ESEJ

ANTIFAŠIZAM DANAS

Da bi se uopće počelo pisati o ovoj temi moramo se dotaknuti i historijskih činjenica koji su na determinirajući način odredili daljnji tok razvoja ideologija unutar Europe. Europom je početkom 20-ih godina harao razorni talas fašističkih ideologija koji su za cilj imale da preurede nacije i da od njih stvore fašističke ideologije. Da li je završilo širenje ovog talasa?

Kao odgovor na ovakav vid ideološkog spektra koji je za sobom neminovno vukao posljedice i negativne implikacije javlja se pojam antifašizam. Ovaj pojam je za cilj imao da neutrališe fašizam i da na temeljima demokratskih i liberalnih principa gradi države, a da u isto vrijeme zanemaruje fašističke zahtjeve totalitarnih vođa. Ova riječ „totalitarne vođe“ može se primjeniti i u današnjem vremenu, ali razvojem civilizacije i ovaj se pojam mijenjao i mi danas imamo nekoliko primjera da su „totalitarne vođe“ izabrane na demokratski način, a sfera djelovanja im odlazi radikalno desno i društvo dobija nove prototipove fašističkih djelovanja. Na izražavanje fašističkih ideja, nažalost, ni današnje društvo nije imuno, jer kada pogledamo nogometne utakmice, grafite po zidovima ili kada pijemo jutarnju kafu i čujemo dobacivanja o „drugačijima“ postajemo svjesni da se antifašistička borba mora nastaviti.. Fašizam je apsolutno zlo, a antifašizam je apsolutno dobro i ovi pojmovi nisu fleksibilni i u formalnom smislu ne mogu biti podložni manipulacijama i prilagođavanjima, ali u praksi se ovi pojmovi koriste za razne vrste obmana i na osnovu diskursa koji se razvija kroz medijske servise mi imamo borbe fašizma protiv fašizma. Već spomenuti „hramovi“ za ispoljavanje fašističkih načela su prostori gdje javno mnijenje stvara sliku o određenom društvu. Nemojmo se zavaravati da slika s naših stadiona ne prelazi granice Bosne i Hercegovine, ali te slike se najčešće pregledavaju kada trebamo platiti cijenu za neuspjelu borbu protiv fašizma, odnosno neuspjelog antifašizma. Postavlja se pitanje u kojem pravcu ide naša borba protiv fašizma? Desno orijentisane stranke se jasno deklarišu kao zaštitnici određenih nacionalnih skupina, a borba između tih nacionalnih skupina je jedan od najsnažnijih vidova mržnje u Bosne i Hercegovini, pa se nekad svjesno dopuštaju određene fašističke provokacije koje stvaraju antagonizme na ovom prostoru. Iz ovoga se može jasno uočiti na koji način se antifašizam koristi i u druge svrhe, a, također, bitno je napomenuti i da BiH u određenim segmentima i zakonski isključuje određene grupacije iz sfera odlučivanja i izbora za rukovodeće pozicije (uočljiv vid fašizma, ali u drugačijem obliku). Pojačan diskurs i ceremonijalno obavljanje dužnosti nam daju lijepu sliku o borbi protiv fašizma, ali konkretnih aktivnosti je jako malo. Svoje izlaganje o ovoje temi ću sada usmjeriti u drugom pravcu, jer sam pokušao negativan kontekst ove teme pedstaviti na samom početku pazeći na obimnost rada, a sada ću elaborirati svoje mišljenje o antifašizma iz perspektive koja nam e nameće kao imperativ da bi imali stabilnu BiH. Antifašistička borba iz prošlog stoljeća je dala konkretne rezultate i mi danas slavimo Dan nezavisnosti, a također, imamo i ZAVNOBiH koji je inkorporirao temeljne

postulate antifašističke borbe. U tom periodu govorimo o univerzalnom ideloškom spektru glede borbe protiv fašističkih ideja, a da bi se u BiH izrodili konkretni rezultati antifašističke borbe (neupitna je činjenica da ima i fašizma i antifašizma) potrebno je zanemariti da li smo ideološko orijentirani lijevo ili desno. U 21. stoljeću i kontekstu Bosne i Hercegovine mi imamo antifašističku borbu koja je usmjerena u borbu protiv kapitalizma. Kapitalizam je jasno izdiferencirao društvo na dvije grupe i mi smo danas izgubili srednji sloj koji je u prošlom stoljeću bio glavna poluga antifašističke borbe.

Jačina nacionalnih stranaka su implicirale i gašenje antifašističkih ideja, a ljevica (združena) se postavlja kao imperativ za rješavanje fašizma koji se ukorjenio u sistem Bosne i Hercegovine. Bitna karakteristika antifašizma danas je već spomenuta borba protiv kapitalizma. Kapitalizam je donio određene privilegije, a pojedincima je konkretno donio moć da manipulišu s pojmovima kao što su fašizam i antifašizam.

Amel Petrović