Hemijski Ispravna Voda

  • Published on
    12-Jun-2015

  • View
    1.200

  • Download
    1

Embed Size (px)

Transcript

<p>Pitka voda je dragocjena voda U jednom indijanskom selu koje se nalazi u predjelu Arizone (SAD) koji je oskudan sa pitkom vodom, ljudi svakodnevno moraju preko jednog sata pjeaiti da bi donijeli pitku vodu. Ovi ljudi uporno su odbijali pomo ureda koji se bavi pitanjima Indijanaca,a koji je elio izgraditi vodovod do sela. Njihovo obrazloenje za odbijanje ovog vodovoda bilo je : "Voda je tako dragocjena tako da bi mi bili vrijedni nje moramo se dobro potruditi za nju. Samo onaj ko najprije jedan sat dugo nosi teak kanister za vodu i znoji se na suncu osjea koliko je voda dragocjena i odnosi se paljivo prema njoj. EUROPSKA POVELJA O VODI 1.Bez vode nema ivota. Ona je dragocijeno dobro, prijeko potrebno u svakoj ljudskoj djelatnosti. 2.Slatkovodni resursi vode nisu neiscrpni. 3.Mijenjati kvalitet vode znai ugroavati ivot ovjeka i ostalih ivih bia koja od vode ovise. 4.Kvalitet vode mora se uvati do nivoa prilagoenog njenom koritenju koji predvia i zadovoljava posebne zahtijeve zdravlja stanovniva. 5.Ako se voda po upotrebi vraa u prirodnu sredinu, to ne smije biti na tetu drugih korisnika, javnih ili individualnih. 6.Odravanje odgovarajueg biljnog pokrivaa, prvenstveno umskog, od velike je vanosti za ouvanje vodenih resursa. 7.Vodeni resursi se moraju stalno inventirati. 8.Dobro upravljanje vodama mora se planirati i registrirati zakonom preko nadlenih institucija. 9.Zatita voda trai znaajan napor u znanstvenom istraivanju i u stvaranju specijalista za javno informiranje 10.Voda je zajedniko nasljedstvo i njenu vrijednost moraju svi poznavati. Zadatak je svakoga da vodom ekonomira i da je racionalno koristi. 11.Upravljanje vodenim resursima mora se prije svega vriti u sklopu sliva, a ne unutar upravnih i politikih granica. 12.Voda ne zna granice. Ve milionima godina na Zemlji postoji ista koliina vode,koja se ne smanjuje,ali i ne poveava. Njen kvalitet ovisi od naeg ophoenja prema njoj.</p> <p>to je otpadna voda? To je upotrijebljena voda iz naselja i industrije kojoj su promijenjena fizikalna, kemijska i bioloka svojstva tako da se ne moe koristiti u poljoprivredi niti u druge svrhe. Ova voda se do postrojenja za proiavanje odvodi kanalizacijom. Ona sadri: prljavu vodu, "stranu vodu" i kinicu. to je prljava voda? To je sva otpadna voda iz domainstava, privatnih preduzea i industrije kao i kinica sa jako prometnih dijelova ulica koja mora biti odvedena do postrojenja za proiavanje otpadnih voda. to je "strana voda"? To je ista voda koja zavrava u kanalizaciji i zbog svoje istoe u odnosu na druge vode koje se odvode kanalizacijom je "strana". Ona dospijeva u kanalizaciju iz podzemnih voda, bunara, drenaa, kao viak iz bazena pitke vode ili kao rashladna voda. to je to kinica? To je voda koja nastaje iz padavina. Prema mjestu dospijevanja razlikujemo prljavu (npr.sa autocesta) i istu (npr. sa krova) kinicu. Otpadne vode se od mjesta nastajanja do postrojenja za proiavanje, odnosno do isputanja u vodotoke, odvode kanalizacijom koju ini suistem cijevi, kanala i ureaja. Kanalizacije nisu izum novijeg doba. Jo u staroj Indiji za vrijeme tkz. Indus kulture bila su u upotrebi moderna postrojenja (3000 p.n.e.). Kao pravi majstori za kanalizacije dokazali su se Rimljani. Odvod otpadnih voda starog Rima uslijedio je u poznatoj "Cloaca maxima". Tek u novije vrijeme ovjek je primjetio da odvod otpadnih voda u rijeke ili njihovo poniranje u tlo moe imati tetne posljedice za pitku vodu. Nehigijenska, zagaena voda je esto bila uzrok velikih tragedija i epidemija u srednjem, ali i kasnije sve do kraja XIX stoljea (npr. velika epidemija kolere 1854 godine koja je zadesila London i od koje je umrlo oko 5 000 ljudi ili epidemija kolere u Hamburgu 1892 godine od koje je umrlo 10 000 ljudi).</p> <p>Izgradnja vodovoda je utjecala na koliinu otpadne vode, koja se naglo poveala, i koja je putem kanalizacije odvoena u rijeke tako da je nivo samoproiavanja vodotoka bio brzo dosegnut usljed ega je proistekla nunost izgradnje postrojenja za proiavanje otpadnih voda.</p> <p>Danas veina kanalizacionih mrea u svijetu je tzv. mijeanog tipa gdje se ista kinica odvodi u postrojenja za proiavanje otpadnih voda zajedno sa prljavom vodom. Kod jakih kia, sva ova voda nema dovoljno mjesta u proiivau, tako da velika koliina neproiene otpadne vode zavri direktno u vodotocima. Osim toga otpadne vode bivaju jako razrijeene tako da se procesi proiavanja usporavaju.</p> <p>U budunosti je neophodno "stranu" vodu (kinicu sa krovova, pjeakih staza ili ne zagaenih dijelova ulica) odvoditi u tlo ili ako to nije mogue, direktno u vodotoke posebnim sistemima.</p> <p>Postoje razliite vrste postrojenja za proiavanje otpadnih voda koji se mogu vidjeti na slijedeim slikama: Mehaniko-bioloka postrojenja</p> <p>Mehanike metode proiavanja otpadnih voda: sastoje se u uklanjanju mikro i makro suspendiranih estica iz vode, organskog i anorganskog porijekla. U tu svrhu slue reetke, sita, taloenje, flotacija, filtriranje, centrifugiranje. Princip rada ovih ureaja bazira se na razliitim specifinim teinama suspendiranih estica i vode. Prije nego to voda doe u te ureaje, iz nje se uklanjaju sve plivajue makrotvari. Naprimjer, flotatori uglavnom slue za odvajanje tvari lakih od vode, kao to su sve vrste ulja i masti.</p> <p>Bioloko-biljno postrojenje</p> <p>Bioloki postupci proiavanja obuhvaaju samo obradu organskih tvari. Razgradnja organskih spojeva dogaa se pod utjecajem bakterija. U aerobnom postupku se biodekompozicija organskih tvari dogadja uz prisustvo kisika, a u anaerobnom bez prisustva kisika u vodi. Bioloko postrojenje sa prokapnim filterom</p> <p>Mehaniko-kemijsko-bioloko postrojenje</p> <p>Dugo vremena se kod nas i u svijetu vodno bogatstvo ocijenjivalo prema ukupnoj koliini vode te raspoloivom energetskom potencijalu. Nakon sve uestalijih incidenata nastalih kao posljedica oneienja otpadnim tvarima dolo se do saznanja da je kvalitet vode bitan elemenat za procijenu mogue raspoloive koliine od ukupne vodne mase. Za kvalitet voda od posebnog je znaaja isputanje tekuih i krutih razgradivih otpadnih tvari te unoenje topline, radioaktivnih i nerazgradivih otpadnih tvari.</p> <p>Glavni trendovi u BiH U 2000, ukupni godinji obnovljivi izvori vode po glavi stanovnika iznosili su 8.938 kubnih metara, to je vie od europskog prosjeka, koji iznosi 3.981 kubnih metara (WRI 2001). Uprkos dramatinog pada emisije zagaivaa u vodu i oiglednog poboljanja kvaliteta vode u toku rata, trenutno je samo 3% rijeka u BiH potpuno nezagaeno a skoro 30% je eutrofikovano (REC, 2000). Ukupna emisija organskih zaga ivaa vode u 1996. iznosila je 3.217 kg na dan, to je 250 puta nie nego u Njemakoj (811.315). Ta emisija po radniku (0,19 kg) bila je, meutim, 1,5 puta via nego u Njemakoj (0,12) (World Bank, 1999).</p> <p>Pozadina problemaDva su glavna problema povezana sa vodama: zagaenje i nedostatak vode. Globalno gledajui, vode ima vie nego dovoljno; meutim, postoji znaajan nedostatak vode na lokalnim nivoima. Najvei potroai vode u svjetskim razmjerama su poljoprivreda i industrija. Zagaenje vode je uglavnom prouzrokovano komunalnim otpadnim vodama u sluajevima kada kanalizacioni sustavi ne funkcioniraju kako treba, kao i otpadnim vodama od poljoprivrede. Ovo prouzrokuje uglavnom organsko zagaenje vode i eutrofikaciju. Ostali bitni zagaivai vode su industrija i proizvodnja energije. Industrija moe da izazove zagaenje tekim metalima, a proizvodnja energije esto izaziva termalno zagaenje. Podzemne vode su esto jedini izvor vode za neke zemlje. U veini sluajeva, podzemne vode se obnavljaju mnogo sporije nego to se troe, to na kraju dovodi do nedostatka podzemnih voda i dodatnih problema, kao to su slijeganje tla iznad podzemne vode, prodiranje morske vode i opadanje vodenih stubova. Nedostatak vode u budunosti mogao bi imati utjecaj na ljudsko zdravlje, privredu i okoli, a mogao bi dovesti i do oruanih sukoba u i meu dravama (OECD, 2001).</p> <p>Politike opcijePolitika bi trebala biti usmjerena na smanjenje subvencija za koritenje vode u poljoprivredi, na sprjeavanje zagaenja vode, kao i opravku postrojenja za snabdijevanje i tretman vode kako bi se smanjili gubici. Mnoge OECD zemlje su poboljale svoju industrijsku efikasnost (kroz bolje recikliranje i ponovnu upotrebu) i smanjile koliinu vode koja se koristi u industriji. Ovo su postigle uglavnom zahvaljujui veim cijenama vode i striktnijim industrijskim standardima (OECD, 2001). U mnogim dravama odgovornost za upravljanje vodom je podijeljena izmeu raznih lokalnih vlasti, to nije dobro, jer je potrebno da postoji integrirani pristup upravljanju na dravnom i meunarodnom nivou. Iskustva pokazuju da uvoenje vodomjera u domainstva doprinosi boljoj naplati i manjoj potronji. Naplata za otpadne vode rauna se na osnovu utroka vode za domainstva i na osnovu toksinosti za industriju. Neke drave su uvele naplatu u poljoprivredni sektor na bazi ukupne potronje ubriva i duika. Ova naplata bi mogla biti znaajna za smanjenje zagaenja vode. U nekim zemljama postoje limiti na koliinu vode koja se uzima iz izvora u onim obastima koje pate od nedostatka vode (OECD, 2001).</p> <p>Globalni trendovi i projekcije Potronja vode e porasti za 31% od 1995. do 2020. Znaajan manjak vode postoji na lokalnom nivou; oekuje se da e, do 2020, u 25 zemalja u razvoju doi do znatnih potekoa u snabdijevanju vodom. Do dramatine redukcije raspoloive vode po glavi stanovnika dolo je u zadnjih 50 godina (sa 17.000 metara kubnih godinje po glavi stanovnika u 1950. na 7.300 kubnih metara godinje po glavi stanovnika u 1995). Jedan razlog je porast stanovnitva, a drugi zagaivanje vode. Za oekivati je da e raspoloiva voda i dalje opadati te e do 2020, 250 miliona ljudi biti pogoeno nestaicom vode, to je 75% vie nego 1995.</p> <p> U manje razvijenim zemljama, najvie vode koristi se za poljoprivredu, dok se u razvijenim zemljama vie vode koristi za industriju. Oekuje se da e u veini zemalja irom svijeta, poljoprivreda i dalje koristiti najvee koliine vode, dok e industrijski sektor rasti najbre. Zagaivanje vode uzrokovano gradskim otpadnim vodama znatno je smanjeno sa porastom broja domainstava koja su se prikljuila na kanalizaciju, kao i sa boljim preiavanjem otpadnih voda. Procenat stanovnika prikljuenih na postrojenja za preiavanje otpadnih voda porastao je sa 51% u 1980. na skoro 60% u toku 90-ih. Meutim, stanje je mnogo gore u zemljama u razvoju (OECD, 2001). ZATITA VODA lanak 120. Zatita voda, ukljuujui i zatitu obalnog mora, provodi se radi osiguranja nekodljivog i nesmetanog koritenja voda, zatite zdravlja ljudi, ivotinjskog i biljnog svijeta i zatite prirodnog okolia. Zatita voda ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoe tih voda i izvorima oneiavanja, kontroliranjem odvodnje otpadnih voda i njihovim proiavanjem, sprjeavanjem, ogranienjem i zabranjivanjem radnji i ponaanjem koja mogu utjecati na oneienje voda i stanje okolia u cjelini, kao i drugim djelovanjem usmjerenim na ouvanje i poboljanje kakvoe i namjenske uporabljivosti voda. lanak 121. Zatita voda provodi se zabranom, ograniavanjem i sprjeavanjem unoenja u vode, javno vodno dobro, poljoprivredno, umsko i graevno zemljite i u atmosferu opasnih i tetnih tvari, propisivanjem i poduzimanjem drugih mjera za ouvanje i poboljanje kakvoe voda. Opasnim tvarima, prema ovome zakonu, smatraju se tvari, energija i drugi uzronici koji svojim fizikim, kemijskim i dovesti u opasnost ivot i zdravlje ljudi i opstanak ivotinjskog odnosno biljnog svijeta i stanje okolia. tetnim tvarima, prema ovome zakonu, smatraju se tvari koje mogu prouzroiti promjene kemijskih, fizikih i biolokih osobina vode zbog ega se ograniava ili onemoguava iskoritavanje voda u korisne svrhe . lanak 122. Opasne i tetne tvari zabranjeno je isputati ili unositi u vode, javno vodno dobro, graevno, poljoprivredno ili umsko zemlji te ili u atmosferu ili odlagati na podrujima gdje postoji mogunost oneienja voda, osim pod uvjetima propisanim ovim zakonom ili propisima donesenim na osnovi ovog i drugih zakona. Pravne osobe i graani koji u svezi s obavljanjem djelatnosti isputaju opasne ili tetne tvari koje mogu oneistiti vode dune su ih prije isputanja u prijamnike ili javni kanalizacijski sustav ili u atmosferu djelomino ili potpuno proistiti u skladu s vodoprivrednom dozvolom. lanak 123. Radi utvrivanja uporabljivosti voda za odreene namjene vri se klasifikacija voda i kategorizacija voda.</p> <p>Klasifikacijom voda utvruje se podjela voda po vrstama, karakteristike pojedinih vrsta voda i namjena za koju se mogu upotrebljavati, doputeni stupanj oneienja iznad kojeg je vodu opasno upotrebljavati ili je za pojedine korisnike onemogueno njihovo koritenje: Vode I kategorije:najistije prirodne vode,izvorita rijeka I njihovi gornji tokovi.Nemaju miris,vidljivu boju niti otpadne tvari,a koriste se za pie I u prehrambenoj industriji. Vode II kategorije:jo su uvijek relativno iste.Mogu se koristiti za rekreaciju i uz odreeno proiavanje za snabdijevanje grada vodom.Ne smiju imati niti miris niti boju. Vode III kategorije: su zagaene prolaskom kroz gusto naseljene i industrijske oblasti. Imaju miris i vidljivu boju, ali se jo uvijek mogu koristiti u poljoprivredi i nekim granama industrije. Pokazatelji za ovu kategoruju voda imaju znatno vie granine vrijednosti. Vode IV kategorije:vrlo su zagaene i MORAJU se proiavati,ukoliko se ele upotrebljavati u odreene svrhe. Tabelica.1. Pokazatelj kvaliteta vodaKlasa vode I Otopljeni O2 Zasienost sa O2 saturacija supersaturacija BPK5 KPK iz utroka KMnO4 Nefiltrirajui ostatak pH vrednost mgO2/l mgO2/l mg/l 90 -105 75 - 90 </p>