Financijsko Pravo i Financijska Znanost - Pomoćni Materijal Za Pripremu Ispita

7/25/2019 Financijsko Pravo i Financijska Znanost - Pomoni Materijal Za Pripremu Ispita

1/30

EPRAVO.BA

Financijsko pravo i financijska znanost

Pomoni materijal za pripremu ispita

Pomodni materijal za pripremanje ispita slui iskljuivo kao oatak obaveznojliteraturi i koristi se u svrhu ponavljanja gradiva!

Napomena: Baza okumenata je io ePravo.ba portala u kojem posjetioci portala mogu pronadi pravne propise,meunarone okumente, kao i materijale namijenjene za pomod pri spremanju pravosunog ispita, te ispita na

pravnim fakultetima. Dokumente koji se nalaze u bazi okumenata alju lanovi i posjetioci portala ePravo.ba.Portal ePravo.ba nije autor okumenata u bazi. Portal ePravo.ba nije u mogudnosti a prekontrolie sve objavljeneokumente. Portal ePravo.ba ne ogovara za mogudu tetu ili bilo koju rugu posljedicu koje mogu nastatiupotrebom okumenata iz nae baze. Ukoliko smatrate a portal ePravo.ba kri Vaa prava, kontaktirajte nas na e-mail: [email protected]. Ukoliko Va zahtjev bue opravan, sporni okument de biti uklonjen.


2/30

1. Objasni razliku izmeu financijskog prava i znanosti o financijama?

Financijsko pravo i znanost o financijama imaju isti predmet izuavanja, s tom razlikom to jepristup materiji koja se izuava razliit. Naime, znanost o financijama (monetarne i javnefinancije) izuava pojmove, institute, zakone i sl., koji postoje i djeluju u mnogobrojnimekonomsko-financijskim odnosima. Dakle, znanost o financijama izuava ekonomske aspektefinancijskih pojava.

Financijsko pravo je pravna disciplina koja promatra i prouava financijske odnose i financijskeposlove s pravnog aspekta. Financijsko pravo tako prouava pravne norme kojima je reguliranamaterija novanih odnosa, novanog sustava, materija prikupljanja, raspodjele i troenjasredstava od strane drave itd.

2. Koja je vanost Magna Carta Libertatum u pogleu javnih financija?

Od tada tj. od 1215. godine u Engleskoj poinje demokratizacija financija. Uvelike seograniavala kraljeva vlast putem staleke skuptine i Vijea dvadesetpetorice. Ova povelja jedefacto zbirka financijsko-politikih i pravnih pravila koja su bila usmjerena na ograniavanjefinancijskog apsolutizma engleskih monarha, te prenoenje financijske na visoko plemstvo isveenstvo.

3. Nabroji 5 mislioca tijekom razvitka znanosti o financijama i objasni njihov doprinos njenom razvoju?

To su: Thomas Hobeskoji se zalagao za posredne poreze i to poreze na potronju akcize(troarine); John Lock ona brani i zastupa kontribucijeneposredne poreze, jer oni po njemu

vode rauna o poreskoj snazi obveznika; David Humeima negativan stav prema javnomkreditu; Adam Smith i David Ricardo takoer imaju negativan stav prema javnom kreditu.

4. Objasni i nabroji poreska naela koja je Aam Smith iznio u svom Bogatstvu naroa?

1) Naelo openitostisvi graani jedne drave su duni plaati poreze;2)

Naelo odreenosti poreski oblik, vrijeme obrauna i poreski iznos trebaju bitiunaprijed pravnim aktom odreeni;

3) Naelo ugodnosti svaki poreski obveznik treba platiti porez u vrijeme i na nain kojinjemu najbolje odgovara i

4) Naelo ekonominosti naplata poreza treba biti to je mogue jeftinija, a i ukupan iznosporeza ne bi trebao biti odve velik.

5. Koji je doprinos A. Wagnera razvoju financijske znanosti?

On je zasluan za izvanrednu sistematizaciju znanosti o financijama, za unoenje socijalnih,ekonomskih i financijskih pristupa materiji, objavio je udbenik u etiri knjige pod nazivomFinanzwissenschaft (Znanost o financijama).

6. Koja va akta i u kojem pogleu zaokruuju financijsko pravo srenjovjekovne Engleske, zapoeto saM.C. Libertatem?

Prvi akt je Peticija o pravu (petition of Right) i Zakon o pravima (Bill of Rihts). Peticijom opravu ograniavaju se prava kralja u prikupljanju javnih prihoda a zakonom o pravima sekonano zaokruuje budetsko pravo parlamenta u Engleskoj.


3/30

7. Definiraj dohodak u financijskom smislu?

Dohodak moemo definirati kao ukupnost sumu sredstava (najee novanih) koju nekaosoba fizika ili pravna, ostvari prodajom robe, vrenjem uslugaili po nekom drugom pravnomosnovu, u odreenom vremenskom periodu, najee tijekom jedne godine.

8. Kako se dijeli dohodak i objasni podjelu?

S obzirom na formu dohodak se dijeli na naturalni i novani. Naturalni dohodak se ostvaruje udobrima i raznovrsnim uslugama, a novani u odreenoj sumi novca. Prema izvoru dohodakmoemo podijeliti na izvorni, koji nastaje neposredno u procesu reprodukcije i prijenosno-transformirani, koji se javlja u obliku poklona, ostavtina i sl. ovisno od vremena stjecanjadohodak dijelimo na stalni (plaa, renta, kamata), periodini (sezonski prihodi) i izvanredni(lutrijski zgoditci, pokloni i sl.). Takoer se dijeli na osobni i nacionalni. Osobni je onaj koji

pokazuje dohodak osobe, fizike ili pravne, u tijeku jedne godine dok se nacionalni odnosi nacjelokupnu naciju, bolje rei dravu (novani izraz novostvorene vrijednosti jedne drave ujednoj godini).

9. Koji je znaaj osobnog i nacionalnog ohotka?

Od njihovog kretanja i njihove visine zavise i mogunosti zadovoljavanja opih i zajednikihpotreba drutva.

10. Objasni razliku izmeu ukupnog novanog prihoa i ohotka neke osobe?

Ukupan novani prihod neke osobe ini sva njena ukupna primanja koja se onda mogu ralanitina materijalne trokove, amortizaciju i ostatak vrijednosti od prodajne cijene, to de facto inidohodak, odnosno realiziranu novostvorenu vrijednost.

11. Objasni razliku izmeu bruto i neto osobnog ohotka?

Bruto dohodak je onaj dio vrijednosti i njime mjereni dio bruto proizvoda ili sirovina proizvoda

koji preostaje po odbitku onog dijela vrijednosti i njime mjerenog dijela proizvoda cjelokupne

proizvodnje koji nadoknauju predujmljeni i u proizvodnji utroeni postojani kapital. Kada odnjega odbijemo dravne namete koje treba platiti neka osoba, zatim kamate na zajmove,zakupninu, premiju osiguranja i sl., ono to ostane naziva se neto dohodak (isti dohodak), koji

se opet dijeli: na osobnu potronju, akumulaciju i rezerve sigurnosti.

12. Kako i u emu se oglea znaaj ohotka za javne financije?

Znaaj dohotka za javne financije se dvostruko manifestira i to:1) to je on osnovni izvor sredstava za podmirenje javnih potreba, i2)

to od tempa stope porasta dohotka u mnogome zavisi i tempostopa rasta dravnihprihoda, a od toga i mogunost drave da bude samostalna.

13. to je nacionalni ohoak i kako se on u vedini kapitalistiki orijentiranih zemalja obraunava?

Nacionalni dohodak je novani izraz novostvorene vrijednosti jedne drave u jednoj godini.Postoje dvije metode obraunavanja nacionalnog dohotka: realna i osobna. Po realnoj metodinacionalni dohodak se dobiva tako to se od drutvenog proizvoda oduzme samo amortizacija.


4/30

Po osobnoj metodi nacionalni dohodak (realni neto drutveni proizvod) dobivamo jednostavnozbrajanjem svih dohodaka. Najamnine, profita, kamate, rente i sl.

14. to je fiskalno opteredenje i kako se ono mijenjalo tijekom goina?

Fiskalno optereenje ( poreski pritisak) je odnos izmeu ukupnih fiskalnih davanja nameta inacionalnog dohotka. Moe se primijetiti da se fiskalno optereenje iz godine u godinu

poveavalo.

15. Definiraj relativni poreski pritisak?

I dalje je u pitanju fiskalno optereenje, ali ocijenjeno u svezi sa svim koristima koje se krozjavne rashode vraaju poreskim obveznicima. Naime, ako se javni prihodi troe za financiranjezdravstva, kolstva, socijalne zatite, pomoi nezaposlenima i sl., onda su oni drutveno korisni,

produktivni i rentabilni, pa se i njihovo poveanje lake podnosi, manje osjea.

16. Kako se opdenito efinira novac u pravnom smislu rijei?

Novac u pravnom smislu rijei je djeljiva, pokretna, zamjenjiva, potrona, tjelesna ili bestjelesnastvarpravo sui generis, koja obavlja drutvenu funkciju opeg ekvivalenta, ekvivalenta kojisvojim tjelesnim likom, svojom upotrebnom vrijednou i vrijednou slui za izraavanje vrednovanje svih ostalih stvari koje se prema njoj nalaze u relativnom obliku vrijednosti.

17. Zato novac ima monopol u vrenju uloge opdeg ekvivalenta vrijenosti?

Novac je roba posebne vrste koja obavlja drutvenu funkciju opeg ekvivalenta, koji svojimtjelesnim likom, svojom upotrebnom vrijednou slui izraavanju vrijednosti svih ostalih roba,koje se prema njoj nalaze u relativnom obliku vrijednosti. Treba istai da se onog momenta kadase funkcija opeg ekvivalenta uobiaji sa jednom vrstom robe, tj. kada neka odreena vrsta robena odreenom teritoriju i za odreeno vrijeme stekne drutveni monopol u vrenju uloge opegekvivalenta, tek tada se roba koja vri funkciju opeg ekvivalenta pretvara u novac, a opi oblikvrijednosti se pretvara u novani oblik vrijednosti.

18. Objasni razliku ekonomskog i pravnog definiranja novca?

Kod ekonomskog definiranja novca polazi se od toga da neka roba vri funkciju novca tj. kada

neka odreena vrsta robe na odreenom teritoriju i za odreeno vrijeme stekne drutvenimonopol u vrenju uloge opeg ekvivalenta. Kod pravnog definiranja novca je veoma znaajanmonetarno pravni suverenitet po kojem novac dobiva atribut dravne vlasti na osnovu ega on

postaje jedinim i obveznim sredstvom plaanja nekezemlje, koji sudionici robnog prometamoraju primiti u neogranienim koliinama.

19. Koje vrste novca postoje i koja je njihova podjela?

Imamo dvije vrste novca: robni (stvarni) i kreditni (depozitni, iralni, papirni) novac.Robnise dijeli na: svila, koa, biseri; plemeniti metali (zlato i srebro); kovanice; banknote(novanice); iralni; vrijednosni papiri; komercijalni novac; krediti i elektronski novac. Kreditninovac se dijeli na: banknote; iralni; vrijednosni papiri; komercijalni; kreditni i elektronski.


5/30

20. Nabroji koncepcije poimanja novca i objasni njihove najznaajnije karakteristike?

1) Metalistika koncepcija novca novac je roba i to prije svega plemenita roba kojoj sepripisuje svojstvo novca zbog njenih prirodnih i ekonomskih osobina.

2)

Dravnopravno poimanje novca novac je svaka pokretna stvar (res mobiles) kojudrava odredi da bude novac.

3) Drutvenopravna koncepcija novca za definiranje novca odluujue je miljenje,odnosno stav ljudi koji se slue novcem i upotrebljavaju ga u svakodnevnom ivotu, te dase prema tome novcem smatraju samo one pokretne i prava koja su u opoj upotrebi kaosredstvo razmjene i u koje drutvo, tj. javno mijenje, ima povjerenje.

21. Tko je autor ravnopravnog poimanja novca i na kojim tezama ona poiva?

Dravnopravno poimanje prvi u pravnoj literaturi postavlja James Stewart u XVIII. stoljeu, dokga detaljno razrauje njemaki pravnik Georg Friedrich Knapp. Prema njima novac je svaka

pokretna stvar (res mobiles) koju drava odredi da bude novac. Drava kao nosilac suverenevlasti, pa prema tome i monetarnog suvereniteta i monetarno-pravnog monopola, je ona vlastkoja je ovlatena izdavati novane znakove i utvrivati novanu jedinicu (odnosno novane

jedinice), odnosno odreivati svojstvo zakonskog sredstva plaanja.

22. Nabroji funkcije novca i objasni koja je o njih najznaajnija i zato?

1) Novac u funkciji mjere vrijednosti;

2)

Novac u funkciji sredstava prometa;

3) Novac kao kreditno i plateno sredstvo;4)

Novac kao sredstvo za zgrtanje blaga i

5) Novac u funkciji meunarodnog prometa svjetski novac

23. Definiraj i poijeli novane sustave?

Novani sustav u uem smislu rijei predstavlja skup pozitivnih pravnih propisa i pravila kojimase reguliraju novana pitanja jedne zemlje, tj. pitanje novane jedinice kao zakonskog sredstva

plaanja, naziv te novane jedinice, pitanje pariteta, konvertibilnosti kao i osnovne postavke upogledu emisije novca. Imamo vezani sustav vaenja i sustav slobodnog vaenja.

24. Nabroji elemente koji su efinirani novanim sustavom?

Elementi su: novana jedinica kao zakonsko sredstvo plaanja, naziv novane jedinice, paritet,

konvertibilnost i emisija novca.

25. Definiraj postojanje metalistikog sustava i njegove oblike?

Sustav metalistikog vaenja postoji u onom sluajukad je propisom neke zemlje odreeno da jenovana jedinica vezana za izvjesnu koliinu jednog ili vie metala.Ukoliko je novana jedinicavezana za samo jednu vrstu metala, odnosno ukoliko se valutni novac kuje iz jednog metala,

onda je u pitanju monometalizam.Ukoliko se to ini u odnosu prema dva ili vie metala, ondase naziva bimetalistikim, odnosno multimetalistikimvaenjem.

26. Definiraj i objasni djelovanje Greshamovog zakona?

Svaki imatelj jedne i druge vrste novca (bolji i loiji novac) kad po bilo kojem osnovu imaizvriti neku isplatu, nastoji zadrati bolji novac, a da svoje obveze izmiri loijim novcem, jer jenjegov partner (vjerovnik) duan, tj. zakonom obvezan primiti takav novac. Na ovaj nain bolji


6/30

novac odlazi iz optjecaja, tezaurirajui se u rukama pojedinaca, dok je u prometu uglavnomostao loiji manje vrijedan novac. ova navedena pojava se naziva Greshamov zakon. Zbog

pojeftinjenja srebra na svjetskom tritu povlailo se zlato u bimetalistikim dravama, bolji

novac ili zapravo roba, pa je stupao u djelovanje tzv. Greshamov zakon, tj. loiji novac (srebreni)tjerao je iz prometa bolji. I na taj nain je emigriralo zlato iz zemlje a srebro je preuzimalogotovo iskljuivu ulogu valutnog novca.

27. Objasni razloge uvoenja zlatnog monometalizma?

Bio je niz neprestanih poremeaja koji proizlaze iz kolizije izmeu zakonskog utvrivanjaodnosa vrijednosti zlata i srebra i njihovih stvarnih kolebanja vrijednosti. as je bilo

precijenjeno zlato, as srebro. Podcijenjeni metal bioje povuen iz prometa, pretopljen i izvezen.Tada bi se opet zakonski izmijenio odnos vrijednosti izmeu dva metala, ali bi nova nominalnavrijednost metala dola u isti sukob sa stvarnim odnosom vrijednosti kao i stara. Sva povijesna

iskustva na tom polju svode se naprosto na to da tamo gdje zakonski dvije robe vre funkcijumjere vrijednosti, faktiki uvijek samo jedna ostaje kao takva na popritu.28. Koji su oblici zlatnog vaenja?

1) Klasino zlatno vaenje;2) Vaenje zlatnih poluga i3)

Vaenje zlatnih deviza.

29. Nabroji glavne olike i mane klasinog zlatnog vaenja?

Velika slabost ovog vaenja se ogledala u nedovoljnom snabdijevanju gospodarstva novcem i

kreditom, to se negativno odraavalo na sam gospodarski razvoj i zaposlenost proizvodnihfaktora date zemlje. Kod ovog vaenja je postojala jedna jedinstvena cijena zlata u svjetskimrazmjerima.

30. Objasni razlike izmeu klasinog zlatnog vaenja i vaenja zlatnih poluga?

Ono se razlikuje od klasinog zlatnog vaenja u tome to se novanice ne konvertiraju za metalnizlatni novac, nego za zlatne poluge i to samo kod velikih plaanja, kakva se vre uglavnom

prema inozemstvu.

31. Za koje je sustave bilo karakteristino vaenje zlatnih eviza?

Za zlatno-dolarski sustav i zlatno-sterlinki sustav.

32. Definiraj sustav slobonog vaenja?

Sustav slobodnog vaenja ili sustav papirnog vaenja postoji onda kada novana jedinica nijedefinirana u odreenoj koliini zlata ili ako je ona i definirana u odreenoj koliini zlata, a nijerazmjenjiva za zlato.

33. Navei stavku koja razlikuje sloboni i vezani novani sustav?

Kod slobodnog vaenja nema konvertibilnosti.


7/30

34. Objasni slinosti ineksnog i zlatnog vaenja?

Kod zlatnog vaenja novana jedinica je vezana za vrijednost jedne vrste robe zlata, dok sekod indeksnog vaenja eli vrijednost novane jedinice vezati za svu robu u prometu, tako da bivrijednost ove jedinice bila izraena vrijednou, odnosno cijenama sve robe. Prema tome, akoroba ima dovoljno i ukoliko u opoj razini cijena ne dolazi do osjetnih promjena, ili su taosciliranja redovito mala, moe se smatrati da je i vrijednost odnosno kupovna mo ovakvognovca stabilna.35. Objasni zato se sustav slobonog vaenja naziva jo i manipulativnim vaenjem?

Zato to se stabilnost ovog sustava ne zasniva na nekom paritetu ni njegovom automatizmu vena nizu ekonomsko-monetarnih mjera koje poduzima drava, odnosno emisijska banka. Stoga seza pravilno funkcioniranje trai odreena aktivna novana i gospodarska politika, pa se ovajsustav naziva jo i manipulativnim vaenjem.

36. Objasni obje koncepcije reguliranja meunaronog monetarnog sustava iznijete na BrettonWoodskoj konferenciji i navedi njihove razlike?

Imamo prvu koncepciju J.M. Keynes-a i drugu koncepciju amerikog ministra financija H.D.Whitea. Keynes je predlagao osnivanje meunarodne klirinke unije, bazirane namultilateralnom bankarskom kliringu, u okviru koje bi se izravnali saldi u platnim bilancama

zemalja lanica, obraunati u meunarodnim obraunskim jedinicama bancor ima.Vrijednost bancora se odreivala u zlatu.Zlato bi se moglo konvertirati u bancore, ali ne iobrnuto. Uee kvote u Uniji bi se odreivale, zavisno od obujma meunarodne razmjeneodnosne zemlje.

Whiteova koncepcija je predviala osnivanje Meunarodnog stabilizacijskog fonda koji bidjelovao u pravcu odravanja fiksnih deviznih teajeva zemalja lanica, ukidanje carina,deviznih ogranienja i drugih smetnji u meunarodnoj razmjeni. Zemlje lanice bi bile duneutvrditi paritet svoje valute u zlatu i zlatnoj valuti, a to je u to vrijeme bio samo ameriki dolar.Uee kvote zemalja lanica bi se odreivale ovisno od raspoloivih koliina zlata i slobodnihdeviza odnosne zemlje. Prvobitno zamiljeni sustav se pretvorio u zlatno-dolarski standard. Tako

je osnovan sustav meunarodnog monetarnog fonda.

37. Koje su glavne odlike BrettonWoodskog sustava?

Zemlje lanice su bile dune formirati paritet svoje valute u zlatu kao zajednikom imenitelju

svih valuta ili u dolaru SAD-a. Bile su obvezne u svojim zemljama odravati i vrste devizneteajeve. Brettonwoodski zlatno-dolarski standard je klasian oblik meunarodnog zlatno-deviznog sustava, u kojem se zlato pojavljuje u obliku briljivo uvanih i publici nedostupnihzlatnih poluga. Zlatom rukuju i raspolau samo monetarni organi vlasti centralne banke. Onovie nije izravni operativni svjetski novac kao u vrijeme zlatne valute sa zlatom u optjecaju iuglavnom slui kao sredstvo dravne tezauracije.

38. Nabroji razloge raspada B-W sustava?

1) Neprekidno rastui deficit amerike platne bilance, te sukladno tom kriza amerikogdolara;

2)

Kriza novanih funkcija zlata;3) Kriza fiksnih deviznih teajeva, te stupnjevita legalizacija sustava floatinga i4)

Uvoenje specijalnih prava vuenja.


8/30

39. Koje je godine ukinuta vanjska konvertibilnost dolara?

Ukinuta je 15. kolovoza 1971. godine.

40. Kako se izraavakriza novanih funkcija zlata?

Pojavljuje se oskudica zlata, osnivanje pool-a, formiranje dvojnog trita zlata i sl. Dolo jeskoro do ustezanja od transakcija sa zlatom kao novanom robom. Poinje procesdemonetizacije zlata.

41. Koje su glavne znaajke Druge oluke MMF-a o demonetizaciji zlata?

1) Ukida se slubena cijena zlata, koja prestaje vriti ulogu instrumenta meunarodnogplaanja;

2)

Ukidaju se zlatni pariteti specijalnih prava vuenja;3) Ukidaju se zlatne klauzule u Statutu MMf-a;4)

Prestanak zlatnih transakcija izmeu MMF-a i zemalja lanica;5) Ukida se zlatna trana i6) Donosi se odluka o restituciji i rasprodaji zlatnih rezervi MMF-a.

42. to su to specijalna prava vuenja?

Specijalna prava vuenja su obraunski, ne cirkulirajui i vjetaki novac koji se ne moeizravno upotrebljavati kao sredstvo prometa i plaanja, ve slui kao osnova, kao prava kojaomoguuju zemljama lanicama da temeljem svojih SPV vukukupuju, odnosno na kredit

potrebite konvertibilne valute.

43. Definiraj program prilagoavanja potpisan sa MMF i objasni njegov onos sa dokumentom pismanamjere?

Program prilagoavanja obuhvaa mjere trgovinske, devizne, fiskalne i monetarne politike ucilju popravljanja platnobilanne pozicije. Svoje obveze iu dogovorenog stabilizacijskog

programa prilagoavanja zemlja lanica dostavlja Fondu u formi pisma o namjerama. Pismo onamjerama je pravni akt koji suvereno donosi zemlja lanica, ali u sutini ono sadri obvezne

preporuke Fonda o ekonomskoj politici koju dana zemlja treba provoditi ako eli podrku Fonda.

44. to je to stan-by aranman, a to stabilizacijski program?

Stand-by aranman je kredit okvirnog i produenog karaktera kojega date zemlje koriste uodreenom vremenskom periodu, u zavisnosti od vlastitih potreba, ali i od toga da li onesprovode stabilizacijske programe koje su sa Fondom ugovorile.

Stabilizacijski program povjerioci trae da potpiu sa Fondom one zemlje koje zbogprezaduenosti trae refinanciranje i reprogramiranje. Program vodi rauna, gotovo u pravilu,prije svega o interesima vjerovnika, tako da im je prvenstveni cilj osigurati dovoljno deviza

dravi lanici za uspjeno vraanje dugova, dok su razvojni programi i zaposlenost u zemljamalanicama u drugom planu.


9/30

45. Koje je uvjete potrebno ispuniti da bi se valuta smatrala konvertibilnom?

Danas su konvertibilne one valute koje ispunjavaju slijedee uvjete:1) Zamjenjivost valute za neku konvertibilnu valutu, a ne zlato;

2)

Sloboda transfera intervalutnih potraivanja iz zemlje u inozemstvo i obrnuto;3)

Rado se i bez potekoa primaju u meunarodnim plaanjima radi namirenja duniko-vjerovnikih obveza i

4) Strane je pravne i fizike osobe rado dre u svojim portfeljima, ne urei je konvertirati udruge valute.

Jo iza valute treba da stoji snano i stabilno gospodarstvo, platna bilanca ne bi smjela pokazativei i dugoroniji deficit, a razina rezervi bi trebala biti takva da omoguava amortiziranje

povremenih nesklada u priljevu i odljevu stranog novca. Nuan je i odreeni stupanj pravne ipolitike stabilnosti dane zemlje.

46. Objasni razliku izmeu rezervne i rezervno kljune valute?

Rezervno-kljuna valuta ima dva dodatna uvjeta i po tome se razlikuje od rezervne valute. A tadva uvjeta su: interno valutna trina sposobnost i status vehicle currency (ope rezervno-kljunavaluta).

47. Koje su 3 najzastupljenije teorijske koncepcije novane mase?

1) Klasina kvantitativna teorija novca;2)

Friedmanova monetarna kola i3) Teorija koncepcije novane mase kao kupovne snage.

48. Koja je najstarija teorijska koncepcija novane mase i to po njoj ini taj monetarni koncept?

Najstarija je klasina kvantitativna teorija novca. Novana masa, prema toj teoriji,obuhvaa oneinstrumente koji obavljaju funkciju prometnog i platenog sredstva u odreenoj zemlji i to samoone instrumente koji se nalaze u nebankarskom sektoru kao oblik financijskih potraivanjanebankarskog sektora prema sektoru banaka. Dakle, u koncept novane mase ne ulaze valute idevize kao i domai novac koji se nalazi u bankarskom sustavu.

49. Definiraj novanu masu prema stajalitima Freemanove kole?

Najsvrsishodnija definicija novane mase bi bila ona koja bi obuhvatila gotov novac u optjecajui sve depozite kod banaka bez obzira na to da li su to depoziti po vienju (demand deposits) ilioroeni tedni ulozi (time deposits) odnosno bez obzira na to da li se putem njih vre plaanja iline.

50. Definiraj novanu masu prema koncepciji novane mase kao kupovne snage?

Pristalice ove teorije definiraju novanu masu kao ukupnu potranju za robama i uslugama, kojaobuhvaa sva financijska sredstva, sve depozite, sve kredite ( i kratkorone i dugorone), bezobzira na njihov stupanj likvidnosti, to de facto znai naputanje kategorije novane mase injeno identificiranje sa ukupnim monetarnim potencijalom zemlje.


10/30

51. Kako se dijele ukupna likvidna financijska sredstva?

Dijele se u tri kategorije:

1) Novana masa;2)

Kvazi-novac i

3)

Ostala likvidna sredstva.

52. Po novoj koncepciji novane mase, to ulazi u njen sastav?

U njen sastav ulaze:

1)

Gotov novac u optjecaju;

2) Sredstva na iro raunu kod banaka i slinim raunima koji se koriste kao instrumentplaanja;

3) Tzv. zbirni rauni (budet i sl.)

4)

Bankarski instrumenti plaanja (npr. bankarski ekovi itd.)5) Sredstva u platnom prometu tj., novana sredstva koja su otila s rauna platioca a jonisu stigla na raun primaoca i to dijelom zbog zakanjenja pote, a dijelom i zbogvremena potrebnog za knjienje u sjeditu Zavoda za platni promet.

53. to je kvazi novac i to ulazi u njegov sastav?

Kvazi-novac oznaava novana sredstva koja ne obavljaju funkciju plaanja, ali se u svakomtrenutku mogu pretvoriti u plateno sredstvo. U kvazi-novac ubrajamo neoroene ulogestanovnitva na tednju i ostale depozite bez roka koji ne slue neposredno za plaanje.

54. Kako se pore novane mase i kvazi novca efiniraju ostala likvina srestva i to ulazi u tukategoriju?

Kategorija ostalih likvidnih sredstava obuhvaa one financijske oblike iji je stupanj likvidnostimanji nego kod novca i kvazi-novca, ali koji su ipak znaajni sa stanovita monetarne analize.U ovu kategoriju spadaju ogranieni depoziti ije je koritenje odgoeno za odreeni vremenski

period ili uvjetovano zakonskim propisima kao npr.: sredstva rezervnih fondova, garantni polozi,

deponirana sredstva po poslovima s inozemstvom i depoziti u domaoj valuti po inozemnimkreditima i garancijama, te oroeni depoziti namijenjeni investicijskim ulaganjima.

55. Definiraj monetarni volumen?

Pod monetarnim volumenom podrazumijevamo ukupnost likvidnih novanih sredstava udomaoj valuti, a to je, u stvari, cjelokupan iznos prethodno definirane novane mase, kvazi-novca i ostalih likvidnih sredstava.

56. to sve ini nelikvina novana sredstva?

To je zasebna kategorija novanih sredstava koja obuhvaa oroene depozite i vrijednosne papires rokom duim od jedne godine kao i ograniene depozite meunarodnih financijskihorganizacija.

57. to je monetarnipotencijal i koje stavke ulaze u njegov sastav?

Monetarni potencijal je ukupnost svih novanih sredstava nacionalne ekonomije, bez obzira nastupanj likvidnosti.


11/30

58. Objasni razliku monetarnog potencijala i monetarnog volumena?

Razlika je u tome to monetarni volumen ne obuhvaa nelikvidna novana sredstva kao to suoroeni depoziti sa rokom naplate duim od jedne godine.

59. to je to likvinost gospoarstva i kako se mjeri globalna likvinost gospoarstva?

Obino se definira kao sposobnost razliitih subjekata drutveno-ekonomskog ivota (poduzea,ustanova, fondova, dravnih organa, potroakih zajednica i dr.) da udovoljavaju svojimdospjelim novanim obvezama. Za ocjenu globalne likvidnosti gospodarstva uzima odnosizmeu prosjene novane mase idrutvenog proizvoda, dok se svi ostali faktori koji djeluju nastupanj napojenosti gospodarstva novcem predstavljaju kako konstantni.

60. Kako se efinira brzina novanog optjecaja i koje vrste postoje?

Brzina novanog optjecaja (cirkulacije) se definira kao koeficijent koji nam pokazuje brojprelaenja novca iz ruke jednog titulara u ruke drugog u toku procesa reprodukcije za tonoutvren vremenski period obino jedna godina.Imamo transakcijsku i dohodovnu brzinuoptjecaja novca.

61. Definiraj optimalnu novanu masu?

Optimalna novana masa je teorijska analitika kategorija koja s gledita projektiranjamonetarne politike predstavlja vrlo znaajan orijentir za emisiju stvarne novane mase. Drugimrijeima, zadatak je bankarskog sustava na elu s centralnom bankom da u promet emitira takvu

koliinu novane mase koja e biti to blie optimalnoj novanoj masi.

62. Objasni mogude onose stvarne i optimalne novane mase?

1) Stvarna novana masa je izjednaena sa optimalnom novanom masom. Ovo je stanjekada se emisija stvarne i optimalne novane mase poklapa, te tako ne dolazi do

poremeaja trine stabilnosti na monetarnom sektoru.2) Stvarna novana masa je vea od optimalne novane mase to uzrokuje inflatorne

tendencije, pod pretpostavkom da se brzina optjecaja ne mijenja.

3) Stanje kada je stvarna novana masa manja od optimalne novane mase, uzrokuje

deflatorna kretanja.

63. Kako glasi Marxov Zakon potranje za novcem?

Novanu masu s jedne strane odreuje suma cijena prometnih roba, a s druge strane sporiji ilibri tok njihovih suprotnih prometnih procesa od kojih zavisi koliki e se dio one sume cijenamoi ostvariti istim komadima novca.

Optimalna novcana masa=suma robnih cijena/brzina optjecaja istoimenih komada novca

64. Koji faktori oreuju sumu robnih cijena?

1)

Obujam i intenzitet poveanja ukupne materijalne proizvodnje;2) Kretanje ope razine cijena roba i usluga;3) Tehnika plaanja i4) Organizacijska struktura gospodarstva.


12/30

65. Objasni currency boar i zato se primjenjuje u BiH?

Currency bord je tzv. sustav valutnog odbora koji se primjenjuje u dravama s nestabilnimvalutama, kao to je naa. Po tom sustavu, Centralna banka ne moe samostalno odluiti kada e

pustiti novu emisiju primarnog novca u optjecaj, kao to je to u normalnim dravama. Kod nas,da bi dolo do nove emisije novca, mora postojati pokrie u devizama, u tonom iznosu kolikoiznosi i nastupajua emisija. Time je uvelike ogranieno samostalno djelovanje Centralne banke.

66. Nabroji modele emisije novca poznate u fin.teoriji i praksi?

1) Dravnopravni model;

2) Bankokratski model i

3) Samoupravni model.

67. Objasni ravnopravni model emisije novca?

On se temelji na glorifikaciji centralne vlasti, na dravnom vlasnitvu i etatistikom modelugospodarenja. Sukladno tom jedino centralna vlast, putem kredita centralne banke, ima mokreiranja novca. U funkciji novca moe biti svaka stvar, ako je drava proglasi instrumentom

prometa i plaanja. Za novac je bitan monetarni suverenitet kojeg u ime i za raun draveobavlja centralna banka dane drave.

68. Koji je moel emisije novca anas najzastupljeniji i na kojim tezama on poiva?

Danas je najzastupljeniji bankokratski model koji se temelji na privatnom vlasnitvu i slobodno

trinom poduzetnitvu. Banke imaju pravo i mo da, sukladno pravilima monetarno-kreditnepolitike, emitirajustvaraju novac. No, centralne banke u mrei slobodno-trinog-bankarskogsustava imaju jednu posebnu i privilegiranu poziciju, a to je da samo one imaju pravo i moemisije dravnog primarnog novca.

69. Nabroji kanale (naine) povedanja ili smanjenja novane mase u optjecaju po bankokratskommodelu?

A to su:

1) Kreiranje novca putem bankarskih kredita;

2) Kreiranje novca putem kupovine i prodaje vrijednosnih papira;

3)

Kreiranje novca na bazi zaduenja drave kod centralne banke;4)

Kreiranje novca putem obavljanja deviznih transakcija sa inozemstvom; i

5) Kreiranje novca putem prelijevanja depozita.

70. Koji je ominantni nain formiranja novane mase?

Kreiranje novca putem bankarskih kredita predstavlja danas i u svijetu i u nas dominantan oblik

stvaranja novane mase.

71. Objasni kreiranje novca kupovinom i prodajom vrijednosnih papira?

Prodajui vrijednosne papire stanovnitvu ili drugim nebankarskim subjektima, poslovne bankesmanjuju novanu masu, dok s druge strane poveavaju svoj kreditni potencijal, te slijedno tomei mogunost multiplikativnih efekata na kreditnu aktivnost. Kupovinom vrijednosnih papira nafinancijskom tritu banke direktno poveavaju novanu masu nebankarskih subjekata uz


13/30

istovremeno smanjenje vlastitog kreditnog potencijala. Meutim, treba rei da se emisijomvrijednosnih papira od javno-pravnih tijela i drugih nebankarskih subjekata ne utjee na novanumasu, budui da se na taj nain u okviru nebankarskog sektora mijenja samo postojea struktura

novane mase po draocima.72. Objasni 2 oblika zauenja rave ko sreinje banke?

Imamo direktno zaduenje gdje centralna banka neposredno odobrava kredit dravi a kodindirektnog zaduenja kredit se ostvaruje preko operacija s vrijednosnim papirima.

73. Kako dolazi do stvaranja novca putem deviznih transakcija sa inozemstvom?

Radi se jednostavno o tome da bankarski sustav na elu s centralnom bankom, vreiposredniku funkciju u platnom prometu s inozemstvom, otkupljujui ili pak prodajui devize,valute, zlato i ostale plemenite metale, zavisno od deficita ili suficita platne bilance moemo

znatno utjecati na formiranje novane mase. Otkup ovih sredstava plaanja, tj. otkup zlata,deviza i valuta od strane centralne banke, znai odobravanjeprotuvrijednosti u domaem novcu,dakle, emisiju primarnog novca, a s tim u svezi multiplicirano poveanje novane mase.

74. Nabroji naine prevaljivanja epozita i kako se ona u literaturi jo naziva te objasni kako ono utjeena koliinu novca u optjecaju?

Do kreiranja novca moe doi smanjenjem gotovog novca u optjecaju uplatama u tedne uloge,uplatom deviznog novca u oroene depozite, pretvaranje depozita po vienju u ogranienedepozite i obrnuto. Tako, ako se propisivanjem odgaa troenje sredstava po nekom depozitukoji je obuhvaen novanom masom, to se onda povlai i kupovna snaga i obrnuto,

oslobaanjem ogranienih i oroenih depozita i njihovim prelijevanjem u slobodne depozitekreira se novac i stvara kupovna snaga. Ove se promjene nazivaju promjenama nemonetarne

pasive, pri emu se misli na onaj dio pasive u bilanci banaka koji ne predstavlja novac u smisluinstrumenata plaanja, poveanje monetarne pasive znai prelijevanje novca iz optjecaja, doknjeno smanjenje znai da se jedan njen dio prelio u optjecaj.

75. Definiraj valute i nabroji njene najvanije vrste?

Termin valuta danas ima vie znaenja: oznaava valutu jedne zemlje, valutni sustav zemlje, rokdospijea plaanja, itd. U meunarodnoj ekonomiji, valuta oznaava inokosni gotov novac kojislui kao zakonsko sredstvo plaanja u toj zemlji. Njene najvanije vrste su: konvertibilne,

transferabilne, nekonvertibilne, klirinke i crnoburzijanske.

76. Definiraj konvertibilne i nekonvertibilne valute?

Konvertibilne su one valute koje se u potpunosti zamjenjive za zlato ili zlatne devize. Danas

nemamo potpuno konvertibilnih valuta, nego samo djelomino konvertibilnea pod tim se mislina one valute koje su sposobne mijenjati se za druge valute. Nekonvertibilne valute su takve

valute koje nisu u potpunosti zamjenjive za zlato ili zlatne devize. U pravilu se ne mogu ni

transferirati iz zemlje, nerado se primaju u meunarodnim plaanjima i skoro iskljuivo slue zaunutarnji promet.

77. Objasni razliku izmeu konvertibilnih i transferabilnih valuta?

Transferabilnim valutama nazivamo valute koje se mogu upotrijebiti za plaanje u vie zemaljakoje su sa zemljom emitentom te valute povezane valutnim sporazumima, najee u okviru


14/30

valutnog bloka. Obino su vezane za devizna ogranienja, tako da se sa prelaskom naliberalizaciju ekonomskih odnosa s inozemstvom transferibilnost sve vie pribliavaogranienoj, djelominoj konvertibilnosti.

78. Nabroji karakteristike koje oreuju crnoburzijske valute?

To su valute iji se teaj formira na crnoj burzi, tj. nelegalno i u suprotnosti sa valutno-deviznim propisima odreene zemlje. Valuta svake zemlje moe biti crnoburzijanksa, ali to suobino konvertibilne valute koje se ilegalno kupuju i prodaju u nedovoljno razvijenim zemljama,gdje je teaj domaeg novca precijenjen.

79. Kako se efinira eviza i to sve ulazi u njen sastav?

Devize se najee definiraj kao potraivanja u inozemnoj valuti. Danas devize obuhvaaju sva

kratkorona potraivanja prema inozemstvu. Tu treba ukljuiti: mjenice, potraivanja domaihrezidenata po tekuim raunima kod inozemnih banaka, primljeni akreditivi, kreditna pisma,bankarski nalozi te razna druga potraivanja koja glase na inozemni novac.

80. Objasni razliku izmeupromptnih i terminskih deviza?

Promptne devizepredstavljaju takva potraivanja u inozemnim valutama koja su ve dospjela.To su potraivanja s kojima se moe odmah raspolagati. Terminske devize se odnose na

potraivanja s izvjesnim rokom dospjelosti, tako da se tek sa protekom tog roka moe sdevizama raspolagati.

81. Kako se efinira evizni teaj i o ega ovisi njegovo kretanje?

Devizni teaj se definira kao cijena domaeg novca izraena u stranom novcu (direktnonotiranje) ili pak kao cijena inozemnog novca u domaem novcu (indirektno notiranje).Njegovokretanje ovisi o vrijednosti domaeg novca, vrijednosti inozemnog novca i od njihovihmeusobnih odnosa na deviznom tritu.

82. O ega ovisi evizni teaj u uvjetima zlatnog standarda?

On je ovisio tj., formirao se prema odnosu kovnikih stopa, tj. sadraju zlata u novanimjedinicamaparitetu novca i prema odnosu ponude i potranje odnosnih deviza na tritu.

83. to su to zlatne toke i kako se one definiraju?

Budui da se radilo o punovrijednom zlatnom novcu to ni vee oscilacije cijene oko vrijednosti,tj. teaja oko pariteta nisu u doba zlatnog standarda bile mogue i kretale su se u dosta uskimgranicama u okviru tzv. zlatnih toaka odljeva i priljeva zlata. Gornja zlatna toka se dobiva akose na vrijednost strane novane jedinice izraene preko zlatnog pariteta dodaju trokovi prijevozai osiguranja zlata u transportu. Donja zlatna toka ispod koje devizni teaj nije mogao pasti, jerumjesto primanja devize, vie se isplati uvoziti zlato, jer prodajom deviza na domaem tritudobiva se mnogo manje nego u odnosu na uvezeno zlato.

84. Napii razlike izmeu fluktuirajudih, fiksnih i manipuliranih teajeva?

Fiksni teaj je determinanta ponude i potranje deviza, koji vie nije kao u sustavu zlatnogstandarda ograniena zlatnim tokama izvoza i uvoza zlata. Fluktuirajui teajevi se


15/30

svakodnevno mijenjaju u zavisnosti od igre ponude i potranje na deviznom tritu.Manipulirajui teajevi su pod stalnom brigom monetarnih vlasti i njihove devizne kontrole.

85. Objasni oblike manipuliranog eviznog teaja?

Ovi devizni teajevi mogu biti ravnoteni, tj. realno odmjereni devizni teaj koji osiguravabilannu ravnoteu, depreciran devizni teaj teaj odmjeren ispod relanog teaja i apreciran tj.,odmjeren iznad vrijednosti teaja.

86. Nabroji teorije formiranja eviznih teaja u uvjetima papirne valute?

Te su teorije:

1) Platnobilanna teorija;2)

Teorija pariteta kupovnih snaga novca;

3)

Monetaristika teorija i4) Portfolio teorija.

87. Navedi autore teorije pariteta kupovne modi novca i postavke putem kojih ona definira devizniteaj?

Autori ove teorije su engleski ekonomisti D. Ricardo i H. Thornton. Kasnije ovu teoriju detaljno

razrauje vedski ekonomist Gustav Cassel. Po njemu devizni teaj je funkcija odnosa kupovnihsnaga novca dviju valuta, odnosno cijena na domaem i stranom tritu.

88. Kako se po teoriji platne bilance formira evizni teaj i to utjee na njega?

Formiranje i promjene deviznog teaja su skoro iskljuivo posljedica pozitivnog ili paknegativnog stanja platne bilance, tj. suficita ili deficita platne bilance odreene zemlje. Ukolikoneka zemlja ostari u ekonomskim odnosima s inozemstvom suficit onda e devizni teaj njenevalute rasti, odnosno devizni teaj stranog novca e poeti padati i obratno, ako zemlja ostvarideficit u platnoj bilanci onda e devizni teaj njene valute poeti padati, zato to su u uvjetima

platnog deficita primanja iz inozemstva znatno manja od potreba za plaanjima uvezene robe iusluga.

89. Kako monetarna ponua oreuje visinu eviznog teaja ikoji su naini povedanja monetarneponude?

Smanjenje monetarne potranje djeluje na isti nain kao i porast monetarne ponude. Dugoronopromatrano, po monetaristima monetarna potranja ima stabilan karakter, pa se prema tome,monetarna ponuda javlja kao dominantan faktor u formiranju deviznih teajeva. Porastmonetarne ponude dovodi do neravnotee na tritu novca. Najee do porasta monetarne

ponude dolazi uslijed deficitnog financiranja budetske potronje, deficitnog financiranjainvesticija, operacijama otvorenog tritaotkup dravnih papira, neposrednim kreditiranjemdrave i sl.

90. Kako se mijenja kratkoroni evizni teaj s obzirom na promjene na tritu kapitala?

Ravnoteni teaj na kratki rok odreen je stanjem i promjenama na tritu kapitala tj., odkotiranja dionica, obveznica i drugih vrijednosnih papira na burzama, kao i od ponaanjavlasnika imovine u smislu optimizacije njihovog portfolia.


16/30

91. Kako se definira portfolio i koji oblici imovine ulaze u njegov sastav?

Portfolio predstavlja odreenu strukturusastav imovine koju posjeduje rezident, odnosnovlasnik imovine. Oblici imovine su dosta razliiti: gotovina, domai vrijednosni papiri, inozemnivrijednosni papiri i sl.

92. Suklano kompleksnom shvadanju, koji sve imbenici utjeu na promjenu eviznog teaja?

Po kompleksnom shvaanju devizni teajevi bili bi uvjetovani kako platnobilannim tako iinflatornistikim monetaristikim, a i portfolio faktorima.

93. Objasni razliku realnog i ravnotenog eviznog teaja?

Realni devizni teaj je takav teaj koji uspijeva izjednaiti opu razinu cijena u zemlji sa opom

razinom cijena u inozemstvu, dok je ravnoteni onaj koji osigurava uravnoteenost platnebilance u duem vremenskom periodu, bez pretjeranih trgovinskih i deviznih ogranienja i bezporemeaja unutranje gospodarske ravnotee.

94. Objasni kada olazi o precijenjenosti omade valute i koje poremedaje ona uzrokuje?

Ako bi devizni teaj bio ispod razine koja bi se mogla oznaiti kao realna, onda bi domaa valutabila precijenjena a strana valuta podcijenjena (izravno notiranje) i obrnuto. Precijenjenost

domaeg novca dovodi do toga da je kupovna mo domaeg novca u inozemstvu vea nego utuzemstvu. Tada se u zemlji kupuje strani novac, po slubenom nie odmjerenom teaju, tekupuje strana roba u inozemstvu. Cijene strane robe preraunate u domai novac postaju nie i

konkurentnije, tako da se uvoze i oni strani proizvodi koji bi pri realnom deviznom teaju bilineprofitabilni.

95. Objasni kada i kako olazi o pocijenjenosti omade valute i koje su njene posljedice?

To je sluaj kada je inozemna valuta pretjerano visoko notirana, daleko iznad realnog teaja. Pritakvom teaju je kupovna mo domaeg novca u zemlji daleko vea nego u inozemstvu. Visokteaj poskupljuje uvoz, a smanjuje se i broj stranih proizvoda koji su konkurentni na domaemtritu. Za devize steene izvozom sada se dobivaju znatno vee kupovne moi u tuzemstvu tj.,dobivaju se znatno vee sume domaeg novca, pa zbog toga raste broj izvoznih proizvoda iusluga, to se opet pozitivno odraava na stanje u platnoj bilanci.

96. Definiraj i objasni kotacije?

Banka koja eli kupiti devize trai od druge banke svog poslovnog partnera da joj da kotacije,to znai kupovne i prodajne teajeve za danu valutu i time se obvezuje da potim teajevimaobavi planirane devizne transakcije. Banka traitelj kotacije treba u kratkom roku, obino oko

jedne minute, odluiti da li e neku valutu kupiti ili prodatii u kom iznosu od banke davateljakotizacije.

97. Definiraj evizno trite?

Mjesto na kojem se vri kupovina i prodaja deviza nazivamo deviznim tritem.

98. Objasni razliku direktnog i indirektnog kotiranja?


17/30

Kod direktnog kotiranja devizni teajevi su se iskazivali u dolarskom ekvivalentu a kodindirektnog kotiranja se iskazuje koliko je strane valute potrebno za jedan dolar tj., recipronavrijednost prvog naina kotiranja.99. Objasni razliku izmeu pravilno i nepravilno ukrtenih eviznih teajeva?

Kod pravilno ukrtenih deviznih teajeva sasvim je svejedno gdje emo kupiti devize i kojimdeviznim sredstvima emo namiriti nae obveze prema inozemstvu. Kod nepravilno ukrtenihdeviznih teajeva emo birati gdje emo kupiti devize.

100. Zato i kako olazi o kamatno evizne arbitrae?

Ona nastaje kao posljedica razliitih kamatnih stopa u razliitim poslovnim sreditima svijeta.Neka je npr., godinja kamatna na oroenu tednju u Zurichu 4%, a u Frankfurtu 8%, tada earbitraeri transferirati svoja likvidna sredstva iz Zuricha u Frankfurt i tako zaraditi na razlici u

kamatama. Transferiranjem novanih sredstava iz sredita s niom kamatom u sredite s viomkamatom arbitraeri utjeu nesvjesno i na izjednaavanje kamatnih stopa na svim tritimanovca i kapitala.

101. Nabroji i objasni razliku promptnih i terminskih deviznih poslova?

Promptni ili spot devizni poslovi su oni poslovi gdje je kupovinu i prodaju deviza mogueizvriti odmah a terminski devizni poslovi su oni gdje se kupovina i prodaja deviza mora obavitiu tono utvrenom roku. Promptne kupoprodaje se trebaju izvriti odmah, a najkasnije u rokudva radna dana, dok se terminski poslovi zakljuuju obino na rok od jednog mjeseca do jednegodine. Kod terminskih poslova kupac i prodava ugovaraju devizni teaj po kojem e se posao

obaviti, vodei rauna o postojeem stanju na deviznim tritima i promjenama koje se oekujuu budunosti. U ugovorenom roku kupac dobiva devize i plaa za njih po ranije utvrenomteaju.

102. Kako jeluje iferencijalna, a kako konverzijska arbitraa na eviznom tritu?

Npr. umjesto da teaj dolara u Frankfurtu bude 0,777 EUR, on moe biti 0,80 EUR. U ovakvojsituaciji e oni koji mijenjaju dolare u eure dolaziti u Njemaku, jer e za isti iznos dolara dobitivie eura, a oni koji mijenjaju eure u dolare posao e obavljati na tritu u New Yorku jer e zaodreeni iznos maraka dobiti vie dolara. Koritenje ovih razlika u deviznim teajevima nazivase diferencijalnom arbitraom.No, nepravilno ukrteni devizni teajevi pruaju priliku da

dobitak ostvare i oni koji raspolau drugim konvertibilnim valutama. To e postii tako to e tedevize prodati na tritu u SAD, a potom na nabavljene dolare kupiti u Njemakoj eure, te ih

ponovno zamijeniti u prvobitne valute. Ovakvi poslovi se nazivaju konverzijskom arbitraom.

103. Navei opdi uvjet evizne arbitrae i objasni kako ona djeluje?

Opi uvjet devizne arbitrae je ostvarivanje arbitrane dobiti iznad trokova konverzije, uprotivnom arbitraa za arbitre ne bi bila ekonomski opravdana.Kupujui devize na tritima gdjesu jeftinije, a prodajui ih na tritima gdje su skuplje arbitri doprinose i eliminiranju razlika udeviznim teajevima.

104. to je to platna bilanca i to po metoologiji MMF-a ulazi u njen sastav?


18/30

Obino se definira kao pregled svih ekonomskih transakcija jedne zemlje s inozemstvom,obavljenih izmeu domaih i stranih osoba u toku jedne, najee kalendarske godine. Mometodologiji Fonda sve ekonomske transakcije se dijele na tekue i kapitalne transakcije.

105. to se ubraja u autonomne, a to u kompezatorne transakcije?

U autonomne transakcije bi ule transakcije vezane za: uvoz robe, izvoz robe, vrenje usluga selementom inozemnosti (turizam), posrednitvo, prometne usluge, osiguranje, trokovi kamata,otplata dugova i sl. Kompenzacijske transakcije obuhvaaju plaanja vezana za: devizne i zlatnerezerve, zaduivanja u inozemstvu, kretanje kapitala i sl.

106. Objasni kaa i zato olazi o eficita onosno suficita platne bilance?

Platna bilanca je pasivna odnosno aktivna ako su dunike pozicije autonomnih transakcija vee,odnosno manje od potranih pozicija takvih transakcija, budui da dunike pozicije autonomnihtransakcija predstavljaju odljev, a potrane pozicije ovih transakcija priljev deviza. Saldo kojise pojavljuje kao razlika izmeu ovih pozicijaautonomnih odnosno tekuih transakcija

predstavlja deficit odnosno suficit platne bilance.

107. Nabroji teorije o potranji novca?

1) Kvantitativna teorija novca;

2)

Neokeynesijanska ekonomska znanost (Keynesova motivacijska analiza)

108. Koji zakon zagovara klasina ekonomska znanost u povou potranje novca?

Zakon o potrebnoj koliini novca u optjecaju.

109. Nabroji varijante kvantitativne teorije novca?

1) Transakcijska varijanta;

2) Dohodovna varijanta

3) Friedmanova koncepcija potranje

110. Kako se po transakcijskoj varijanti kvantitativne teorije efinira koliina novca u optjecaju onosno

potranja novca?

Potranja novca je funkcija obujma realnog drutvenog proizvoda, odnosno ako se u analizuukljue i cijene obujma nominalnog drutvenog proizvoda tj., poslovnih transakcija s jednestrane i brzine optjecaja istoimenih komada novca s druge strane.

111. Kako Friemanova koncepcija izraava potranju za novcem?

Potranja novca po ovoj koncepciji postaje funkcija obujma dohodovnih transakcija s jednestrane, te iznosa i strukture imovine i prihoda od imovine pojedinih ekonomskih subjekata, s

druge strane.

112. Kako neokeynesijanska ekonomska znanost efinira potranju suvremenog kreitnog novca?


19/30

Definicija se zasniva na principu da koliina novca koju ljudi ele zadrati zavisi samo od samihpotreba (motiva) za njegovo dranje. Ti motivi se najee iskazuju kao transakcijski motiv,pekulativni motiv, motiv opreza, rizika investiranja, oekivanja i sl. Prema njima, dakle, ukupna

potranja novca je jednaka sumi transakcijske potranje novca, potranje zbog neizvjesnosti ipekulativne potranje.113. Nabroji i objasni motive ranja novca?

1) Transakcijski motiv dranja novca je onaj novani dio imovine koji slui poduzeu zakupovinu (plaanje) sredstava zaproizvodnju i radne snage, dakle, za isplatnu funkciju;

2) Motiv oekivanja, rizika i pekulacije predviajui da e cijene rasti, moe pojaanonabavljati sredstva za reprodukciju, te tako stvarati zalihe, koje e poslije koristiti u

procesu proizvodnje ili ih pak prodavati po viim cijenama.

114. Kojim faktorima je uvjetovana transakcijska potranja za novcem, a kojim pekulativna?

Transakcijska je uvjetovana veliinom prihoda dohodaka nekog gospodarstvenika, te visinomslubenog kamatnjaka. pekulativna potranja je determinirana buduim gospodarskimkretanjima, kretanjima cijena vrijednosnica na financijskim tritima, buduim kretanjima i sl.

115. Kojim faktorima je oreena potranja za novcem jenog pouzeda?

Potranja novca jednog poduzea jedakle determinirana transakcijskim potrebama togpoduzea, odnosno veliinom njegovog ukupnog prihoda, zatim obujmom izdvajanja njegovogdohotka za investicije (akumulacije), te od raznih rizika i oekivanja.

116. Koje elemente obuhvada ukupna potranja za novcem cijelog jednog gospodarstva?

1) Obujam novanih transakcija poduzea, iji je izraz neto drutveni proizvod;2) Masa osobnih dohodaka u drutvu, kao naknadom za utroeni ivi rad u drutvenom

proizvodu

3) Masa ukupne akumulacijetednje4)

Rizik i oekivanja kao izraz neizvjesnosti u pogledu kretanja osnovnih ekonomskihagregata, kao to su cijene, potronja, investicije, tednja i sl.

5) Masa profita i

6) Visina kamatnjaka

117. Kako se definira ponuda novca?

Ponuda novca je ukupna koliina bankovnog novca koja u danom momentu stoji na raspolaganjuekonomskim subjektima za njihove transakcije i druge potrebe.

118. Kako se najede stvara ponua novca i ime je ona uvjetovana?

Glavni izvor ponude novca je vrijednost koja se formira u bankama putem prikupljanja depozita

a poveava monetarno-kreditnom multiplikacijom. Ona je uvjetovana domaom bankarskomkreditnom ekspanzijom.

119. Definiraj financijsko trite i kako se ono dijeli?


20/30

Mjesto gdje se susreu ponuda i potranja tj., gdje se obavlja kupovinai prodaja novanogkapitala. Najee se dijeli na trite novca, kao trite kratkoronog kapitala i trite kapitala,kao mjesto gdje se nudi i prodaje dugoroni kapital.

120. Koji su poslovi vezani za trite novca i koje su njihove karakteristike?

Na tritu novca najee kotiraju kratkoroni vrijednosni papiri, obino papiri dravnihobveznica i kratkoroni bankarski krediti kao akceptni kredit, rambursni, eskontni i lombardni

posao. Osobito za ove poslove je to da su to poslovi:

1)

Vezani za kratki rok

2) Koriste se za privredne svrhe

3)

esto imaju garantni karakter i4) Obino se odobravaju dobro poznatoj klijenteli poznatih referenci.

121. Navei oblike i karakteristike poslova koji se obavljaju na tritu kapitala i objasni kako se obavljanjihova prodaja?

Na tritu kapitala kotiraju dionice, obveznice i razni drugi vrijednosni papiri vezani za dugi rok.Kupovina i prodaja ovih papira se obavlja na efektnim burzama preko razgranate mree

burzovnih posrednikastock brokera. Bitne karakteristike operacija na tritu kapitala susljedee:

1) Dugoronost plasmana, odnosno dugoronost efekata

2)

Dugoronost investicijskih sredstava iz kojih se vre plasmani (oroeni depoziti) i3) Uzimanje regularnih garancija za vraanje duga.

122. Koje je stajalite klasine ekonomske znanosti po pitanju monetarne ravnotee?

Kapitalistiko drutvo je imuno od ekonomske neravnotee, pa slijedno tome i od monetarne, tj.i od nejednakosti ponude i potranje novca.

123. Navei po klasiarima, osnovni uvjet gospoarske i monetarne ravnotee?

Osnovni uvjet ravnotee je ravnotea izmeu tednje i investicije, ravnotea koja se u

kapitalizmu uspostavlja ex ante, unaprijed i stalno i to zahvaljujui, prije svega,samoregulirajuim mehanizmu kamatne stope.

124. Definiraj kamatnu stopu i odrei kako tenje i investicije oreuju njenu visinu?

Kamata je cijena privremenog koritenja tueg dohotka, pri emu njena visina zavisi od odnosaponude i potranje novca te od duine vremena koritenja tueg novca. Svi dijelovi dohotka kojinisu upotrijebljeni za potroake svrhe moraju se nuditi na tritu novca. Ponuda neutroenihdohodaka se susree istodobno s potranjom tako slobodnih sredstava koja ih eli investirati.Investitori, kao cijenu za upotrebu tueg dohotka, plaaju ponuditeljima novca odtetu u vidukamate.

125. Objasni sukladno suvremenoj ekonomskoj znanosti, koji je glavni uvjet gospodarske i monetarne

ravnotee i objasni u emu i kako se ono razilazi sa klasinom ek. znanosti?


21/30

I suvremena ekonomska znanost polazi od poznatog klasinog stava da je ispunjen jedan odosnovnih uvjeta gospodarske ravnotee ako postoji ravnotea izmeu tednje i investicija narobnim tritima. Ali razlika u odnosu na klasino shvaanje se izraava u tome to suvremena

teorija smatra da se ova ravnotea postie tek nakon odreenog vremena, tj. ex post, a ne ex ante(unaprijed).

126. Koji su po Keyneysijancima, uvjeti postizanja gospoarske ravnotee?

Bitan uvjet gospodarske ravnotee je dakle i jednakost tednje i investicija, tj. nominalne i realneakumulacije. Za njih u odnosu na klasiare, od posebne vanosti je uspostaviti ravnoteu i nanovanim tritima. Ponuda i potranja novca moraju biti u ravnotei, u protivnom monetarnaneravnotea posebno danas u eri kreditnog novca izaziva i neravnoteu na robnim tritima.

127. to sve, u otvorenim gospoarskim sustavima, uvjetuje uspostavljanje ravnotee?

Ako se radi o otvorenoj privredi, onda je potrebno osigurati i dva dodatna uvjeta, a to je

ravnotea priljeva i doljeva i deviza, po robnim i nerobnim osnovama zemlje i ravnoteauvoza iizvoza kapitala.

128. to su po Marxu glavni uzroci monetarne neravnotee?

Glavni uzroci privredne neravnotee su istovremeno i uzroci monetarne neravnotee. Njih trebatraiti u procesu proizvodnje, u strukturnim poremeajima, u naruavanju principa raspodjele, u

poremeajima odnosa razmjene, dakle, treba ih traiti u realnim odnosima, tj. stvarnim iniocimakoji vladaju procesima drutvene reprodukcije.

129. Kako se definira inflacija i koje su njene posljedice?

Inflacija je vrlo sloena i heterogena drutveno-ekonomska pojava izazvana monetarnim,realnim ili pak politikim poremeajima ravnotee i kretanja u gospodarstvu. Kao njena

posljedica nastaje samopodravano i teko kontrolirano povienje cijena, opadanje ivotnogstandarda, poveanje novanog optjecaja, smanjenje vrijednosti domaeg novca i progresivnoiscrpljenje domaih deviznih izvora.

130. Kako se efinira eflacija, to je karakterizira a to uzrokuje?

Deflacija je drutveno-ekonomska pojava obrnuta inflaciji, pojava koja se odlikuje: opimpadom cijena roba i usluga, porastom kupovne snage novca, porastom nezaposlenosti,

slabljenjem poslovne inicijative i investicijske aktivnosti, porastom kamatne stope, ukoenoutrita, usporenom realizacijom i bankrotom mnogih poduzea.ona najee dolazi kao

posljedica kombinirane raznih uzroka: monetarno-kreditne politike, neracionalne raspodjele

dohotka, opadanja proizvodnje uslijed raznih vanjskih faktora, opadanja produktivnosti rada i dr.

Deflacija je estoposljedica krize a moe biti i njen uzronik.

131. Nabroji osnovne teorije o inflaciji?

1) Teorija inflacije potranje;2)

Teorija inflacije trokova (cost-push inflation) i3) Marxova teorija inflacije.


22/30

132. Koje su osnovne varijante teorije inflacije potranje i to je po njima glavni uzronik inflacije?

1) Kvantitativna teorija novca;

2)

Teorija inflatornog jaza;

3) Psiholoka teorija inflacije i

4) Teorija monetarista.

Zajedniko za sve ove varijante je to da inflacija nastaje zbog prevage potranje nad ponudom.

133. Koja je najstarija teorija o inflaciji i kaa se javljaju njeni poeci?

Najstarija teorija je kvantitativna teorija novca. Njene poetke nalazimo u radovima dvajuekonomista iz XVI. stoljea. To si bili Baudin i Davanzatti.

134. Koje veliine, prema Fischeru, definiraju inflaciju?

On polazi od teze da su cijene funkcija novca odnosno funkcija novca i koliine robe.MV = PT

Pprosjena razina cijena, V brzina optjecaja gotovog novca, Mkoliina gotovog novca uoptjecaju i Tukupni promet.

135. to je sutina kvantitativne teorije i koja je njena osnovna mana?

Sutina se sastoji u tome da su cijene zavisna varijabla i da su direktno proporcionalne koliininovca u optjecaju, pri emu kvantitativci vide robne fondove kao dane, a sav novac kao kupovni

fond. Greka je kvantitativne teorije to pretpostavlja da nema tzv. neaktivnog novca, tj. novcakoji se moe drati ne za plaanje, ve za druge svrhe (zbog oekivanja izvanrednih dogaaja, zaneku posebnu svrhu, ..).

136. to je po teoriji inflatornog jaza oluujudi faktor inflacije?

Umjesto novca kao odreujueg faktora inflacije, pristalice ove teorije uvode ponudu i potranju.

137. Kada po Keynesu dolazi do inflacije?

Uvjet za otpoinjanje inflacije je deficitno financiranje u toki pune zaposlenosti proizvodnih

faktora.

138. Objasni oktrinu teljivost i razloge za njenu kritiku?

Po doktrini tedljivosti svaka je tednja uvijek dobra i korisna osobina, istiui da je tedljivostdobra i korisna samo u stanju pune zaposlenosti i inflacije. Naprotiv, u stanju nezaposlenosti i

deflacije tednja postaje nekorisna i drutveni porok. Tada vea tednja skrauje ukupnupotronju, tj. efektivnu potranju, dovodei tako do smanjenja realizacije, obujma proizvodnje,otputanja radnika, pada cijena, odnosno do svega to se naziva depresija. To je tzv. paradokstedljivosti.

139. Tko su prestavnici psiholoke teorije inflacije i na kojoj tezi ona poiva?

Glavni predstavnici ove kole su Karl Menger, Friedrich Wieser i Bhm Bawerk. Ona tvrdi davrijednost novca pada, a cijene rastu naprosto zbog toga to potroai, osjeajui ili


23/30

pretpostavljajui da e vrijednost novca u budunosti pasti, pridaju novcu manju vrijednost.Zbog toga su ljudi skloni vie platiti za robu.

140. Tko je glavni predstavnik teorije monetarista i na kojim tezama poiva ova teorija inflacije?

Glavni predstavnik je prof. Milton Friedman. On umjesto ukupnog obujma transakcija (PT)

uvodi nacionalni dohodak. Dohodak je prinos od imovine u koji ukljuuje: novac, obveznice,dionice, fizika dobra i ljudski kapital.

141. Nabroji varijante teorije inflacije trokova?

1)

Teza o inflatornoj spirali nadnica;2) Profit-push inflacija i3) Trea varijanta istie porast uvoznih cijena kao primaran uzrok inflacije.

142. Objasni zato olazi o inflacije po teoriji inflacije nadnica?

Poveanje plaa bez odgovarajueg poveanja produktivnosti dovodi do porasta trokovaproizvodnje po jedinici proizvoda (izdaci za radnu snagu) i slijedno tome, do poveanja cijena.

143. Objasni nastanak inflacije po profit-push teoriji?

U uvjetima imperfektnog trita pouzeda su u mogudnosti a nezavisno o uvjeta na tritu oreuju

razinu cijena i time povedavaju profit, oprinose inflatornom pritisku. Cijene moraju biti ovoljno niskea olakavaju regrutiranje kupaca i ekspanziju prodaje, ali moraju u isti mah biti i dovoljno visoke da sestvaraju visoki profiti.

144. to je po Marxu glavni uzrok inflacije?

Po njemu koliina novca i visina cijena zavisi od kretanja realnih faktora proizvodnje.Monetarne krize (inflaciju i deflaciju) moramo promatrati kao posljedice ope gospodarskihkriza.

145. Koji sve uzronici, osim monetarnih i realnih, dovode do pojave inflacije?

Postoji i itav niz neekonomskih, a posebno politikih uzronika porasta cijena. Neekonomskifaktori su: neprestana politika previranja, oruane pobune, ratovi itd.

146. Nabroji tipove inflacije?

1) Umjerena ili latentna inflacija;

2) Nekontrolirana ili burna inflacija;

3) Domaa i uvozna inflacija;

4) Otvorena i priguena inflacija i5)

Stagflacija.

147. Definiraj latentnu inflaciju i njene krajnje granice?


24/30

Ovaj tip inflacije izraava se u trendu stalnog porasta cijena. Cijene rastu polagano alineprekidno. U studijima OUN-a stopa rasta indeksa trokova ivota ispod 1% godinjeobiljeava se kao stabilna, ispod 5% do 1% kao slaba, ispod 10% do 5% kao umjerena, a od 10%

i vie kao visoka.

148. Kada se javlja nekontrolirana inflacija i koje su njene odlike?

U mirnodopsko vrijeme moe nastati pod djelovanjem vie ili manje smiljene, neefikasne ilitolerantne ekonomske politike. Takoer nastaje u ratnim i poratnim razdobljima uslijedekspanzionistike politike financiranja javnih trokova kroz rastuu emisiju novca. Galopirajuainflacija de odlikuje veoma visokom stopom obezvreivanja novca, dok najzad cijene ne

dostignu astronomske cifre.

149. Nabroji omade uzronike inflacije?

1) Inflacija efektivne novane potranje;2) Inflacija izazvana nerazmjernom raspodjelom realnog nacionalnog dohotka;

3)

Inflacija deficitnog investiranja;

4) Inflacija zbog nestaice namirnica izazvana loom etvom, veim izvozom i5) Inflacija cijena zbog pretjeranog oporezivanja.

150. Nabroji vanjske uzronike inflacije?

1) Uzronici infiltrirani preko vanjske trgovine;2) Kretanja kapitala;

3)

Kretanja radne snage itd.

151. to je stagflacija,tko je njen autor i koje posljedice ona izaziva?

Stagflacija je relativno novi tip inflacije koji se odlikuje istovremenim porastom cijena i

nezaposlenosti. Autor je nobelovac Paul Samuelson. Izaziva stanjekoje je vrlo blisko punoj

zaposlenosti. Nivo proizvodnje se pribliava svom punom kapacitetu. Proizvodne jedinicepoduzimaju nove investicije, otvaraju se nova radna mjesta, i do zaposlenja se lako dolazi.

Opseg ponude i potranje raste. Cijene rastu izmeu trenutaka kada poslovni ljudi kupuju i kadaprodaju svoju robu. Profit i nadnice rastu esto bre nego trokovi ivota. Poslije periodaprosperiteta i inflacije dolazi razdoblje depresije i deflacije.

152. Nabroji i objasni ekonomske posljedice inflacije?

U oblasti proizvodnje inflacija, prije svega, uvodi nesigurnu kalkulaciju. Kalkulacija trokovakoja treba predstavljati osnovu za donoenje poslovnih odluka postaje nepoznata, jer ju je tekonapraviti u uvjetima stalnih promjena u cijenama, ali je i suvina jer se preko rastuih cijenaosigurava dobit. Dalja posljedica je negativan utjecaj na ekonominost i produktivnost rada.Zbog prividno visokog rentabiliteta i lake zarade smanjuje se onaj neophodni vanjski pritisak na

rukovodstvo poduzea da primijeni to ekonominije metode proizvodnje: racionalizaciju,utedu, da iskoristi sve mogue unutranje rezerve itd. Inflacija stvara viak potranje i smanjujemeusobnu konkurenciju poduzea to se veoma negativno odraava na rentabilnost i efikasnostkoritenja sredstava.


25/30

153. Objasni djelovanje inflacije na stanje platne bilance?

Porast cijena ini platnu bilancu deficitarnom i tako izaziva postupno iscrpljenje nacionalnihdeviznih rezervi. Djelovanje inflacije na platnu bilancu se moe objasniti utjecajem promjeneodnosa izmeu domaih i inozemnih cijena na uvozne i izvozne tokove. Ako pretpostavimo dasu teajevi privremeno stabilni, porast domaih cijena u odnosu na inozemne smanjujekonkurentsku sposobnost nacionalnih proizvoaa i rentabilnost izvjesnih poslova pri inaenepromijenjenim drugim uvjetima. Izvoz tada opada jer su domai proizvodi preskupi za strance.Cijene inozemnih proizvoda raunate u domaoj valuti postaju privlanije nego ranije, to dajemaha potranji za uvozom pod pretpostavkom da je elastina u odnosu na cijene. Tako se

postupno nacionalne devizne rezerve iscrpljuju.

154. Objasni razliku izmeu deprecijacije i devalvacije?

U periodu inflacije, kao to je ve istaknuto, dolazi do deprecijacije novca, tj. smanjenja njegovekupovne moi. Uslijed toga se pojavljuje i potreba njegove devalvacije kao pravnoga akta kojimse proglaava i utvruje smanjenje pariteta odreene novane jedinice prema mjernoj zlatnoj ilideviznoj podlozi. Dakle, devalvacijaje, za razliku od deprecijacije koja oznaava smanjenjekupovne snage novanih znakova putem jednog spontanog i ekonomskog procesa, snienje

pariteta novane jedinice putem akta zakonodavne vlasti.155. Nabroji koncepcije mijenjanja kupovne modi novca?

1) Mentalistika teorijska koncepcija;

2) Nominalistika koncepcija i

3)

Valoristika teorijska koncepcija.

156. Objasni stajalite metalistikekoncepcije promjene kupovne modi novca i do kada je ono vrijedilo?

Metalistika teorijska koncepcija je nastala u doba klasinog zlatnog standarda, kada je novacbio izraen od plemenitih metala, uglavnom zlata i srebra. Novana jedinica se dakle, u ovojteorijskoj koncepciji identificira s odreenom koliinom metala te se uloga drave i prava sastojiu tome da propie, to je imalo deklaratorni karakter. Vrijedilo je do pojave emitiranja u

prometne kanale papirnog i iralnog novca, obino nekonvertibilnog ili samo djeliminokonvertibilnog.

157. Kaa i zato olazi o pojave nominalistike koncepcije promjene kupovne modi novca?

Postupnim prelaskom na papirni i iralni novac metalistiko shvaanje sve vie i vie prestajebiti upotrebljivo kao metoda utvrivanjasadraja vrijednosti novanih obveza.

158. Objasni pravila monetarnog nominalizma?

Dunik, kada se radi o novanoj obvezi (obvezi iji je predmet svota novca), e se osloboditiobveze kad isplati isti broj novanih jedinica, bez obzira na to da li se u vremenu izmeunastanka obveze i njenog ispunjenja njihova vrijednost (kupovna mo) promijenila na gore(aprecijacija) ili na dole (deprecijacija). Znai, povjeritelj nema pravo ukoliko na primjer opadnevrijednost novca u kojem je izraenonjegovo potraivanje, traiti veu novanih jedinica od onena koju je imao pravo u vrijeme nastanka njegovog potraivanja, niti pak dunik, u sluaju dadoe do porasta vrijednosti novca, moe traiti smanjenje nominalnog iznosa svoje obveze duga


26/30

nego e biti duan isplatiti onaj isti broj (istu koliinu) novanih jedinica koje su u vrijemenastanka obligacije bile i utvrene.

159. Tko su autori nominalistike teorije?

Francuski pravnici Charles DumouleinMolinaeus i Robert Joseph Pothier.

160. Koje je temeljno stajalite valoristike teorije promjene kupovne modi novca?

Polazi od naela ekvivalentnosti obveznih odnosa te u tom kontekstu zastupa stajalite da jedunik i kod novanih obveza uvije duan vratiti istu kupovnu mo novca, tj. onakvu kakva jeuostalom i bila u momentu zakljuenja ugovora.

161. Objasni razloge zbog kojih dolazi do ugovornog valorizma?

Vrlo je teko objektivizirati kriterije za ustanovljenje stupnja pada ili poveanja kupovne moinovca do kojeg bi dolo nakon zakljuenja ugovora, a time bi se poveali rizici i pravnanesigurnost prometa, to poslovna praksa nikako ne bi eljela. Uvoenjem ovih zatitnihklauzula eventualne velike promjene u vrijednosti novca bi se mogle kompenzirati.

162. Koje su teorije i koncepcije promjene kupovne modi novca prihvadene u pravnim sustavima vedinezemalja?

1) Nominalistika teorija

2)

Monetarni nominalizam

163. Objasni pravnu prirou monetarnog nominalizma i to proizlazi iz nje?

Pravna priroda je uglavnom dispozitivno-pravnog karaktera ili bar dijelom dispozitivno-pravnog,

te su slijedno tome, ugovorne strane u mogunosti iskljuiti tetna djelovanja pravila monetarnognominalizma ugovarajui posebne zatitne klauzule (ugovorni valorizam).

164. Nabroji razloge zbog kojih valoristikakoncepcija promjene kupovne modi novca nijeopdeprihvadena?

Vrlo je teko objektivizirati kriterije za ustanovljenje stupnja pada ili poveanja kupovne moinovca do kojeg bi dolo nakon zakljuenja ugovora, a timebi se poveali rizici i pravnanesigurnost prometa, to poslovna praksa nikako ne bi eljela.

165. Koja je najeda pojela zatitnih klauzula?

1) Zlatna klauzula;

2) Valutna klauzula i

3)

Robna klauzula

166. Objasni razliku izmeu klauzula strane valute i zatitnih klauzula?

Kod klauzule strane valute novana obveza je izraena (valuta ugovora) u stranoj valuti u ijustabilnost ugovorne stranke imaju vie povjerenja nego u svoje nacionalne valute, dok se kodzatitnih klauzula novana obveza izraava u domaoj valuti, te se u cilju eliminiranja negativnih


27/30

efekata fluktuacije novca stavlja u zavisnost prema zlatu, stranoj valuti ili prema vrijednosti

robe.

167. Kako se definiraju zlatne klauzule?

To su takve ugovorne odredbe po kojima se dug (obveza) novane obligacije ispunjava uzlatnom novcu, zlatnim polugama ili u novcu jedne ili druge ugovorne stranke, s tim to sevisina dunog iznosa utvruje zavisno od cijene zlata u momentu izvrenja ugovora.

168. Kako glasi trojaka klasifikacija zatitnih klauzula?

1) Zlatna novana klauzula;2) Klauzula plaanja u zlatnim polugama i3) Zlatna vrijednosna klauzula.

169. Definiraj valutne klauzule i nabroji njene vrste?

Valutne klauzule su takve odredbe u ugovorima kojima se predvia da e se preuzete obvezeisplatiti u stranoj valuti ili u domaem novcu jedne ili druge ugovorne strane, a premavrijednostima obraunatim u odnosu na vrijednost strane valute. Imamo:

1) Klauzulu plaanja u stranoj valuti;

2)

Klauzule plaanja prema vrijednosti strane valute;3) Klauzulu garancije teaja;4) Klauzulu izbora vie valuta;5)

Klauzulu izbora vie mjesta plaanja;6) Klauzulu o kombinaciji valuta i

7) Klauzule na bazi meunarodnih jedinica vrednovanja.

170. Navei vije najznaajnije podjele robnih klauzula?

1) Klauzula plaanja u robama i2) Klauzula plaanja prema vrijednosti roba.

171. Objasni razliku izmeu indeksne i klauzule klizne skale?

Kod indeksne klauzule suma duga se vezuje za indekse cijena a kod klauzule klizne skale

konana cijena duga zavisi od promjene cijena predmeta rada, radne snage, sredstava za rad,opih trokova i to proporcionalno.

172. Definiraj monetarnu politiku?

Predstavlja onaj dio ope ekonomske politike kojom se svjesno regulira ponuda novca i kredita uzemlji u skladu sa kretanjem materijalne proizvodnje i njene raspodjele.

173. Objasni djelovanje ekspanzivne monetarne politike?


28/30

Ona treba preko svojih instrumenata savladati depresiju, odnosno recesiju. Naime, kad poslovi

padaju i zaposlenost postaje nedovoljna, centralne banke trebaju preko poslovnih banaka proiritinovani optjecaj, odnosno voditi politiku jeftinog novca kredita. Lako dobivanje kredita i nia

kamatna stopa djelovat e stimulativno na ukupnu potronju, tj. na investicijsku aktivnost, napotronju stanovnitva, kao i na materijalne rashode dravnih organa, to e u krajnjoj linijidovesti do poveanja ukupne proizvodnje, neto drutvenog proizvoda i zaposlenosti.

174. Kada se primjenjuje i kako djeluje restriktivna monetarna politika?

Primjenjuje se kada ukupna potronja zaprijeti da postane suvie velika i kada kao rezultatpretjerane cjelokupne plateno sposobne potranje, pone porast cijena. Smanjivanjem koliinenovca od strane poslovnih banaka dovodi do toga da je teko dobiti kredite i da su oni skupi.Politika skupog novca djelovat e destimulativno na ukupnu investicijsku aktivnost, na izdatke

stanovnitva za robu i usluge, na materijalne rashode budeta, kao i na samu stabilizaciju cijena.

175. Navedi i objasni ciljeve monetarne politike?

1) Osiguranje optimalne koliine novca potrebnog za normalno obavljanje procesadrutvene reprodukcije;

2) Odravanje stabilnosti ope razine cijena odranje kupovne snage novca i to kako na

domaem tako i na inozemnom tritu;3) Omoguiti porast proizvodnje i zaposlenosti,4) Ubrzati gospodarski rad, omoguiti uravnoteenje platne bilance itd.

176. Nabroji najvanije instrumente monetarne politike i navedi njihovu podjelu?

Imamo ope, monetarno-kreditne instrumente, kvantitativne i kvalitativne instrumente. U opespadaju:

1) Eskontna politika;

2) Politika otvorenog trita;3) Politika obaveznih rezervi;

4) Selektivna kreditna politika;

5)

Politika zlata i deviza;

6) Kontrola potroakih kredita i7)

Preporuke i savjeti koje daje Centralna banka ostalim kreditnim institucijama.

177. Definiraj i objasni djelovanje eskontne politike?

Eskontna politika je takav instrument monetarne politike koji se sastoji u reguliranju visine

eskontnekamatne stope po kreditima koje Centralna banka odobrava poslovnim bankama.Promjena ove slubene kamatne stope utjee, sasvim razumljivo, i na visinu stope koju poslovne

banke naplauju na kredite odobrene neposredno gospodarskim subjektima, odnosno cijenekredita u zemlji, pa time i na trokove poslovanja koje snose gospodarski subjekti u svojoj

proizvodnji ili drugoj poslovnoj djelatnosti, s obzirom nato da koriste kredite.

178. Objasni razliku djelovanja eskontne politike u razdobljima sa depresivnim i inflatornim

tendencijama?

Kod depresivne tendencije, Centralna banka treba sniavati eskontnu stopu u izazivanju kreditneekspanzije koja bi bila podrka investicijskim ulaganjima i openito veoj potronji, koja bi opet


29/30

sa svoje strane dovela do vee proizvodnje i zaposlenosti. U periodu inflatornih kretanja,centralna banka treba povisivati kamatnu stopu u cilju izazivanja kontrakcije novanogoptjecajakoji bi djelovao na ograniavanje potranje investicija, ukupne potranje, proizvodnje,

zaposlenosti, pa s obzirom na to i na ograniavanje porasta cijena.

179. to su to obvezne rezerve likvidnosti?

To su sredstva odreene relativne visine(odreeni postotak depozita) koja poslovne bankemoraju drati na raunu kod centralne banke.

180. Kako se ovija funkcioniranje sustava obveznih rezervi i to na njega utjee?

Funkcioniranje se provodi na taj nain to nadleni organ odreuje postotak od primljenihdepozita (tedni ulozi, potraivanja po iro-raunima, itd.), koji poslovne banke moraju dratikod centralne banke. Veliina ove stope zavisi, prije svega, od prilika koje vladaju na tritunovca, zatim od situacije na tritu radne snage, kao i od stupnja zaposlenosti proizvodnihresursa.

181. Objasni razliku u djelovanju sustava obveznih rezervi u razdobljima sa inflatornim i depresivnim

tendencijama?

U periodu depresije prakticira se smanjivanje stope obveznih rezervi, to dovodi do proirivanja

likvidnosti poslovnih banaka i omoguava ekspanziju novca kredita, to opet sa svoje stranepozitivno utjee na proirenje realnog drutvenog proizvoda. U periodima inflacije, kada jegospodarska aktivnost suvie velika, centralna banka treba podizati stopu obveznih rezervilikvidnosti, te tako utjecati na smanjenje kreditnog potencijala banaka. Na ovaj nain sesmanjuje koliina kredita novca u optjecaju i savladava inflacija, koja je rezultat pretjerane

potranje.

182. Objasni sutinu i glavni uvjet primjene politike otvorenog trita?

Sutina se sastoji u kupovinama i prodajama vrijednosnih papira (rjee drugih) od stranecentralne banke putem kojih se znatno utjee na smanjenje odnosno poveanje novanog

optjecaja. Uvjet za postojanje ovog instrumenta je relativno razvijeno trite vrijednosnih papira,kao i vea uloga javnog duga.

183. Objasni jelovanje proaje i kupovine zlata i eviza na obujam novanog optjecaja u zemlji?

Kupujui zlato i devize, centralna banka za iznos otkupljenogzlata i deviza poveava novanioptjecaj u domaoj valuti. Naime, vrijednost otkupljenog zlata i deviza centralna banka odobravau domaoj valuti na raunima poslovnim bankama, odnosno poduzeima i graanima.Odobrenim iznosima na raunima poveava se kreditni potencijal poslovnih banaka, odnosnoraspoloiva novana sredstva poduzea i graana, te se tako i poveava novani optjecaj.

184. Navedi kvalitativne instrumente monetarne politike?

1) Politika selekcije kredita;

2) Kontrola potroakih kredita;


30/30

3)

Preporuke i savjeti

185. Objasni djelovanje politike selekcije kredita?

Ovaj instrument se sastoji u kvalitativnoj kontroli kredita, odnosno u kontroli upotrebe odreenihsredstava kao i u kontroli likvidnosti poslovnih banaka. Selektivna kreditna kontrola ima za cilj

da izmeu kreditnih zahtjeva koji se upuuju bankama, izvri selekciju tih zahtjeva odbacujuiizvjesne kategorije nositelja bez obzira to su reflektanti spremni, voljni preuzeti na sebe teret u

pogledu kamate i ostalih uvjeta.. tako e ona favorizirati kreditne zahtjeve namijenjenepoveanju zaposlenosti, smanjenju uvoza, poveanju izvoza, stvaranju novih kapaciteta irudnika, poveanju obrambene sposobnosti zemlje itd.

186. Navei 3 srestva kontrole potroakih kreita kao instrumenta monetarnepolitike i objasninjihovo djelovanje na gospodarstvo?

Tri glavna sredstva ove kontrole su:

1)

Postotak kupovne cijene robe koji se mora odmah platiti u gotovu;

2) Maksimalni rok trajanja potroakih kredita, i3) Kreditna sposobnost traioca kredita.

Ukoliko u gospodarstvu prevladavaju inflatorne tendencije, tada se pootravaju uvjeti dobivanjapotroakih kredita na taj nain to se poveava postotak kupovne cijene koji se mora odmahplatiti u gotovom novcu i skrauje maksimalni rok otplate potroakog kredita, odnosno utvrujuotri uvjeti kreditne sposobnosti.

Documents

Financijsko Pravo i Financijska Znanost - Pomoćni Materijal Za Pripremu Ispita