FINANCIJSKO PRAVO - pojam

FINANCIJSKO PRAVO

FINANCIJSKO PRAVO skup pravnih propisa kojima se reguliraju financijsko-pravni odnosi do kojih dolazi prilikom prikupljanja, raspodjele i troenja sredstava namijenjenih zadovoljavanju (financiranju) javnih rashoda

- bavi se prikupljanjem, raspodjelom i troenjem sredstava (javnih prihoda, dravnog novca) javni prihodi i rashodi

-"pravne norme kojima je regulirana novana aktivnost drave i drugih javnopravnih tijela"- dio pravnog sustava

Financijsko pravo posebna pravna disciplina, povezana sa:

- ustavnim pravom zadire se u Ustavom zajamena prava

- upravnim pravom dugo vremena je bilo dio upravnog prava, ali se izdvojilo; norme upravnog prava su supsidijarni izvor financijskog prava

- kaznenim pravom teoretiari negiraju vezu; porez nije kazna, ali je prisilnost; nema poreza bez zakona - veza s kaznenim pravom; porezna kaznena djela (vrlo sofisticirana; najee nastupa zastara, to koristi onima koji kre propise)

- graanskim pravom u financijsko, tj. porezno pravo su preuzeti instituti graanskog prava

- nasljednim pravom itd.Dijelovi financijskog prava:

- porezno pravo

- proraunsko pravo

- pravo dravnih zajmova

/banke i bankarsko poslovanje ulaze vie u privatnu sferu pa nas to ne zanima, osim pitanja Hrvatske Narodne Banke/

Izvori financijskog prava:

- ustav

- meunarodni ugovori

- zakoni

- odluke do sada nije postojala obvezatnost odluka, ali postoji prijedlog

- uredbe

FINANCIJSKO-PRAVNI ODNOSI drutveni odnosi koji nastaju, postoje i prestaju u sferi financijske djelatnosti drave i odreenih javno - pravnih tijela, a regulirani su pravnim propisima nadlenih dravnih organa

Predmet financijsko-pravnog odnosa NOVAC, a ako je propisima utvreno i druga dobra izraena u novcuSubjekti financijsko-pravnog odnosa:

- drava

- fizike i pravne osobe

- poloaj subjekata nije jednak, jer:

- financijsko-pravni odnos nastaje voljom drave

- poloaj drave je privilegiran

PODJELA FINANCIJSKOG PRAVAI. prema pravnim normama kojima su utvrene pravne osnove financijske djelatnosti drave

1. OPI DIO FINANCIJSKOG PRAVA ukupnost pravnih normi kojima se osigurava jedinstvo financijskog sustava, kojima se normiraju opa naela na kojima se zasnivaju financijski odnosi

2. POSEBAN DIO FINANCIJSKOG PRAVA ukupnost pravnih normi kojima se na jedinstven nain regulira odreena grupa financijskih odnosa (porezno pravo, proraunsko pravo, pravo o pristojbama, i dr.)

II. prema podruju primjene

1. NACIONALNO dio pravnog sustava jedne drave koji obuhvaa one pravne propise kojima je regulirana financijska djelatnost drave i odreenih javnopravnih tijela2. MEUNARODNO ukupnost normi kojima se reguliraju meudravni financijsko - pravni odnosi, a rjee izmeu meunarodnih organizacija i drava

- subjekt je, u pravilu, drava

- koordinacijski karakter, a ne subordinacijski karakter drave svoje odnose zasnivaju na naelu ravnopravnosti i meusobnog usklaivanja svojih interesa

- nema univerzalan karakter razliitost instituta

- UNIVERZALNE norme meunarodnog financijskog prava: obvezne za sve lanove meunarodne zajednice u podruju financija

- REGIONALNE norme meunarodnog financijskog prava: ureuju i utvruju financijsko - pravne odnose izmeu dviju ili nekoliko subjekata meunarodnog financijskog prava

3. SUPRANACIONALNO europsko financijsko pravo (ui pojam od meunarodnog financijskog prava)

Izvori meunarodnog financijskog prava:

- meunarodni ugovori

- meunarodni obiaji ne moraju nuno biti kodificirani, bitno da postoje

- presude meunarodnih sudova i arbitraa te presude nacionalnih sudova ako su osnovane na ope priznatim normama meunarodnog prava

- unutranji zakoni ako ne proturjee prihvaenim naelima suradnje

- odreeni propisi meunarodnih organizacija koji ne proturjee naelima meunarodnog prava

FINANCIJSKO PRAVO KAO ZNANSTVENA DISCIPLINA

/time se ne bavimo/Termin financijsko pravo:

- skup pravnih normi kojima su regulirani financijski odnosi do kojih dolazi pri obavljanju financijske djelatnosti drave i drugih javnopravnih tijela posebna pravna disciplina, dio pravnog sustava

- znanstvena disciplina znanost o financijskom pravu kao samostalan dio pravne znanosti

Financijsko pravo kao znanstvena pravna disciplina:

- izuava drutvene odnose do kojih dolazi financijskom djelatnou i odreenih javnopravnih tijela, koji su regulirani normama financijskog prava

- objanjava pravnu opravdanost nastanka, postojanja i prestanka financijsko - pravnih odnosa

- utvruje osnovne principe pravnog reguliranja financijsko - pravnih odnosa

- izuava postojeu praksu primjene financijsko - pravnih normi

- stvara uvjete za usavravanje financijskog prava

- utjee na pronalaenje i upotrebu odgovarajuih termina za procese i pojave koji su u svezi s financijskom djelatnou drave i odreenih javnopravnih tijela

- predmet izuavanja financijskog prava kao PRAVNE DISCIPLINE pravno ureenje sustava javnih prihoda i rashoda.

SUSTAV JAVNIH PRIHODA I RASHODA- je rezultat raznovrsnih povijesnih, drutvenih, ekonomskih i politikih utjecaja

RAZVOJ JAVNIH PRIHODA

-organska vezanost uz razvoj drave, oblik drutveno - politikog ureenja te oblik i stupanj gospodarskog razvoja

-svakoj je dravi imanentno podmirivanje javnih potreba

-broj, vrsta i obujam javnih potreba razlikovali su se kao to su se razlikovali i izvori prihoda iz kojih su se namicala sredstva za njihovo podmirenje

- s povijesnog gledita razvoj dravnih prihoda pokazuje da su se dravni prihodi mijenjali: po mjestu, ulozi, uincima, ciljevima i nainu njihova pribavljanja

Povijesni razvoj javnih prihoda:

- razvoj u robovlasnikim dravama darovi

- osnovni izvor: dravna imanja

- ubiranje prihoda od pokorenih naroda

- namjenski i vremenski ogranieni karakter javnih davanja privremeni karakter

- razvoj u feudalnim dravama feudalna renta akcize i carine (jedan od najstarijih instituta)

- ubiranje feudalne rente u: a) radni oblik; b) naturalni oblik; c) novani oblik

- domenijalni prihodi

- regalni prihodi

- pristojbe (takse)

- novane kazne

- porezi: povremeni i privremeni prihod

- najznaajniji dokument feudalizma ograniavanje prava vladara na ubiranje prihoda MAGNA CHARTA LIBERTATUM, 1215. ogranien apsolutizam tadanjeg engleskog vladara ograniena prava vladara na ubiranje poreza John Lackland

- razvoj u predkapitalizmu i kapitalistikim dravama osnovni financijski instrument su porezi

- Schumpeter: porezna drava

- poveane potrebe drave:

- poveanje broja poreznih obveznika

- poveanje poreznog optereenja

- poveanje vrsta poreza

- razvoj u zemljama u razvoju porezi, posredni

- sve vee koritenje i uloga dravnih (javnih) zajmova

- javni zajam dravni dug

JAVNI PRIHODI- sredstva kojima drava zadovoljava javne (dravne) potrebe iz svoje nadlenostiZajednike karakteristike sustava dravnih prihoda:1) dravni prihodi slue za podmirivanje javnih (dravnih) potreba2) dravni prihodi ubiru se u novcu (ubiru se periodino)3) prihodi drave kojima ona zadovoljava javne potrebe dio su novostvorene vrijednosti ubiru se iz izvora koji se ekonomski obnavljaju (iz prihoda i dohotka)

4) iznimno se formiraju iz imovine, npr. realni porezi na imovinuPodjela javnih (dravnih) prihoda i kriteriji za klasifikaciju:1. originarni i derivativni prihodi prema nainu stjecanja prava (na prihode)

- originarne drava ostvaruje temeljem svog vlasnitva ili svoje aktivne ekonomske aktivnosti; drava je u tim odnosima ravnopravna; pr. javni zajam, dobit javnog poduzea; najamnina koja ulazi u proraun (vile ministarstava koje se iznajmljuju)

- derivativne drava prikuplja na temelju ekonomskog suvereniteta; pr. porezi, pristojbe, doprinosi

2. javnopravni i privatnopravni prihodi prema tome od koga se ubire; prema karakteru vlasti u odnosima u kojima se kao jedan subjekt pojavljuje drava, a kao drugi subjekt fizika ili pravna osoba

- javnopravni su npr. oni koje ostvaruju javna poduzea

- privatnopravni su zastupljeniji

3. redovni i izvanredni prihodi prema vremenu pritjecanja

- redovni periodino pritjeu u proraun

4. prihodi od stanovnitva (fizikih osoba) i prihodi od pravnih osoba prema subjektu od kojega se ubiru

5. povratni i nepovratni prihodi

- povratni npr. javni zajam

- nepovratni ostali prihodi

6. prihodi irih i uih teritorijalnih jedinica prema financijskoj autonomiji i financijskom suverenitetu

- irih oni koji ulaze u dravni proraun; npr. porezi, carine

7. namjenski i nenamjenski prihodi

- namjenski zna se u to e se troiti javni prihod

- nenamjenski ne zna se tono u to e se troiti, ali se zna u najirem smislu da e se troiti za podmirenje javnih rashoda; npr. porez

8. prihodi u novcu i prihodi u naturi

- u naturi izgubili svoje znaenje

POREZ KAO OBLIK JAVNO-PRAVNOG PRIHODA SUVREMENE DRAVEPOREZ jedan od oblika javnih prihoda, danas financijski najznaajniji

- obiljeja:

1) porezi su derivativan prihod drave prihod iz ekonomske snage fizikih i pravnih osoba nad kojima ima financijski suverenitet

2) obveza plaanja poreza izvrava se (po pravilu) u novcu3) to je prinudno davanje porezi su prisilan prihod drave4) odsutnost neposredne protunaknade za plaeni porez nije naknada za neku konkretnu uslugu

5) to je nedestinirani prihod prorauna javno - pravnog tijela neafektacija poreza

6) to je konano plaanje javno-pravnom tijelu

7) ubiru se u javnom interesu slue za podmirivanje dravnih (javnih) rashoda

POREZ je novano davanje koje dravi i podreenim joj javno - pravnim tijelima slui za pokrie njezinih financijskih potreba, a koje se naplauje od privatnih gospodarskih subjekata bez drugih protuinidaba, osim to se njima omoguuje ispunjavanje dravnih zadataka

/definicije ne treba ba precizno uit, bitno je znati elemente/Znaenje poreza:

- fiskalno znaenje prvo i osnovno znaenje

- gospodarsko znaenje

- socijalno znaenje

VRSTE POREZA1. porezi sredinje vlasti i porezi lokalne vlasti (s obzirom na to kome pripadaju prihodi)

- oni sredinje vlasti su izdaniji; dravni porezi

- oni lokalne vlasti su manje izdani; gradski i upanijski porezi; npr. porez na automobile, porez na nasljedstvo i darove

2. subjektni i objektni porezi (s obzirom na objekt oporezivanja)

- kod subjektnih se vodi rauna o osobnim obiljejima poreznog obveznika (gdje ivi, koliko zarauje, ima li djece i koliko, uzdrava li roditelje, je li invalid i td.) naglasak je na njegovoj ekonomskoj snazi; npr. porez na dohodak

- objektni npr. porez na kue za odmor (naglasak na tome kolika je kvadratura, iskoristivost povrine)

3. periodini (godinji) i jednokratni porezi

- periodini se ubiru u tono odreenim razdobljima iz izvora koji se ekonomski obnavljaju; npr. porez na dohodak, porez na dobit, PDV

- jednokratni npr. carina, porez na darove, porez na nasljedstvo (na carinjenu robu, odnosno darove ili nasljedstvo za koje je plaen porez, vie se ne plaa porez)

4. neposredni i posredni porezi

- PREVALJIVANJE proces prenoenja poreznog tereta (ali nikada porezne obveze!); supsidijarni kriterij razlikovanja (neposredni u pravilu nisu prevaljivi, iznimno mogu biti ako je povean teret oporezivanja; posredni su u pravilu prevaljivi teret se prebacuje na drugu osobu porezi na promet, npr. PDV)

- glavni kriterij razlikovanja: neposredni se plaaju prije troenja dohotka, a porezni prilikom troenja dohotka

5. porezi s obzirom na njihovu povezanost s gospodarskim injenicama: porezi na prihod (dohodak), porez na imovinu, porez na promet, porez na potronju: tuzemni porez na potronju i porez na potronju proizvoda stranog podrijetla, tj. proizvoda koji je objekt prekograninog prometa

- prihod je dio ukupnog dohotka (dohodak = svi ukupni prihodi)

- postoji mogunost oporezivanja pojedinog prihoda

- porez na imovinu: porez na automobile, porez na kuu za odmor

POREZNO PRAVO KAO DIO PRAVNOG SUSTAVADrutveni odnosi ureeni pravnim pravilima PRAVNI ODNOSI.Ukupnost svih pravnih propisa PRAVNI SUSTAV odreene drave.Odnose javno-pravnih tijela i graana ureuje se pravnim propisima o porezima i drugim javnim davanjima, o socijalnim davanjima, o vojnoj obvezi i dr.

POREZNO PRAVO svi pravni propisi kojima se ureuje porezno-pravne odnose (prava i obveze) drave i javno-pravnih tijela na jednoj strani te fizikih i pravnih osoba na drugoj strani

- dio ukupnog pravnog sustava

PODJELA POREZNOG PRAVA1. nacionalno, unutarnje ili interno porezno pravo tj. porezno - pravni odnosi

2. meunarodno porezno pravo

- u uem smislu rijei odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

- suvremeno shvaanje meunarodnog poreznog prava obuhvaa uz meunarodne ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i

- nacionalne prekogranine porezno - pravne propise

- podruje poticanja stranih investicija

- podruje meunarodne porezne evazije

3. supranacionalno porezno pravo porezno pravo Europske Unije

uredbe, smjernice, odluke

Obiljeja poreznog prava:1) javno pravo

2) dio financijskog prava

3) specifino upravno pravo

4) javno-duniko pravo (i drava se moe pojaviti kao dunik i bankrotirati!)

5) u bliskoj vezi sa socijalnim pravom

6) pravno podruje koje je podlono promjenama

7) izvor (naj)zanimljivijih pravnih pitanja

POREZNO-PRAVNA ZNANOST I PREDMET NJEZINA PROUAVANJA/time se ne bavimo/

- 1920. osamostaljenje i odvajanje od upravnog prava- razlozi- znanstvena disciplina koja se bavi porezom kao pravnim institutom i oporezivanjem kao pravnim odnosom izmeu drave i graana koji oekuju drave da porezni teret bude pravedno raspodijeljen- 2 dijela:

1. ope porezno pravo sadri opa pravna pravila to vrijede za sve ili barem najvei broj poreznih oblika u odreenom poreznom sustavu izvori: OPZ, propisi kojima se ureuje ustrojstvo i djelovanje Financijskog suda i Porezne uprave i sl.

2. posebno porezno pravo sadri uenje o pojedinim porezima prouava materijalno - pravne obveze poreznih obveznika prema pojedinim porezima i elemente poreza porezne stope, porezne osnovice, porezne olakice i porezna osloboenja pojedinih poreza POVEZANOST:

- ustavno pravo i ustavno - pravna znanost

- meunarodno pravo

- znanost o porezima

- znanost o poslovnim financijama i bilanciranju

- uenje o poreznom raunovodstvu

IZVORI POREZNOG PRAVA pravna naela iz koji se izvodi vaee porezno pravo- vrste izvora poreznog prava:

1. pravni propisi- prema pravnoj kvaliteti: propisi vie i nie razine

- prema nainu na koji se donose:

- formalno - pravni propisi: Ustav, zakoni

- neformalno - pravni propisi: odluke, uredbe, rjeenja, pravilnici, naredbe, naputci, upute, objanjenja i miljenja

2. odluke sudova u poreznim stvarima

3. obiajno pravo4. meunarodni ugovori5. ustavna naela6. opa pravna naela7. porezno - pravna pravila supranacionalnih zajednica

POREZIOpravdanost ubiranja poreza

Podjela poreza

- dominantno obiljeje poreza je prisilnost

- terminologija: porezni obveznici, porezni destinatari, konani platci

TEORIJE O OPRAVDANJU UVOENJA I UBIRANJA POREZA

- povijesni pregled (kako su se pojavljivale):

1. Teorija sile

2. Teorija cijene

- Teorija osiguranja

- Teorija uivanja

3. Teorija rtve

4. Reprodukcije poreza

5. Organska teorija

6. Socijalistika teorija

- ne postoji teorija kojom bi se opravdavalo uvoenje poreza

Teorija sile ili teorija jaega

- povijesno se pojavila prva

- u starom i srednjem vijeku

- i u dravama gdje vladar ima apsolutnu vlast

- porezi su obveza koju vladajui krugovi nameu pobijeenima i poluslobodnim osobama

- porezi su se javljali vie kao glavarine, a u dananjem smislu kao porez na promet i carine to je bilo dovoljno da se opravdaju porezi

Teorija cijene / naknade, razmjene, ekvivalencije

- porezi su cijene za usluge koje drava ini poreznim obveznicima

- iznos poreza odreen je trokovima koje drava ima u pruanju usluga

- vladajua teorija liberalnog kapitalizma (kraj 18. i 19. st.)

- tzv. edinburko pravilo: leave them as you find them, 1833.

- 1789. porezna obveza je definirana kao zajedniki dug graana i cijena za pogodnosti koje im drutvo stvara, 1789., Nacionalna skuptina Francuske

- predstavnici: Montesquie, Voltaire, A.Smith, D. Ricardo, Rousseau, J.S.Mill

- povezana najue sa kolom prirodnog prava Grotius, Hobbes, Pufendorf i dr.

- postavlja se pitanje tko odreuje visinu cijene?

- visina naknade ovisi o

- koristi koju porezni obveznik ima od rada dravnih organa benefit principle

- trokovima drave koje ima pri obavljanju usluge cost principle

- porez se u potpunosti izjednaava s pristojbom

- varijante teorije (2 podoblika) teorija osiguranja (plaanjem poreza plaa se premija, osiguranje plaanje poreza kao vrsta osiguranja) i teorija uivanjaTeorija rtve

- promjena uloge drave prerastanjem liberalnog kapitalizma u monopolistiki kapitalizam

- poimanje da drava moe zahtijevati od graana rtvu u obliku plaanja poreza, a da pri tome nema obvezu na protuinidbu

- drava ima pravo traiti od graana da sudjeluju u podmirenju javnih rashoda; graani podnose rtvu tako da plaaju porez, a za razliku od prijanjih teorija, drava nije duna na protuuslugu

- nije se opravdala

Teorija reprodukcije poreza

- fiskalni i nefiskalni ciljevi (ova teorija se javlja kad se porezima ostvaruju i brojni nefiskalni ciljevi)

- razlog: nova uloga drave u ekonomskoj sferi (kroz poreze se ostvaruje gospodarska funkcija drave)

- opravdanje za ubiranje poreza: u troenju iznosa ubranog oporezivanjem (prihodi ostvareni porezima troe se u produktivne svrhe npr. zapoljavanje veeg broja ljudi)

- glavni predstavnik: Adolph Wagner znaajan u razvoju misli o naelima oporezivanja

Organska teorija

- opravdanje: organska povezanost drave i graana

- drava je proizvod zajednikog ivota ljudi, a porezi ga omoguuju

- drava tijelo, organizam

- graani, ljudi dijelovi tog tijela

- potrebna je krv da se organizam odri, tj. da bi tijelo moglo funkcionirati, a ta krv su porezi

- vladajua teorija 30 - ih god. 20 - og stoljea

Socijalistika teorija

- porezi su nepotrebni

- iznimno su doputeni (u svrhu dokidanja privatnog vlasnitva)

- porezi bi trebali odumrijeti

- Marx: odumiranjem kapitalistike drave odumrijet e i porezi

- ideal besklasnog drutva (nikada se nije ostvarilo): drava bez poreza i privatnog vlasnitva

Suvremena poimanja obveze plaanja poreza

- porezi su civilizacijska steevina

- nema dileme i upitnosti

- ubiranje poreza ne treba opravdavati nekom posebnom teorijom

- Schumpeter: suvremene drave porezne drave

- Benjamin Franklin, 18. st.: nita nije tako neizbjeno kao to su smrt i porezi

/Meet Joe Black /

- ostaju pitanja: tko, koliko, kada, iz kojeg izvora, i sl. treba plaati poreze i u koje svrhe e biti utroeni ubrani porezni prihodi

OPOREZIVANJE U SKLADU S NAELIMA PRAVNE DRAVEULOGA POREZA U POREZNOJ I PRAVNOJ DRAVI

- pojam POREZNA DRAVA drava koja svoje potrebe zadovoljava, u pravilu, prihodima od poreza

- danas sve drave u svijetu najvei dio svojih prihoda ubiru porezima

- osnovna obiljeja porezne drave:

1) odijeljenost drave od gospodarstva

2) sudjelovanje drave u raspodjeli prihoda steenih na tritu

1) Odijeljenost drave od gospodarstva

- gospodarstvene odluke

- drava ne sudjeluje neposredno u prihodima to ih stjee gospodarstvo (drava ne sudjeluje u stvaranju svojih prihoda u gospodarstvu drava nije poduzetnik) zbog toga to ne sudjeluje u gospodarskoj aktivnosti, ona mora sudjelovati u raspodjeli prihoda

- nekada se Rijeka smatrala gradom - poduzetnikom

- suprotnost: drava poduzetnik; dravni prihodi rezultat su gospodarstvene djelatnosti, a ne poreznog suvereniteta

2) Sudjelovanje drave u raspodjeli prihoda steenih na tritu

- zbog toga to ne sudjeluje u gospodarskoj aktivnosti

- u raspodjeli prihoda, drava najee sudjeluje putem poreza

- drava i gospodarstvo djeluju prema vlastitim naelima i mjerilima

- drava si porezima priskrbljuje sredstva, ali mora paziti da porezi ne budu pre visoki, a postupak oporezivanja pre strog (time si ree granu na kojoj sjedi)

- posredni interes drave da visokim i brojnim porezima ne oteti poreznu sposobnost gospodarstva

- naelo porezne drave ne primjenjivati pre visoke porezne stope niti pre strog postupak

Kakva je veza s pravnom dravom i to je pravna drava?

PRAVNA DRAVA MATERIJALNI I FORMALNI ELEMENTI KAO TEMELJ POREZNOG SUSTAVA

Prvi oblici pravne drave 17. i 18. stoljee, u razdoblju Francuske revolucije; djelomino ostvarena u 19. st.; ostvarena u 20. st.

PRAVNA DRAVA drava koja ima 2 bitna elementa:

1. uprava i sudstvo djeluju samo na temelju zakona

- tijela koja rjeavaju porezne stvari pod zakonodavnom su nadlenou (sva tijela moraju se drati zakona; nikakva nova pravila oporezivanja)

- svaki upravni i sudski akt donesen u podruju poreza nuno navesti zakonski propis

2. porezno pravo je usklaeno s formalnim i materijalnim elementima pravne drave

Formalni elementi pravne drave1. trodioba vlast

2. ograniavanje dravne samovolje zakonima

1.Trodioba vlasti- graanska demokracija i pravna drava poiva na teoriji o trodiobi vlasti (podjela na zakonodavnu, izvrnu i sudsku vlast)

- poreze moe uvoditi samo zakonodavna vlast, ubiranje poreza je u nadlenosti izvrne vlasti, dok kontrolu nad ubiranjem poreza provodi sudska vlast

- Financijski sudovi (Hrvatska nema takav sud, ve je nadlean Upravni sud, a esto i Ustavni sud, ako doe do povrede Ustavom zajamenih prava)

- Porezni sudovi

- Charles Montesquieu

- porezno pravo mora biti usklaeno s naelom trodiobe vlasti

2.Ograniavanje dravne samovolje zakonima

- porezno pravo mora biti usklaeno s naelom zakonitosti

Naelo zakonitosti ima svoj temelj u Ustavu (lanak 5. st. 2. Ustava RH)

- svi graani i sva dravna tijela moraju se pridravati ustava i zakona

- Svatko je duan drati se Ustava i zakona i potovati pravni poredak Republike Hrvatske.

- izmeu Ustava i zakona po pravnoj snazi se nalaze brojni meunarodni ugovori

- kao to nema kaznenog djela bez zakona, tako nema ni poreza bez zakona

POREZNO PRAVO pravno podruje ogranieno djelovanjem parlamenta nakon sloma apsolutizma

- samo predstavniko tijelo graana ovlateno je uvoditi porez

- porezni obveznici posredno odluuju o uvoenju poreza, njegovoj visini, namjeni i raspodjeli poreznog tereta

- graani stekli zatitu od samovolje vladara u oporezivanju, osigurana pravednija i racionalnija raspodjela poreznog tereta

Porezi se u pravni sustav mogu uvoditi samo u obliku pravne norme s obiljejima zakona.

Uvjete za donoenje odluka o poreznim povlasticama moe propisati samo predstavniko tijelo.

Elementi pravne drave, zajedno sa naelom zakonitosti i naelom demokracije najznaajniji stupovi na kojima poiva porezno pravo svake drave.

- naelo zakonitosti znaajna uloga

Porezno pravo specijalizirano pravno podruje u kojem se koriste instituti i pojmovi iz drugih grana prava pa norme esto nisu jasne, razumljive onima koji ih primjenjuju ili onima na koje se odnose.

- zbog toga se javlja potreba tumaenja poreznih pravnih propisaOno to je ureeno pravom - poreznim pravom, ne moe se provoditi extra ili contra legem.

- nejasni pojmovi i izrazi u zakonima tumaenje nije u suprotnosti sa naelom zakonitosti.

- metode tumaenja: gramatiko, povijesno genetiko, sustavno, teleoloko, itd.

- teleoloka metoda ima prednost u tumaenju kree se od cilja koji se eli postii propisom

- na porezne propise metoda gospodarskog tumaenja pravnih propisa polazi se od gospodarskih injenica, a pravni odnos poreznog obveznika prema tim injenicama nije bitan (ovu metodu predvia OPZ)

- relevantnim se smatra dohodak ostvaren doputenim radnjama, djelovanjem, ali i nedoputenim, pa ak i zabranjenim (npr. kriminalitet)

U izvorima poreznog prava postoje i tzv. pravne ili zakonske praznine (neko pitanje nije ureeno, a trebalo bi biti) primjenjuje se analogija- analogno tumaenje pravnih propisa mjesto zakonskih praznina se popuni rijeima iz slinih pravnih propisa, a koje odgovaraju smislu i cilju zakona sa prazninama

- analogija je opasna stvar pa postoje stroga pravila:

1) analogija je doputena samo kada se radi o prazninama u zakonu koje nisu posljedica namjere zakonodavca svrha propisa ostvaruje se objanjenjem nedostajueg pojma uz pomo drugog, slinog pravnog propisa

- dozvoljeno je samo popunjavanje zakonskih praznina primjenom analogije praeter legem, tj. u skladu sa duhom i ciljem zakona

- zakonske praznine koje su posljedica svijesti i namjere zakonodavca analogiji nema mjesta

2) porezno upravni postupak: nije dozvoljeno popunjavanje zakonskih praznina na tetu poreznog obveznika posljedica injenice da stranke u tom postupku nisu ravnopravne (analogija se moe primijeniti samo ako ide u korist poreznog obveznika)

- popunjavanje zakonskih praznina analogijom posao je tijela koja primjenjuju zakon sudovi i upravna tijela koja vode konkretni postupak

- zakljuak: analogiju ne treba poistovjeivati s ostalim metodama tumaenja pravnih propisa (kod tumaenja pravnih propisa, pravni propisi postoje, ali su nejasni, dok kod analogije pravnih propisa niti nema)

- popunjavanje zakonskih praznina analogijom akt u skladu s demokratskim naelima

Naelo podjele vlasti i naelo zakonitosti

- pravna drava ne moe se temeljiti samo na formalnim elementima

Materijalni elementi pravne drave1. porezna i socijalna pravednost

2. pravna sigurnost

3. ustavna ogranienja oporezivanja

Usklaenost s materijalnim elementima pravne drave znai da se porezni sustav mora temeljiti na:

- naelu porezne jednakosti

- naelu pravednog oporezivanja

- naelu zatite ljudskog dostojanstva i privatnosti

1. Materijalni element pravne drave: Porezna i socijalna pravednost- pod socijalnu pravednost ulazi i porezna pravednost, a ona se moe ostvariti samo kroz vie poreznih oblika porezni pluralizam

- suprotno: porezni monizam jedan porezni oblik

u 18. st.

samo se oporezivao viak u poljodjelstvu

ne moe biti porezni sustav

- ostvarenje porezne pravednosti izgradnja pravne drave

- pravedni porezi u skladu s ciljem i funkcijom pravne drave

- pravedno oporezivanje porezni pluralizam

- porezni sustav sukladan pravnoj dravi, je pravedan: ako je usklaen s ustavnim naelima koja odreuju materijalna obiljeja pravne drave naelo jednakosti, zakonitosti, zabrane prekomjernosti, i dr. ustavna naela u funkciji socijalne pravednosti

- konkretizacija tih naela u osnovnom naelu porezne pravednosti: porezni teret se mora raspodijeliti u skladu s gospodarskom snagom

- pokazatelji gospodarske snage:

- dohodak

- potronja (koliko troi, to treba oporezivati)

- imovina

- do danas je ope prihvaeno da je najbolji pokazatelj dohodak, ali se danas sve vie smatra da bi trebalo vie prei na potronju

- uinak poreznog sustava ovisi o izboru indikatora gospodarske snage

- rezultati istraivanja ekonomske znanosti svaki porez optereuje svaki od navedenih indikatora

- juridiko tumaenje dohodak se ne razlikuje od imovine

- ekonomsko tumaenje dohodak dinamina veliina kojom se poveava imovina, vremenski prethodi potronji

- Kapitalno orijentirano oporezivanje preraspodjela

- Potroaki orijentirano oporezivanje sloboda odluivanja o vlastitom blagostanju

- svaka od alternativa prihvatljiva za koncept pravne drave

- kombinacija obaju alternativa ciljevi pravedne drave ostvarivi u najveoj mjeri

- elementi svakog poreznog oblika uskladiti s ustavnim naelima pravne drave

- porezni subjekt

- porezna osnovica

- veliina poreznog optereenja i dr.

- naelo jednakosti

- naelo zatite obitelji

- naelo zatite privatnog vlasnitva

- naelo zatite ljudskog zdravlja i prirodnog okolia, itd.

- Ustav ne odreuje konkretno porezni sustav

- porezni kaos porezna nepravednost i porezna nesigurnost

ako nema usklaenosti s ciljem/ciljevima

- pravna drava porezna pravednost, socijalna pravednost i jednakost

ugraivanjem poreznog osloboenja u visini minimuma za egzistenciju u porezno - pravne propise i primjenom propisa o preraspodjeli gospodarske snage progresivnim poreznim stopama

pravednost u oporezivanju osigurava se i neoporezivanjem

minimuma za egzistenciju i primjenom progresivne porezne stope

- egzistencijalni minimum u RH (osobni odbitak) 1600 kn (je li to zaista dovoljno za egzistenciju?)

- primjena progresivne tarife, stope oporezivanja horizontalna i okomita jednakost

- rastom porezne osnovice, raste porezna stopa

- tko ima jednako, plaa jednako; tko ima vie, plaa vie

- postavlja se pitanje gdje treba stati? u Hrvatskoj je granica 45%; u nekim dravama 60%, a u nekima ak 80% (to je ipak ve konfiskacija)

2. Materijalni element pravne drave: Pravna sigurnost poreznog obveznika- odreenost poreznih zakona jasnoa i nedvosmislenost relativno ograniena (nije mogue postii apsolutnu jasnou)

- zabrana retroaktivne primjene pravnih propisa (retroaktivnost = povratno djelovanje zakona)

- ukljueno u naelo zakonitosti

- na poreznog obveznika se moe primijeniti samo onaj porezni propis koji je bio na snazi u vrijeme kada su ostvarene injenice bitne za nastanak porezne obveze

- postavljeno u Ustavu Republike Hrvatske

- l. 89. st. 4.: naelna zabrana povratnog djelovanja zakona i drugih propisa dravnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti

- l. 89. st. 5.: dozvoljava se povratno djelovanje samo pojedinih odredaba zakona, ne i drugih propisa, i to iz posebno opravdanih razloga

- Opi porezni zakon

- l. 5.: u potpunosti iskljuuje povratno djelovanje poreznih propisa u postupku oporezivanja

3. Materijalni element pravne drave: Ustavna ogranienja oporezivanja- zatita ljudskog dostojanstva i ljudskih prava i sloboda u pravnoj dravi temelj na kojem treba poivati pravni sustav

- pravo na zatitu ljudskog dostojanstva sastavni dio ustava suvremenih zemalja i brojnih meunarodnih akata

- posebno se odnosi na porezni postupak

- brojna ogranienja:

- neoporezivanje minimuma za egzistenciju

- zabrana prekomjernog zadiranja u privatnu sferu poreznog obveznika

- obveza uvanja porezne tajne

- zabrana primjene nerazmjernih, tj. neproporcionalnih mjera

- zabrana primjene poreza kojima se kri ustavno naelo zatite privatnog vlasnitva

Neoporezivanje minimuma za egzistenciju- neposredni porezi naelo oporezivanja prema gospodarskoj snazi

- plaaju se prije troenja dohotka; npr. porez na dohodak, porez na dobit

- posredni porezi neoporezivanje proizvoda i usluga kojima se zadovoljavaju osnovne ivotne potrebe potpuno izuzeto nulta stopa (kruh, mlijeko, znanstveni asopisi i knjige, neki zdravstveni lijekovi)

- npr. PDV

Zabrana prekomjernog zadiranja u privatnu sferu poreznog obveznika- ogranienje u podruju poreznog postupovnog prava

- porezno tijelo mora utvrditi sve relevantne injenice, ali uz obvezu voenja rauna o dignitetu poreznog obveznika

- obveza primjene najpogodnijeg naina utvrivanja injenica bez povrede dostojanstva poreznog obveznika

- inspekcijski nadzor, ovrni postupak, oevid i sl.

- stajalite Europske komisije za ljudska prava uporaba identifikacijskog broja poreznog obveznika i oevid u sve njegove privatne izdatke ini povredu njegove privatnosti

Obveza uvanja porezne tajne

- u poreznom postupku vrijedi naelo tzv.prozirnog depa osim prijavljenih primitaka, porezna uprava ima ovlast da pregledava? primitke koji nisu prijavljeni

- POREZNA TAJNA sve injenice za koje se saznalo tijekom poreznog postupka

- obveza uvanja porezne tajne l. 8. OPZ

- obveza je doivotna (ne smije ju se npr. otkriti kad se ode u mirovinu)- Institut uvanja porezne tajne- zatita privatnosti svakog graanina ustavom zajamena l. 35. Ustava RH

- opsene obveze poreznog obveznika dunost djelatnika poreznog tijela uvanja porezne tajne- obvezom uvanja porezne tajne sprjeava se upoznavanje javnosti sa injenicama to ih je porezni obveznik duan iznijeti tijekom porezno - pravnog postupka- kazne - osobe koje su dune uvati poreznu tajnu:- djelatnici poreznih tijela (RH: dravni slubenici i namjetenici poreznih tijela) i umirovljeni djelatnici poreznih tijela

- druge osobe zaposlene u poreznim tijelima pomono i tehniko osoblje

- strunjaci- objekt porezne tajne samo ono to je djelatnik poreznog tijela saznao od poreznog obveznika pri obavljanju svoje slubene dunosti (temeljem poreznog postupka)

Zabrana primjene nerazmjernih tj. neproporcionalnih mjera- odnosi se na sve dravne mjere

- mjere moraju biti u razumnom odnosu prema cilju koji se njima eli postii

- kriteriji konkretizacije takvih mjera: prikladnost, potrebnost i proporcionalnost

1) prikladnost: porezno tijelo ne smije poduzimati mjere s kojima ne moe ostvariti cilj

- ne smije utvrivati injenice koje nisu bitne za injenino stanje koje je objekt poreznog postupka

2) potrebnost ogranienje i obveza poreznog tijela da primjeni samo onu mjeru koja je potrebna za ostvarenje cilja, a koja e poreznog obveznika ili drugu osobu najmanje opteretiti

- nije dozvoljeno ispitivanje zaposlenika poreznog obveznika ako porezni obveznik sam moe i voljan je pruiti traene odgovore

3) proporcionalnost: nalae poreznom tijelu primjenu one mjere koja je u razmjernosti s ciljem kojemu se u poreznom postupku tei

Zabrana primjene poreza kojima se kri ustavno naelo zatite privatnog vlasnitva- suprotnost: ustavom zatieno privatno vlasnitvo smanjenje ili oduzimanje privatnog vlasnitva putem poreza

- iskljuiti oporezivu imovinu iz ustavom zatienog privatnog vlasnitva ili se svako oporezivanje smatra imanentnim zatiti privatnog vlasnitva svugdje prihvaeno stajalite jer je oporezivanje ustavom zatienog privatnog vlasnitva dozvoljen vid participacije u interesu cjelokupnog drutva

- zadiranje porezom u privatno vlasnitvo zakonima je ogranieno

- granica poreznog optereenja trebala bi biti tamo gdje porez izaziva takve promjene u vlasnikim odnosima koje predstavljaju zadiranje u pravo vlasnitva

- samo oni porezi koji imaju konfiskatornu narav i koji su ekcesivni svojim optereenjem mijenjaju funkciju i sadraj privatnog vlasnitva, suprotni su naelu zatite privatnog vlasnitva.

- porezi ne bi smjeli mjenjati funkciju privatnog vlasnitva

- da bi porezi bili usklaeni s naelom zatite privatnog vlasnitva oporezivanje imovine mora bit ogranieno tzv.prihodnom sposobnou imovine

- visina poreza na imovinu treba biti odmjerena prema ostvarenim prihodima od imovine

- samo oporezivanje realno ostvarenih prihoda od imovine ne dira u njezinu supstancu

- pravo na privatno vlasnitvo nije, kao ni druga ustavna prava, apsolutno pravo, ve pravo koje temeljem ustava moe biti ogranieno zakonom

ZAKLJUNA RAZMATRANJA- pravna drava njezini formalni i materijalni elementi kao temelj poreznog prava

- pravna drava je drava u kojoj:

- uprava i sudstvo djeluju samo na temelju zakona

- porezno pravo mora biti u skladu s formalnim i materijalnim elementima pravne drave

U skladu s formalnim elementom porezno pravo mora biti, prije svega, u skladu s:

- naelom zakonitosti

- naelom diobe vlasti

- usklaenost s materijalnim elementima pravne drave znai da se porezni sustav mora temeljiti na:

- naelu porezne jednakosti (subnaelo univerzalnosti)

- naelu pravednog oporezivanja

- naelu zatite ljudskog dostojanstva i privatnosti

OBILJEJA POREZNE DRAVE:

- svoje potrebe zadovoljava, u pravilu, od poreza

- drava je odijeljena od gospodarstva

- drava sudjeluje u raspodjeli prihoda ostvarenih na tritu

NAELA PRAVNE DRAVE:

- formalna:

- zakonitosti

- podjele vlasti

- materijalna:

- porezne jednakosti

- pravednog oporezivanja

- zatite ljudskog dostojanstva i privatnosti

POREZNA NAELA

- osnovna pravila, zahtjevi postavljeni pred zakonodavca da ih se mora pridravati kad uvodi neke porezne oblike

- ne odnose se na nas kao porezne obveznike, nego su upuena kreatoru poreznog sustava (zakonodavcu)

POREZNI SUSTAV ukupnost poreznih oblika koji postoje u nekoj dravi koji se primjenjuju

NAELA OPOREZIVANJA podjelu uvodi Adolf Smith:

1) financijskopolitiki principi

2) ekonomskopolitki principi

3) socijalnopolitiki principi

4) poreznotehniki principi

- vrijede prilikom izgradnje poreznog sustavaFinancijskopolitiki principi oporezivanja oporezivanjem se mora prikupiti dovoljno sredstava da se podmire javni rashodi

1. izdanost poreza kad se u porezni sustav uvodi porezni oblik, treba voditi rauna koliko e se prihoda prikupiti uvoenjem tog oblika (da li e se prihodi stvarno poveati)

najizdaniji porez je PDV

manje izdani su porez na dohodak, porez na dobit (ali ostvaruju neka druga naela)

2. elastinost poreza kod uvoenja poreznog oblika treba u njegovoj strukturi predvidjeti da se izmjenom na tritu ne treba ii u izmjenu samog tog oblika najelastiniji su porez na dohodak, PDV

Ekonomskopolitki principi oporezivanja

1. izbor poreznog izvora izmeu 3 izvora gospodarske snage, do sada je primat imao dohodak, ali se sada smatra da bi primat trebala imati potrnja porezni izvor bi trebao biti ekonomski obnovljiv

2. izbor vrste poreza kod posrednih poreza se moe desiti da se cilj koji je zakonodavac imao na umu ne ostvari zbog procesa prevaljivanja posredni porezi se plaaju pod anestezijom

treba raunati s time da se prikupi im vei prihod

kod neposrednih poreza otpor je vei i prikuplja se manje prihoda

Socijalnopolitiki principi oporezivanja

1. naelo univerzalnosti svi trebaju sudjelovati u procesu plaanja poreza u skladu sa svojom gospodarskom snagom ne postoje grupe ljudi koje su izuzete od plaanja poreza (nekada je izuzeta bila Crkva, neke klase)

danas svi sudjeluju u podmirenju javnih potreba

2. naelo ravnomjernosti porezi se moraju plaati u skladu s naelom jednakosti primjenjuju se progresivne porezne stope

Poreznotehniki principi oporezivanja

1. odreenost poreza svi bitni elementi poreza moraju biti odreeni samo zakonom (predmet oporezivanja, vremensko razdoblje plaanja poreza, porezna stopa)2. ugodnost plaanja poreza pojam ugodnosti treba shvatiti uvjetno (nikad nije ugodno plaati porez) porezi se trebaju ubirati u vrijeme kada najvie odgovara poreznom obvezniku (npr. kad proe turistika sezona, onome tko se time bavi)

3. jeftinoa ubiranja poreza najskuplji je porez na dohodak, a jeftin je za ubiranje PDVNi jedan porezni sustav nije racionalni jer se ciljevi ne ostvaruju u potpunosti (stvarni uinci oporezivanja razlikuju se od oekivanih), ve sve zemlje imaju historijski porezni sustav, a tee tome da imaju RACIONALNI POREZNI SUSTAV zasniva se na poreznim aksiomima.Osnovna naela na kojima bi se trebao zasnivati racionalni porezni sustav:1. naelo pravednosti u oporezivanju

- oporezivanje prema gospodarskoj snazi je jedan od elemenata ovog naela

2. naelo pojednostavnjenja sustava oporezivanja i smanjenja poreznog optereenja

- krajnje jednostavni oblik bi bio jedan porezni oblik, ali onda nemamo sustav

- u prolosti su postojale tenje za tim, ali se pokazalo neuspjenim

3. zahtjevi za promjenama u poimanju poreza i redefiniranju njihove uloge

- zahtjevi idu za tim da se pred porezni sustav ne smije stavljati nefiskalne ciljeve jer postoje drugi instrumenti pred koje se oni mogu stavljati

4. ne ozakoniti takva rjeenja koja e biti predmet estih promjena

- u veini suvremenih demokracija se potuje taj zahtjev

- mi imamo este izmjene poreznog sustava to komplicira primjenu graani vie ne znaju to je na snazi, to se oporezuje(dobra strana je da OPZ nije toliko mijenjan; donesen je u saetom obliku oko 200 l., uzor mu je njemaki Opi porezni zakonik)

5. zahtjev za smanjenjem poreznog optereenja kao preduvjeta gospodarskog razvoja

- porez (pogotovo porez na dobit) se ne bi smio shvaati kao instrument za ostvarivanje gospodarske politike, ne bi smio utjecati na njihove odluke (na njih bi trebalo utjecati trite)

- ipak njihove odluke u najveoj mjeri ovise o porezima (porezi su najei nain provoenja gospodarske politike)

6.konana ocjena uspjenosti sustava oporezivanja ovisna o ostvarivanju proklamiranih ciljeva i provoenju naela u praksi

- ovi ciljevi se ne uspjevaju nikada do kraja ostvariti

to utjee na porezni sistem?

1) ustavno ureenje2) centralizacija/decentralizacija3) veliina teritorija4) broj stanovnika i gustoa naseljenosti5) demografska struktura6) veliina javnog sektora obujam nadlenosti drave7) ekonomske integracijeSuvremena kretanja na podruju oporezivanja:1) harmonizacija poreza usklaivanje, pribliavanje poreznih sustava jednog drugome

- na podruju EU dobro je provedena i to posebno na podruju posrednih poreza, dok kod neposrednih (porez na dohodak, porez na dobit) tee vrlo spora2) neutralni porezi nastoji se izbaciti odredbe koje e utjecati na porezne obveznike

3) smanjenje poreznog optereenja4) jednostavnost u oporezivanju5) prednost oporezivanju potronje u odnosu prema oporezivanju dohotka

- oporezivanje prema gospodarskoj snaziNoviji principi oporezivanja:

1. pojednostavnjenje oporezivanja i transparentnost poreznog sustava

- transparentnosti je pridonijelo donoenje OPZ

2. neutralnost poreza

- potaknuto pribliavanjem EU

3. smanjenje poreznog optereenja

- do danas se nije bitno uvaavalo (razlog kod nas je rast javnog sektora)

CILJEVI OPOREZIVANJA

Otpor plaanju poreza

CILJEVI OPOREZIVANJA:

- mjesto i uloga pojedinog poreznog oblika ovisi o nizu imbenika

- 2 osnovna cilja:

- fiskalni kada je pred porezni oblik stavljen cilj punjenja dravnog prorauna (prikupljanja novanih sredstava za podmirenje javnih rashoda)

- nefiskalni ne slue punjenju prorauna

Povijesno gledano razvoj ciljeva oporezivanja u 2 velika razdoblja moe se promatrati:

- do svretka feudalizma iskljuivo/preteito fiskalni

- kapitalizam ekstrafiskalni ciljevi

- suvremene tendencije neoliberalizam zahtjev za to manjim uplitanjem drave u gospodarski ivot

- danas je tendencija porezne oblike optereivati iskljuivo fiskalnim ciljevima, a broj nefiskalnih ciljeva smanjiti

FISKALNI CILJ OPOREZIVANJA porezi imaju fiskalni cilj onda kada su u sustav javnih prihoda uvedeni iskljuivo ili ponajprije zato da se njihovom primjenom namaknu financijska sredstva potrebna za financiranje rashoda vezanih uz podmirenje javnih potreba javnih rashoda

NEFISKALNI CILJEVI OPOREZIVANJA

1. ciljevi ekonomske politike neposrednim i posrednim putem

2. porezi kao instrumenti socijalne politike

3. ciljevi u sferi demografske politike

4. porezi za ostvarenje ekolokih ciljeva posebno posredni (porez na naftu i naftne derivate)

5. ciljevi s podruja zdravstva, kulturne djelatnosti, u svrhu poticanja stambene izgradnje- neki favoriziraju umjesto mjera porezne politike primjenu mjera na strani rashoda razne transfere

UINCI OPOREZIVANJA/POJAVE VEZANE UZ OPOREZIVANJE

- porezni sustavi su historijski jer, osim brojnosti ciljeva, oekivani uinci se ne poklapaju s ostvarenima

UINCI OPOREZIVANJA:

- namjeravani ciljevi se ostvaruju

- nenamjeravani ciljevi se ne ostvaruju; radi se o pojavama vezanim uz oporezivanje

- otpor plaanju poreza

- izbjegavanje plaanja poreza

- prema vremenu kad je porezni obveznik poduzeo neku akciju

- porezna evazija

- prevaljivanje poreza

INJENICE RELEVANTNE PRI VELIINI OTPORA PLAANJU POREZA

1. porezno optereenje Jonathan Swift "porezno jedanputjedan" zakon o opadanju poreznog prihoda

2. nepravednost u raspodjeli poreznog tereta3. svrha troenja4. porezni moral5. porezni oblik6. porezna administracija

OTPOR = izraavanje nezadovoljstva, ali porez se plaa

- to je vee porezno optereenje, otpor je vei, a prihodi koji se uberu e biti manji

- otpor je vei i to je svrha troenja dalja od poreznih obveznika (npr. vozila za ministarstva, umijesto bolnica, igralita za djecu)

- porezni oblici: kod posrednih poreza otpor je mali (plaaju se pod anestezijom), za razliku od neposrednih poreza gdje je otpor uvijek vei

- ako je porezna administracija struna, kvalificirana, osposobljena, otpor je manji

POREZNA EVAZIJA = neplaanje poreza

- pojam

- razlozi

- oblici:

1. zakonita/doputena2. nezakonita/nedoputena1. Zakonita porezna evazija izbjegavanje plaanja poreza da se pri tom ne dolazi u sukob s pravnim propisima

1) namjeravana

- zakonom organizirana (npr. zakonodavac poveao porez na duhan i duhanske proizvode pa neka osoba prestane puiti upravo iz tog razloga)

- porezni savjetnici pomau poreznim obveznicima da plate onoliki porez koliki je zakonom predvien

- unosna profesija; prava su im izrazito velika (npr. u Njemakoj je to najplaenija struka)

- Zakon o poreznom savjetnitvu (2001.)

- kod nas ta profesija nije toliko brojna (do danas 12)

- razlozi: visoka struna sprema pravnik ili ekonomist; poloen struni ispit (teko ga je poloiti jer pravnicima fali ekonomsko znanje, a ekonomistima pravniko); pristup ispitu kota 7000 7500 kn, a u sluaju pada treba ponovno platiti; 5 godina iskustva na tim zanimanjima (oporezivanje);

- sat savjeta iznosi 750 kn

2) nenamjeravana trite ili porezni obveznici

- do neplaanja dolazi zbog trinih promjena

- npr. osoba prestane puiti zbog zdravstvenih problema, a ne zbog veeg poreznog tereta

2. Nezakonita porezna evazija dolazi do povrede pravnih propisa

- potkapitalizacija (smanjena kapitalizacija) trgovakih drutava zaduuju se, a na vraanje kapitala ne plaaju porez

- transferne cijene- 2 oblika:

1) porezna utaja ili defraudacija potpuna i djelomina

- potpuna skrivaju se sve injenice

- djelomina daju se neistinite injenice

- kazneno djelo; u iskljuivoj nadlenosti suda

- iznos utajenog poreza ili javnog davanja mora prelaziti 10 000 kn (niski limit); ako je iznos manji, tada se radi o poreznom prekraju,a ne o kaznenom djelu

2) krijumarenje (verc, kontrabanda) nezakonito izbjegavanje plaanje potronih poreza (poreza na promet i carina)

Institut POREZNE AMNESTIJE institut poreznog prava prema kojem se poreznom obvezniku priznaje i osigurava osloboenje od zakonom predviene kazne predviene za sluaj nezakonitog izbjegavanja plaanja poreza, pod uvjetom, tj. ako porezni obveznik unutar danog roka poreznim organima naknadno stavi na raspolaganje sve relevantne podatke, odnosno obavijesti ih o svim onim injenicama koje je zatajio prilikom inicijalne porezne prijave, a koje slue - koje su morale sluit kao element za pravilno utvrivanje na stvarnom injeninom stanju osnovanog poreznog optereenja poreznog obveznika

- kod nas ovaj institut ne postoji, ve se uvijek kazneno odgovara

PREVALJIVANJE POREZA proces prenoenja poreznog tereta s jednog subjekta (poreznog obveznika) na drugi subjekt koji sudjeluje u oporezivanju

- ne prenosi se poreznu obvezu!!! ona je osobna, ne moe se prevaliti

- faze:

1. perkusija zakonodavac utvruje osobu poreznog obveznika

2. reperkusija nastoji se prenijeti teret na drugu osobu (to je najee kupac)

3. incidencija javlja se konani platac (osoba koja konano snosi porezni teret, ne moe vie prenositi porezni teret na nekog drugog)

4. difuzija oituju se uinci prevaljivanja (prevaljivanje se oituje na cijelo gospodarstvo)

- 2 pretpostavke:

- materijalna, objektna, realna postojanje poreznog tereta (mora stvarno postojati)

- djelovanje trinog mehanizma (mora postojati odnos ponude i potranje)

- teorije o prevaljivanju poreza:

1. fiziokratska teorija o prevaljivanju poreza

2. teorija o prevaljivanju poreza klasine kole politike ekonomije

3. teorija jednake difuzije o prevaljivanju poreza

4. teorija moi

5. agnostika teorija o prevaljivanju poreza

6. suvremene teorije o prevaljivanju poreza

- vrste razliite mogunosti da do prevaljivanja doe

1) eljeno i neeljeno prevaljivanje (ovisno o intenciji zakonodavca)

2) prevaljivanje unaprijed i unatrag; postoji i bono prevaljivanje

- unaprijed proizvoa ima kupca svojih proizvoda

- unatrag proizvoa nema kupca svojih proizvoda

3) jednostruko i viestruko prevaljivanje (ovisno o broju osoba koje se nalaze u procesu prevaljivanja)

4) dijagonalno prevaljivanje

- oporezivanje PDV-om odreenog proizvoda, porezni teret se prevaljuje na dio proizvoda koji nisu optereeni PDV-om

UINCI OPOREZIVANJA TRANSFORMACIJA POREZA

POJAVE VEZANE UZ OPOREZIVANJE

- VIESTRUKO OPOREZIVANJE kada jedan porezni obveznik u jednom poreznom razdoblju plaa dva ili vie poreza

- 3 oblika razliita po svojim obiljejima:

1) nadoporezivanje

2) kumuliranje poreza

3) dvostruko oporezivanje

1) Nadoporezivanje elementi:

- jedan porezni obveznik

- vie istovrsnih poreza

- vie poreznih vjerovnika razliitog ranga

- porez na dohodak i prirez poreza na dohodak (porez na porez na dohodak)

- prirezi poreza na dohodak se uvode kad je potrebno osigurati vie prihoda lokalnim jedinicama

2) Kumuliranje poreza elementi:

- jedan porezni obveznik

- jedan porezni izvor

- vie raznovrsnih poreza nema argumenata za oporezivanje

- najmanje dvije porezne obveze nastaju za istu osobu temeljem razliitih oporezivih dogaaja

3) Dvostruko oporezivanje

- ekonomsko (stvarno, materijalno, realno) elementi:

- dva razliita porezna obveznika

- dva razliita poreza

- jedan nositelj poreznog optereenja

- zapravo ne bi ulazilo u dvostruko oporezivanje

- npr. trgovako drutvo ostvaruje dobit na koju plaa porez, dividendu e raspodjelit na svoje dioniare koji onda plaaju porez na dividendu (kod nas nema oporezivanja dividendi, ali u mnogim dravama ima)

- pravno (juridiko, formalno) elementi:

- jedan porezni obveznik (bitno!!!)- isti, tj. istovrsni porez

- jedan porezni izvor

- dva porezna vjerovnika istoga ranga

- dvokratno istodobno plaanje

- najmanje dvije porezne obveze nastaju za istu osobu temeljem istog oporezivog dogaaja

- npr. rezident Hrvatske ima kuu u Sloveniji (Hrvatska e naplatiti porez po naelu svjetskog dohotka, a Slovenija po naelu teritorijalnosti)

1. nacionalno, interno, unutarnje dvostruko oporezivanje, u pravilu namjerno

2. internacionalno, meunarodno dvostruko oporezivanje- posljedica financijskog suvereniteta zemalja koje su partneri u vanjskotrgovakim transakcijama

- naelo teritorijaliteta ili izvora, ograniene porezne obveze

- naelo zemlje boravita, tj. univerzalnosti ili svjetskog dohotka, neograniene porezne obveze

- izbjegavanje dvostrukog oporezivanja:

- UNILATERALNE MJERE primjenjuje drava domicila, rezidentnosti, tj. u kojoj vrijedi neograniena porezna obveza (ne oporezuje se imovina u drugim dravama)

- postoje i bilateralne mjere

- metode:

- metoda izuzimanja

- metoda uraunavanja

- metoda paualiranja

- metoda odbitka

- MEUNARODNI UGOVORI o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

- 2 tipa:

- dohodak i imovina

- nasljedstvo

- bilateralni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

- multilateralni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja- novi pristup problematici dvostrukog oporezivanja

- Nacrt i Model konvencija o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja dohotka i imovine, OECD 1992., 1994., 1995.

POREZNA TERMINOLOGIJA

1) porezni obveznik

2) porezna sposobnost

3) porezna osnovica

4) porezne stope

POREZNI OBVEZNIK

POREZNI OBVEZNIK fizika i/ili pravna osoba koja je kao takva odreena zakonom, tj. koja je duna podmiriti poreznu obvezu

- porezni platac

- porezni destinatar

- konani platac poreza

- porezni jamac

OSOBNI (SUBJEKTIVNI) ELEMENTI OPOREZIVANJA

Porezni subjekt

- aktivni (drava kod nas porezna uprava) provodi postupak oporezivanja

- pasivni snosi teret oporezivanja

- u uem smislu porezni obveznik

- u irem smislu porezni destinatar, konani platac i porezni jamac

Porezni obveznik

- osoba uz koju Zakon vee obvezu plaanja poreza (osoba Zakonom odreena kao takva Zakon odreuje tko je porezni obveznik za taj porezni oblik)

- osoba koja je u porezno - pravnom odnosu nositelj prava i obveza, koje mogu biti i postupovne (formalne) i dunike (materijalne) naravi

- dunika prava na povrat preplaenog poreza, na kamate, na povrat poreza plaenog bez osnove

- dunike obveze plaanje poreza, plaanje kamata, plaanje trokova ovrhe

- postupovna prava da bude sasluan, da izjavi albu

- postupovne obveze da se odazove pozivu na sasluanje, da da poslovne knjige na uvid

Nije nuno da porezni obveznik postane porezni dunik, ali je svaki porezni dunik prvo morao biti porezni obveznik!!

Osloboenje od poreza samo u 1. nasljednom redu (npr. ako se dobije nasljedstvo od tete, treba na njega platiti porez).

Raznovrsnost prava i obveza razlike u nazivima:

POREZNI DUNIK porezni obveznik koji je nositelj imovinskih (novanih, materijalnih) prava i obveza

- ui pojam od pojma porezni obveznik

POREZNI PLATAC porezni obveznik koji je duan uplatiti porez, ali za drugu osobu (u ime te osobe) i za njezin raun

- osobe u radnom odnosu

- u pravilu kod poreza na dohodak (poslodavac svaki mjesec mora uplatiti porez na dohodak u ime i za raun posloprimca)

POREZNI JAMAC osoba koja odgovara za tui porezni dug (u svoje ima, za raun druge osobe)

- dobrovoljni ugovorom preuzima obvezu, tj. tui dug

treba obavijestiti poreznu upravu

- zakonski npr. roditelji maloljetnoj djeci (najee); lanovi uprave trgovakih drutava

- temeljem zakona, oni su porezni savjetnici

POREZNI DESTINATAR osoba koja je po intenciji zakonodavca utvrena da snosi porezni teret

- razlog za odvajanje osobe poreznog obveznika i poreznog destinatara je poreznotehnike prirode

- razdvajanje porezne obveze od poreznog optereenja

KONANI PLATAC (stvarni) nositelj poreznog tereta

- ne spada u iri pojam poreznog obveznika

- nema ga u poreznim propisima

- osoba koja u gospodarskom smislu nosi porezni teret osoba na koju je porezni dunik u cijeni proizvoda kojega joj je prodao prevalio porez to ga je duan platiti dravi

- nije intencija zakonodavca da on snosi porezni teret, ali je porezni dunik uspio na njega prevaliti porez

POREZNA SPOSOBNOST I POREZNO PRAVNA SPOSOBNOST

Porezna sposobnost ili porezni kapacitet mogunost da porezni obveznik iz svoje ekonomske snage plati porez (porezni obveznik mora imati poreznu sposobnost)

Porezno pravna sposobnost poseban oblik pravne sposobnosti sposobnost biti nositeljem prava i obveza koje nastaju za poreznog obveznika temeljem poreznopravnog odnosa

postupovni pojam

fizike osobe je stjeu roenjem, a gube smru

pravne osobe je stjeu upisom u registar, a gube brisanjem iz registra

MATERIJALNI ELEMENTI OPOREZIVANJA:

1) porezni izvor

2) porezni objekt

3) porezna osnovica

4) porezna stopa

5) porezna sposobnost ili kapacitet

Porezni izvor izvor plaanja poreza

- pokazatelj gospodarske snage

- 3 mogua porezna izvora:

1) dohodak (=ukupnost prihoda)

2) potronja

3) imovina

Porezni objekt osnova za uvoenje porezne obveze

- u Zakonu se navodi to je objekt oporezivanja

- npr. automobili, kua, stan, umjetnike slike

Porezna osnovica kvalitativna i kvantitativna konkretizacija poreznog objekta

NAELO PLAANJA POREZA PREMA POREZNOJ SNAZI

- A. Smith, 1776.

- onaj tko ima vie treba i vie platiti

- utvrivanje porezne snage u skladu sa ekonomskom snagom poreznih obveznika

- Deklaracija o pravima ovjeka i graanina, 1789.

- Ustav RH, l. 51. st. 1. Svatko je duan sudjelovati u podmirenju javnih trokova u skladu sa svojim gospodarskim mogunostima.Indikatori ekonomske snage poreznih obveznika

1) imovina

2) dohodak Henry Simons

- horizontalna i vertikalna jednakost

- definicija nema ope prihvaene

- progesivnost

3) potronja utvrivanje oporezive potronje

Definicije dohotka teko ga je definirati, nigdje se ne definira; uvijek se primjenjuju progresivne porezne stope za oporezivanje.

Teorije o utvrivanju visine dohotka koji je objekt i osnovica poreza na dohodak:

- TEORIJA IZVORA dohodak je ukupnost prihoda poreznog obveznika koji redovno, trajno pritjeu iz odreenih stalnih izvora u jednom odreenom razdoblju tijekom jedne godine, a nakon odbitka trokova koje je trebalo uiniti da se ti prihodi ostvare

- TEORIJA ISTOG PRINOSA (SHS koncept: Schanz Haig Simons) dohodak je novana vrijednost istog poveanja ekonomske snage poreznog obveznika u vremenu od godine dana, neovisno o tome jesu li to redovni ili izvanredni prihodi, tj. pritjeu li trajno ili ne. Dohodak ine: plae, naknade, kamate dividende, transferi (darovi, nasljedstva, socijalne pomoi), mirovine, prihodi u naturi, kapitalni dobici, dobici na lutriji.

- zakonske definicije

- naelo enumeracije ili nabrajanja (u zakonima)Metode utvrivanja injenica potrebnih za utvrenje porezne osnovice:

1. direktna metoda (metoda vlastite prijave) u nekim sluajevima zakonodavac izrijekom navodi da porezni obveznik mora platiti porez pa je ovaj duan podnijeti vlastitu poreznu prijavu kroz koju poreznoj upravi navodi sve injenice za poreznu osnovicu

2. indirektna metoda (metoda prijave tree osobe) ako porezni obveznik ne podnese poreznu prijavu ili postoji sumnja da je dao lane podatke

3. slubena metoda zakonodavac je odredio obvezu javnim tijelima koja moraju obavijestiti poreznu upravu (npr. javni biljenik mora obavijestit upravu o kupoprodaji)

4. indicijarna metoda injenice bitne za utvrivanje porezne osnovice, utvruju se na temelju nekih vanjskih pokazatelja (npr. broj dimnjaka, veliina kue) danas nema primjenu

5. metoda parifikacije usporedba poreznog obveznika s drugim poreznim obveznikom koji je u slinoj situaciji rijetko se primjenjuje

- kod nas se primjenjuju direktna i slubena metoda, rjee se koriste indirektna i metoda parifikacije, a indicijarna se ne koristi

POREZNE STOPE

POREZNE STOPE u novcu izraen dio koji se izdvaja iz porezne osnovice

- odnos porezne osnovice i iznosa dunog poreza

- 3 vrste:

1) proporcionalne

2) progresivne

3) regresivne

PROPORCIONALNE POREZNE STOPE

porezne stope koje se ne mijenjaju s promjenom porezne osnovice

- kroz 19. stoljee proporcionalnu stopu su prihvatile gotovo sve europske zemlje, da bi se nakon 2. svjetskog rata poela koristiti progresivna porezna

HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Progresivna_porezna_stopa&action=edit" \o "Progresivna porezna stopa" \t "_parent" stopa jer su bili potrebni vei prihodi za financiranje ratova.

- u posljednjih 15 - ak godina proporcionalna porezna stopa doivljava neku vrstu procvata i ponovno se vraa u porezne sustave mnogih zemalja

- sredinom 1990 - ih poele su s primjenom Baltike zemlje, Litva (33%), Letonija (25%) i Estonija (24%)

- 1. sijenja 2001. poinje primjena proporcionalne porezne stope od 13% u Rusiji, a zatim i u Ukrajini- Slovaka je uvodi 2003. (19%)

- Rumunjska 1. sijenja 2005. (16%)

- u SAD - u je koriste drave Illinois, Indiana, Massachusetts, Michigan i Pennsylvania

HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska" \o "Hrvatska" \t "_parent"

Hrvatska HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska" \o "Hrvatska" \t "_parent"

- ?? i Grka planiraju uvesti proporcionalnu poreznu stopu, dok Njemakoj to nije uspjelo. Paul Kirchhof je predlagao uvoenje flat tax - a po stopi od 25%, meutim, javile su se brojne kontroverze

- FLAT TAX uvijek ista visina porezne stope bez obzira na visinu porezne osnovice

- proporcionalni porezi sustav

- procvat u mnogim zemljama

- govorilo se da e to uvesti i Hrvatska (visina stope: 19%)

Raunski prikaz Porezna osnovicaPorezna stopaPorezna obveza

5 00020%1 000

10 00020%2 000

30 00020%6 000

50 00020%10 000

Prednosti:

1) jednostavnost jedna porezna stopa i jednostavan porezni sustav obino dovodi do smanjenja sive ekonomije2) dvostruko oporezivanje nestaje problem dvostrukog oporezivanja jer se dividende i dobit oporezuju samo jednom, na korporativnoj razini3) poveanje poreznih prihoda smatra se da proporcionalna porezna stopa doprinosi poveanju poreznih prihoda, a kao dokaz se esto uzima primjer Rusije koja je u prvoj godini nakon uvoenja flat tax - a poveala prihode od oporezivanja dohotka 25,2 %, u drugoj za 24,6 % i u treoj za 15,2 %4) smanjenje trokova poreznog sustava jednostavnost poreznog sustava smanjuje trokove ubiranja poreza i neto uinak oporezivanja postaje veiKritike:

- kritiari ga smatraju nepravednim jer e bogatiji plaati manje poreza od onih koji imaju manju gospodarsku snagu, a veina poreznog tereta e biti svaljena na radnike

- pod znak upitnika stavlja se dokaz da je upravo flat tax zasluan za poveanje poreznih prihoda u nekim zemljama

Osnovna znaajka: odnosi prije oporezivanja ostaju nepromijenjeni i nakon oporezivanja- proporcionalnost, jednakost odnosa

- obveznik A 1000, Obveznik B 2 000

- stopa 10%

- omjer 1:2 100:200

- nakon oporezivanja: 900 1800= 1:2

PROGRESIVNE POREZNE STOPE

porezne stope koje rastu s porastom porezne osnovice

- pridonosi pravednosti u oporezivanju

- 2 tipa: 1. direktna

2. indirektna1. Direktna (javna) progresija na poveanu poreznu osnovicu direktno se primjenjuje poveana porezna stopa

Porezna osnovicaPorezna stopa

10007%

150011%

300013%

320017%

400029%

- razlikuju se puna i ralanjena direktna progresija

1) Puna ili stalna poveana porezna stopa primjenjuje se na itav iznos odgovarajue porezne osnovice

Porezna osnovica

Do 10003

Do 50005

Do 90008

Do 10 00010

Do 1100011

- npr. 1001 na cijeli iznos 5%

2) Ralanjena, klizea progresija porezna osnovica se ralani na dijelove pa se samo na porasli dio osnovice primjenjuje uveana porezna stopa

Porezna osnovicaStopa %

Do 10010

Od 100 do 20020

Od 200 do 30030

- vie se primjenjuje jer je pravednija

- npr. 1001 na 1000 ide 3%, a na 1 ide 5%

- npr. porezni obveznik 300

- puna progresija 30% 90

- lomljena progresija 60

2. Indirektna progresija prema vanjskoj formi radi se o proporcionalnom oporezivanju, ali zbog naina primjene uinak je jednak onom kod progresivnog oporezivanja

OsnovicaZakonom utvreni odbitakZakonska porezna osnovicaPorezna stopa%Iznos porezaStvarna porezna stopa

10001000-50--

150010005005025016,6

2000100010005050025

2500100015005075030

30001000200050100033,3

35001000250050125035,7

40001000300050150037,5

45001000350050175038,9

50001000400050200040

Progresivno progresivne porezne stope porezne stope rastu bre od porasta osnovice

Porezna osnovicaPorezna stopa

Do 20010%

Od 201 do 40020%

Od 401 do 60050%

Od 601 do 80080%

Proporcionalno progresivne porezne stope porezne stope rastu proporcionalno s poreznom osnovicom

Porezna osnovicaPorezna stopa %

Do 20010%

Od 201 do 40020%

Od 401 do 60030%

Od 601 do 80040%

Progresivno oporezivanje rezulat oporezivanja je promijena odnosa ekonomskih snaga koji su postojali prije oporezivanja APSOLUTNA PROGRESIJAAko se progresivne porezne stope rabe radi eliminacije regresivnog uinka (posrednih) poreza uinak se zove KOMPENZATORNA PROGRESIJA djeluje se na regresivni uinak kako bi se postiglo proporcionalno porezno optereenje poreznih obveznika

Regresivni uinak je neeljen; djeluje negativno prema onima koji imaju manju gospodarsku snagu.

Tzv. degresivno oporezivanje nain primjene progresivnog oporezivanja progresivno oporezivanje na obrnuti nain

- nema bitnog uinka

Porezna osnovicaPorezna stopa

100 00041%

70 00032%

43 00020%

Prednosti progresivnog oporezivanja socijalnopolitika svrha oporezivanja (pravednost)

Nedostaci progresivnog oporezivanja

- destimulativni uinak (poticanje na nerad)

- veliina razreda

- rast pogresije granica optereenja

- otpor

REGRESIVNE POREZNE STOPE

porezna stopa se smanjuje s poveanjem porezne osnovice

- ne primjenjuju se nigdje u praksi jer bi to bilo oito nepravedno

- ne smije ih se mijeati s regresivnim uinkom oporezivanja koji se najee nalazi kod posrednih poreza (npr. PDV) suzbijanje tog uinka jer je neeljen

Razlika: Regresivni uinak oporezivanja porez na promet

- osoba A dohodak 100

- osoba B dohodak 1000

Proizvod u cijeni sadri 10 poreza

- osoba A 10%

- osoba B 1%

Porezna osnovicaPorezna stopa

Do 100049%

Od 1001 do 500041%

Od 5001 do 700032%

Od 7001 do 10 00017%

POREZ NA DOHODAK

Pravni izvori:- Zakon o porezu na dohodak (ovaj je nama vaan!)- Pravilnik o porezu na dohodak

Literatura:- Obvezna ispitna literatura- Financijska teorija i praksa- Porezni vjesnik

- Pravo i poreziPitanja:- Koja je vrsta poreza porez na dohodak?

- to porez na dohodak ini "kraljem poreza"? zbog prednosti

- to je dohodak prema Zakonu o porezu na dohodak?

- Tko je korisnik olakica i osloboenja poreza na dohodak?

- Kako se obraunava porez na dohodak ostvaren u inozemstvu?

- Opiite bitne elemente poreza na dohodak?

Porez na dohodak je izvorno zamiljen kao porezni oblik koji ima fiskalnu ulogu govori se da je fiskalno izdaan (dobro puni proraun), ali to ne odgovara dananjem stanju stvari.

- prethodnik glavarina

- porezni oblik koji se kasno uvodi u porezne sustave; to je porezni oblik razvijenog kapitalizma u 19. st. i to u Engleskoj (1798.; 1802. i 1816. ukinut; 1842. ponovno uvrten u porezni sustav)

- to je porezni oblik kojim se oporezuju uglavnom fizike osobe, ali mogu biti i drutva (prvenstveno drutva osoba, ne kapitala)

- glavni reprezentant subjektnih (osobnih) poreza uvaavaju se osobna obiljeja poreznog obveznika- objekt, izvor i porezna osnovica nalaze se u jednom, a to je dohodak (koji porezni obveznik ostvari svojom djelatnou)

Pretpostavke za ukljuivanje u porezni sustav:

1) postojanje vie izvora prihoda iz kojih porezni obveznik ostvaruje svoju ekonomsku snagu

2) mogunost utvrivanja visine tih prihoda tj. postojanje relevantnih podataka za razrez poreza morali su postojati oevidnici, registri tih primanja

3) postojanje adekvatno osposobljene administracije koja raspolae potrebnim znanjem i uspjeno obavlja kontrolu naplate poreza

4) utvren sadraj pojma dohotka ukupnog prihoda koji pritjee nekoj osobi kao najpogodnijeg izraza ekonomske snage (u Zakonu se taksativno nabraja to je dohodak)

5) prihvaanje shvaanja o nunosti suradnje izmeu poreznih tijela i poreznih obveznika te spoznaje da graani trebaju dati svoj doprinos financiranju (poveanih) funkcija drave

Teorije o utvrivanju visine dohotka koji je objekt i osnovica poreza na dohodak:

1) TEORIJA IZVORA dohodak je ukupnost prihoda poreznog obveznika koji redovno, trajno pritjeu iz odreenih stalnih, obnovljivih izvora u jednom odreenom razdoblju tijekom jedne godine, a nakon odbitka trokova koje je trebalo uiniti da se ti prihodi ostvare (oporezuje se neto dohodak)

2) TEORIJA ISTOG PRINOSA (SHS koncept: Schanz Haig Simons) dohodak je novana vrijednost istog poveanja ekonomske snage poreznog obveznika u vremenu od godine dana, neovisno o tome jesu li to redovni ili izvanredni prihodi, tj. pritjeu li trajno ili ne

dohodak ini sve to pritjee poreznom obvezniku

dohodak ine: plae, naknade, kamate dividende, transferi (darovi, nasljedstva, socijalne pomoi), mirovine, prihodi u naturi, kapitalni dobici, dobici na lutriji

jedno vrijeme se primjenjivala u Skandinavskim zemljama, ali je zbog tehnikih problema naputena

3) zakonske definicije

4) naelo enumeracije ili nabrajanja

- u Hrvatskoj se primjenjuje TEORIJA TRINOG DOHOTKA, ali se naslanja na teoriju izvora

Porez na dohodak porez na prihodRazlika:

Kvantitativna: prihod je dio dohotka

Kvalitativna: oporezuje se osoba koja je u vezi s dohotkom i dohodak ini njezinu ekonomsku snagu, dok se kod poreza na prihod oporezuje prihod iz odreenog izvora

razlika: voenje rauna o osobi poreznog obveznika

Slinost: s obzirom na objekt oporezivanja

Porez na dohodak porez na imovinu- dohodak je izraen u novanom iznosu koji je ostvaren u jednoj godini

- imovina se izraava samo u novanom iznosu neovisno o vremenu stjecanja (ne vodi se rauna o vremenskom razdoblju)

OBLICI POREZA NA DOHODAK1. engleski tip parcijalni, analitiki, tj. celularni porez na dohodak

- dvotrano oporezivanje:

- posebno se oporezuju pojedini prihodi poreznog obveznika proporcionalnom poreznom stopom (koja moe biti razliita za pojedine vrste prihoda)

- dopunskim porezom oporezuju se ukupni prihodi (dohodak) ako prelaze odreenu visinu, ali sada primjenom progresivne tarife

- nema zajednikog oporezivanja, ve se parcijalno oporezuje svaki prihod (koji zajedno ine dohodak), a ako to ne uspije, na cijeli se iznos primjenjuje progresivna tarifa

2. germanski tip jedinstveni, sintetiki porez na dohodak

- svi prihodi se zbrajaju pa se ukupni dohodak oporezuje primjenom progresivne porezne tarife

- mi koristimo ovaj tip i openito se primjenjuje sve vie

3. romanski tip

- oporezivanje prihoda, tj. pojedinih dijelova dohotka primjenom bilo:

- proporcionalne stope

- progresivne tarife

- i progresivne i proporcionalne tarife,

- dopunskim porezom oporezuje se ukupnost prihoda (ukupni dohodak) ako prelazi odreenu visinu, i to primjenom progresivne tarife

Obiljeja suvremenog poreza na dohodak1) oporezivanje neto ukupnog prihoda (dohotka) prema teoriji istog izvora

svi ti prihodi ine poveanje

priznaju se i trokovi

2) oporezivanje, najee, ostvarenog, a ne pretpostavljenog dohotka

oporezuje se stvarno ostvareni dohodak

kod nas je zakonodavac od toga odustao (kod nas je paualni dohodak)

3) oporezivanje dohotka neovisno o svrsi za koju je utroen i izvorima iz kojih je ostvaren

nije bitno za to e se utroiti

4) glavni je reprezentant subjektnih poreza

najvie vidimo uvaavanje osobnih obiljeja (koliko osoba uzdrava porezni obveznik, da li jr invalid, ivi li na otocima, )

5) postojanje raznovrsnih poreznih osloboenja i olakica

6) skupo ubiranje (zbog svih tih obiljeja; pa nije izdaan negdje na 5. mjestu iza troarina, ali ne moemo rei ni da je bagatelan) i sa stajalita primjene sloeni porez

POREZ NA DOHODAK bitna obiljeja:

- subjektni, periodini, neposredni porez (mogunost prevaljivanja je svedena na minimum; plaa se prije troenja), zajedniki, tj. porez sredinje i loklane vlasti udio

- opine i grada u porezu na dohodak 32%, upanije 8%, Grada Zagreba 45% i pravo na dodatni udio u porezu na dohodak za utvrene funkcije

- kralj meu porezima zbog prednosti

PREDNOSTI:1) instrument pravedne raspodjele poreznog tereta ostvarenje zahtjeva za plaanjem poreza prema gospodarskim mogunostima, tj. oivotvorenje naela plaanja poreza prema ekonomskoj snazi

- izuzetno uspjean instrument ostvarivanja fiskalne, ali i mnogih drugih politika

2) ostvarivanje destributivne svrhe oporezivanja preraspodjela dohotka

3) ostvarivanje ciljeva stabilizacijske politike drave

4) respektiranje osobnih svojstava poreznog obveznika

5) velika fiskalna izdanost

6) instrument uspostavljanja naruene ravnotee u gospodarstvu

7) instrument rjeavanja problema nezaposlenosti

8) instrument smanjenja stope inflacije i dr.

NEDOSTACI:1) tekoe pri utvrivanju porezne osnovice kako utvrditi to je predmet oporezivanja?

2) razrez, naplata i kontrola ubiranja poreza kod velikog broja poreznih obveznika (najvei broj poreznih obveznika)

3) porezna uprava treba biti dobro opremljena, struno osposobljena i adekvatno plaena

4) visoki trokovi oporezivanja

5) zadiranje u privatnost poreznog obveznika (pre veliko je; zakonodavac ovo nastoji ukloniti u najveoj mjeri)

6) otpor plaanju poreza (zbog prevaljivanja; prilino velik)

Zakon o porezu na dohodak - porezne olakice i osloboenja- osloboenja za hrvatske ratne vojne invalide i lanove njihovih obitelji (l. 39.)

- olakice za podruja posebne dravne skrbi (l. 40., 41.)

- osloboenja i olakice fizikim osobama koje obavljaju umjetniku i kulturnu djelatnost (l. 42.)

- poticaji zapoljavanja (l. 43.)

- osobna osloboenja fizikih osoba koje u RH obavljaju diplomatsko konzularne dunosti (l. 8. ZPD)

TKO PLAA POREZ NA DOHODAK?

OBVEZNIK poreza na dohodak je domaa i inozemna fizika osoba koja ostvaruje dohodak. Dakle, porezni je obveznik pojedinac, a ne poduzee.

To je pojedinac koji prima plau, mirovinu ili autorski honorar, realizira dividendu, ostvaruje dohodak prodajom stana, posjeduje obrt koji mu donosi dohodak i sl.

TO SE SMATRA DOHOTKOM?

DOHODAK se definira kao razlika primitaka i izdataka nastalih tijekom poreznog razdoblja (1 godina), koji se utvruju naelom blagajne, tj. tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih isplata.

Porez na dohodak plaa se na 6 OBLIKA DOHOTKA (tako pie u Zakonu, ali bi tonije bilo rei prihoda):

1. na dohodak od nesamostalnog rada

2. na dohodak od samostalne djelatnosti

3. na dohodak od imovine i imovinskih prava

4. na dohodak od kapitala

5. na dohodak od osiguranja

6. i drugi dohodak

- kod svih ovih oblika primjenjuje se neto naelo, osim kod dohotka od kapitala i dohotka od osiguranja

DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADANesamostalan rad je svaki rad u kojemu posloprimac radi po uputama svojeg poslodavca.

Posloprimac ne snosi nikakav poslovni rizik, a u posao ulae samo svoj rad, dok poslodavac odreuje uvjete rada kao to su mjesto, vrsta i vrijeme rada.

- temelj radnog odnosa (poslodavac posloprimac)

- posloprimac na snosi rizik; on samo daje svoje zvanje, strunost

Primitke od nesamostalnog rada ine:

plae osnovni oblik

mirovine

potpore i nagrade iznad propisanih iznosa

premije osiguranja koje plaaju poslodavci za svoje zaposlene stipendije iznad propisanih iznosa

poduzetnika plaa

primanja koja poslodavac umjesto u novcu nadoknauje posloprimcu u stvarima,

npr. davanjem zgrada ili automobila na koritenje, nadoknaivanjem najamnine za stanovanje, odobravanjem povoljnih kamata na kredite i sl.

Utvrivanja dohotka

Dohodak od nesamostalnog rada je razlika izmeu svih oblika gore navedenih primitaka i izdataka nastalih tijekom poreznog razdoblja.- kad se od primitaka odbiju odbici, ostaje neto dohodak

Izdatke pri ostvarivanju dohotka od nesamostalnog rada ine:

- uplaeni doprinosi za obvezna osiguranja iz plae

- premije po osnovi ivotnog osiguranja, dopunskoga zdravstvenog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja takoer se smiju odbiti od primitaka

- osobni odbici

Na tako dobiveni dohodak primjenjuju se etiri porezne stope (kod nas)od 15, 25, 35 i 45 % te prirez porezu na dohodak da bi se dobio iznos mjesenog predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada. Tako utvreni predujam poreza na raun Porezne uprave (PU) uplauje poslodavac za zaposlenika, odnosno isplatitelj mirovine za umirovljenika.

Ako je porezni obveznik tijekom godine primao samo plau ili mirovinu, ne treba podnositi PU godinju poreznu prijavu jer se porez koji je isplatitelj za njega uplatio smatra konano uplaenim porezom.

No porez se na sve oblike nesamostalnog rada ne plaa na navedeni nain. Tako se za rad do 10 dana ili 80 sati u mjesecu, uz naknadu do 1.500 kuna, plaa porez po stopi od 15% i smatra se konano uplaenim porezom.

Porez po odbitku- jo se naziva porez u izvoru ili konaan porez = porez koji isplatitelj dohotka (plae, mirovine, dividendi i sl.) uplauje PU za poreznog obveznika.

- na primjer, poslodavac uplauje porez na dohodak i prirez PU izravno iz plae svojih zaposlenika; zaposlenik dobiva neto plau jer je porez na dohodak i prirez za njega ve platio njegov poslodavac

- zato zaposlenik ako je tijekom godine primao samo plau ne treba podnositi PU godinju poreznu prijavu jer se porez i prirez koji je za njega tijekom godine uplaivao poslodavac smatra konano obraunanim i plaenim porezom i prirezom

to je porezna kartica?- svaki poslodavac mora voditi poreznu kraticu za svoje posloprimce, a isplatitelji mirovine za umirovljenike

- na njoj se nalaze temeljni porezni podaci vezani za poreznog obveznika.

- sastoji se od tri obrasca:

1. obrazac PK sadri ope podatke o posloprimcu (ime, prezime, matini broj graana) i podatke vezane za osobni odbitak (faktore osobnog odbitka za poreznog obveznika i uzdravane lanove njegove obitelji)

- obrazac PK izdaje besplatno PU kada posloprimac poinje prvi put raditi i ona ga prati na svim njegovim buduim radnim mjestima

- obrazac PK pohranjen je kod poslodavca

- ako se porezni obveznik oeni i uzdrava enu i dijete, mora u PU prijaviti te uzdravane lanove svoje obitelji, a tada ima i pravo na vei faktor osobnog odbitka (ta se promjena biljei na obrascu PK)

DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTISamostala djelatnost su sve djelatnosti koje imaju obiljeja samostalnosti (djelatnost se obavlja za svoj raun i na vlastitu odgovornost), a cilj joj je trajno stjecanje dohotka.- djelatnost se obavlja u svoje ime, za svoj raun

- dohodak predstavlja razliku izmeu kupovne cijene i cijene za koju je prodano

- i ovdje se ostvaruje neto naelo

Dohodak od samostalne djelatnosti ine:

1. dohodak od obrta

- obrt podrazumijeva razliite proizvoake, trgovake, uslune i sline djelatnosti odreene Zakonom o obrtu; obrtnikom se djelatnou smatra i prodaja vie od tri nekretnine ili imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina2. dohodak od slobodnih zanimanja

- slobodna zanimanja obavljaju, na primjer, lijenici, veterinari, novinari, knjievnici, umjetnici, izumitelji, prevoditelji, znanstvenici, knjievnici, predavai i sl.

3. dohodak od poljoprivrede i umarstva

- porez na dohodak od poljoprivrede i umarstva plaa se ako je osoba koja se bavi tim djelatnostima obveznik PDV-a4. dohodak od drugih samostalnih djelatnosti

- druge samostalne djelatnosti obavljaju zastupnici u Saboru, lanovi upravnih i nadzornih odbora, steajni upravitelji te, povremeno, znanstvenici, strunjaci, umjetnici, novinari i sl.

Utvrivanje dohotka

Dohodak od samostalne djelatnosti jednak je razlici izmeu poslovnih primitaka i izdataka vezanih za obavljanje posla.Poslovni primici jesu dobra (u obliku novca, stvari, materijalnih prava, usluga i dr.) ostvarena po trinoj vrijednosti tijekom poreznog razdoblja.

Poslovni izdaci su pak svi odljevi dobara koji nastaju s ciljem ostvarenja primitaka.

- to su izdaci za materijal, robu, energiju, plae osoblja (s porezima i doprinosima), amortizacija dugotrajne imovine, i sl.

- obrtnici mogu uveati poslovne izdatke poreznog razdoblja i za izdatke po osnovi dodatnog, djelominog ubrzanog ili jednokratnog otpisa opreme, poslovnih objekata i nematerijalne imovine koja se koristi za istraivanje i razvoja (patenti i licencije) nabavljenih u istom poreznom razdoblju (time se u poreznoj godini smanjuje dohodak i porezna osnovica, a time i sam porez na dohodak i prirez)

Porezno priznati gubitak gubitak koji se moe prenositi na sljedea porezna razdoblja

vremensko ogranienje: moe se prenositi u sljedeih 5 godina

kod nas nije dozvoljeno odvijanje unatrag, ve samo unaprijed, ali u odreenim dravama moe i unatrag

Tko mora voditi poslovne knjige?- postoji obveza voenja poslovnih knjiga

Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu obrtniku djelatnost, bave se slobodnim zanimanjima ili poljoprivredom i umarstvom utvruju svoj dohodak na temelju poslovnih knjiga.- oni vode ove poslovne knjige:

1. knjigu primitaka i izdataka u kojoj se vodi evidencija o dnevnim i ukupnim

izdacima i primicima u poreznom razdoblju

2. evidenciju o trabinama i obvezama, tj. evidenciju svih ispostavljenih ili

primljenih rauna koji jo nisu naplaeni odnosno plaeni

3. knjigu prometa u koju se upisuju podaci o dnevnom gotovinskom prometu

- to je evidencija u koju se na kraju radnog dana upisuju podaci o primicima naplaeni u gotovu novcu i ekovima

4. popis dugotrajne imovine za stvari i prava ija nabavna cijena iznosi vie od

1.000 kuna ili je njezin vijek trajanja dulji od godine dana

- popis slui za utvrivanje amortizacije dugotrajne imovine koja se priznaje kao izdatak, a izraunava se u skladu s Pravilnikom o amortizacijiDOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA- ostvaruje se iznajmljivanjem nekretnina (stanova, soba ili postelja), pokretnina i imovinskih prava, prodajom nekretnina te ustupanjem imovinskih prava

- pri iznajmljivanju nekretnina i pokretnina porez na dohodak plaa se na iznos najamnine umanjen za 30% na ime trokova nastalih radi iznajmljivanja

- pri iznajmljivanju apartmana i soba turistima za koje je plaena boravina pristojba priznaju se trokovi u visini od 50% ostvarene najamnine

- porez na dohodak plaa se u obliku predujma po stopi od 15% (plus prirez) tako utvreni porez smatra se konanim porezom i za taj dohodak porezni obveznik ne moe (ak i ako to eli) podnositi poreznu prijavu

- dohodak od prodaje nekretnina ne oporezuje se ako je nekretnina prodana nakon tri godine od dana nabave, odnosno ako je sluila za stanovanje poreznog obveznika, tj. ako je u neposrednoj vezi s razvodom braka te nasljeivanjem

- ako se pak nekretnina prodaje prije isteka tri godine od dana nabave, ili ako nije sluila za stanovanje poreznog obveznika, te ako nije u vezi s razvodom braka i nasljeivanjem, plaa se porez na dohodak od prodaje nekretnina

- predujam poreza plaa se jednokratno na ostvareni dohodak po stopi od 35% (plus prirez) i za njega porezni obveznici ne mogu podnositi poreznu prijavu, te se taj porez smatra konano plaenim porezom

- porez na dohodak od imovinskih prava plaa se kao predujam poreza po odbitku po stopi od 25% (plus prirez) bez osobnog odbitka

- imovinska prava ine: autorska prava, napisana, glazbena, znanstvena i slina djela, prava na koritenje prirodnih bogatstava, tehnoloke postupke, poslovne adresare i sl.

- ako pak porezni obveznik prodaje imovinsko pravo tada plaa predujam poreza na dohodak po stopi od 35%DOHODAK OD KAPITALA- svi primici koje obveznici ostvaruju po osnovi udjela u trgovakim drutvima kapitala (npr. doo) postoje i trgovaka drutva osoba

- primici po osnovi dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu na koje se plaa predujam poreza na dohodak po stopi od 15% (plus prirez)

- izuzimanja imovine i koritenje usluga od vlasnika i suvlasnika poduzea za njihove osobne potrebe na to se plaa predujam poreza na dohodak po odbitku po stopi od 35% (plus prirez)

- primici po osnovi udjela u dobiti lanova uprave ili zaposlenika koje ostvaruju dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica na koje se plaa predujam poreza na dohodak po odbitku od 15% (plus prirez)- kamate na koje se plaa predujam poreza na dohodak po odbitku po stopi od 35%(plus prirez)

- oporezivanju podlijeu kamate koje fizike osobe ostvaruju od drugih

fizikih i pravnih osoba za dane kredite i zajmove, dok su kamate na tednju izuzete od oporezivanja

Razlika dividende i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitaluDIVIDENDA prihod koji pojedinac ostvari na temelju vlasnitva vrijednosnog papira

- npr., ako Kra dobro posluje, vlasnik dionice Kraa na kraju godine dobiva dividendu

- ako pak neka osoba osniva poduzee sa svoja tri partnera, od kojih svaki ulae dio kapitala, sva tri imaju pravo na dio dobiti poduzea na temelju svojeg uloga u kapitalu

KAPITALNA DOBIT razlika izmeu kupovne i prodajne cijene vrijednosnih papira (npr. dionice)

DOHODAK OD OSIGURANJA- radi se uglavnom o premijama (oporezuju se, osim ako su temeljem ugovora o osiguranju osloboene oporezivanja prilikom uplate) premije se esto koriste kao olakica

- premije ivotnoga osiguranja koje imaju obiljeja tednje, dopunskoga zdravstvenoga i dobrovoljnoga mirovinskoga osiguranja uplaene tuzemnim osiguravateljima do visine od 1.050 kn mjeseno priznaju se kao izdatak pri utvrivanju dohotka - bez obzira na to koju vrstu dohotka primate (plau, honorar, dohodak od obrta ili iznajmljivanja stana) taj izdatak umanjuje vau poreznu osnovicu

- primici po osnovi ivotnoga osiguranja i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja se dohotkom ako su premije osiguranja bile osloboene oporezivanja

- premije osiguranja koje uplaujete tijekom vaega radnog vijeka osloboene su poreza na dohodak do iznosa 1.050 kuna mjeseno, no jednom kada u svojim poreznim godinama ponete primati dohodak od tog osiguranja, na takav dohodak morate platiti porez na dohodak

- svote koje isplati osiguravatelj, ali samo do visine uplaenih premija osiguranja, a koje su u tom razdoblju bile osloboene poreza

TO SE NE SMATRA DOHOTKOM

- zakonodavac navodi i to se ne smatra dohotkom, tj. to se ne oporezuje

1) kamate na kunsku i deviznu tednju, te na iro raune i tekue raune

2) kamate na vrijednosne papire izdane u skladu s posebnim zakonom, iako se oporezuju kamate koje fizike osobe ostvare po drugim osnovama

3) primici od otuenja financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika, tj. ne oporezuju se kapitalni dobici od financijske imovine

4) darovanja za zdravstvene potrebe pod odreenim uvjetima

5) mirovine iz inozemstva

- dohotkom se takoer ne smatraju ni odreena primanja za koja fizike osobe ne pruaju trine protuusluge (razne socijalne potpore, nasljedstva i darovi, odtete i sl.), kao ni primici po osnovi osiguranja stvari, ivota i imovine

- primici po osnovi ivotnoga osiguranja i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja mogu se smatrati dohotkom od osiguranja, i to ako su premije tih osiguranja prilikom uplate bile osloboene oporezivanja.

- zakonodavac je izbjegao definiranje dohotka

POREZNE OLAKICE

- prednost poreza na dohodak

1. ratni vojni invalidi Domovinskog rata ne plaaju porez na dohodak od nesamostalnog rada i mirovina razmjerno stupnju utvrene invalidnosti (za stupanj invalidnosti, umanjuje se porezna stopa)

2. utvrene su i porezne olakice za obveznike i uzdravane lanove njihove ue obitelji na podrujima posebne dravne skrbi- tako je osnovni osobni odbitak od 1.600 kuna, koji je inae odobren svim poreznim obveznicima, povean na 3.750, 3.000 i 2.250 kuna, ovisno o podruju posebne dravne skrbi u kojemu porezni obveznici prebivaju i borave

3. takoer su dodijeljene neke olakice samostalnim umjetnicima i kulturnim djelatnicima

- moraju biti kao takvi registrirani u relevantnim tijelima

- donacije samostalnim umjetnicima do 20.000 kuna godinje ne smatraju se dohotkom, pa stoga ne ulaze u osnovicu za oporezivanje dohotka umjetnika

4. porezni obveznici imaju poreznu olakicu radi poticanja zapoljavanja- porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost mogu za iznos plaa i doprinosa na plau novih radni