zemljom i okolnim područjima polje visokog tlaka zraka, a po visini je pri-tjecao hladniji zrak. Atmosferska fronta se premještala glavninom sjevernije od Hrvatske, a zbog pritjecanja manje količine vlažnog zraka bilo je više oblaka.

Zatim je 2. i 3. siječnja bilo hladnije s kišom, a u unutrašnjosti u početku kišom, a zatim snijegom. Palo je većinom između 10 i 40 cm snijega. Najmanje snijega je bilo u istočnim predjelima, a najviše u gor-

ju i središnjim krajevima. Na većem dijelu Jadrana je zapuhala jaka bura, mjestimice s olujnim udarima,a jakog vjetra je bilo i u gorskoj Hrvatskoj. Malo snije-ga je bilo i ponegdje na sjevernom Jadranu.

Na vrijeme su utjecale ciklona i hladna fronta, koja se iz Genovskog zaljeva 2. i 3. siječnja premještala na istok. Po visini je u sjevernoj i sjeverozapadnoj struji pri-tjecao hladan zrak, te je kišu u unutrašnjosti zamijenio snijeg. Bilo je obilnih oborina, a snijega je najviše palo potkraj 2., te 3. siječnja. Umjereno i jako jugo je na većem dijelu Jadrana zamijenila bura.

Od 4. do 7. siječnja je bilo povremenih oborina, na Jadranu većinom kiše, a u unutrašnjosti i kiše i snijega, ali i opasne „ledene kiše“. Bilo je razmjerno

Slika 1. Prizemna sinoptička situacija 3. siječnja 2016. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)

Slika 2. Visinska sinoptička situacija 3. siječnja 2016. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)

8

BILTEN 01 / 2016 30 godina izlaženja Biltena (1987. − 2016.)

hladno, te je u unutrašnjosti mjestimice bilo umjere-nog, pa i jakog mraza.

U polju sniženog tlaka zraka premještala se hlad-na fronta. Visinsko strujanje je bilo zapadno. Zatim je nakon prolaska hladne fronte počeo pritjecati hladniji zrak. Na Jadranu je bilo kiše, mjestimice i obilne, a 6. siječnja je na splitskom području pijavica nanijela mate-rijalnu štetu. U unutrašnjosti se pri tlu zadržao hladan zrak, dok je po visini zrak bio topliji, te je stoga bilo mjestimice kiše koja se smrzavala u dodiru s tlom i stva-rala opasnu poledicu. Kiša je zatim prešla u snijeg, te je nastao novi snježni pokrivač. Na Jadranu je bilo umje-renog do jakog juga i jugozapadnjaka, a zatim i bure.

Između 8. i 13. siječnja je bilo sve toplije. Uz promjenljivu naoblaku ponegdje je bilo kiše, na Ja-dranu su zabilježene i pijavice. Samo u višem gorju je bilo ponegdje malo susnježice i snijega, primjerice 13. siječnja na krajnjem jugu. Najviše kiše je bilo 11. siječnja.

U polju niskog ili malo sniženog tlaka zraka u našu zemlju je uz jačanje zapadne i jugozapadne visinske struje povremeno prodirao vlažan, ali i razmjerno topao zrak. Zato je bilo vrlo promjenljivo i razmjerno toplo vrijeme. Uz sunčana razdoblja bilo je mjestimice kiše, najviše 11. siječnja, kada se premještala hladna fronta. Nakon toga je i po visini počeo pritjecati malo svježiji

Slika 3. Prizemna sinoptička situacija 11. siječnja 2016. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)

Slika 4. Visinska sinoptička situacija 11. siječnja 2016. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)

Slika 5. Satelitska snimka oblaka u vidljivom dijelu spektra 11. siječnja 2016. godine (izvor EUMETSAT)

Slika 6. Satelitska snimka oblaka u vidljivom dijelu spektra 13. siječnja 2016. godine (izvor EUMETSAT)

9


zrak, ali je i dalje bilo iznadprosječno toplo vrijeme s obzirom na doba godine. Povremeno je bilo umjerenog do jakog južnog i jugozapadnog vjetra, a na Jadranu i sjeverozapadnjaka. 13. siječnja se gotovo posvuda dje-lomice razvedrilo.

U tom se razdoblju ciklona koja se nalazila nad Islandom i Velikom Britanijom premjestila nad sjevero-zapadnu i zapadnu Europu.

Zbog zatopljenja i povremene kiše, te topljenja sni-jega porasli su i vodostaji rijeka.

Zatim je 14. i 15. siječnja na vrijeme najviše utje-cala sekundarna ciklona koja se u sklopu prostrane ciklone premještala preko naših krajeva na istok. Nakon premještanja hladne fronte i jačanja ogranka anticiklone sa sjeverozapada kontinenta, 15. siječnja počeo je pritjecati hladan zrak.

Bilo je umjereno do pretežno oblačno s povreme-nom kišom, a u unutrašnjosti kišom i snijegom. Novog snježnog pokrivača je bilo u gorju. Zahladilo je.

Od 16. do 18. siječnja je bilo sve hladnije s umjerenim, a osobito od 18. siječnja i jakim mrazom u višim predjelima unutrašnjosti. Mraza je bilo po-negdje i duž obale. Bilo je jake i olujne bure, te sje-vernog i sjeveroistočnog vjetra.

S jačanjem utjecaja ogranka anticiklone, jačali su gradijenti tlaka zraka između unutrašnjosti i Jadrana, te je i vjetar pojačao i na Jadranu i na kontinentu.

Bilo je dosta sunčanog vremena, a najsunčanije je bilo na sjevernom i srednjem Jadranu. Slabih oborina bilo je tek ponegdje, uglavnom slabog snijega u gorju, te u istočnim predjelima. Na Jadranu je puhala umjerena i vrlo jaka bura i sjeverni vjetar, ali je potkraj razdoblja vjetar oslabio. Umjerenog i jakog sjevernog i sjevero-istočnog vjetra je u početku bilo i u unutrašnjosti.

Naime, ciklona na istoku i jugoistoku Sredozemlja je oslabila, a na vrijeme u Hrvatskoj je sve naglašenije utjecao ogranak anticiklone iz zapadne i sjeverozapadne Europe.

Između 19. i 22. siječnja je bilo uglavnom bez oborina, te hladno, a ujutro i vrlo hladno. Bilo je barem djelomice sunčano, s više oblaka na Jadranu i u područjima uz Jadran. Bilo je većinom slabe do umjerene, a ponegdje prolazno i jake bure. Minimal-na temperatura zraka je u unutrašnjosti bila uglav-nom od -13 do -7°C, a slabog, ponegdje i umjerenog mraza bilo je i na Jadranu.

Na vrijeme u našoj zemlji je većinom utjecao ogra-nak anticiklone sa sjeverozapada. Plitka ciklona premje-štala se južnije od Jadrana, te je pritjecala samo manja količina vlažnog zraka. Stoga je na Jadranu i u gorju povremeno bilo više oblaka, te ponegdje malo kiše, a zbog hladnog vremena bilo je i pojave susnježice duž

obale. U gorju je bilo vrlo slabog snijega. Povremeno je bilo većinom slabog i umjerenog sjevernog vjetra i bure.

Zatim je 23. i 24. siječnja i dalje bilo većinom suho, a samo je ponegdje u istočnim predjelima u noći 23., i 24. siječnja prijepodne, bilo slabog sni-jega.

Naime, na vrijeme je i dalje dominantno utjecao ogranak anticiklone sa sjevera kontinenta. Sjevernije se premještala oslabljena hladna fronta, te je uz prolazno više oblaka malo snijega bilo na istoku zemlje. Jutro 24. siječnja je u području gdje je noć bila vedra bilo vrlo hladno. Po visini je već počeo pritjecati topao zrak s juga, pa je maksimalna temperatura zraka u Gorskom kotaru mjestimice bila oko 9°C.

Zatim je od 25. siječnja bilo sve toplije uslijed pritjecanja toplog zraka u zapadnoj i jugozapadnoj visinskoj struji. Prizemno je bilo polje povišenog tla-ka zraka. Po visini se prema našim krajevima pružao greben s juga. Bilo je iznadprosječno toplo, osobito u unutrašnjosti. Primjerice 26. siječnja na Sljemenu na postaji Puntijarka minimalna temperatura je bila 6°C, dok je istog dana maksimalna temperatura u Ogulinu, Imotskom, Bednji, te u još nekim mjesti-ma bila 17°C.

Bilo je djelomice ili pretežno sunčano i uglavnom suho, s mjestimičnom jutarnjom maglom po kotlina-ma i dolinama rijeka. Više oblaka je bilo na Jadranu i u područjima uz Jadran, gdje je ponegdje bilo malo kiše.

Takve vremenske prilike zadržale su se do 28. siječnja.

29. siječnja se preko sjevernog jadrana i unutraš-njosti premjestila oslabljena hladna fronta, a po visi-ni je pritjecao razmjerno topao zrak. Bilo je djelomi-ce sunčano, osobito u prvom dijelu dana. Malo kiše je bilo tek ponegdje. I dalje je bilo razmjerno toplo.

Zatim je do kraja mjeseca, dakle 30. i 31. siječ-nja bilo razmjerno toplo, ali uz promjenljivu, pa i povećanu naoblaku. Ponegdje je bilo kiše, većinom slabe. Naime, u zapadnoj i jugozapadnoj struji u naše krajeve je pritjecao topao, ali povremeno i vla-žan zrak.

Ovogodišnji siječanj karakterizira hladno razdoblje koje je počelo 16., a trajalo s manjim kolebanjima do 22. siječnja. Nakon toga je zatoplilo s jačanjem zapadne i jugozapadne struje, te grebena s juga, pa je do kraja mjeseca bilo toplije, u pojedinim danima i znatno topli-je od uobičajenog prosjeka.

Slike 1, 2, 3 i 4 su prizemna i visinska (AT 500 hPa) sinoptička situacija 3., odnosno 11. siječnja 2016. godine (izvor Njemačka meteorološka služba-DWD).

Slike 5 i 6 su satelitske snimke oblaka u vidljivom dijelu spektra 11. i 13. siječnja 2016. godine (izvor EU-METSAT).

10


Klimatološka analiza

dr. sc. Tanja Likso

Srednja mjesečna temperatura zraka za siječanj 2016. u cijeloj Hrvatskoj bila je iznad višegodišnjeg prosjeka (1961. − 1990.), na što ukazuje pozitivan predznak temperaturnih anomalija. Odstupanja srednje mjesečne temperature zraka bila su u rasponu od 1.1°C (Dubrovnik) do 3.3°C (Gospić).

Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hr-vatskoj za siječanj 2016. godine opisane su dominan-tnom kategorijom toplo, dok je šire područje Daruvara svrstano u kategoriju normalno.

Početak siječnja 2015. okarakteriziran je negativ-nim anomalijama srednje dnevne temperature zraka (1-7 dana), zatim je uslijedilo razdoblje pozitivnih ano-malija (desetak dana), a nakon toga do kraja mjeseca izmjenjivala su se razdoblja negativnih odnosno pozi-tivnih anomalija. Krajem siječnja 2016. srednja dnevna temperatura zraka bila je iznad višegodišnjeg prosjeka (1961. − 1990.), na što ukazuju pozitivne anomalije srednje dnevne temperature zraka, i to je razdoblje tra-jalo (7-8 dana).

Tijekom siječnja 2016. godine najveća pozitivna odstupanja srednje dnevne temperature zraka u odno-su na višegodišnji prosjek kretala su se od 6.9°C (Du-brovnik, 9. siječnja) do 16.1°C (Ogulin, 11. siječnja). Najveće negativno odstupanje srednje dnevne tempera-ture zraka zabilježeno je u Osijeku (4. siječnja), kada je srednja dnevna temperatura zraka bila 7.5°C niža od višegodišnjeg prosjeka (1961. − 1990.).

Srednja mjesečna maksimalna temperatura zraka u siječnju 2016. nalazila se u rasponu od 0.1°C na Zavi-žanu do 13.5°C u Komiži. Usporedba s višegodišnjim prosjekom (1961. − 1990.) pokazuje da su srednje mje-sečne maksimalne temperature zraka bile više od pro-sjeka, a odstupanja su se kretala od 1.0°C (Hvar), do 3.7°C (Gospić i Slavonski Brod). Apsolutni tempera-turni maksimumi su se kretali između 12.1°C (Zavižan, 26. siječnja) i 20.2°C (Komiža, 10. siječnja).

Srednje mjesečne minimalne temperature zraka u siječnju 2016. bile su u rasponu od -4.8°C na Zavižanu do 7.7°C u Komiži i Lastovu. U odnosu na višegodišnji prosjek (1961. − 1990.) srednje mjesečne minimalne

temperature zraka bile su na svim analiziranim posta-

jama iznad spomenutog prosjeka. Odstupanja srednje

mjesečne minimalne temperature zraka u siječnju 2016.

su se nalazila u rasponu od 0.6°C u Daruvaru do 2.9°C

u Gospiću. Apsolutni temperaturni minimumi su se na-

lazili u rasponu od -14.5°C na Zavižanu (18. siječnja)

do 1.7°C u Malom Lošinju (18. siječnja).

Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperatura

zraka je pokazala da su u siječnju 2016. na postaji Za-

Tablica 2. Izvanredno topli i rekordno topli dani za postaju Rijeka, siječanj 2016. godine.

RIJEKAizvanredno topli i rekordno topli dani

u siječnju 2016.

Izvanredno topli dani 11.1

Srednja dnevna temp. (°C) 13.8

Srednja dnevna temp. (°C), raspoloživi niz (1948. − 2015.)

12.21996.

Tablica 3. Izvanredno topli i rekordno topli dani za postaju Split-Marjan, siječanj 2016. godine.

SPLIT - MARJAN izvanredno topli i rekordno topli dani

u siječnju 2016.

Izvanredno topli dani 9.1 10.1 11.1

Srednja dnevna temp. (°C) 14.4 14.8 15.3


12.81994.

13.12011.

12.81996.

Tablica 4. Izvanredno hladni i rekordno hladni dani za postaju Split-Marjan, siječanj 2016. godine.

SPLIT - MARJANizvanredno hladni i rekordno hladni dani

u siječnju 2016.

Izvanredno hladni dani 18.1 19.1

Srednja dnevna temp. (°C) 0.3 2.1


0.71961.

2.71961..

Tablica 1. Izvanredno topli dani za opservatorij Zagreb-Grič, siječanj 2016. godine.

ZAGREB - GRIČ - izvanredno topli dani u siječnju 2016.

Izvanredno topli dani 11.1. 28.1 29.1 31.1

Srednja dnevna temp. (°C) 11.8 11.2 10.3 10.7

Srednja dnevna temp. (°C), raspoloživi niz (1862. − 2015.)13.0

1903.13.0

1979.14.1

1988.13.6

1965.

11


PERCENTILI

ekstremno hladno <2

vrlo hladno 2 - 9

hladno 9 - 25

normalno 25 - 75

toplo 75 - 91

vrlo toplo 91 - 98

ekstremno toplo >98

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

Zadar

Gospić

Zavižan

M. Lošinj

Poreč

Pazin Rijeka

Senj

Parg

Ogulin

Karlovac

Zagreb

Varaždin

Bjelovar

SisakDaruvar

Slavonski Brod

Osijek

Knin

Šibenik

Split

Hvar

Komiža

Lastovo

Dubrovnik

2.0

762.5

85

2.2

80 1.7

73

2.0

762.3

81

2.3

792.9

85

2.7

85

1.7

83

1.3

761.5

83 2.3

85 1.9

77 3.3

891.5

841.8

871.5

791.4

79 1.2

78

1.3

831.3

821.3

84

1.1

78

Slika 7. Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka (°C) za mjesec SIJEČANJ 2016. od prosječnih vrijednosti (1961. − 1990.)

Slika 8. Mjesečne količine oborine izražene u (%) za mjesec SIJEČANJ 2016. od prosječnih vrijednosti (1961. − 1990.)

PERCENTILI

ekstremno sušno <2

vrlo sušno 2 - 9

sušno 9 - 25

normalno 25 - 75

kišno 75 - 91

vrlo kišno 91 - 98

ekstremno kišno >98

odstupanje (%)postajapercentili

A

P

Zadar

Gospić

Zavižan

M. Lošinj

Poreč

Pazin Rijeka

Senj

Parg

Ogulin

Karlovac

Zagreb

Varaždin

Bjelovar

SisakDaruvar

Slavonski Brod

Osijek

Knin

Šibenik

Split

Hvar

Komiža

Lastovo

Dubrovnik

129

72128

71

153

82 178

90

143

77135

75

198

93

121

68149

84

121

69

133

73

117

66113

64185

89 119

68 138

77207

95125

71148

79103

58 126

71

57

3130

1962

38

90

50

12


Slika 9. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka za razdoblje 1961. − 1990. za SIJEČANJ 2016. godine

Srednje dnevne temperature zraka (°C) Anomalije srednje dnevne temperature zraka (°C)

13


Slika 10. Maksimalne i minimalne temperature zraka (°C) i dnevne količine oborine (mm) za SIJEČANJ 2016. godine

Maksimalne dnevne temperature zraka (°C)

Minimalne dnevne temperature zraka (°C)

Dnevne količine oborine (mm)

14


t t-+σ t

-+2σ

t-

t--σ

t--2σ

greb-Grič zabilježena četiri izvanredno topla dana (11., 28., 29. i 31. siječnja) što je vidljivo iz tablice 1.

U siječnju 2016. godine na postaji Rijeka 11. siječ-nja 2016. nalazi se istovremeno u skupini izvanredno toplih i rekordno toplih dana, budući da srednja dnev-na temperatura za taj dan premašuje najvišu vrijednost srednje dnevne temperature zraka u raspoloživom nizu (tablica 2).

Na postaji Split-Marjan zabilježena su tri izvan-redno topla dana (9., 10. i 11. siječnja), koji su ujedno svrstani i u skupinu rekordno toplih dana, budući da premašuju najviše vrijednosti srednjih dnevnih tempe-ratura zraka u raspoloživom nizu (tablica 3), dok se 18. i 19. siječnja 2016. nalaze u skupini izvanredno i rekor-dno hladnih dana (tablica 4).

Analiza količina oborine za siječanj 2016. godine koje su izražene u postotcima (%) višegodišnjeg prosje-ka (1961. − 1990.) pokazuje da su količine oborine na većini analiziranih postaja bile iznad višegodišnjeg pro-sjeka. Usporedba s višegodišnjim prosjekom pokazuje da se količine oborine za siječanj 2016. nalaze u rasponu od 30% višegodišnjeg prosjeka u Komiži (31.9 mm), do 207% tog prosjeka u Malom Lošinju (180.6 mm).

Oborinske prilike u Hrvatskoj za siječanj 2016. godine opisane su sljedećim kategorijama: sušno (dio južnog Jadrana), normalno (dio sjeverozapadne Hrvat-ske te dio sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana), vrlo kišno (šire područje Siska i dio sjevernog Jadrana) i kiš-no (preostali dio Hrvatske).

Najveća maksimalna dnevna količina oborine izmjerena je 3. siječnja 2016. u Malom Lošinju (69.1 mm), i to je ujedno rekordna vrijednost, budući da pre-mašuje najveću vrijednost maksimalne dnevne količine oborine u raspoloživom nizu (1961. − 2015.) postaje Mali Lošinj (57.6 mm, 18. siječnja 1978.). Postaja Ri-

jeka imala najveći mjesečnu količinu oborine za siječanj 2015. godine (181.9 mm).

Broj dana sa snježnim pokrivačem ≥ 1 cm u siječ- nju 2016. godine kretao se od 1 dan u Kninu do 29 dana na Zavižanu. Maksimalna visina snijega izmjerena je na Zavižanu (60 cm), slijedi Ogulin (48 cm), Sisak (42 cm), Gospić (36 cm), itd.

U siječnju 2015. broj sati sijanja Sunca bio je na podjednakom broju postaja iznad, odnosno ispod vi-šegodišnjeg prosjeka (1961. − 1990.). Odstupanja su se kretala od -31.9 sat na Zavižanu, gdje je zabilježeno ukupno 61.1 sat sijanja Sunca, do 48.5 sati na postaji Zagreb-Grič, gdje je mjesečna suma sijanja Sunca izno-sila 102.8 sati. Negativne odnosno pozitivne anomalije broja sati sijanja Sunca u siječnju 2016. u skladu su s pozitivnim odnosno negativnim anomalijama srednje mjesečne naoblake.

Praćenje kišnih i sušnih uvjetamr.sc.KsenijaCindrićKalinDomagojMihajlović,dipl.inž.

Praćenje kišnih i sušnih uvjeta na dnevnoj skali

U siječnju 2016. godine sušni i kišni uvjeti na dnevnoj skali na 25 postaja u Hrvatskoj analizirani su praćenjem kumulativne količine oborine od početka do kraja siječnja i uspoređene su s teorijskim percentilima, izračunatim pomoću srednjih mjesečnih vrijednosti količine oborine za siječanj, iz 40-godišnjeg razdoblja (1961. − 2000.). Analizirana su i trajanja sljedova suš-nih i kišnih dana s dnevnom količinom oborine, Rd, manjom i većom od 1 mm.

Slika 11. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-Grič, Split-Marjan i Rijeku za SIJEČANJ 2016. godineu usporedbi s dugogodišnjim srednjim vrijednostima (t−) i standardnim devijacijama (σ).

15


Slika 12. Prostorne razdiobe SPI-a na vremenskim skalama od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci u SIJEČNJU 2016.

16


U kontinentalnoj Hrvatskoj su u prvoj dekadi pre-vladavale kišne prilike (percentil 75 do 91), potom su prešle i u vrlo kišne (percentil 91 do 98), a u zadnjoj dekadi su prevladale kišne oborinske prilike. Na postaji Sisak je kumulativna količina oborine do kraja druge dekade siječnja bila i ekstremno visoka (percentil > 98). Na svim analiziranim postajama zabilježeno je po jedno petodnevno kišno razdoblje u prvoj polovini siječnja, a u Osijeku je zabilježen i jedan kišni slijed u trajnju od šest dana.

Slične oborinske prilike zabilježene su u gorskoj Hrvatskoj. Na području Ogulina je kumulativna koli-čina oborine tijekom prve polovice siječnja bila ekstre-mno visoka, potom su prevladavale vrlo kišne prilike koje su, pak, tijekom posljednjih pet dana prešle u kišne prilike. Na području Parga, Gospića i Zavižana su tije-kom prve dvije dekade prevladale vrlo kišne prilike koje su u posljednjoj dekadi siječnja prešle u kišne prilike. Na postaji Parg i Zavižan ukupna količina oborine se u posljednjih nekoliko dana stabilizirala, pa su na mje-sečnoj skali oborinske prilike bile u granicama normale. Na gorskim postajama je najdulji kišni slijed trajao pet dana, a na Zavižanu 10 dana.

Na području Rijeke i unutrašnjosti Istre, kao i na dalmatinskoj obali i u njezinom zaleđu, tijekom prve dvije dekade siječnja prevladavale su vrlo kišne prilike, koje su do kraja siječnja pretežno bile kišne. Samo su se na području Šibenika i Pazina oborinske prilike do kraja mjeseca stabilizirale. Na postajama Senj i Mali Lo-šinj je, pak, kumulativna količina oborine tijekom prve dvije dekade siječnja bila ekstremno visoka, a tijekom posljednje dekade su oborinske prilike bile vrlo kišne. Na južnodalmatinskim otocima (Hvar i Lastovo) tije-kom siječnja 2016. prevladavale su normalne oborinske prilike. U Dubrovniku su tijekom prve dvije dekade si-ječnja zabilježene kišne prilike, a do kraja mjeseca je ku-mulativna količina oborine bila u granicama normale. Najdulji kišni slijed je na većini postaja trajao od pet do sedam dana, a najdulji kišni slijed je zabilježen u Kninu i trajao je 11 dana.

Praćenje kišnih i sušnih uvjeta na vremenskoj skali

od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci

U siječnju 2016. godine su oborinski uvjeti bili unutar granica normale u Dubrovniku, Gospiću, Hva-

Slika 13. Kumulativne količine oborine (mm) u SIJEČNJU 2016., za meteorološke postaje Osijek, Zagreb – Maksimir, Rijeku, Zavižan, Split – Marjan i Dubrovnik te pripadni 98., 90., 75., 50., 25., 10. i 2. percentil za razdoblje 1961. − 2000.

sušnovrlo sušno normalno kišno vrlo kišno

17


ru, Karlovcu, Kninu, Križevcima, Ogulinu, Osijeku, Pargu, Pazinu, Rijeci, Slavonskom Brodu, Split Mar-janu, Šibeniku, Varaždinu, Zadru, Zagreb Maksimiru i Zavižanu (SPI1; 0.28, 0.76, -0.24, 0.58, 0.88, 0.96, 0.88, 0.84, 0.61, 0.59, 0.69, 0.70, 0.67, 0.42, 0.73, 0.60, 0.68 i 0.49). Umjereno kišni uvjeti su prevladava-li u Bjelovaru, Daruvaru, Malom Lošinju i Senju (SPI1; 1.00, 1.13, 1.33 i 1.16), dok su vrlo kišni uvjeti zabilje-ženi u Sisku (SPI1; 1.55).

Na 3-mjesečnoj vremenskoj skali su zabilježeni ek-stremno sušni uvjeti u Dubrovniku i Pargu (SPI3; -2.02 i -2.34). Vrlo sušni uvjeti su prevladavali u Gospiću, Hvaru, Pazinu, Rijeci i Zavižanu (SPI3; -1.54, -1.86, -1.67, -1.51 i -1.80), a umjereno sušni uvjeti u Bjelo-varu, Karlovcu, Križevcima, Ogulinu, Split Marjanu, Šibeniku, Varaždinu i Zadru (SPI3; -1.21, -1.24, -1.20, -1.49, -1.32, -1.46, -1.48 i -1.17). Oborinski uvjeti u granicama normale bili su u Daruvaru, Kninu, Malom Lošinju, Osijeku, Senju, Sisku i Slavonskom Brodu (SPI3; -0.75, -0.89, -0.63, -0.91, -0.32, -0.84 i -0.73).

U proteklih 6 mjeseci vrlo sušni uvjeti su prevla-davali u Pargu (SPI6; -1.63). Oborinski uvjeti unutar granica normale su bili u Bjelovaru, Daruvaru, Dubrov-niku, Gospiću, Hvaru, Karlovcu, Kninu, Križevcima, Malom Lošinju, Ogulinu, Osijeku, Pazinu, Rijeci, Se-nju, Slavonskom Brodu, Split Marjanu, Varaždinu, Za-dru, Zagreb Maksimiru i Zavižanu (SPI6; 0.23, 0.42, -0.71, 0.12, -0.25, 0.68, 0.46, -0.22, 0.20, -0.13, 0.98, -0.69, -0.68, 0.29, 0.72, 0.02, 0.45, 0.45, 0.27 i -0.14). Umjereno kišni uvjeti su prevladali u Sisku i Šibeniku (SPI6; 1.35 i 1.15).

Na vremenskoj skali od 12-mjeseci su zabilježeni ekstremno sušni uvjeti u Pargu (SPI12; -2.37), dok su vrlo sušni uvjeti prevladavali u Pazinu i Rijeci (SPI12; -1.81 i -1.81). Oborinski uvjeti unutar granica normale su bili u Bjelovaru, Daruvaru, Dubrovniku, Gospiću, Hvaru, Karlovcu, Kninu, Križevcima, Malom Lošinju, Ogulinu, Osijeku, Senju, Slavonskom Brodu, Split Marjanu, Varaždinu, Zadru, Zagreb Maksimiru i Za-vižanu (SPI12; -0.50, 0.08, -0.24, -0.31, 0.38, 0.82, 0.22, -0.32, -0.42, -0.54, 0.11, -0.80, 0.00, 0.29, 0.56, 0.47, 0.29 i -0.65). Umjereno kišni uvjeti su prevlada-vali u Sisku i Šibeniku (SPI12; 1.13, 1.15,)

U protekla 24 mjeseca oborinski uvjeti su bili unutar granica normale u Dubrovniku, Pargu, Pa-zinu, Rijeci i Senju (SPI24; 0.67, 0.17, 0.19, -0.33 i 0.39). Umjereno kišni uvjeti su prevladavali u Kninu, Malom Lošinju, Osijeku, Split Marjanu i Zavižanu (SPI24; 1.28, 1.29, 1.38, 1.44 i 1.15). Vrlo kišni uvjeti su bili u Gospiću i Slavonskom Brodu (SPI24; 1.56 i 1.83). Ekstremno kišni uvjeti su zabilježeni u Bjelova-ru, Daruvaru, Hvaru, Karlovcu, Križevcima, Ogulinu, Sisku, Šibeniku, Varaždinu, Zadru i Zagreb Maksimiru (SPI24; 2.77, 2.25, 2.66, 3.42, 2.22, 2.00, 4.70, 2.26, 2.65, 2.01 i 2.60).

Oborinski uvjeti su bili unutar granica normale na 48-mjesečnoj vremenskoj skali u Kninu, Osijeku, Pazinu i Slavonskom Brodu (SPI48; 0.85, 0.93, 0.29 i 0.39). Umjereno kišni uvjeti su prevladavali u Daruva-ru, Dubrovniku, Malom Lošinju, Pargu, Rijeci, Senju, Split Marjanu, Šibeniku i Zavižanu (SPI48; 1.38, 1.38, 1.40, 1.08, 1.23, 1.06, 1.32, 1.48 i 1.11). Vrlo kišni uvjeti su bili u Bjelovaru, Gospiću i Ogulinu (SPI48; 1.61, 1.53 i 1.61), dok su ekstremno kišni uvjeti zabilje-ženi u Hvaru, Karlovcu, Križevcima, Sisku, Varaždinu, Zadru i Zagreb Maksimiru (SPI48; 2.03, 3.16, 3.28, 3.92, 2.51, 2.03 i 2.54).

Napomena: Više grafi čkih prikaza rezultata je do-stupno na: www.meteo.hr.

Klasifi kacijaska skala za vrijednosti SPI

Vrijednosti SPI Klase 2.0 i više ekstremno kišno 1.5 − 1.99 vrlo kišno 1.0 − 1.49 umjereno kišno -0.99 − 0.99 u granicama normale -1.0 − -1.49 umjereno suho -1.5 − -1.99 vrlo suho -2.0 i više ekstremno suho

Temperatura mora

mag. inž. Ružica Popović

Početak mjeseca siječnja 2016. godine obilježile su temperature površinskog sloja mora koje su bile zamjet-no više od višegodišnjeg prosjeka na svim promatranim područjima na istočnoj obali Jadrana. S obzirom na 35-dnevno stabilno anticiklonalno atmosfersko stanje proteklih mjeseci, površinske temperature mora pratile su uobičajeni trend smanjenja svojih vrijednosti shodno godišnjem dobu u kojem se nalazimo. Taj trend je izno-sio oko 2.0°C prema kraju mjeseca.

Analiza srednjih mjesečnih temperatura površin-skog sloja mora za mjesec siječanj 2016. godine poka-zuje da su one iznosile su od 12.2°C u Rabu, do 15.2°C u Komiži. Uspoređujući te vrijednosti s vrijednostima višegodišnjih prosjeka na naznačenim lokacijama, uoča-vaju se pozitivna odstupanja na cijelom promatranom području, što je u skladu s visokim temperaturama zra-ka i njihovom utjecaju na površinsku temperaturu mora u proteklom periodu.

Početkom druge dekade mjeseca siječnja 2016. godine na području Raba dolazi do neznatnog pada površinskih temperatura mora, zbog prodora hladnog zraka sa sjevera kontinenta. Manje izražen pad površin-ske temperatura mora na području Splita zabilježen je 2-3 dana nakon početka druge dekade mjeseca, a kao posljedica frontalnog poremećaja koji se preko Jadrana

18


Slika 14. Srednje dnevne temperature mora (°C) za SIJEČANJ 2016. za meteorološke postaje Rab, Senj, Šibenik, SplitKomiža i Hvar i njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za višegodišnje razdoblje.

Srednje dnevne temperature mora Anomalije srednje dnevne temperature mora

19


Slika 15. Srednje dnevne temperature mora (°C) za SIJEČANJ 2016. za meteorološke postaje Rab, Senj, Šibenik, SplitKomiža i Hvar u usporedbi s dugogodišnjim srednjim vrijednostima (t−) i standardnim devijacijama (σ)

t−

t−

- (σ) t−

- 2(σ)

temperatura mora t−

+ (σ) t−

+ 2(σ)

20


premještao na istok, uzrokujući mjestimične udare NE vjetra do 40 čvorova.

Vrijednosti kretanja površinske temperature mora prikazane su u tablici 5.

Neuobičajeno je da je najviša terminska vrijednost površinskog sloja mora zabilježena u Šibeniku, a iznosi-la je 16.5°C. Najniža terminska vrijednost maksimalnih dnevnih temperatura mora zabilježena je očekivano na području Senja i iznosila je 13.4°C. Raspon terminskih vrijednosti maksimalnih temperatura površinskog sloja mora iznosio je 3.1°C.

Minimalna terminska vrijednost temperatura po-vršinskog sloja mora u promatranom razdoblju zabi-lježena je u Rabu i iznosila je 10.7°C, što je samo za 0.9°C manje nego proteklog mjeseca. Najviša terminska vrijednost minimalne temperature mora zabilježena je u Komiži i iznosila je 14.4°C. Raspon terminskih vri-jednosti minimalnih dnevnih temperatura površinskog sloja mora je iznosio 3.7°C.

Uzimajući u obzir minimalne i maksimalne vri-jednosti površinske temperature mora, vidljivo je da je amplituda iznosila najviše 3.8°C u Splitu, do najmanje 1.8°C u Komiži.

Analiza podataka vrijednosti površinske tempera-ture mora u mjesecu siječnju 2016. godine i njihova usporedba s višegodišnjim prosjekom za svako nazna-čeno područje, govori u prilog tome da su te vrijedno-sti bile iznad višegodišnjeg prosjeka. Treba spomenuti i usporen negativan trend površinske temperature mora prema kraju mjeseca, kao i činjenicu da je srednja vri-jednost površinske temperature mora u siječnju 2016. godine na području Splita bila najviša od kada se prati temperatura mora na tom području, a to je od 1959. godine.

HIDROLOŠKE PRILIKE

Površinske vode

Tomislava Bošnjak, inž.

U siječnju je na analiziranim vodotocima Save i Kupe zabilježen značajan vodni val sredinom mjeseca, dok na Dravi i Dunavu nije bilo većih oscilacija u kre-tanju vodostaja.

U prvim danima mjeseca vodostaji na Savi imali su lagani trend opadanja, pri čemu su zabilježene najniže mjesečne vrijednosti vodostaja. Vodostaji su se kretali unutar područja niskih voda. Krajem prve dekade mje-seca dolazi do značajnog porasta vodostaja duž cijelog toka Save, pri čemu su na dijelu srednjeg i donjeg toka početkom druge dekade proglašene mjere pripremnog stanja obrane od poplava. Vrh vala bio je sredinom mje-seca, pri čemu su vodostaji dosegli vrijednosti unutar granica srednje visokih voda. Nakon toga dolazi do la-ganog kontinuiranog opadanja vodostaja, pa su počet-kom zadnje dekade ukinute mjere obrane od poplava, a do kraja mjeseca vodostaji su se spustili do granica vrijednosti srednje niskih voda. Vodnost Save u siječnju kretala se nekako oko granica prosječnih vrijednosti za siječanj u razdoblju obrade 1961. − 2010.

Tijekom siječnja nije bilo značajnijih hidroloških događanja na Dravi. Veći dio mjeseca vodostaji su se uz manje oscilacije kretali unutar granica niskih voda, a manji kratkotrajni porast zabilježen je u prvoj polovici druge dekade mjeseca. Tijekom mjeseca zabilježena je malovodnost s defi citom otjecanja od oko 20%. Zbog radova oko stanice, nema podataka o kretanju vodostaja Dunava kod Vukovara. Analizirajući podatke s ostalih dostupnih stanica, ni na Dunavu nije bilo većih osci-lacija u kretanju vodostaja. Kretanje vodostaja bilo je

TEMPERATURA MORA (°C)

SIJEČANJ 2016.

TMsrmj(°C)

TMsr višeg(°C)

Odstupanje od višegod.

prosjeka(°C)

TMmin mj(°C)

TMmax mj(°C)

Trend promje-ne tm prema kraju mjeseca

(°C)

Senj 12,3 11,0 + 1,3 11,0 13,4 2,3 Rab 12,2 10,8 + 0,4 10,7 13,8 3,1 Šibenik 15,1 13,3 + 1,8 14,0 16,5 2,5 Split 14,3 12,3 + 2,0 12,0 15,8 3,8 Hvar 15,1 13,6 + 1,5 13,6 16,4 2,8 Komiža 15,2 14,5 + 0,7 14,4 16,2 1,8

Tablica 5. Srednje mjesečne, srednje višegodišnje te minimalne i maksimalne temperature mora (TM)na mjernim postajama duž istočne obale Jadrana u SIJEČNJU 2016. godine

21


Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost),

Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).

Slika 16. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u SIJEČNJU 2016. s primjerom pripadajućihkarakterističnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks) za razdoblje 1961. − 2010.

Qmin siječanj 2016. siječanj 1961. − 2010.

Qsred siječanj 2016. siječanj 1961. − 2010.

Qmaks siječanj 2016. siječanj 1961. − 2010.

22


Slika 17. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijekau SIJEČNJU 2016.

Slika 18. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijekau SIJEČNJU 2016.

23


Rijeka Postaja

Siječanj 2016. Siječanj 1961. − 2010.

Qmin nQmin sQmin vQmin

m3/s dan m3/s m3/s m3/s

Sava

Zagreb 171,5 02.01. 60,7 147 319

Jasenovac 257 02.01. 160 461 1107

Slavonski Brod 316 02.01. 224 627 1394

Županja 367 03.01. 285 800 1978

KupaKamanje 12,7 04.01. 7,6 25,2 48,9

Jamnička Kiselica 16,4 01.01. 18,6 75,7 219

Mura Mursko Središće 56,2 24.01. 41,9 74,8 131

DravaBotovo 72,7 04.01. 80,1 190 316

Donji Miholjac 193 05.01. 152 283 1505

Qsred nQsred sQsred vQsred

Sava

Zagreb 279 86,1 290 672

Jasenovac 883 195 866 1735

Slavonski Brod 1141 266 1099 2335

Županja 1259 357 1365 2857

KupaKamanje 100 10,8 77,4 170

Jamnička Kiselica 195 26,4 199 411

Mura Mursko Središće 67,7 55,6 103 172

DravaBotovo 259 167 332 543

Donji Miholjac 300 218 395 670

Qmax nQmax sQmax vQmax

Sava

Zagreb 1921 12.01. 103 756 2348

Jasenovac 1809 14.01. 257 1418 2716

Slavonski Brod 2286 16.01. 345 1655 3321

Županja 2470 17.01. 441 2017 4161

KupaKamanje 726 12.01. 15,0 369 843

Jamnička Kiselica 768 13.01. 48,2 531 1056

Mura Mursko Središće 149 12.01. 79,9 182 503

DravaBotovo 727 13.01. 289 615 1411

Donji Miholjac 640 14.01. 264 596 1057

Qmin = minimalni protok u mjesecu (satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok u razdobljusQmin = srednji minimalni protok u razdobljuvQmin = najveći minimalni protok u razdoblju

Qsred = srednji protok u mjesecu (srednja vrijednost, 06 i 18 sati)nQsred = najmanji srednji protok u razdobljusQsred = srednji srednji protok u razdobljuvQsred = najveći srednji protok u razdoblju

Qmaks = maksimalni protok u mjesecu (srednja vrijednost)nQmaks = najmanji srednji protok u razdobljusQmaks = srednji srednji protok u razdobljuvQmaks = najveći srednji protok u razdoblju

Tablica 6. Minimalni, srednji i maksimalni protok za SIJEČANJ 2016. i pripadajući protoci u razdoblju 1961. − 2010.

unutar granica niskih i srednje niskih vodostaja, s ma-njim vodnim valom sredinom mjeseca.

Na Kupi nakon početnog opadanja i kretanja vo-dostaja unutar granica niskih voda, krajem prve dekade dolazi do značajnog porasta vodostaja i formiranja krat-kotrajnog vodnog vala čiji je vrhunac bio 13. siječnja, s vodostajima unutar granica srednje visokih voda. Na-kon toga uslijedilo je opadanje vodostaja, tako da su se već početkom zadnje dekade vodostaji spustili u granice niskih voda s trendom daljnjeg opadanja prema kraju mjeseca. Sufi cit otjecanja zabilježen je na gornjem dijelu toka (kod Kamanja oko 30%), dok je na ostalom dijelu toka vodnost bila u granicama prosječnih vrijednosti za siječanj.

Minimalni protoci bili su manji od srednjih mini-malnih protoka u siječnju u razdoblju 1961. − 2010.

Srednji protoci bili su na Kupi veći, na Dravi ma-nji, a na Savi uglavnom oko prosječnih protoka u siječ-nju u razdoblju 1961. − 2010.

Maksimalni protoci bili su veći od srednjih mak-simalnih protoka u siječnju u razdoblju 1961. − 2010.

Podzemne vode

Ivan Bertović, prof.

Tijekom prve dekade siječnja, mjerne stanice zagre-bačkog područja Mičevec i Borovje su bilježile opadanje

24


Slika 19. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za SIJEČANJ 2016. godine na području Save-Mičevec,Borovje kod Zagreba i području Drave-Gornji Miholjac, Čađavica, Repaš, Gornja Šuma.

25


Područje Postaja

SIJEČANJ 2016. SIJEČANJ 1990. − 2014

NV NVmin NVsr NVmaks

m.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

DRAVA

Repaš 115,37 06.01. 115,02 115,56 116,09

Gornja Šuma 116,02 07.01. 115,35 115,97 116,76

Gornji Miholjac 105,14 01.01. 103,14 104,63 105,90

Čađavica 97,46 01.01. 96,17 97,30 98,31

SV SVmin SVsr SVmaks

Repaš 115,51 115,04 115,63 116,38

Gornja Šuma 116,24 115,40 116,07 116,98

Gornji Miholjac 105,34 103,16 104,71 105,95

Čađavica 97,91 96,19 97,43 98,36

VV dan VVmin VVsr VVmaks

Repaš 115,66 18.01. 115,07 115,74 116,70

Gornja Šuma 116,02 13.01. 115,44 116,19 117,16

Gornji Miholjac 105,49 30.01. 103,17 104,80 106,11

Čađavica 98,32 15.01. 96,21 97,58 98,45

Tablica 8. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u SIJEČNJU 2016. na području Drave te pregled istih za razdoblje 1988. – 2014.

m.n.m. – metara nad morem.NV, SV, VV – minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecu.NVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.SVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši srednji vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.VVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.

Područje Postaja

SIJEČANJ 2016. SIJEČANJ 1990. − 2014

NV NVmin NVsr NVmaks

m.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

SAVA

Zagreb - Borovje 103,10 08.01. 102,82 104,26 105,92

Zagreb - Mičevec 100,88 08.01. 100,33 101,87 103,76

SV SVmin SVsr SVmaks

Zagreb - Borovje 103,60 103,10 104,63 106,35

Zagreb - Mičevec 101,25 100,52 102,14 104,33

VV dan VVmin VVsr VVmaks

Zagreb - Borovje 104,10 15.01. 103,32 105,00 106,75

Zagreb - Mičevec 101,60 16.01. 100,69 102,42 104,90

Tablica 7. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaj podzemne vode u SIJEČNJU 2016.na području Save te pregled istih za razdoblje 1990. – 2014.

vodostaja slabog intenziteta, po čijem završetku su regi-strirale svoje mjesečne minimalne vodostaje. Zatim je započeo znatan porast vodostaja koji je trajao otprilike šest dana, te je rezultirao pojavom maksimalnog mjeseč-nog vodostaja na obje mjerne stanice. Razlika između ekstremnih mjesečnih vodostaja je za Borovje iznosila 100 cm, a za Mičevec 45 cm. Vrijednosti minimalnih, srednjih i maksimalnih mjesečnih vodostaja obiju sta-

nica su bile niže od prosječnih vrijednosti u siječnju za

razdoblje obrade podataka od 1990. − 2014. godine.

Na dravskom području su mjerne stanice Repaš i

Gornja Šuma u prvoj dekadi mjeseca bilježile uglavnom

slabo opadajući trend kretanja razine podzemne vode, s

promjenom vodostaja do 4 cm. Na kraju tog perioda su

obje spomenute stanice registrirale mjesečne minimalne

26


ZAGREB

Sloj inverzijenoć dan

N % N %

ne postoji 0 0 4 7

prizemna 26 40 17 30

podignuta 16 24 10 18

visinska 24 36 25 45

ZADAR


N % N %

ne postoji 3 8 9 22

prizemna 0 0 0 0

podignuta 8 21 7 17

visinska 27 71 25 61

Tablica 9. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebui Zadru za SIJEČANJ 2016. u terminima 00 UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN).

ZAGREB


N % N %

A – jako labilno 0 0 1 3

B – umjereno labilno 0 0 9 29

C - malo labilno 1 3 9 29

D - neutralno 12 40 11 36

E - malo stabilno 1 3 0 0

F - umjereno stabilno 13 44 1 3

G - jako stabilno 3 10 0 0

ZADAR


N % N %

A – jako labilno 0 0 3 10

B – umjereno labilno 0 0 11 35

C - malo labilno 0 0 4 13

D - neutralno 12 40 13 42

E - malo stabilno 3 10 0 0

F - umjereno stabilno 13 43 0 0

G - jako stabilno 2 7 0 0

Tablica 10. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modifi cirana Pasquillova metoda)u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru za SIJEČANJ 2016. u terminima 00 UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN).

vodostaje. S početkom druge dekade mjeseca započeo je i značajan rast vodostaja koji je trajao sve do trenut-ka kada su gore spomenute mjerne stanice evidentirale maksimalne mjesečne vodostaje. Mjerne stanice Gornji Miholjac i Čađavica su zabilježile u prvoj polovici mje-seca rastući trend kretanja razine podzemne vode te su evidentirale minimalni mjesečni vodostaj na početku mjeseca, a maksimalni sredinom mjeseca. Razlika izme-đu ekstremnih mjesečnih vrijednosti iznosila je za Re-paš 29 cm, za Gornju Šumu 45 cm, za Gornji Miholjac 35 cm i za Čađavicu 86 cm. Vrijednosti minimalnih, srednjih i maksimalnih mjesečnih vodostaja su jedino u Repašu bile niže od prosječnih dok su te vrijednosti kod ostalih analiziranih stanica bile više od prosječnih vrijednosti u siječnju za razdoblje obrade podataka od 1988. − 2014. godine.

EKOLOŠKE PRILIKE

Meteorološke karakteristike

Domagoj Mihajlović, dipl. inž.

Visine sloja miješanja tijekom siječnja 2016. na postajama Zagreb Maksimir i Zadar u terminima 00 i 12 UTC prikazane su na slici 20. Na osnovi proračuna

vidljivo je da je u Zagrebu i Zadru visina sloja miješanja tijekom noći bila najveća na obje postaje 31. siječnja (1593 m i 1298 m). U Zagrebu i Zadru najveća visina sloja miješanja u terminu 12 UTC proračunata je 11. i 17. siječnja (1896 m i 2519 m). Prosječna mjesečna vi-sina sloja miješanja u terminu 00 UTC u Zagrebu izno-sila je 188 m, a u Zadru 211 m. U terminu 12 UTC prosječna vrijednost visine sloja miješanja iznosila je 449 m (Zagreb) i 739 m (Zadar).

Na postaji Zagreb tijekom noći prizemni sloj atmosfere najčešće bio je neutralan i umjereno stabilan (D i F klase stabilnosti; s čestinom 40% i 44%, tablica 10). U terminu 12 UTC najučestalije klase stabilnosti bile su A, B, C i D (3%, 29%, 29% i 36%). Na postaji Zadar tijekom noći je prizemni sloj atmosfere najčešće bio neutralan i umjereno stabilan (D, E, F i G klase sta-bilnosti; s čestinom 40%, 10%, 43% i 7%). U terminu 12 UTC najučestalije bile su klase stabilnosti A, B, C i D (10%, 35%, 13% i 42%).

Stabilnost prizemnog dijela atmosfere izravno je povezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi. U Zagrebu su tijekom noći najčešće bile visinske inverzi-je (24 slučaja; 36%), podignute inverzije (16 slučajeva; 24%) i prizemne inverzije (26 slučajeva; 40%). U ter-minu 12 UTC zabilježeno je 25 slučaja s visinskom in-verzijom (45%), 17 slučajeva s prizemnom inverzijom

27


Slika 20. Visina sloja miješanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadaru SIJEČNJU 2016. godine u terminima 00 UTC i 12 UTC

(30%), 10 slučaja s podignutom inverzijom (18%) i 4 slučaja bez inverzije (7%). U Zadru su tijekom noći bile najčešće visinske inverzije (27 slučajeva, 71%), podi-gnute inverzije (8 slučajeva; 21%) i 3 slučaja bez inver-zije ( 8%). U terminu 12 UTC zabilježeno je 25 slučaja s visinskom inverzijom (61%), 7 slučajeva s podignu-tom inverzijom (17%) i 9 slučajeva bez inverzije (22%).

Onečišćenje zraka i oborine

Ivona Igrec, dipl. inž.

Metodom ionske kromatografi je u dnevnim uzor-cima oborine određuju se glavni ioni (kloridi, sulfati, nitrati te ioni amonija, natrija, kalija, kalcija i magne-zija). Glavni ioni daju uvid u emisiju i podrijetlo one-čišćenja zraka. Koncentracija ovih iona u oborini nad nekim područjem ovisi i o meteorološkim uvjetima.

Kemija atmosfere je kompleksna, ali, grubo opisa-no, ioni u nju dospijevaju na dva načina: antropoge-

nim djelovanjem (tvornice, promet, poljoprivreda..) ili prirodnim putem (mora, jezera, rijeke, vulkani, erozija tla...). Tvornicama i prometu uglavnom pripisujemo SO2 i NOX, poljoprivredi NH3 i K, eroziji tla Ca i Mg, morskom aerosolu Cl, Na i Mg...

Međusobnim reakcijama (uz ultraljubičasto zrače-nje, ozon, kisik, vlagu...), ti ioni stvaraju spojeve koji mogu formirati čestice koje apsorbiraju ili refl ektiraju sunčevu svijetlost. S druge strane, s vodom iz atmosfere neki od spojeva (oksidi sumpora i dušika) stvaraju kise-line. pH vrijednost takve oborine pada, oborina je kise-la. Mokrim taloženjem svi ti spojevi opterećuju sustav.

Uzorkovanje oborine provodi se u mreži postaja DHMZ-a otvorenim uzorkivačem (bulk uzorkivač). U tablici 11 prikazane su količina oborine, udio analizira-ne oborine na glavne ione i pH, vrijednosti koncentra-cija glavnih iona, ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata, te udio kiselih kiša s obzi-rom na analiziranu količinu oborine.

PostajaRRmm

RR/RR(pH)

RR/RR(GI)pH pHmin-pHmax

Cl-

NO3

--N SO4

2--S Na

+NH4

+-N K

+Mg

2+Ca

2+SO3

2--S NO3

--N

udio kiselih kiša

mg/dm3 kg/ha (%)

Puntijarka 92,5 100/100 5,56 5,05-6,38 0,579 0,201 0,269 0,382 0,139 0,183 0,042 0,978 0,248 0,186 41

Krapina 47,7 100/98 5,09 4,66-6,13 0,435 0,294 0,176 0,256 0,169 0,042 0,091 0,55 0,084 0,140 57

Bilogora 79,7 100/100 5,17 4,85-6,69 0,435 0,323 0,497 0,325 0,496 0,180 0,059 0,43 0,396 0,257 48

Slav. Brod 66,0 99/78 5,47 4,60-6,36 0,412 0,152 0,309 0,327 0,151 0,110 0,131 0,70 0,204 0,100 54

Karlovac 84,4 100/100 5,00 4,65-6,48 0,629 0,261 0,225 0,397 0,179 0,195 0,045 0,507 0,190 0,221 53

Ogulin 157,8 100/100 5,82 5,51-6,43 1,319 0,254 0,171 0,786 0,189 0,147 0,153 1,14 0,270 0,400 22

Zavižan 170,1 99/99 5,59 5,20-6,47 1,461 0,178 0,120 0,892 0,121 0,090 0,115 0,793 0,203 0,302 41

Rijeka 181,9 99/99 4,90 4,62-6,35 3,020 0,545 0,276 1,787 0,265 0,101 0,224 0,77 0,502 0,992 63

Zadar 95,7 99/98 5,49 5,05-7,03 4,25 0,248 0,947 2,365 0,15 0,121 0,266 0,66 0,907 0,237 65

Dubrovnik 116,5 99/99 5,78 5,58-6,54 13,72 0,286 0,296 7,759 0,13 0,346 0,927 1,28 0,345 0,333 16

Tablica 11. Rezultati kemijske analize oborine i onečišćenja zraka u Hrvatskoj za SIJEČANJ 2016.

28


Slika 21. Srednja mjesečna pH vrijednost na promatranim postajama i srednje mjesečne koncentracije sumpora iz sulfataza SIJEČANJ 2016. godine (crvena linija označava granicu kiselosti oborine pH<5.6)

Slika 22. Srednje mjesečne koncentracije sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata za SIJEČANJ 2016.

Slika 23. Ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata za SIJEČANJ 2016.

Mjesečna količina oborine za siječanj bila je na svim postajma viša u odnosu na prosinac. Maksimal-na količina oborine je zabilježena je u Rijeci i iznosila je 181.9 mm. U prosjeku je pH vrijednost određena u 97% oborine, dok su glavni ioni, između ostalog sum-por i dušik, određeni u 99% oborine. U siječnju je kise-le oborine bilo na svim postajama, a najviše je zabilježe-no u Zadru, čak 63%.

Na slici 21 su prikazane srednje mjesečne pH vri-jednosti i srednja mjesečna koncentracija sumpora iz

sulfata. Koncentracija sumpora utječe na pH vrijed-nost, veće koncentracije sulfata uzrokuju niži pH obo-rine. pH vrijednosti za siječanj kretale su se od 4.90 (u Slavonskom Brodu, 10. siječnja u 0.8 mm oborine), do 7.03 (u Zadru 21. siječnja u 0.6 mm oborine). Mak-simalna dnevna koncentracija sulfata od 3.14 mg S/L zabilježena je u Zadru 15. siječnja u 25.8 mm oborine. Najviša dnevna koncentracija dušika iz nitrata zabilježe-na je u Rijeci i znosila je 31. siječnja 3.57 mg/L. Maki-smalna mjesečna koncentracija sulfata zabilježena je u Zadru, dok je najviše nitrata bilo u Rijeci.

29


Minimalna mjesečna koncentracija sulfata zabilje-žena je na Zavižanu (0.120 mg S/L), a nitrata u Slavon-skom Brodu (0.152 mg N/L).

U siječnju je ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata bilo znatno više nego u pro-sincu, što ovisi o količini oborine. Na grafu prikazanom na slici 23 može se vidjeti da je minimum ukupnog mje-sečnog taloženja za sumpor u obliku sulfata (SO4

2--S) zabilježen u Krapini, dok je minimum taloženja nitrata zabilježen u Slavonskom Brodu. Maksimum ukupnog mjesečnog taloženja sumpora u obliku sulfata (SO4

2--S) u siječnju zabilježen je u Zadru, dok je taloženje dušika u obliku nitrata u siječnju najviše bilo u Rijeci.

Kakvoća zraka

mr. sc. Ivona Majić

Mjerenja na automatskoj mjernoj postaji-Mirogojska 16, Zagreb

Tijekom mjeseca siječnja 2016. polutant sa naj- višim koncentracijama bile su lebdeće čestice (PM10) koje i spadaju u dominantni onečišćivač u zimskom

periodu godine. Srednje dnevne vrijednosti koncen-tracija ove onečišćujuće tvari kretali su se od min. 13.00 do max. 118.97, dok je srednja vrijednost u mjesecu siječnju iznosila 42.35, a percentil 98 iznosio je 85.15 μg/m3.

Iz prikaza prosječnih vrijednosti za 24-satno vri-jeme usrednjavanja vidljivo je da je onečišćenje zraka

većinom bilo slabo do umjereno za cijeli mjesec.

Indeks kakvoće zraka

Iz prikaza indeksa kakvoće zraka po dnevnoj osnovi za postaju u Mirogojskoj 16, kroz mjesec siječanj, vid-ljivo je da je zrak više od pola mjeseca bio dobre kakvoće (indeks manji od 50, slika 26), dok je jedanaest dana u mjesecu kakvoća zraka bila umjerena i indeks je prelazio vrijednost 50.

Statistička obrada podataka

Statističkom obradom izmjerenih vrijednosti odre-đenom Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom o razina-ma onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12), zrak je za

Slika 24. Dnevni srednjaci koncentracija ugljičnog i dušikovog monoksida u SIJEČNJU 2016. godine

Slika 25. Dnevni srednjaci koncentracija lebdećih čestica PM10 i ozona u SIJEČNJU 2016. godine

30


Slika 26. Dnevni indeksi kakvoće zraka za SIJEČANJ 2016.

Statistički parametar L. čestice PM10 CO NO2 O3 NO

Min 13,00 0,40 22,00 7,19 0,88

Dana 11. siječanj 1. siječanj 25. siječanj 14. siječanj 6. siječanj

Max 118,97 1,97 63,40 58,83 4,39

Dana 9. siječanj 23. siječanj 23. siječanj 31. siječanj 31. siječanj

Sr. Vrj. 42,35 1,04 38,55 23,66 1,96

Median 32,88 0,95 40,50 19,80 1,73

Percentil 98 85,15 1,82 72,67 50,41 4,05

Broj dana preko GV za 24h 11 0

Legenda

manje od GVRegulirano Zakonom o zaštiti zraka (NN130/11), Uredbom o ozonu u zraku

i Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN117/12).veće od GV

nije regulirano za 24 h vrijed.

Skraćenice: PM 10 Lebdeće čestice aerodinamičkog promjera 10 i manje mikrometara. 98. precentil Vrijednost ispod koje se nalazi 98% izmjerenih vrijednosti medijan Vrijednost ispod koje se nalazi 50% izmjerenih vrijednosti dnevni srednjak Aritmetička sredina satnih vrijednosti od 0:00 do 24:00 GV Granična vrijednost kakvoće zraka - granična razina onečišćenosti ispod koje, na temelju znan-

stvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji mogući, rizik štetnih učinaka na ljudsko zdravlje TV Tolerantna vrijednost predstavlja graničnu vrijednost uvećanu za granicu tolerancije za 2007. g.

(granica tolerancije je postotak granične vrijednosti za koji ona može biti prekoračena pod za to propisanim uvjetima). Vrijednost se svake godine smanjuje da bi 2010. godine bila jednaka nuli.

Tablica 12. Statistička obrada i ocjena zraka za SIJEČANJ 2016. (koncentracije izražene u μg/m3, osim za CO (mg/m3).

ovo područje u siječnju ocijenjen na način prikazan u tablici 12.

Uspoređene su dnevne koncentracije sa GV za 24 satno vrijeme usrednjavanja za onečišćujuće tvari određene Uredbama.

BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE

dr. sc. Ksenija Zaninović

Siječanj 2016. godine u cijeloj je Hrvatskoj bio vrlo hladan i u usporedbi s prosječnim osjetom ugode u granicama normalnih biometeoroloških prilika.

U provj dekadi u unutrašnjosti je tijekom dana bilo vrlo hladno, a „biometeorološka“ temperatura u unu-trašnjosti nerijetko je bila niža od -5°C, pa i -10°C. Na obali je u jutarnjim i večernjim satima također prevla-davalo vrlo hladno, ali je „osjetilna“ temperatura pre-težno bila viša od 0°C, a u najtoplijem dijelu dana je prevladavalo hladno. Krajem dekade je zatoplilo, pa je u popodnevnim satima bilo svježe ili čak ugodno svježe. Gledajući dekadu u cjelini, toplije od normale bile su samo večeri u Splitu, dok je u svim ostalim slučajevima osjet ugode bio u granicama normale.

Početak druge dekade bio je sličan kraju prethodne s vrlo hladnim jutrima i večerima, te svježim i čak ugod-no svježim popodnevima. Sredinom dekade je zahladilo

31


Slika 27. Osjet ugodnosti prema fi ziološkoj ekvivalentnoj temperaturi (PET) za Zagreb, Slavonski Brod,Split-Marjan i Gospić za SIJEČANJ 2016. godine

vrlo hladno

hladno

svježe

ugodno svježe

ugodno

ugodno toplo

toplo

vruće

vrlo vruće

-5

0

4

8

13

18

23

29

35

41

PET (°C)

izvanredno hladnije od normale

znatno hladnije od normale

hladnije od normale

normalno

toplije od normale

znatno toplije od normale

izvanredno toplije od normale

Odstupanje

Zagreb Slavonski Brod Gospić Split-Marjan

32


i do kraja je prevladavalo vrlo hladno, a u unutrašnjosti i s „osjetilnom“ temperaturom često nižom od -5°C. Naj-većim dijelom i ova je dekada bila u granicama normale, a toplija od normale bila su popodneva u Zagrebu, te popodneva i večeri u Slavonskom Brodu.

Posljednja dekada bila je najtoplija. Početkom de-kade je još prevladavalo vrlo hladno. U drugom dijelu dekade u unutrašnosti su jutra i večeri i dalje bili vrlo hladni, ali je u popodnevnim satima bilo svježe, a u Slavonskom Brodu povremeno ugodno svježe, pa čak i ugodno. U Splitu su jutra bila hladna, večeri hladne ili svježe, dok je danju obično bilo ugodno svježe, a krajem dekade čak ugodno i ugodno toplo. Većinom je ipak i ova dekada bila u granicama normale. Toplija od nor-male bila su popodneva u Zagrebu, večeri u Slavonskom Brodu te popodneva i večeri u Splitu, dok su popodneva u Slavonskom Brodu bila znatno toplija od normalnih.

SUNČEVO ZRAČENJE

Krunoslav Premec, dipl. inž.

Globalna ozračenost

U siječnju 2016. godine na području cijele Hrvat-ske izmjerena je dosta podjednaka globalna ozračenost, jer je između najmanje mjesečne vrijednosti u Rijeci i najveće u Dubrovniku razlika bila manja od 4000 J/cm2. U usporedbi sa siječnjem prošle godine, ove godine su vrijednosti na kontinentalnim postajama bile za oko 3000 J/cm2 veće, a na jadranskim za približno isti iznos manje. Na svim je postajama najmanje ozračenosti iz-mjereno u prvoj dekadi, a naročito u Gospiću, gdje je dekadna ozračenost bila tek nešto veća od maksimalne dnevne ozračenosti iz Dubrovnika. Najviše je pak ozra-čenosti u Rijeci, Gospiću i Zadru bilo u drugoj dekadi, a na ostalim postajama u trećoj.

Srednje dnevne ozračenosti imale su vrijednosti iz-među 420 J/cm2 u Rijeci i 554 J/cm2 u Dubrovniku. Dnevni maksimumi bili su uglavnom 1.9 puta veći od srednjaka. Najmanji maksimum u iznosu od 818 J/cm2 izmjeren je 28. siječnja u Zagrebu. Riječki maksimum od 873 J/cm2 izmjeren je 16. siječnja, dok je 911 J/cm2 iznosio maksimum izmjeren 27. siječnja u Pargu. Po-djednaki maksimumi, oko 960 J/cm2 izmjereni su 19. siječnja u Gospiću i 24. siječnja u Zadru. Najveća dnev-na vrijednost u iznosu od 1103 J/cm2 izmjerena je 22. siječnja u Dubrovniku.

Prema srednjem dnevnom hodu, najmanje satne vrijednosti bile su ujutro i oko podneva u Rijeci, a posli-jepodne u Zagrebu, dok su najveće tijekom cijelog dana bile u Dubrovniku. Najveće srednje satne vrijednosti iznosile su u Rijeci 80 J/cm2, u Zagrebu i Gospiću oko 85 J/cm2, U Pargu i Zadru 91 J/cm2, a u Dubrovniku 103 J/cm2. Na svim je postajama u prosjeku bilo više ozračenosti u poslijepodnevnim nego u odgovarajućim prijepodnevnim satima.

Apsolutni satni maksimumi bili su u rasponu od 147 J/cm2, koliko je izmjereno 28. siječnja u Zagrebu, do 188 J/cm2 izmjerenih 20. siječnja u Pargu. Zadar-ski maksimum u iznosu od 162 J/cm2 izmjeren je 22. i 24. siječnja. Riječki je maksimum iznosio 164 J/cm2, a izmjeren je 16. siječnja. U Gospiću je najveća satna vri-jednost iznosila 180 J/cm2, a izmjerena je 19. siječnja, dok je dubrovački maksimum u iznosu od 186 J/cm2 izmjeren 22. siječnja.

Difuzna ozračenost

Zbog većeg broja nedostajućih podataka analiza difuzne ozračenosti nije napravljena za postaju Split- Marjan. Zagrebačka mjesečna vrijednost bila je pri-bližno jednaka onoj iz siječnja 2015. godine, ali je ove godine udio difuzne komponente u globalnoj bio manji i iznosio je 40 %. Najmanje je ozračenosti bilo u prvoj

Slika 28. Srednja satna globalna ozračenostu SIJEČNJU 2016. godine

Slika 29. Srednja satna difuzna ozračenost,u SIJEČNJU 2016. godine

33


Slika 30. Dnevne globalne i difuzne ozračenosti i trajanje sijanja Sunca u SIJEČNJU 2016. godine

34


Slika 31. Omjer srednjih dnevnih difuznih i globalnihozračenosti u SIJEČNJU 2016. godine

Slika 32. Srednje satno trajanje sijanja Sunca uSIJEČNJU 2016. godine

Slika 33. Odstupanje mjesečnog trajanja sijanja Sunca uSIJEČNJU 2016. godine od višegodišnjeg prosjeka

dekadi, 25 % mjesečnog iznosa, a najviše u trećoj, 40 % mjesečne vrijednosti.

Prosječno je dnevno bilo 173 J/cm2, dok je maksi-mum od 277 J/cm2 izmjeren 29. siječnja.

Srednje satne ozračenosti dosezale su vrijednost 30 J/cm2 sredinom dana. Maksimalna satna difuzna ozra-čenost izmjerena je 30. siječnja u 13 sati, a iznosila je 67.3 J/cm2.

Udio difuzne ozračenosti u globalnoj bio je prili-kom izlaska i zalaska Sunca uglavnom veći od 50 %, a najmanji u iznosu od 36 % bio je u 13 sati.

Trajanje sijanja Sunca

Za siječanj 2016. godine nisu dostupni podaci o trajanju sijanja Sunca s postaje Parg. U usporedbi sa si-ječnjem 2015. godine, ovogodišnje su siječanjske vrijed-nosti trajanja sijanja Sunca bile veće na kontinentalnim postajama, a manje na dalmatinskim. Najmanji mjeseč-

ni iznos od 84 sata izmjeren je u Gospiću. Na zadar-skom je području zabilježeno oko 92 sata, sat vremena više imalo je zagrebačko područje, dok je na riječkom području izmjereno oko 97 sati sijanja Sunca. U Splitu i Dubrovniku su mjesečne sume iznosile 112 odnosno

SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NP

Zagreb-Maksimir 432,5 817,9 48,4 13407,6 2291,1 5011,3 6105,2 0

Parg 450,0 911,1 0,0 13950,6 2052,8 5335,1 6562,7 11

Rijeka 419,9 872,8 0,0 13016,3 1546,1 6003,0 5467,2 0

Gospić 476,5 957,1 135,5 14294,0 2765,8 5806,1 5722,1 0

Zadar 508,9 964,7 96,1 15775,1 3477,2 6217,7 6080,2 0

Split 561,5 1032,8 119,1 13476,2 4126,7 1922,7 7426,8 152

Dubrovnik 554,4 1103,2 93,5 17187,9 3861,7 5121,8 8204,4 0

Zagreb-Maksimir 173,1 276,8 63,4 5366,4 1324,4 1911,8 2130,2 0

Split 301,6 487,3 132,1 7237,6 2689,2 1128,8 3419,6 152

(SRED- mjesečna srednja dnevna ozračenost, MAKS-mjesečni maksimum dnevne ozračenosti, MIN-mjesečni minimum dnevne oz-račenosti, SUMA- mjesečna ozračenost, SD1, SD2, SD3 – ozračenost prve, druge, odnosno treće dekade u mjesecu, NP-nedostajući podaci u satima)

Tablica 13. Mjesečna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozračenosti (J/cm2) – SIJEČANJ, 2016.

35


113 sati. Na svim je postajama najmanje insolacije bilo u prvoj dekadi, naročito u Zagrebu gdje je dekadna suma bila tek 1.4 sata više od dnevnog srednjaka. U Rijeci i Gospiću su dekadne sume bile na razini dnev-nih maksimuma, odnosno iznosile su svega oko 10 % ukupne mjesečne insolacije. Najviše je pak sijanja Sunca u Rijeci, Gospiću i Zadru bilo u drugoj dekadi, a na ostalim postajama u trećoj.

Srednje dnevne insolacije iznosile su između 2.7 sati u Gospiću i 3.7 sati u Dubrovniku. Dnevni maksi-mumi poprimali su vrijednosti između 7.9 i 9 sati. Naj-manji je izmjeren 17. i 21. siječnja u Rijeci. Zagrebački maksimum od 8 sati izmjeren je 28. siječnja. Maksi-mum od 8.3 sata izmjeren je 22. siječnja u Gospiću i Splitu, s time da je u Splitu ista vrijednost izmjerena još i 19. siječnja. Također, 22. siječnja izmjereni su zadarski i dubrovački maksimumi u iznosu od 8.5, odnosno 9 sati.

Srednje satne vrijednosti trajanja sijanja Sunca bile su uglavnom najveće u Dubrovniku, osim između 9 i 12 sati, kada su najveće vrijednosti bile u Splitu. Najma-nje su srednje satne vrijednosti bile ujutro u Zagrebu, veći dio dana u Gospiću, a kasno poslijepodne u Zadru.

Najveće srednje satne sume poprimale su vrijednosti iz-među 0.38 sati u Gospiću i 0.55 sati u Splitu. U prosje-ku je najsunčanije u Gospiću i Zadru bilo u 11 sati, u Zagrebu i Splitu u 12 sati, u Dubrovniku u 13 sati, a u Rijeci u 14 sati.

Na zagrebačkom je području siječanj 2016. godi-ne bio čak 80% sunčaniji od višegodišnjeg prosjeka. U Gospiću je izmjereno oko 30 % više od prosjeka, dok je na ostalim postajama zabilježen manjak, koji je iznosio između 9% u Dubrovniku i Rijeci i 16% u Zadru.

PRIZEMNI OZON

Krunoslav Premec, dipl. inž.

U Gradištu su u siječnju 2016. godine vrijednosti medijana volumnih udjela prizemnog ozona bile izme-đu 12 ppb i 29 ppb. Najmanji medijan zabilježen je prvi dan siječnja, a najveći 12. siječnja. Iznimno velika dnevna varijabilnost zabilježena je 7. i 27. siječnja, kada je iznosila 35 ppb, odnosno 39 ppb. Na dan najveće dnevne promjenjivosti, 27. siječnja, zabilježena je i mi-

SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3

Zagreb-Maksimir 3,0 8,0 93,3 4,4 40,1 48,8

Parg

Rijeka 3,1 7,9 96,6 8,7 49,2 38,7

Gospić 2,7 8,3 83,8 8,1 40,5 35,2

Zadar 3,0 8,5 91,6 16,6 45,8 29,2

Split 3,6 8,3 112,3 21,7 43,2 47,4

Dubrovnik 3,7 9,0 113,3 23,3 34,4 55,6

Tablica 14. Mjesečna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) – SIJEČANJ, 2016.

Slika 34. Mjesečni hod volumnih udjela prizemnog ozona u Gradištu u SIJEČNJU, 2016.

Slika 35. Mjesečni hod volumnih udjela prizemnog ozona u Makarskoj u SIJEČNJU, 2016.

36


Maks-D Dan Maks-H Dan / Sat ND (>60) ND (>55) NP

Gradište 28,4 12. 43,3 8. / 14 h 0 0 0

Makarska 38,9 22. 43,111. / 16 i 17 h

24./17 h0 0 0

Tablica 15. Značajne vrijednosti prizemnog ozona (ppb), SIJEČANJ, 2016.

Maks-D – najveća srednja dnevna vrijednost, Maks–H – najveća srednja satna vrijednost, Dan/Sat – vrijeme pojave najvećih vrijednosti, ND(>60) – broj dana u kojima je osmosatni klizni srednjak bio veći od 60 ppb, ND(>55) – broj dana sa srednjom vrijednošću većom od 55 ppb, NP – broj nedostajućih podataka u satima

Slika 36. Dnevni hod volumnih udjela ozonau Gradištu u SIJEČNJU 2016.

Slika 37. Dnevni hod volumnih udjela ozonau Makarskoj u SIJEČNJU 2016.

nimalna satna vrijednost, dok je maksimalna satna vri-jednost izmjerena 8. siječnja. Najmanje su se vrijednosti ozona mijenjale tijekom 2., 31. i 18. siječnja s dnevnim rasponima od 5, 8 i 9 ppb.

U Makarskoj su vrijednosti medijana prizemnog ozona iznosile između 27 ppb, koliko je zabilježeno 4. siječnja, i 39 ppb izmjerenih 22. siječnja. Tijekom dana vrijednosti prizemnog ozona su se najmanje mijenjale 18. siječnja u iznosu od svega 5 ppb, te 2. siječnja s ras-ponom od 7 ppb. Najveći je dnevni raspon od 30 ppb izmjeren 25. siječnja.

Prema srednjem dnevnom hodu, u Gradištu su najmanje vrijednosti bile od 7 do 9 sati, i iznosile su 13 i 14 ppb. Najveći srednjaci u iznosu od 27 ppb zabilje-ženi su u 14 i 15 sati. Apsolutni satni maksimumi izno-sili su uglavnom između 30 i 33 ppb. Najveći u iznosu od 43 ppb izmjeren je u 14 sati, dok je drugi po veličini u iznosu od 39 ppb izmjeren u 18 sati. Apsolutni satni minimumi bili su od ponoći do 9 sati manji od 4 ppb. Između 11 i 17 sati poprimali su vrijednosti veće od 10 ppb s najvećih 14 ppb u 15 i 16 sati. Poslije 18 sati iznosili su 8 ppb.

U Makarskoj je najmanja srednja satna vrijednost bila u 9 sati, a iznosila je 29 ppb, dok je najveća u izno-su od 37 ppb bila u 15 sati. Nakon 17 sati, pa sve do

7 sati su srednje satne vrijednosti iznosile 32 ppb i 33 ppb. Apsolutni satni maksimumi poprimali su vrijed-nosti između 38 ppb i 43 ppb. Kod apsolutnih satnih minimuma uočava se hod s najmanjim vrijednostima u 9 sati, u iznosu od 12 ppb, te poslijepodne u 18 sati s vrijednošću od 15 ppb. Tek neznatno više, 17 ppb, iznosili su minimumi u 16, 19 i 20 sati. Najveće su mi-nimalne vrijednosti bile u 14 i 15 sati, a iznosile su 30 odnosno 29 ppb.

U siječnju 2016. godine nije bilo prekoračenja gra-ničnih vrijednosti niti na jednoj postaji.

AGROMETEOROLOŠKE PRILIKE

mr. sc. Dražen Kaučić

Tlo na 5 cm dubine bilo je prema raspodjeli per-centila normalno toplo i to u istočnoj i središnjoj Hr-vatskoj, ali i u jednome dijelu gorske Hrvatske, te u unutrašnjosti Istre. Toplo je bilo uz obalu Istre, te uzduž Jadrana. No, u široj okolici Dubrovnika tlo je bilo na spomenutoj dubini vrlo toplo.

U odnosu na višegodišnji prosjek, srednja mjesečna temperatura tla bila je viša od prosječne u Križevcima 0.7°C, Sl. Brodu 1.1°C, a u Dubrovniku i 2.5°C.

37


Terminska maksimalna temperatura tla na 5 cm dubine narasla je u Osijeku tijekom posljednje dekade mjeseca do 7.2°C, Krapini 9.6°C, a u Zadru i do 14.3°C. No, tijekom spomenute dekade terminska minimalna temperatura tla spustila se u Osijeku na -2.8˚C, Varaž-dinu -4.5°C, a u Daruvaru i na -4.7°C. Interesantno, najveće terminske maksimalne, ali i najniže terminske minimalne temperature tla izmjerene su u trećoj dekadi mjeseca.

Bilanca vode u tlu bila je pozitivna u prvoj i dru-

goj dekadi mjeseca. No, u posljednjoj dekadi bilanca je

bila negativnog predznaka. Od 21. do 31. siječnja palo

je najmanje oborine. Akumulacijom vode u dubljim

slojevima tijekom siječnja poljodjelci su bili zadovoljni.

Ozime ratarske kulture nisu trpjele od viška vode u tlu.

Međutim, zbog vrlo velike vlažnosti tla, traktori nisu

mogli ulaziti na oranice.

PERCENTILI

ekstremno hladno <2

vrlo hladno 2 - 9

hladno 9 - 25

normalno 25 - 75

toplo 75 - 91

vrlo toplo 91 - 98

ekstremno toplo >98

Zadar

Gospić

Poreč

Pazin

Ogulin

Zagreb

Varaždin

Bjelovar

SisakDaruvar

Slavonski Brod

Osijek

Knin

Dubrovnik

0.3

0.60.6

0.5 0.9

1.7

0.4

0.71.1

1.3

1.2

1.9

1.0

2.5

Slika 38. Odstupanje srednje mjesečne temperature tla (°C) na 5 cm dubine za SIJEČANJ 2016.od prosječnih vrijednosti (1961. − 1990.)

Slika 39. Bilanca vode u tlu, tj. razlika između referentne evapotranspiracije i količina efektivne oborineu SIJEČNJU 2016. godine

38


MJERENJE KONCENTRACIJE

PELUDA U ZRAKU

mr. sc. Lidija Srnecdr. sc. Barbara Stjepanović

Srednja mjesečna temperatura zraka je u siječnju na opservatoriju Zagreb Maksimir iznosila 1.3°C i bila je 2.1°C viša od prosječne. Prema raspodjeli percenti-la temperature bilo je toplo. Cijela Hrvatska, osim oko Daruvara, imala je isto temperaturno obilježje. Ukupno je u siječnju na opservatoriju Zagreb-Maksimir palo 60.5 mm oborine, odnosno 132% prosječne količine

oborine. Ovo je područje imalo normalne oborinske prilike. Početak mjeseca je bio hladniji od prosjeka, s najizraženijim odstupanjima 4. siječnja, kada je najvi-ša dnevna temperatura bila 8.4°C niža od prosječne za taj dan. Negativna odstupanja su prevladavala do pred kraj prve dekade. Zatim je uslijedilo toplije razdoblje u kojem je 11. siječnja bilo izuzetno toplo. Srednja dnev-na temperatura zraka je bila 13°C viša od prosječne, a maksimalna dnevna 16°C. Sljedeći je dan zabilježena najveća dnevna oborina u mjesecu, 15.1 mm. Sva sije-čanjska oborina pala je u prvoj polovici mjeseca. Prvo peludno zrnce u zraku je zabilježeno 15. siječnja (lije-ska). Već sljedeći dan u zraku je zabilježeno po jedno peludno zrnce johe i čempresa. Ove vrste peludi bile

Slika 41. Ukupne prosječne mjesečne koncentracije peluda pojedinih biljnih svojti (vrsta/rod/porodica) u Zagrebu u

SIJEČNJU 2016.Slika 42. Postotni udjeli peluda pojedine biljne svojte(vrsta/rod/porodica) u Zagrebu u SIJEČNJU 2016.

Slika 40. Ukupne dnevne koncentracije peluda u m3 zraka grada Zagreba (mjereno na postaji Zagreb), mjesečni hod srednjednevne, maksimalne i minimalne temperature zraka i oborine na opservatoriju Zagreb Maksimir u SIJEČNJU 2016.

39


Slika 43. Dnevni hod peluda lijeske, johe i čempresa u zraku grada Zagreba u SIJEČNJU 2016.

Tablica 16. Stupanj alergijskog potencijala peluda

Alergijski potencijal Vrsta peluda

Slab

Umjeren čempresi

Jak i vrlo jak joha, lijeska

su sporadično prisutne u zraku do 26. siječnja. Krajem mjeseca koncentracije peludnih vrsta su porasle, a naj-veća zabilježena koncentracija od 103 peludna zrnca u m3 zraka izmjerena je posljednjeg dana u mjesecu.

Ukupna mjesečna koncentracija peluda iznosila je 392 peludna zrnca u m3 zraka (slika 40).

U siječnju je prevladavao pelud lijeske (Corylus sp.) s ukupnom mjesečnom koncentracijom od 314 pelud-nih zrnaca u m3 zraka, odnosno 80% ukupnog broja peludnih zrnaca. Zatim slijedi pelud čempresa/tise (Cu-pressaceae/Taxaceae) s 14% (53 peludna zrnca u m3 zraka), johe (Alnus sp.) s 6% (25 peludnih zrnaca u m3 zraka ), (slike 41 i 42).

Siječanj je bio nepovoljan za osobe alergične na pelud lijeske, johe i čempresa. Stupanj alergijskog po-tencijala određenog tipa peluda prisutnog u zraku grada Zagreba u siječnju prikazan je u tablici 16.

40


KNJIŽNICA DHMZ-Amr. sc. Ivančica Mihovilić

Tiskovine pristigle u knjižnicu DHMZ-a tijekom siječnja 2016.

Hrvatski pravopis - glavni urednik Željko Jozić

Zagreb : Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2013. (Čakovec : ˝Zrinski˝), IX, 499 str. ; 21 cm

Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje prvi je pravopis hr-vatskoga jezika nastao kao rezultat rada jezikoslovaca i govornika hrvatskoga jezika. Kao najveća prednost ističe se njegova mrežna dostupnost, a najveća mu je novost da je sporna dvostruka rješenja (neću - ne ću, strelica - strjelica, podaci - podatci) iz Hrvatskoga pravopisa Babića, Finke i Moguša iz 1994. ostavio, ali su uvedene dvije kategorije: preporučene i dopuštene inačice. Tako je neću postao preporuče-na, a ne ću dopuštena inačica, strelica je preporučena, a strjelica dopuštena, podatci su preporučeni, a podaci dopušteni. To je uvedeno i zbog toga da se pomire dvije različite pravopisne kodifi kacije koje su bile praktički najveća razlika među dvje-ma, odnosno trima pravopisnim strujama. Hrvatski pravopis IHJJ-a donio je još dvije važne novosti: prvi put je u nekom priručniku uvršteno rukopisno pismo kao

rezultat rada znanstvenoga projekta (suradnja Učiteljskoga fakulteta i Akademije likovnih umjetnosti), a osim što je u tekst pravopisa uvršteno i brajično pismo te znakovno pismo za gluhe i nagluhe, cijeli je sadržaj na mrežnoj stranici pravopis.hr prilagođen slijepim osobama, za što je toj stranici dodijeljena potvrda [11] Hrvatske udruge za promicanje i razvoj tifl otehnike (HUPRT).(izvor: https://hr.wikipedia.org)

Spatial and spatio-temporal Bayesian models with R-INLA - Marta Blan-giardo and Michela Cameletti

Th e reference book for spatio-temporal modeling with INLA.

Th e Bayesian approach is particularly eff ective at modeling large datasets inc-luding spatial and temporal information due to its fl exibility and ease with which it can formally include correlation and hierarchical structures in the data. However, classical simulation methods such as Markov Chain Monte Carlo can become com-putationally unfeasible; this book presents the Integrated Nested Laplace Approxi-mations (INLA) approach as a computationally eff ective and extremely powerful alternative.

Spatial and Spatio-temporal Bayesian Models with R-INLA introduces the ba-sic paradigms of the Bayesian approach and describes the associated computational issues. Detailing the theory behind the INLA approach and the R-INLA package, it focuses on spatial and spatio-temporal modeling for area and point-referenced data.

Th e combination of detailed theory and practical data analysis is benefi cial for readers at any level. Th e coding of all the examples in R-INLA and the availability of all the datasets used throughout the book on the INLA website (www.r-inla.org) make an appealing feature for applied researchers wanting to approach or increase their knowled-ge and practice of the INLA method.(Editor)

rezultat rada znanst enoga pro

41


Crisis communication : practical PR strategies for reputation manage-ment and company survival – ed. Peter F. Anthonissen

London ; Philadelphia : Kogan Page, 2008., xviii, 222 str. ; 25 cm

Planning is absolutely essential if an organization wants to stand a real chance of surviving any kind of crisis. Every day, accidents and disasters make the news headlines. It is vital that companies are able to limit potential dama-ge and provide a clear message from the organization involved to the public and the media. Crisis Communication provides indispensable information on a wealth of topics, including crisis preparation, crisis survival and reputation management. Written by communication experts from all over the world, this truly international and informative crisis manual is compelling reading for CEOs, general managers, marketing and communication offi cers, public re-lations practitioners and students of public relations. Senior management and leaders within companies embroiled in a crisis have learnt the hard way what happens when the unthinkable becomes a reality - an accident results in death or injury; a failed company takeover causes share prices to plummet, or toxic

foods, drinks or medicines leads to mass hysteria. All attention focuses on the guilty parties - and the media can be expected to make this crisis headline news within a matter of hours. No company or organization is immune to crisis. Everyday, businesses run the risk of being aff ected. However, a crisis does not necessarily have to turn into a disaster for the business or organization involved. Crisis Communication provides readers with practical advice on how to limit damage eff ectively by acting quickly and positively. Th is comprehensive & accessible title also explains how to turn a crisis into an opportunity by communicating effi ciently, through the use of successful public relations strategies. Crisis Communication is a thorough guide that will help prepare your organization for any fu-ture calamities. It provides essential information on: accountability crisis communication planning; building your corporate image; natural disasters and accidents; fi nancial and legal crises; food crises; dealing with negative press; media training; Including international case studies, crisis communication checklists and simple crisis preparation documents, this book is essential reading for CEOs, general managers, communication offi cers, public relations practitioners and students of public relations. Contents: No Th rillers, But Hard Reality: Introduction ? Th ere are no guarantees ? Stakeholders are everywhere ? Th e accountability factor ? Annoying threats ? Crises are challenges ? Successful crisis communication - principles ? Learn lessons from what has happened ? A crisis for every day of the week ? Conclusion ? Proactive Crisis Communication Planning: Introduction ? Need for a plan ? What is a crisis? ? What a crisis plan provides ? Elements of a plan ? People ? Th e plan ? Conclusion ? Image as a Part of Corporate Strategy: Introduction ? Reputations add value over time ? Determining how you want to be known ? Establishing competitive advantage ? Communicating what you stand for ? Planning to reach all potential audiences ? Turning vision into reality ? Tell real stories ? Appeal to higher standards, bigger ideas ? Conclusion ? Calamities: Introducti-on ? Aeroplane accidents ? Natural disasters ? Being prepared: Alaska Airlines ? When fi re strikes-twice ? Conclusion ? Th e New Dynamics of Financial Crisis: Introduction ? Understanding fi nancial crisis ? Institutional investors: potential agents of crisis ? Responding to fi nancial crisis ? Conclusion ? Fraud: Introduction ? Gather the facts ? Legal issues must be sorted out ? Th ird-party validation ? Delay and denial compound the problem ? When your client is a victim of fraud ? Implementing an action plan ? Conclusion ? (Editor)

Odgovorno oglašavanje : pravo i etika u tržišnom komuniciranju - Kami-lo Antolović, Predrag Haramija

Zagreb : K&K Promocija : HURA, 2015. ([Zagreb] : Kerschoff set), 535 str. : ilustr. u bojama, graf. prikazi u boji ; 23 cm

Autori Kamilo Antolović i Predrag Haramija, eminentni stručnjaci iz po-dručja marketinga i oglašavanja u knjizi sustavno analiziraju sva područja ogla-šavanja s posebnim naglaskom na pojavu novih medija, sredstava i tehnologija koje dovode do novih načina komunikacije s potrošačima pri čemu odgovorno oglašavanje postaje neizostavni čimbenik.

Knjiga čitatelje upoznaje s pojmovima odgovornog oglašavanja i interpre-tacijom ukupne zakonitosti oglašavanja i društvene odgovornosti sa stajališta odredaba zakona i kodeksa. Kroz brojne primjere iz prakse pomoći će onima koji žele ovladati ovom tematikom, profesionalcima koji se bave oglašavanjem i

42


tržišnim komunikacijama te marketingom u cijelini te studentima koji žele pobliže upoznati odgovorno oglašavanje i njegovu društvenu višedimenzionalnost. (Nikša Sviličić)

Časopisi – strani

Climatic Change vol.134 (2016) No. : 1-2.

International Journal of Biometeorology vol.60 (2016) No. : 1.

International Journal of Climatology vol. 35 (2015) No. : 15 ; vol. 36 (2016) No. : 1.

International Journal of Wildland Fire vol. 24 (2015) No. : 8.

Meteorological Applications vol. 22 (2015) No. : S1.

Quarterly Journal of the Royal Meteorological Society vol. 141 (2015) : part B (693).

Weather vol. 70 (2015) No. : 11, 12.

Naše okolje (2015) No. : 11.

Časopisi – domaći

Bug (2016) : 1.

Hrvatski planinar vol. 107 (2015.) : 11 ; vol. 108 (2016.) : 1.

Hrvatska vodoprivreda (2015) : 10-12.

Priroda (2015) : 5-6.

Vatrogasni vjesnik (2015) : 11-12.

Zanimljivost

Deklaracija o pravu europskih građana na pismenost

U siječnju 2016. u Amsterdamu je održana ELINET-ova (European Association for the Education of Adults) Europska konferencija o pismenosti na kojoj su izneseni rezultati istraživanja u posljednje dvije godine u 28 zemalja članica, kao i primjeri dobe prakse u opismenjavanju svih dobnih skupina. Predstavljena je zajednička europska platforma.

Prijevod ELINET-ove Deklaracije o pravu europsih građana na pismenost dostupan je na:

https://hcdbilten.fi les.wordpress.com/2016/01/elinet_deklaracija_pismenost.p

43


2. do 4. siječanj 2016.

Snijeg, pao u Hrvatskoj. Zabijelio se veći dio unu-trašnjosti Hrvatske, prometovanje se odvijalo uz teškoće i usporeno. U Gorskom kotaru je u početku padala le-dena kiša, no, ubrzo je prešla u snijeg. Dogodilo se ne-koliko prometnih nezgoda zbog neprilagođene vožnje. U Zagrebu je promet tekao neometano, uz izuzetak ne-koliko autobusnih linija koje su kratkotrajno bile u pre-kidu. Za prometovanje Likom i Gorskim kotarom bila je obavezna zimska oprema. Na Jadranu je uglavnom padala kiša. Snijega je napadalo ukupno od 15 do 30

cm. Većih prometnih problema nije bilo, zimska služ-ba je brzo i dobro reagirala, pa su ceste bile prohodne. Malo snijega bilo je i u Puli, ali se nije zadržao na tlu. Kroz gorske krajeve Hrvatske promet je bio zabranjen za teretna vozila. Desetak centimetara snijega na Platku bilo je dovoljno za brojne izletnike. Malo snijega je palo i u Opatiji i donijelo joj neuobičajeni izgled. U Istri je palo 3 do 5 cm snijega, tek toliko da se stvori zimski ugođaj.

IZVANREDNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI DOGAĐAJI IZ NOVINSKIH IZVJEŠĆA U HRVATSKOJ U SIJEČNJU 2016. GODINE

Davor Nikolić, dipl.inž.

Zagreb

Platak

Učka

Delnice

44


U Slavoniji je palo nekoliko cm snijega, nije bilo teškoća u prometovanju.

U Bjelovaru je padala ledena kiša, a potom oko 15 cm snijega, pa je pucalo drveće u gradskim parkovima. Najviše je stradala crnogorica.

Na području Istre pala je ledena kiša, pa su se pro-metnice zaledile i bilo je vrlo otežano prometovanje, kao i hodanje.

Zahladilo je, pa je 4. siječnja najhladniji grad u Hr-vatskoj bilo Đakovo sa -12°C. U Slavonskom Brodu je bilo - 11°C.

Na sjevernom Jadranu puhala je bura, pa su dioni-ce Jadranske autoceste bile zatvorene za promet. Bura je

puhala oko 100 km/h. Pomorski promet je bio djelomi-ce obustavljen. Snijeg se pod burom na cestama ledio, pa je promet bio vrlo otežan, ili mjestimice onemogu-ćen.

Na južnom Jadranu puhalo je jugo.

5. siječanj 2016.

Ledena kiša, poledica, u Podravini. Bilo je lomova i nagnječenja uzrokovanih padom na kliskim promet-nicama.

6. siječanj 2016.

Grmljavinsko nevrijeme, obilne oborine, tuča, pijavi-ca, u Splitu. Pijavica se pojavila s južne strane Marjana. Pričinila je priličnu štetu. Polomljeno je nekoliko staba-la, puno je slomljenih grana i zelenila, oštećen semafor, svjetiljka javne rasvjete, nekoliko prometnih znakova, srušen je jedan dimnjak. Zrakom su letjeli crijepovi, nadstrešnice, tende, uništeni su vanjski klima uređaji. Pogodila je nenastanjeni dio Splita, pa nije bilo većih

Osijek

Bjelovar

Olujno nevrijeme u Splitu, 6. siječnja 2016.Ledena kiša u Koprivnici, 5. siječnja 2016.

45


šteta na stambenim objektima. Pijavica se razvila na moru između Šolte i Splita u popodnevnim satima. U Splitu je palo oko 27 litara kiše, u sat vremena 12 litara. Cijelo nevrijeme trajalo je oko 45 minuta.

8. siječanj 2016.

Kiša, magla, zatopljenje. Vrijeme je u Hrvatskoj prevrtljivo, tj. brze su izmjene hladnijih i toplijih epizo-da. U Rijeci je padala kiša, a u okolici se spustila magla. U Istri i na Kvarneru dnevne temperature kretale su se od 11 do 15°C. U Gorskom kotaru bilo je oko 2°C, što je nadprosječno toplo za ovo doba godine. Kiša je padala i u Gorskom kotaru, gdje se topio snijeg. Zimski turizam trpi gubitke, snijega je malo i loše je kvalitete za zimske sportove.

10. do 13. siječnja 2016.

Zatopljenje. U zadarskom zaleđu primijećene su zmije koje se sunčaju, što je za ovo doba godine ne-obična pojava. Na Palagruži i u Komiži je zabilježena temperatura 20°C. Temperature na postajama uz more dosezale su 16°C, na Hvaru je bilo 19°C. Na Biokovu je izmjereno 3°C. Kod Crikvenice procvala je trešnja.

Toplo je bilo i u Slavoniji, također oko 15°C.

Topljenje snijega, visoki vodostaji rijeka. Porastao je vodostaj Kupe, te se tzv. žilet žica koju je postavila Slo-venija na granicu s Hrvatskom (radi sprečavanja ilegal-nih prelazaka granice izbjeglica sa bliskog istoka), našla u rijeci. Na njoj se počeo nakupljati razni materijal koji nosi rijeka. Podigao se vodostaj i ostalih karlovačkih ri-jeka, pa su uvedene mjere obrane od poplava. U porastu su i rijeke Ilova i Česma, kao i Sava, duž cijelog toka kroz Hrvatsku. Mjestimice u Slavoniji ima poplavljenih oranica i cesta.

Poplavljena riva u šibenskom Dolcu, 11. siječnja 2016.

13. siječnja je u Orahovici bilo grmljavinsko nevri-jeme, a pala je i tuča.

11. siječnja 2016.

Jaki vjetar, puhao je u sjevernoj Hrvatskoj. U Ko-tarima kod Samobora vjetar je zgužvao i srušio bakreni krov crkve svetog Leonarda iz 16. stoljeća, spomenika nulte kategorije, težak oko 5 tona. Vjetar je oštetio stu-pove javne rasvjete, električne stupove i vodove, pa je u dijelovima Samobora nestalo struje. Stabla su se čupala i naslanjala na kuće, na cesti se nije moglo stajati od siline vjetra. U centru Galgova je srušeno božićno drv-ce. Na području Varaždinske županije nastale su brojne štete. Dosta je oštećenih krovova, srušenih građevinskih skela. U Ludbregu je oštećen elektro stup. Bilo je sru-šenih stabala i slomljenih grana, morale su intervenirati komunalne službe.

Oštećenih krovišta bilo je i u Zagorju.

U Osijeku je vjetar puhao brzinom većom od 50 km/h, srušen je jedan rasvjetni stup.

Visoko more. U Fažani se more prelilo preko rive i prekrilo prometnice i šetnice uz more. Ta se pojava u Italiji zove acqua alta. Razina mora je bila 65 cm iznad srednje razine. Poplavljeno je bilo obalno područje na više mjesta i na šibenskoj rivijeri. More je na obalu izba-cilo kamenje i šljunak. Nekoliko ugostiteljskih objekata u Šibeniku je poplavljeno, a nekoliko manjih barki naš-lo se na suhom.

14. siječnja 2016.

Pijavica. Pojavile su se četiri pijavice. Stvorile su se na moru između otoka Biševa, Brusnika i sv. Andrije.

15. siječnja 2016.

Snijeg, pao u gorskim predjelima Hrvatske. Vozači su morali imati zimsku opremu.

Kiša, pala u Slavoniji, i to poslije otapanja snijega, pa su se mjestimice oranice našle pod vodom.

16. do 18. siječnja 2016.

Bura, puhala u Dalmaciji i na Primorju. Na Paš-kom i Masleničkom mostu bura je puhala brzinom od 100 do oko 140 km/h. Podvelebitske ceste bile su za-tvorene za sav promet, kao i Paški most. Bura je srušila bor u Petrčanima, a bilo je i dosta slomljenog granja. Bure je bilo i u Dubrovniku, pa je most preko Omble bio zatvoren, kao i dubrovačka zračna luka. U lapadskoj luci vjetar je potopio barke i razbijao sve pred sobom.

46


Poplavljene brodice u uvali Lapad, 16. siječnja 2016.

Djelomično je bio u prekidu pomorski promet. Sruše-nih borova bilo je i u Makarskoj.

Kod Tisnog se zaledilo more, u uvali Makirina.

Ledom okovana fontana u Šibeniku, 19. siječnja 2016.

Zaleđena uvala Makirina u Tisnom, 18. siječnja 2016.

19. siječnja 2016.

Hladnoća. U kontinentalnim dijelovima Hrvatske mjerene su temperature i do -18°C. Temperature su ci-jeli dan bile ispod nule. U Šibeniku se zaledila gradska fontana.

47


ZANIMLJIVOSTI I DOGAĐAJI

Hrvatska kao punopravna članica ECMWF-a

Hrvatska se 1. siječnja 2016. službeno pridružila Europskom centru za srednjoročne vremenske progno-ze (ECMWF), čime se broj država članica sada popeo na 22. Hrvatska je 1995. godine postala pridružena čla-nica ECMWF-a, a sporazum za ostvarenje punoprav-nog članstva potpisan je 2011. godine. Dana 25. rujna 2015. godine Hrvatski sabor je potvrdio Sporazum iz-među Vlade Republike Hrvatske i ECMWF-a.

Kao država članica, Hrvatska stječe pravo na kori-štenje ECMWF-ovih super-računala i arhive podataka numeričkih vremenskih prognoza u vlastite svrhe, pot-puni pristup ECMWF-ovim produktima i uslugama, te pravo glasa u Vijeću Centra.

Gospodin Ivan Čačić, ravnatelj Državnog hidro-meteorološkog zavoda i stalni predstavnik Hrvatske u Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO) iznimno je zadovoljan što je Hrvatska ostvarila ovo značajno, a sada i punopravno članstvo u ECMWF-u. Naglasio je da se prihvaćanjem članstva u ECMWF-u Hrvatska ob-vezala i na podršku misiji i rezultatima ECMWF-a:

“DHMZ očekuje da će pojačanom upotrebom ECMWF-ovih produkata i usluga osnažiti svoju osnovnu djelatnost, prije svega u domeni ranih upozorenja na po-tencijalno opasne vremenske uvjete i praćenje klime, čime će značajno pridonijeti spašavanju života, smanjenju šteta i podršci održivom razvoju u Hrvatskoj. S druge pak stra-ne, odlučni smo u tome da DHMZ proaktivnim pristu-pom ojača potencijal i poziciju ECMWF-a kao organiza-cije te ključnog člana Europske meteorološke infrastrukture (EMI)”.

Gospodin Čačić također je primijetio da je Hrvat-ska odigrala značajnu ulogu u osnivanju ovog Centra nadodavši kako je DHMZ sa zadovoljstvom prihvatio priliku da nastavi predstavljati Hrvatsku u ECMWF-u kao što je činio od 1995. godine.

Ravnateljica ECMWF-a Florence Rabier ovom je prigodom izjavila:

“Drago mi je da je jedna od mojih prvih obveza u ulozi ravnateljice Centra upravo ta da poželim dobrodošli-cu Hrvatskoj kao državi članici. Nakon dvadesetak godina bliske suradnje s DHMZ-om kao pridruženim članom te kao članom konzorcija ALADIN, sjajna je novost da će Hrvatska od sada biti dijelom našeg Vijeća a time i jedan od nositelja strategije Centra u budućnosti.”

Pristupanje Hrvatske ECMWF-u bit će svečano obilježeno u lipnju 2016. godine kad će, u okviru ljetne sjednice Vijeća Centra, predstavnici svih država članica

ECMWF-a ispred sjedišta Centra u Readingu razviti Hrvatsku zastavu.

Sunčica Švaco, dipl. komp. i etnol,

Snažna pijavica u Splitu 6. siječnja 2016.

U poslijepodnevnim satima 6. siječnja 2016. godi-ne na moru ispred grada Splita razvila se pijavica.

Ovu meteorološku pojavu u 15 sati i 50 minuta zabilježio je u dnevnik motrenja i fotografi rao Mate Pa-vić, motritelj glavne meteorološke postaje (GMP) Split - Marjan DHMZ-a. U tom je trenutku pojava bila uda-ljena oko 250 m od postaje (slika 1). Pijavica se razvila u sklopu nevremena i bila je praćena grmljavinom, tučom i pljuskom kiše što je i dokumentirano u dnevniku mo-trenja (slika 2). Pijavica je u 15 sati i 55 minuta stigla na kopno prouzročivši značajnu materijalnu štetu.

Pijavice su atmosferski vrtlozi manjih dimenzija i kratkog trajanja povezane s podnicom konvektivnog oblaka. One su zapravo tornada koja nastaju iznad površine vode (mora, jezera i sl.). U stručnoj literatu-ri razlikuju se dva tipa tornada, onaj koji nastaje kao dio mezociklone (termin za pojavu prepoznatljivu na Doppler radaru - vrtlog unutar konvektivne oluje koji mora zadovoljavati određene kriterije za veličinu, ver-tikalnu razvijenost i trajanje), i onaj koji nije dio me-zocirkulacije već nastaje duž stacionarne ili slabo po-kretne linije konvergencije zraka. To su uglavnom mali i razmjerno slabi vrtlozi, te prvo nastaju na podlozi i u interakciji s konvektivnim oblakom i uzlaznom strujom mogu se protegnuti do podnice oblaka i formirati tor-nado. Na Jadranu najveći broj pijavica upravo nastaje na ovaj drugi način.

Pijavice su česta pojava na Jadranu. Prema rezulta-tima istraživanja u razdoblju od 2001. do 2011. godi-ne (slika 3), zabilježen je 101 dan s pojavom pijavice, a ukupno je zabilježeno 220 pijavica. Podaci u istraži-vanju dobiveni su s meteoroloških postaja, HR Klima izvještaja, novinskih članaka i izvještaja o štetama koje su pijavice izazvale premještanjem na kopno te upitnika za javnost Jeste li vidjeli pijavicu? Javite nam! dostupnog na mrežnim stranicama DHMZ-a.

Pijavice su češće bilježene posljednjih nekoliko godina. Nagli skok u broju opaženih pijavica svakako se može pripisati sve većoj zainteresiranosti javnosti za praćenje svih meteoroloških pojava, a osobito za one koje su impresivne i po izgledu i po snazi, u što svakako spadaju pijavice. Registriranje pojave olakšano je infor-matizacijom i raširenom upotrebom mobilnih uređaja

48


koji imaju sve naprednije mogućnosti fotografi ranja i

snimanja pojava.

Pijavice se češće javljaju u toplijem dijelu godine,

osobito ljeti i u jesen kada je more još toplo (slika 4 i

5), a na području Jadrana učestalije stiže hladan zrak

što pogoduje nestabilnosti atmosfere pa tako i nastanku

pijavica.

Za nastanak pijavica mora postojati određena sta-

tička i dinamička nestabilnost u nižim i srednjim slo-

jevima atmosfere. Ona može biti posljedica različitih

procesa u atmosferi, od kojih je najjednostavniji dotok

hladnijeg zraka nad toplu podlogu. Također mora po-

stojati i dovoljno jaka vrtložnost, a za nju pak smicanje

vjetra (razlika u smjeru i brzini vjetra između dvaju slo-

jeva po visini) u nižim slojevima atmosfere.

Slika 1. Pijavica 6. siječnja.2016. godine kod GMP Split-Marjan, fotografi rao motritelj Mate Pavić

Slika 2. Dnevnik motrenja GMP Split - Marjan 6. siječnja 2016. godine

Slika 3. Prikaz broja dana s pijavicom i broja pijavica po godinama na Jadranu za razdoblje od 2001. do 2011. godine.

(prema Renko i sur., 2013)

49


Za nastanak tornada važno je izraženo smicanje u dubljem sloju, od tla pa do nekih šest kilometara visine. Jedan od uvjeta za formiranje tornada je i niska visina odnosno razina slobodne konvekcije, kao i niska visina baze oblaka.

Analiza vremenske situacije nad Hrvatskom 6. siječnja 2016.

Tijekom dana preko Hrvatske premještala se vi-sinska dolina i u sklopu nje u poslijepodnevnim satima prizemno se nad srednjim Jadranom nalazila ciklona i pripadni frontalni poremećaji (slika 6). Po visini je u naše predjele stizao hladan zrak i srednji dio Jadrana na-lazio se na granici toplije zračne mase koju je potiskivala hladna zračna masa sa sjevera.

U takvim okolnostima nastala je linija konvergen-cije duž koje je bilo izraženo uzlazno gibanje koje je pogodovalo razvoju konvektivnih oblaka lijepo vidlji-vih na satelitskoj snimci (slika 7). Linija konvergencije

Slika 4. Prikaz broja dana s pijavicom i broja pijavica po sezonama na Jadranu za razdoblje od 2001. do 2011. godine.


Slika 5. Mjesečna raspodjela broja dana s pijavicom i broja pijavica na Jadranu za razdoblje od 2001. do 2011. godine.


Slika 6. Analiza prizemnog polja tlaka zraka 6. siječnja 2016. godine u 13 sati (izvor: DWD)

vidljiva je i na prizemnim mjerenjima vjetra (slika 8), naime vjetar sjevernije od Splita već je okrenuo na sje-verozapadni, dok je u vrijeme pojave pijavice na GMP Split - Marjan još puhao jugozapadnjak.

Pijavica je stoga iz smjera jug-jugozapad stigla nad kopno i pritom je anemometar zabilježio najjači udar vjetra od 24 m/s iz smjera 236° (JZ). Motritelj je proci-jenio visinu baze oblaka na 300 m. Uz olujan vjetar po-daci tlaka i temperature zraka jasno prikazuju nizak tlak zraka prilikom prolaska pijavice, potom porast tlaka, a temperatura zraka je uz okretanje vjetra na sjeveroza-padni smjer također pala (slike 9, 10, 11).

Ova pijavica jedna je od rijetkih zabilježenih na meteorološkoj postaji, jer se stvorila točno u vrijeme

Slika 7. Kombinirani produkt koji se sastoji od satelitske snim-ke visoke prostorne rezolucije (1 km) u vidljivom dijelu spektra

(HRV) i infracrvene snimke u kanalu 10.8 μm prostorne rezolucije 3 km pri čemu su vrijednosti temperature prikazane u skali boja (plavo-toplo, crveno-hladno) u 15:50 sati (izvor:

EUMETSAT)

50


termina motrenja i u neposrednoj blizini meteorološke

postaje, a našem motritelju ovo je i prva pijavica u nje-

govih 11 godina rada.

Prema izgledu, trajanju nakon ulaska na kopno,

popratnim pojavama, odrazima na satelitskoj snimci, ali

Slika 8. Uvećani prikaz SYNOP karte u 16 sati

Slika 9. Atmosferski tlak zraka (plavo) i temperatura zraka na 2m (crveno) na GMP Split - Marjan 6. siječnja 2016. godine

Slika 10. Smjer (zeleno), srednja brzina (plavo) i maksimal-na brzina (crveno) vjetra na GMP Split - Marjan 6. siječnja

2016. godine

Slika 11. Atmosferski tlak na GMP Split - Marjan 6. siječnja 2016. godine – sekundni podaci

i šteti koja je nastala njezinim prolaskom, može se pret-postaviti da ova pijavica spada u prvu kategoriju pijavica odnosno tornada. No za potvrdu toga potrebno je imati radarske podatke, a područje Dalmacije nažalost za sada većim dijelom nije pokriveno signalom postojećih me-teoroloških radara.

Zanimljivosti

Velik doprinos prikupljanju podataka o pijavicama dali su i mnogi ljubitelji meteorologije kao i lovci na oluje, od kojih svakako valja izdvojiti Daniela Pavlinovi-ća iz Dubrovnika čije prekrasne fotografi je krase kalen-dar Svjetske meteorološke organizacije već dvije godine zaredom (2015. i 2016.), a ove godine i kalendar Hrvat-skog meteorološkog društva.

Jedna od najizraženijih pijavica u Hrvatskoj zabi-lježena je kod Bibinja 18. kolovoza 1994. godine, a za-rotirala je čak i trajekt na moru. O toj pijavici objavljen je i znanstveni rad: Ivančan Picek B., Britvić, S., Trošić, Ž., Tutiš, V., 1995: Pojava pijavice kod Bibinja 18. kolo-voza 1994. Izvanredne meteorološke i hidrološke prilike u Hrvatskoj, 18, 41-51

Među prvim znanstvenicima koji su opisivali pija-vice, kojih je i na Jadranu i na kopnu bilo oduvijek, bio je Ruđer Bošković (1749). Uslijedili su potom radovi A. Mohorovičića (1894), B. Čapke (1987), V. Jurčec (1987), Tutiš i sur. (1985), Tutiš i sur. (1993), Penzar i sur. (2001), D. Poje (2004), Picek i sur. (2005) te I. Stiperski (2005).

Tanja Renko, dipl. inž. Josipa Kuzmić , dipl. inž.

Petra Mikuš Jurković, dipl. inž.

Uspješno lansiran Jason-3

Iz vojne zračne baze Vandenburg u Kaliforniji (SAD), 17. siječnja 2016. u 19:42 po našem vremenu, uspješno je lansiran satelit Jason-3. Ovaj vrlo važan po-

51


larni satelit rezultat je suradnje Europske organizacije

za eksploataciju meteoroloških satelita (EUMETSAT),

Francuske svemirske agencije (CNES) i američke Na-

cionalne oceanografske i atmosferske službe (NOAA).

Podaci satelita koristit će se za motrenje klime, opera-

tivnu oceanografi ju i sezonske prognoze (npr. predviđa-

nje intenziteta ciklona u tropima ili zime u umjerenim

širinama).

Novi satelit zamijenit će Jason-2 i tako osigura-

ti kontinuitet mjerenja podataka srednje razine mora,

jedinstvenih klimatoloških podataka čija mjerenja su

započela 1992. lansiranjem satelita Topex-Poseidon, a

nastavila satelitima Jason-1 i Jason-2.

Jason-3 će također mjeriti oceanske valove i topo-

grafi ju površine oceana što su važni ulazni podaci za nu-

meričke modele stanja mora i oceanskih struja, te će se

primjenjivati i u operativnoj pomorskoj meteorologiji i

oceanografi ji.

Radi osiguranja dosljednosti mjerenja i klimato-

loških podataka, Jason-3 bit će kalibriran s Jasonom-2

prije nego što postane operativan.

Operativni rad satelita Jason-3 fi nancirat će Europ-ska unija kao prethodnicu budućoj misiji Copernicus Sentinel-6/Jason-C S i kao referencu misiji Sentinel-3.

Copernicus je novo ime GMES-a (Global Monitoring for Environment and Security), europskog programa za motrenje Zemlje.

Izidor Pelajić, dipl. inž.mr. sc. Kornelija Špoler Čanić

Reakreditacija DHMZ-a za obavljanje

znanstvene djelatnosti

Znanstveno-istraživačka djelatnost na DHMZ-u ima dugu tradiciju. Ona je i službeno prepoznata i od 11. studenog 1976. tadašnji Centar za meteorološka istraživanja upisan je u registar znanstvenih organizaci-ja. Ove godine obilježava se 40 godina od tog događaja. Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske donosi 20. rujna 1996. godine novo rješenje po kojem se DHMZ nalazi u Upisniku znanstveno-istraživačkih pravnih osoba kao ustanova koja obavlja znanstve-no-istraživačku djelatnost u znanstvenom području pri-rodnih znanosti.

Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) temeljem Plana reakreditacije znanstvenih organizaci-ja za 2014/2015. pokrenula je postupak reakreditacije DHMZ-a kao znanstvene institucije izvan sustava viso-kog obrazovanja i javnih znanstvenih instituta. Teme-ljem završnog izvješća stručnog povjerenstva u postup-ku reakreditacije AZVO je dala preporuku Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS), da DHMZ ispunjava uvjete za obavljanje znanstvene djelatnosti utvrđene odgovarajućim propisima (Zakon o osigura-vanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN 45/9), Pravilnika o uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti, uvjetima za reakre-ditaciju znanstvenih organizacija i sadržaju dopusnice (NN 83/10), te Kriterija u postupku vrednovanja znan-stvenih organizacija izvan sustava visokog obrazovanja i javnih znanstvenih instituta).

Dopusnica za obavljanje znanstvene djelatnosti iz-daje se javnoj znanstvenoj organizaciji koja ima pozi-tivnu akreditacijsku preporuku AZVO-a, a na temelju sljedećih parametara:

• osnivački akt;

• elaborat o obavljanju znanstvene djelatnosti koji sadrži višegodišnji strateški program znanstvenih istraživanja;

• odgovarajući prostor i oprema za provedbu stra-teškog programa znanstvenih istraživanja;

• osiguran potreban broj znanstvenika izabranih u odgovarajuće znanstveno zvanje

Satelit Jason-3 spreman za lansiranje (izvor: NASA/NOAA)

52


• osigurana potrebna sredstva za rad znanstvene organizacije.

Cilj postupka reakreditacije jest provjera ispunjava-nja uvjeta za nastavak obavljanja znanstvene djelatnosti, a što je preduvjet budućeg fi nanciranja iz državnog pro-

računa. Kako su svi ovi parametri ispunjeni od strane DHMZ-a, MZOS je potvrdilo i donijelo novo rješenje (slika1) za obavljanje znanstvene djelatnosti. AZVO će, sukladno preporukama o akreditaciji, naknadno prati-ti znanstvenu djelatnost DHMZ-a kako bi se utvrdilo unaprjeđenje kvalitete.

Za DHMZ, kao znanstveno-istraživačku pravnu osobu u znanstvenom području prirodnih znanosti, ovo je iznimno važno kao dokaz i poticaj daljnjeg rada kao nacionalnog središta izvrsnosti i znanja u području me-teorologije i klimatologije.

Premda svaki sektor / služba unutar DHMZ-a bri-ne o stručnom usavršavanju i uvođenju novih metoda u djelokrugu njihovog rada, glavnina istraživačkog rada obavlja se u okviru Sektora za meteorološka istraživa-nja i razvoj koji je nadležan za organizaciju, koordina-ciju i izvršavanje poslova razvoja i istraživanja u okviru DHMZ-a. U kontekstu održivog razvoja u društvu nu-žan uvjet je neprekidno praćenje novih spoznaja i vla-stito istraživanje na području meteorologije na dobrobit cijele društveno-gospodarske zajednice. Krajnji je cilj pravodobna i visokokvalitetna usluga i proizvoda nami-jenjenih raznim korisnicima unutar DHMZ-a kao i iz gospodarstva te javnog i društvenog života Republike Hrvatske.

Sve djelatnosti istraživačkog i razvojnog rada usmje-rene su na razvoj za potrebe ispunjavanja osnovne uloge DHMZ-a i primjenu rezultata i metoda za upozorenja na opasne vremenske pojave i informiranja javnosti te potrebe različitih društvenih i gospodarskih subjekata (energetika, poljoprivreda, turizam, promet, prostorno planiranje, industrija, zaštita okoliša, zdravstvo itd.).

dr.sc. Branka Ivančan-Picek

Slika 1. Potvrda Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta o reakreditaciji DHMZ-a od 20. siječnja 2016.

Documents

DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVODstars2/bilten/2016/bilten0116.pdf · 2016. 11. 28. · METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN IZDAJE Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske