Faze Razvoja Industrije u Hrvatskoj (2)

7/21/2019 Faze Razvoja Industrije u Hrvatskoj (2)

http://slidepdf.com/reader/full/faze-razvoja-industrije-u-hrvatskoj-2 1/15

SVEUČILIŠTE U MOSTARUFAKULTET PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKIH I ODGOJNIH

ZNANOSTISTUDIJ GEOGRAFIJE

Ivan Ćurči

FAZE INDUSTRIJSKOG RAZVOJA UHRVATSKOJ

S!"inar#$i ra%

M!n&'r( )r'*+ %r+ #,+ -!./$a Ši./$'vi

M'#&ar0 1234+



SADR-AJ

Uvod ................................................................................................................................. 3

1. Pojam o industriji .................................................................................................... 4

2. Industrijska revolucija .................................................................................................. 5

3. Povijesni razvoj............................................................................................................. 5

3.1. Obrtno-manufakturna faza ...............................................................................

3.2. !eljezni"ka faza ...............................................................................................#

3.3. $e%uratna faza ................................................................................................ &

3.4. 'ocijalisti"ka faza ............................................................................................ (

3.5. )ranzicijska faza ............................................................................................ 1*4. 'uvremena industrija u +rvatskoj ..............................................................................

11

5. ,udunost rvatske industrije..................................................................................... 13

/aklju"ak ........................................................................................................................ 14

0iteratura ........................................................................................................................ 15



UVOD

Industriju u irem smislu moemo definirati kao roizvodnu djelatnost odnosnoranu osodarstva u kojoj se anoranske i oranske sirovine omou meani"ki

fizi"ki kemijski i bioloki ostuaka retvaraju u djelomi"ne ili otuno izra%ene

roizvode namijenjene osobnoj ili drutvenoj uotrebi. Industrija je danas uz turizam

najvanija osodarska djelatnost u svijetu a taj rimat dri jo od izuma arno stroja

u druoj olovici 1&. stoljea. Promijenila je svijet kakav su ljudi do tada oznavali

imala i jo ima oroman utjecaj na oblikovanje i reobrazbu rirodno okolia i

rostora oko nas naalost naj"ee u neativnom zna"enju. U ovom seminarskom radukoji je tematski odijeljen na 5 cjelina biti e rikazan nastanak i lavne zna"ajke svi

razvojni faza u industriji +rvatske. Prva dva olavlja donose neke osnovne ostavke i

zna"ajke industrije kao osodarske rane i njen nastanak kao takve tree olavlje

donosi kronoloki reled razvoja industrije u +rvatskoj dok se "etvrto i eto olavlje

bave sadanjim stanjem u industriji nae zemlje i okuavaju odovoriti na itanje ima

li odnosno kakva je budunost industrije u +rvatskoj.



3+ OSNOVNO O INDUSTRIJI

Industriju u irem smislu moemo definirati kao roizvodnu djelatnost odnosno

ranu osodarstva u kojoj se anoranske i oranske sirovine omou meani"ki

fizi"ki kemijski i bioloki ostuaka retvaraju u djelomi"ne ili otuno izra%ene

roizvode namijenjene osobnoj ili drutvenoj uotrebi. Ovako iroka definicija

obuvaa razli"ite djelatnosti te razli"ite ostuke i stunjeve rerade od domae ili

kuno obrta do teke industrije. Prema definiciji U6-a industrija je meani"ka ili

kemijska transformacija anoranski ili oranski izvora u nove roizvode u kojoj se

rad odvija strojevima koje okree meani"ka enerija ili ru"no i odvija se u tvornici ilikod radnika u kui i roizvodi se rodaju u veletrovinama ili u trovini na malo. 7oju

od definiciju uzmemo neemo orijeiti. Pojavu industrije i njeno irenje na lobalnoj

razini sa siurnou moemo smatrati najzna"ajnijim rocesom u ljudskoj ovijesti koja

je imala resudnu ulou na izled suvremeno drutva. 8onijela je rijelaz sa

tisuljetno ararno odnosno feudalno sustava u kojemu su rimarne djelatnosti

dakle oljorivreda umarstvo ribarstvo i sl. te ivot veine stanovnika na selu na

otuno novi sustav u kojemu dominira urbana sredina koncentracija stanovnika namalom rostoru bolje komunikacije izme%u ljudi razvoj znanosti tenoloije rometa

i svea to ide uz navedeno. Pojavljuje se trite kaitala a veliki dio novca omila se u

rukama ojedinaca. 9:eletar 1(&&.;

8ananja industrija riada u sekundarne ljudske djelatnosti odnosno rane

osodarstva uz ra%evinarstvo rudarstvo i roizvodnju enerije. <eneralno je

moemo odijeliti na radno intenzivnu i kaitalom intenzivnu industriju. U radno

intenzivnu industriju uvrtavaju se rane out tekstilne i rerambene industrije rane

u kojima je otreban veliki broj radnika dok su ulaanja novca minimalna. U ovim

ranama industrije lae su "esto najnie a broj radni sati najvii. U kaitalnom

intenzivnu industriju u kojoj nije otreban veliki broj radnika neo malen broj ali

visokokvalificirane radne snae te tako%er velika ulaanja kaitala ubrajaju se kemijska

i moderna i-tec industrija a visine laa i radni uvjeti u ovim ranama industije su

najovoljniji. U rijelazne rane industrije koje zatijevaju i veliki broj radnika ali i

velika nov"ana ulaanja ubrajaju se crna ili obojena metalurija drvna industrija

industrija nafte lina i sl. 9:eletar 1(&&.;



/a razvoj industrije na nekom rostoru resudnu ulou imaju lokacijski faktori.

$e%u rirodnim "imbenicima ovoljna konfiuracija zemljita boatstvo voda ojava

odre%eni rudni vodni i drui sirovina te ovoljni socioeorafski "imbenici

dovoljno radne snae rometne veze i druo redodredili su razvoj industrije u svakoj

zemlji. 9:eletar 1(&&.;

1+ INDUSTRIJSKA REVOLU5IJA

Industrijska revolucija javila se u druoj olovici 1&. stoljea i to najrije na

rostoru =elike ,ritanije. =ie je razlo zbo koji se industrijalizacija najrije ojavila

na ovom rostoru a svakako najvaniji su stabilna oliti"ka situacija nali rast

stanovnitva i roirenje oljorivredni odru"ja te reorijentacija na sto"arstvo to je

za osljedicu imalo ararnu renaseljenost i rast siromatva zbo "ea je sve vie

ruralno stanovnitva u otrazi za oslom risiljeno na odlazak sa sela i ivot u radu.

8olazi do snane urbanizacije nastaju brojne manufakture razvila se trovina

bankarstvo i omorski romet- odloa za rastue ,ritansko >arstvo. )eni"ke

inovacije rvo se javljaju u tekstilnoj industriji a rekretnicu u svemu ozna"ava izum

arno stroja ?amesa @atta 1#4. od. 6ovi arni strojevi su vrlo brzo ronali

rimjenu u tvornicama rudnicima i rometu. 'trojevi koji su koristili vodenu aru kao

oonsko sredstvo morali su biti od "vrsto materijala - eljeza. /bo toa se nalo

oveala otranja za eljeznom ruda"om i uljenom a tako nastaju i rve industrijske

reije out okrajine >esire ili Peninsko orja. 9,erend Aanki 1((.;

Izum arno stroja ratilo je mnotvo drui otkria koji su u temelju

romijenili svijet kakav je do tada ostojao. $e%u najvanijima se isti"u :ultonov izum

arobroda 1&*#. od. koji je zna"ajno ubrzao svjetsku trovinsku razmjenu te naravno

izum arne lokomotive <eorea 'teensona 1&14. od. koja je unijela ravu

revoluciju i rocvat eljezni"ko rometa. Ova eoalna otkria obi"no ozna"avaju tzv.

Prvu industrijsku revoluciju nakon koje u druoj olovici 1(. st. slijedi 8rua

industrijska revolucija obiljeena izumom izmjeni"ne struje nae 6ikole )esle 1&&#.

od. odnosno od vremena kada nafta ostaje lavni izvor enerije u svijetu. 6astaju

elektrotenika i industrija nafte. +enrB ,essemer je ronaao ostuak za roizvodnju

"elika iz rastaljeno sirovo eljeza to je okrenulo teku industriju. 6ijemci 8aimler i

,enz izra%uju rve automobile sa benzinski motorima a njiov zemljak Audolf 8iesel



rvi motor sa unutarnjim saorijevanjem. 6jeov rad nastavlja Cmerikanac +enrB :ord

koji zao"inje serijsku roizvodnju automobila na tekuoj vrci to ozna"ava o"etak

automobilske industrije. I drue znanosti rate ovaj naredak industrije ootovo

kemija fizika i medicina. 9,erend Aanki 1((.;

6+ POVIJESNI RAZVOJ INDUSTRIJE U HRVATSKOJ

6+3+ O7RTNO MANUFAKTURNA FAZA

U razvoju rvatske industrije moue je razlikovati nekoliko razvojni faza.

:eletar i dijeli na etD 1; obrtno-manufakturna do 1&#*. od.

2; eljezni"ka 1&#*.-1(1&. 3; me%uratna 1(1&.-1(45.

4; realsocijalisti"ka 1(45.-1((*.

5; trino restrukturiranje od 1((*.

U razdoblju do 1(1&. +rvatska se ostuno uklju"ivala u industrijski razvoj

onemouivan razli"itim oliti"kim mjerama i zabranama kojima se trebala zatititi

industrijska roizvodnja Custrije i Uarske te osiurati neometana eksloatacija

rirodni boatstava. +rvatska je bila na eriferiji +absburke $onarije te je zbo

toa reko 5* i vie odina kasnila za industrijskim razvojem zaadne Euroe.

Primjerice rvi arni stroj u +rvatskoj o"eo se koristiti tek 1&35. od. u tvornici

aira u Aijeci. 7rajem 1&. st. +rvatska i 'lavonija imale su svea 31 roizvodnu

manufakturu veinom tekstilne robe. 9Filjkovi 2*11.;

'li"no neovoljno stanje nastavilo se i tijekom 1(. st. jer nisu ostojali osnovni

uvjeti za razvoj industrije dakle nije bilo ulaanja u rometnu infrastrukturu ni interesa

strano kaitala nije ostojala teni"ka modernizacija oljorivredni strojeva i sl. Prvi

za"etci industrije javljaju se na malim oljorivrednim osjedima u 'lavoniji a je u

Geinu osnovana rva eerana u +rvatskoj 1&3. U =aradinu i Aijeci u ovom

razdoblju osnovane su tvornice duana a u Osijeku tvornica ibica. U Audama kod

'amobora odvijala se eksloatacija eljezne rude i bakra. Uvjeti za razvoj

industrijalizacije ostojali su samo u Aijeci i njenoj okolici zbo svoa ovoljno

rometno oloaja trova"ke luke na ?adranu. U Aijeci je tako 1&35. osnovana rva

tvornica u +rvatskoj tvornica aira koja djeluje i danas. Prema odacima u +rvatskoj

su sredinom 1(. st. bile 3 cilane dvije tvornice kamenine i "etiri staklane. $e%utim



zbo ve navedeni razloa oliti"ke i osodarske diskriminacije od strane sredinji

vlasti u ,e"u i ,udimeti kao i zbo loe rometne mree +rvatska je u ovom

razdoblju sudjelovala u industrijskoj roizvodnji $onarije sa samo 13 H vrijednosti.

9Filjkovi 2*11.;

6+1+ -ELJEZNIČKA FAZA

6akon sklaanja +rvatsko-Uarske naodbe 1&&. od. rad Aijeka je na

revaru oznatom Riječkom krpicom riao od direktnu uravu Uarske. )ada je

zao"eo direktan utjecaj ma%arski vlasti na osodarski razvoj Aijeke a jedina

ozitivna stvar koja se doodila za rvatsko osodarstvo a time i industriju bila je

zna"ajnija radnja eljezni"ki rua kojima se osebno dobro nastojala ovezati

Aijeka kao lavna luka sa $a%arskom te tako omouiti brzi izvoz ma%arske robe u

inozemstvo. Po"etkom 1&&*-i u Aijeci se otvara rafinerija nafte i ljutionica riea

razvija se i arobrodska lovidba. =rlo zna"ajno je somenuti otvaranje rvo

brodoradilita u +rvatskoj rije"ko Danubiusa tvornice toreda 9jedna od rvi u

svijetu; i tvornica za reradu ita. 97araman 1((1;

,roj industrijski radnika u ovomu razdoblju i dalje je vrlo malen #*-i odina

1(. st. svea 21 *** a rema oisu iz 1(1*. od. taj broj se oeo na tek 41 ***.

Osnovnu strukturu industrije tvorio je strani kaital ulaui u otvaranje oona koji su

se orijentirali na eksloataciju rirodni sirovina umski komleks oljorivredne

ovrine te jeftinu radnu snau za tekstilnu konu i industriju obue. Po"inje

koncentracija industrije u velike radove. Osim Aijeke sredita industrije ostaju

Osijek i /areb te neki radovi koji lee na vanim rometnim ravcima rimjerice

'isak i 'lavonski ,rod. U ovoj fazi najvei rast doivljavaju duanska i rerambena

industrija te cementare. U ostalim dijelovima +rvatske stanje je mnoo neovoljnije.8almacija je vrlo loe rometno ovezana sa sjeverom +rvatske te kao takva i zbo

stoljetne olitike izolacije od strani vladara 9=enecije i Custrije; najzaostalija je reija

u zemlji. Osim roizvodnje likera u /adru 'litu i Fibeniku te rerade ribe na otocima

drue industrije otovo da nije ni bilo. ?edino se 'lit izdvajao kao sredite sa

raznovrsnijom roizvodnjom rimjerice tvornicama koe manjim oonima

roizvodnje sauna ljevaonica eljeza i sl. )ek je o"etak 2*. st. u 8almaciju donio

vei industrijski zama u vidu strani ulaanja ootovo u cementare rimjerice u'olinu. 97araman 1((1.;



6+6+ ME8URATNA FAZA

=rijeme izme%u 1(1&.-1(41. od. je vrijeme kada se +rvatska nalazi u sastavu

rvo 7raljevine '+' a kasnije u sastavu 7raljevine ?uoslavije. Ova drava bila je

najzaostalija drava u Euroi toa vremena sa dubokim oliti"kim i osodarskim

krizama koje su se manifestirale na na"in srske eemonije i bezobzirno

iskoritavanja rvatski zemalja u korist naretka do tada osodarski uno zaostalije

'rbije. Primjerice u +rvatskoj se laao uno vei orez neo u krajevima isto"no od

8rine a osodarski rast koji je 'rbija ostvarila u me%uratnom razdoblju bio je desetak

uta vei od rasta koji je ostvarila +rvatska. 'redite industrijske roizvodnje u

+rvatskoj ostaje /areb u kojem je u ovom razdoblju radilo vie od "etvrtine svi

industrijski radnika u +rvatskoj a zbo osodarsko iskoritavanja od strane

centralni vlasti me%u radnicima je ostala oularna izreka Zagreb radi Beograd se

gradi. Prema oisu iz 1(31. od. u industriji +rvatske bilo je zaosleno oko 13* ***

radnika najvie u rera%iva"koj industriji 9tekstilna drvna rerambena;. I u ovoj fazi

na razvoj industrije dominantan utjecaj imao je strani kaital koji je osjedovao otovo

cijele industrijske rane osebno roizvodnju metala 9bakra boksita olova i cinka; u

roizvodnji cementa i stakla. 6ajvie strano kaitala stilo je iz tada dobro

vanjskooliti"ko juoslavensko saveznika :rancuske 9reko *H kaitala; a osim

:rancuske zna"ajni ulaa"i bili su ,ritanci i Geoslovaci. 9+orvat 1((4.;

=alja nalasiti i drue razloe zbo koji se industrija u +rvatskoj nije razvijala

u skladu sa razvojem u ostatku Euroe. Osim navedene loe oliti"ke situacije i

rometne ovezanosti roblem je bio neostojanje carinske zatite domae trita te

loa kadrovska struktura. Aecimo osnova industrije u zaadnoeuroskim zemljama bila

je stru"no srednje kolstvo odnosno kvalificirana radna snaa koje u +rvatskoj zbozaostalosti jednostavno nije bilo a su tvornice bile risiljene na uvoz strani radnika.

)ako%er jedan od zna"ajniji rocesa u ovom razdoblju je izrazita deararizacija koja je

bila bra od industrijalizacije a je dolo do masovne emiracije stanovnitva koje je

trbuom za kruom krenula u zaadne zemlje Euroe ili reko oceana u 'C8 7anadu

ili Custraliju. 7ratkotrajno ostojanje 6ezavisne 8rave +rvatske tijekom 8ruo

svjetsko rata obiljeeno je oromnom osodarskom eksloatacijom +rvatske od

strane njeni saveznica 6jema"ke i Italije. 9Filjkovi 2*11.;



6+4+ SO5IJALISTIČKA FAZA

6akon 8ruo svjetsko rata dolazi do kruni romjena u svjetskoj olitici i

osodarstvu a +rvatska dolazi u sastav socijalisti"ke ?uoslavije. 6ova ?uoslavija

oslonjena na komunisti"ki 'ovjetski 'avez svoju ideoloiju rimjenjuje i na olju

osodarstva a tako i industrije. 'ocijalistima je industrija bila osebno bitna budui

da su uravo radnici odnosno radni"ki sloj u o"ima komunisti"ki vo%a bili tvorci

revolucionarni romjena i nositelji drutveno ustroja. Po"etno se industrijski razvoj

temeljio na iskustvu zemalja lansko socijalisti"ko uravljanja odnosno na modelu

'ovjetsko 'aveza a je 1(4#. od. odlu"eno da se u roku od et odina roizvodnja u

industriji treba oveati et uta. ,ili su to oznati sovjetski etoodinji lanovi

9Petoljetke; koji su se nastojali rimijeniti i u ?uoslaviji. Primarno je bilo rovesti

elektrifikaciju zemlje odnosno saraditi eneretske objekte te razviti rudarsku

roizvodnju u cilju eksloatacije sirovinske baze za otrebe crne i obojene metalurije.

/natno se ulaalo u rometnu infrastrukturu koja je reduvjet industrijalizacije a

naj"ee su to bile oznate JdobrovoljneK radne akcije. 9Filjkovi 2*11.;

U tom centralisti"kom razdoblju do 1(52. od. rera%iva"ka industrija bila je

zanemarena i to je jedan od razloa nisko ivotno standarda. )rite nije ostojalo

neo je rovo%ena distribucija roba razvoj industrije rovodile su 8irekcije za ojedine

industrijske rane s tim to su velika oduzea otadala od 'aveznu a mala od

reubli"ke direkcije. >ilj roizvodnje bio je zadovoljiti domae otrebe odnosno

otrebe tadanje drave a roizvodnja za izvoz bila je u druom lanu. Po stoi rasta

industrijske roizvodnje 912H; ?uoslavija je u razdoblju od 1(53. do 1((. od. bila

eta zemlja u svijetu. Industrijski razvitak kaitalom je zna"ajno omaao /aad na

"elu sa Cmerikancima osebno u doba +ladno rata sukoba izme%u )ita i 'taljina kada

je /aad u snanoj ?uoslaviji vidio svo rvo saveznika u borbi rotiv Isto"no blokana "elu sa '''A-om. $e%utim ubrzo je dolo do zasienja domae trita sa domaim

niskokvalitetnim roizvodima a orasla je otranja za kvalitetnim roizvodima sa

/aada. ?uoslavija je bila risiljena otvoriti vrata svo lansko osodarstva /aadu

to je rezultiralo velikim odljevom radne snae zbo socijalni naetosti. U ovom

razdoblju ?uoslaviju je naustilo reko 2 milijuna ljudi a od to broja bilo je oko &**

*** +rvata. Privremeno radei u stranim zemljama kao JastarbajteriK oni su slali

velike koli"ine otova novca koji je nakratko sasio juoslavensku industriju. Ubrzao se roces industrijalizacije rade se kaitalni objekti u crnoj metaluriji kemijskoj



industriji i brodoradnji. Iak uo"avaju se velike manjkavosti out niske kvalitete

roizvoda male roduktivnosti neloi"no i neovoljnom monocentri"no smjetaja

industrijske roizvodnje i sl. 9Filjkovi 2*11.;

6+9+ TRANZI5IJSKA FAZA

U novo tranzicijsko razdoblje koje zao"inje 1((*-i odina sa o"etkom

8omovinsko rata ulo se sa naslije%enim neovoljnim uvjetima. U +rvatskoj se

tijekom &*-i odina zna"ajno smanjivao udio zaosleni u industriji a ad je i

zabiljeen i u zna"enju industrije u ukunom bruto nacionalnom dootku. )ako je 1(&4.

od. u industriji bilo zaosleno 34H radnika dok je 1((4. od. taj udio smanjen na

31#H. Fto se ti"e udjela industrije u nacionalnom dootku on je 1(&&. od. iznosio

5*1H a ve 1((4. od. smanjen je na 4**H. /bo rata je strani kaital u otunosti

zaobilazio +rvatsku k tomu se ojavio ubitak isto"noeurosko trita kao i trita

nesvrstani zemalja. ' drue strane rvatska industrija nije ronala nova trita za

svoje roizvode. =eliki roblem ri"inile su naravno i ratna razaranje osebno u

isto"noj 'lavoniji i 'rijemu dje je rimjerice u =ukovaru do temelja sruen nekada

veliki industrijski kombinat ,orovo. 'li"no tome velike ratne tete retrjeli su

industrijski ooni u 7ninu i Pakracu. Aatni vior na ovrinu je donio i mnoe ljude

kriminalne rolosti koji su sav nered o"etka (*-i iskoristili kako bi se oboatili

mutnim rivatizacijama nekadanji dravni tvrtki. 6a taj na"in su neovratno otetili

odnosno unitili nekada velika oduzea koja su zaoljavala tisue ljudi a sebe su

naravili multimilijunaima. )aj roblem korucije i kriminala koji je duboko utkan u

vladajuu oliti"ku i osodarsku arnituru aktualan je i danas. 9Filjkovi 2*11.;

Od kraja rata do 2**2. od. rvatska industrija raste stoom od otrilike 35H

odinje. Iak iste odine ostvareno je tek #2H industrijske roizvodnje iz rijeratnorazdoblje. =elik ad industrijske roizvodnje zabiljeen je 1(((. od. kao osljedica

oliti"ke krize na 7osovu i bombardiranja rostora 'rbije i >rne <ore od strane 6ato-a

budui da je ovaj rostor uvijek bio lavni za izvoz rvatske industrijske robe.

'tabilizacija rilika i rodor na strana trita omouili su rast roizvodnje od 43&H u

razdoblju od 2**2. do 2**. od. ali istodobno rimjetan je i ad broja zaosleni u

industriji kao osljedica sve vee meanizacije i robotizacije u industrijskoj roizvodnji.

9Filjkovi2*11.;



4+ SUVREMENA INDUSTRIJA U HRVATSKOJ

U oledu vanosti lokacijski faktora dananja industrija u +rvatskoj ima

zna"ajne reduvjete industrijsko razvoja zbo mounosti kombinacije roizvodnimounosti ararno-umsko-naftonosno anonsko odru"ja umsko sto"arsko

laninsko rostora i rometno-turisti"ko i linonosno jadransko odru"ja. U

rvatskoj industriji radi oko 2*H svi zaosleni koji ostvaruju oko 15H bruto

domae roizvoda. 6ajzna"ajnija industrijska odru"ja +rvatske vezana su uz vodea

radska sredita i njiove urbanizirane reije. 'naom industrijske roizvodnje i brojem

radnika u +rvatskoj se isti"e et razmjerno ja"i industrijalizirani odru"ja i nekoliko

izdvojeni sredita. Firi rostor /areba sa okolicom 97arlovac 'isak Petrinja; imoslava"kim sreditima 9Ivani <rad i 7utina; "ini najveu zareba"ku industrijsku

reiju koja zaoljava otovo 4*H svi industrijski radnika u zemlji. 8rui zna"ajniji

industrijski rostor je isto"norvatski ili slavonski rostor sa sjeditem u Osijeku i

'lavonskom ,rodu. Osim toa u anonsko-erianonskoj reiji izdvaja se

ornjeodravsko-me%imurski rostor sa sreditima u =aradinu 7orivnici i Gakovcu.

U jadranskoj +rvatskoj osebno zna"enje imaju rije"ka industrijska reija koja

ovezuje i rostore Istre 9od 8elnica do Pule; te slitska reija s istaknutim radom

'litom 9s )roirom Omiem 'olinom i 7atelima;. Uz to treba izdvojiti industrijsko

lu"ki komleks /adra i Fibenika. 9$aa 2*13.;

'uvremenu industriju +rvatske uz zna"ajna ostinua donekle obiljeavaju

raskorak izme%u rimarne roizvodnje 9rude sirovine; i tzv. finalne roizvodnje

ovisnost o inozemnom kaitalu i znanju te nerilao%enost odnosima i zatjevima na

svjetskom tritu. 'toa se +rvatska nalazi u kruu srednje razvijeni industrijski

zemalja svijeta. Iak +rvatska je koristei mounosti koje ima razvila one vrste

industrije koje se zasnivaju na dostunim domaim sirovinama ristua"nim uvoznim

sirovinama i razmjerno jeftinoj radnoj snazi 9radnointenzivna industrije rerambena

tekstilna drvna i sl.;. Aazmjerno su slabo zastuljene industrije koje mou konkurirati

na svjetskom tritu 9kemijska elektroindustrija automobilska i sl.;. 9$aa 2*13.;

6ajveu u"inkovitost i robitak ostvaruju kemijska i rerambena industrija

metalurija i brodoradnja te donekle elektroindustrija remda ojedine tvrtke imaju

znatne ubitke. 6eto su slabiji u"inci metalne industrije a najmanje su usjene

tekstilna industrija nemetala i ra%evinska industrija drvna i airna te industrija koe i



ume. $etalna 9metalorera%iva"ka strojora%evna roizvodnja rometala i dr.;

industrija ima rema obujmu roizvodnje 9oko 2*H; najzna"ajniji udio u industriji

+rvatske. 'lijede rerambena i kemijska industrija koje daju neto manje roizvodnje

ali zaoljavaju i znatno manje radnika. Getvrto mjesto rema obujmu roizvodnje

zauzima radnointenzivna tekstilna industrija ali sa znatnim udjelom radne snae.

/natno slabije sudjeluju drvna i airna industrija industrija koe i uma industrija

nemetala i ra%evinsko materijala te ostale rane. 9$aa2*13.;

6ajzna"ajniji oon crne metalurije je eljezara u 'isku dok na olju obojene

metalurije dominira roizvodnja aluminija 9)0$; u Fibeniku. 7od metalorera%iva"ke

industrije zna"ajne su tvornica vaona u 'lavonskom ,rodu tvornica turbina i "avala u

7arlovcu tvornica vijaka u 7ninu brodooreme u Aijeci i sl. ,rodoradnja je iznimno

vana u rvatskom osodarstvu a najvei dananji centri su Aijeka 'lit Pula i

Uljan. =rlo vana je i kemijska industrija odnosno brojni ooni rera%iva"ke

kemijske industrije 9tvornice sauna u Osijeku i /arebu; tvornice boja i lakova u

/arebu i sl. Osim toa razvila se i etrokemija odnosno rafinerija nafte i lina

ulavnom vezana na najvei rvatski osodarski komleks I6C. ,itno je nalasiti i

zna"aj farmaceutske industrije osebno zareba"ku Plivu i korivni"ki ,eluo. U

oledu elektroindustrije otovo svi vaniji roizvo%a"i smjeteni su u okolici /arebaD

7on"ar 6. )esla-Ericsson Elka )E! itd. Fto se ti"e radno najintenzivnije tekstilne

industrije dje dominira enska radna snaa najvei ooni su u /arebu 9?adran

8)A; =aradinu 9=arteks =I'; =ukovaru 9=uteks; Gakovcu 9Gateks; itd. 6ajvei

broj ostrojenja rerambene industrije smjeten je u uanijama sjeverozaadne

+rvatske i radu /arebu karakteristi"no je da brojne tvrtke osjeduju velika

oljorivredna dobra koja objedinjuju u raznovrsnu industriju 9Crokor Crorerada

7utjevo ,elje =uik IP7;. =ano je izdvojiti najveu rvatsku rerambenu tvrtku

koja je i vrlo usjena u inozemstvu korivni"ka Podravka. +rvatska drvna industrijasmjetena je u neosrednoj blizini najvei umski komleksa a najvee ilane sa

nekim najsuvremenijim oonima su u Oulinu 0u"icama Udbini ,jelovaru ,rodu

=inkovcima i Gazmi. 9$aa2*13.;



9+ 7UDUĆNOST HRVATSKE INDUSTRIJE

$oda bi utoisti"ki bilo rei da rvatska industrija moe biti usjena jer secjelokuni roces osodarsko razvoja odvija stiijski i "esto anarijski. Pitanje je to

se eli od osodarsko razvoja i ima li tu industrija vano mjesto. /a usjean

osodarski razvoj najvanije je osmisliti razvojnu olitiku koja e djelovati radi

modernizacije i tenoloko razvoja industrije to zna"i da je otrebno vie ulaanja u

obrazovanje zaoslenika "vre interesno ovezivanje sa znanou odnosno

sveu"ilitima i institutima oticanje inovativnosti uz stalno dobro oraniziranu

marketinku romociju izvozni roizvoda. 8rava se mora intenzivnije uklju"iti u

investiranja u rometnu infrastrukturu osebno u sektoru eljeznica koje su daleko

isod euroski standarda. Potrebno je zauzeti jasan i ekonomski oravdan stav rema

industrijama u ubitcima i ste"aju i omouiti rekvalificiranje radnika u takvim

industrijama. Aecimo samo &#H radnika u rvatskoj industriji ima visoku stru"nu

sremu a u uvjetima dananje razvijene svjetske industrije taj broj je definitivno

remalen. Aazvoja odrednica industrije je znanost koju rvatska industrija kao takvu jo

naalost nije reoznala. Ujedno je otrebna intenzivnija decentralizacija industrije i

njezino irenje iz stari industrijski centara na eriferiju odnosno oticanje

reionalno razvoja. 9Filjkovi 2*11.;

Fto se ti"e strani ulaanja u njima rvatska industrija vrlo malo rioduje.

'trancu najvie ulau u rvatski turizam bankarstvo i telekomunikacije a ulaanja u

industriju znatno su manja. Aazlo za to su brojne rereke na koje nailaze strani

investitori out neoticajne ravne reulative duotrajne i komlicirane birokracije.

Uz to je jo uvijek risutna visoka korucija i neovoljna monetarna olitika. 8akle za

razvoj industrije u +rvatskoj otrebna su stalna ulaanja u znanstvene rojekte razvoj

i-tec industrije i oticanje reionalne diserzije. Potrebno je dati rednost malim i

srednjim oduzeima koji su jedini izvor novo zaoljavanja budui da je +rvatska

jednostavno remala zemlja da bi mola imati neki vei i lobalno jaki industrijski

kombinat. Potrebno je rivui strane investitore smanjivanjem airoloije i

komlicirane birokracije i ulaati zna"ajna sredstva u znanje i obrazovanje radnika.

7ada barem neki od ovi uvjeta budu zadovoljeni rvatska industrija e uvatiti korak

sa zemljama zaadne Euroe. 9Filjkovi 2*11.;



ZAKLJUČAK

Po"etak svo industrijsko razvoja +rvatska vu"e jo iz vremena kada je bila usastavu +absburke $onarije. +rvatska je bila na eriferiji +absburke $onarije te

je zbo toa reko 5* i vie odina kasnila za industrijskim razvojem zaadne Euroe.

Primjerice rvi arni stroj u +rvatskoj o"eo se koristiti tek 1&35. u tvornici aira u

Aijeci. Aazlo za to bila je oliti"ka i osodarska diskriminacija od strane centralni

vlasti koje su ovaj rostor koristile kao izvor sirovina za svoju industriju. Aazvoj

industrije u +rvatskoj obi"no se dijeli na nekoliko faza a to su D obrtno-manufakturna

do 1&#*. eljezni"ka 1&#*.-1(1&. me%uratna 1(1&.-1(45. realsocijalisti"ka 1(45.-

1((*. i trino restrukturiranje od 1((*. do danas. $oemo rei da je zajedni"ko da u

svim ovim fazama razvoja rvatska industrija se temeljila na radom intenzivnu

odnosno kaitalnom siromanu industriju. +rvatska je koristei mounosti koje ima

razvila one vrste industrije koje se zasnivaju na dostunim domaim sirovinama

ristua"nim uvoznim sirovinama i razmjerno jeftinoj radnoj snazi 9radnointenzivna

industrije rerambena tekstilna drvna i sl.;. Aazmjerno su slabo zastuljene industrije

koje mou konkurirati na svjetskom tritu 9kemijska elektroindustrija automobilska i

sl.;. Od o"etka 8omovinsko rata a sve do dananji dana moemo rei da traje

odre%eno tranzicijsko razdoblje u kojemu +rvatska okuava uvatiti korak za

razvijenim zemljama zaadne Euroe a ulazak u Eurosku Uniju moao bi biti vaan

korak na tom utu.



LITERATURA

+orvat A. 1((4.D Povijest trovine obrta i industrije u +rvatskoj C<$ /areb

,erend I.1((.D Euroska eriferija i industrijalizacija 6aklada 6arijed /areb

Filjkovi !. 2*11.D Industrijska eorafija 'veu"ilite u /adru /adar

:eletar 8. 1(&&.D Industrijska eorafija mjesto u komleksnoj eorafiji definicija

i osnovne ostavke metodoloije <eorafski reled vol. 31-32 5-15.

7araman I. 1((1.D Industrijalizacija ra%anske +rvatske 1&**-1(41. 6arijed /areb

$aa 8. 2*13.D <eorafija +rvatske $eridijani /areb

Documents

Faze Razvoja Industrije u Hrvatskoj (2)