Esej - Pregled Ispitnih Djela

  • View
    75

  • Download
    5

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Pregled ispitnih djela za esej iz hrvatskog jezika, A razina.

Text of Esej - Pregled Ispitnih Djela

ALBERT CAMUS, STRANAC

KASNI MODERNIZAM (40-e do 70-e godine 20. st.) Istovremeno postoje jo neke avangardni postupci, ali i pokuaji obnove realistike proze. U prozi se osjea vei utjecaj filozofije . javlja filozofski egzistencijalistiki roman U SREDITU JE ZANIMANJA: sloboda izbora pojedinca, nelagoda osjeaja odgovornosti za vlastite postupke, tekoe u meuljudskoj komunikaciji, pokuaj prevladavanja osjeaja besmislenosti ivota, osjeaj usamljenosti, doivljaj apsurda

STRANAC roman iz prve faze Camusova stvaralatva faza apsurda (roman Stranac i esej Mit o Sizifu) roman lika, moderni roman, roman filozofije apsurdaTema: ovjekova otuenost ovjek kao stranac u svijetu glavni lik - MERSAULT jednostavan i isprazan ivot samo prezime, nema imena znak njegova otuenja i gubljenja identiteta

NASLOV : MERSAULT =STRANAC svaki kontakt s drugima otkriva ga kao stranca koji se ponaa neuobiajeno majin sprovod ne plae, uznemirava ga tek fizika nelagoda zbog duga pjeaenja na suncu ljubavna veza s Marijom svejedno mu je hoe li veza zavriti brakom ili ne, registrira tek tjelesne manifestacije njihove ljubavi posao nije ambiciozan prijateljstvo sluajan izbor prijatelja, npr. Raymond nedefinirani i povrni odnosi, , ne trebaju mu drugi ljudi, nisu mu vane emocije usamljen je, samodostatan

ubojstvo krenje zakona, ponaanje tijekom suenja odnos prema pravosuu (drava) ne suprotstavlja se, ne brani se, ponaa se kao da ga se to ne tie vjera NA SAMOM KRAJU ROMANA osporava ju

MERSAULT je otuen, izolirani pojedinac koji apsurdnost svoje osude i dan vlastitoga smaknua prihvaa rezignirano, smireno opomena da u suvremenom svijetu ovjek moe postati stroj koji postoji radi, jede, spava i traje, a da ne osjea onu humanu bit ovjekova postojanja koja ovjeka razlikuje od ostatka ivoga svijetaPRESUDA MERSAULTU MORALISTIKA OSUDA pravosua Mersault se ne kaje za ono to je uinio, ne priznaje krivnju dojam da nije osuen zbog umorstva, nego zbog krenja uobiajenih pravila po kojima ljudsko drutvo funkcionira npr., da je plakao tijekom majina sprovoda, izazvao bi suut i, moda, spasio vlastiti ivot

Je li ovjek duan plakati na majinu pogrebu samo zato to se to od njega oekuje? Je li iskreniji ovjek koji ne plae ako ne osjea potrebu ili onaj koji plae jer se to od njega oekuje? Ima li drutvo (koje i samo sudjeluje u formiranju pojedinaca) pravo osuditi ovjeka zato to pokazuje kakav jest i ne skriva istinu o sebi?

... radi se zapravo o sudski krajnje nepravednoj kazni Mersault nije ubio s predumiljajem pa dolazi do izraaja apsurd pravnoga poretka. Mersaultu sude ljudi koji ga naprosto ne razumiju: ono to se njima ini beutnou, zapravo je podjednako tako moglo proizai iz prave osjeajnosti koja se jedino ne eli izraziti oekivanom glumom, nemali broj ljudi plae na pogrebu jedino zato to se to od njih oekuje. Mersault tako dodue jest stranac u svijetu navika i obiaja... (Milivoj Solar)

Kompozicija roman je gotovo simetrino podijeljen u dva dijela1. dio Mersaultov ivot na slobodi (od majine smrti do ubojstva Arapina)2. dio Mersaultov ivot u zatvoru i suenjeStil postoji fabula (pripovijedanje dogaaja iz Mersaultova ivota) pripovjeda u 1. licu (ujedno i glavni lik koji pripovijeda svoju priu) ali dogaaje iznosi poput objektivnoga pripovjedaa struktura je linearna lik se kree samo u jednoj vremenskoj dimenziji sadanjostijednostavan stil (nema modernih pripovjednih postupaka) nema psiholoke karakterizacije lika u karakterizaciji se koristi TEHNIKA REDUKCIJE Mersault ne komentira dogaaje iz vlastitoga ivota, ne osmiljava ih, samo ih registrira, izostaje bilo kakav komentar koji bi mogao objasniti dublje motive ili Mersaultovu ivotnu filozofiju, prati se samo njegova sadanjost, biljee se samo osnovni dogaaja i reakcije na podraaje (vruina, glad, umor)

ishodite takva pripovjednoga svijeta je APSURD pojam u filozofiji i knjievnosti koji je u iru upotrebu uveo Camus u eseju Mit o Sizifu svijest o nesavladivom raskoraku izmeu ljudske potrebe za smislom i stvarne besmislenosti ivot i svijeta antiki Sizif simbol je ljudske sudbine, simbol suvremenoga ovjeka Sizifova je snaga u prihvaanju njegove stijene, kao to je snaga suvremenoga ovjeka u prihvaanju ivotnoga apsurda Mersault je stranac u svijetu u kojem ivi jer je svjestan apsurda vlastitoga postojanja, ne zanosi se iluzijama o smislu kao veina ljudi, prezire ono to mu se dogodilo, ali prihvaa to kao to Sizif prihvaa svoju stijenu

MILUTIN CIHLAR NEHAJEV: BIJEG

HRVATSKA MODERNA (1892. 1914.) obiljeja proze u hrvatskoj moderni - dezintegracija realistike proze, defabulativnost, subjektivizam, psihologizacija, likovi psihiki labilnih intelektualaca i umjetnika, impresionistiki pejsa BIJEG PODNASLOV: Povijest jednog naeg ovjeka najbolji roman hrvatske moderne TEMA: ivotni pad ure Andrijaevia, neurotinog, hipersenzibilnog i pasivnog intelektualca, knjievnika provincijskoga podrijetla koji se ne zna nositi sa stvarnim problemima i zahtjevima sredine u kojoj ivi roman lika (prikazuje ivot glavnoga lika od roenja do smrti), psiholoki roman, ali i obiljeja drutvenoga romana (Nehajevljevo vienje hrvatskoga graanskog drutva na poetku 20. st.)

URO ANDRIJAEVIPODRIJETLO siromano dijete bez oca otac mu je bio pomorski kapetan (umro kad je uro imao 8 godina), a majka skromna i pobona Primorka

DAROVITOST istie se meu vrnjacima izrazitom darovitou i prvim knjievnim uspjesima dobrostojei ga stric Tomo alje na studij prava u Be

STUDIJ zaokuplja ga buran ivot velegrada umjesto znanosti prouava knjievnost i filozofiju, i sam poinje pisati striev novac troi u bekim kavanama i na kraju naputa studij prebacuje se na zagrebako sveuilite, upisuje filozofiju nadajui se da e se polaganjem profesorskoga ispita bre zaposliti

LJUBAV razapet izmeu religioznosti i tjelesne ljubavi prvo ljubavno iskustvo s ekom turistkinjom grijeh, krivnja, grinja savjesti, prema sebi osjea prezir, a prema njoj ak mrnju neformalno zarunitvo s Verom, djevojkom iz dobrostojee zagrebake obitelji, ija se majka protivi izboru svoje keri smatrajui da zasluuje bolju priliku

NASTAVNIKIPOSAO

zapoljava se u senjskoj gimnaziji kao nastavnik psihologije i fizike suoava se s pravilima duhovno ograniene provincije provincijsko visoko drutvo zapravo je skupina povrnih poluinteligenata razoaranje nema slobodu u svom nastavnikom poslu

UNUTRANJAPROIVLJA-VANJA mui ga nemir, neurotian, depresivan pasivan, inertan, introvertiran, asocijalan, otuen preosjetljiv, sklon razmiljanjima i samoanalizi sklon matanju i sanjarenju kao nainu bijega od stvarnosti postepeno odustaje od vlastitih naela slabi, fatalist uvjerenje da se nema smisla boriti se jer za svoje nevolje i nije sam kriv predodreen za poraz moderna varijanta suvinoga ovjeka

POSTEPENI SLOM neprihvaen, neprilagoen i prezren ne snalazi se u provincijskoj sredini u kojoj ivi (Senj), tei ivotu u velegradu gdje je studirao (Be) svoju viziju ograniene provincijske sredine daje u drami Revolucija u drenju drama nije poluila eljeni uspjeh, on nije poloio profesorski ispit, nije ustrajao u poslu onemoguen u svakom napredovanjuosjeaj promaenosti u intelektualnom smislu slom ljubavne veze Vera se udaje za imunoga odvjetnika s osiguranom karijerom pustio je zarunicu i nije se borio za svoju ljubav ravnoduan je prema Minkinoj naklonosti sluajno upada u neugodnu politiku spletku udara Lukaevskog doivljava potpunu osudu drutva spas trai u alkoholu i druenju s mjesnim besposliarima i alkoholiarima majka ga liava nasljedstva samoubojstvo

ROMAN LIKA RAZVOJ LIKA od darovita mladia i bekoga studenta od kojega su svi mnogo oekivali do propadanja, sloma i samoubojstva sukob mladenakih ideala i stvarnosti u dodiru sa stvarnou on se slama

TKO JE KRIV? Propast ovog talentiranog ovjekanije izazvana uskim prilikama provincijskog mjestanca u kojem je ivio kao suplent, ve je ovdje tragian finale uslijedio neto bre. On u svojoj dui nosi klicu sloma svojom jako razvijenom prevlau misli i konstantne samoanalize. Andrijaevi, koji nepredstavlja prosjenu linost, zamiljen je kao izraz trginih nemira modenog ovjeka, nervoznog, tjeskobnog i umornog... (Vice Zaninovi)

STIL- budui da se glavni sukobi odvijaju unutar lika, u sreditu je romana njegova psiholoka analiza ROMAN LIKA i PSIHOLOKI ROMAN naglasak je na refleksiji, psiholokoj analizi, tehnici sjeanja osnovni se sukob smjeta unutar lika svijet se promatra iznutra, kroz optiku samo jednog lika Andrijaevi je poraen prije nego to je poela radnja pripovijedanje se svodi na traenje uzroka propadanja, samoanalizu, prekapanje po prolosti, dakle, misaonu aktivnost retrospekcija, defabularizacija, psiholoka analiza, introspekcija, unutranji monolog, uvoenje pisama i dnevnika, impresionistika tehnika u slikanju krajolika (povezan s karakterizacijom lika)

SIMBOLIKA NASLOVA

FJODOR MIHAJLOVI DOSTOJEVSKI: ZLOIN I KAZNA

REALIZAM U EUROPSKOJ KNJIEVNOSTI (1830. - 1870.) osnovna znaajka: prikazivanje drutvene stvarnosti omiljene teme: socijalne (siromatvo, bijeda i nepravda), teme iz svakodnevnoga ivota, naelo objektivnosti naelo istinitosti - detaljno opisivanje drutvenih sredina (ambijenata), to vjerodostojnije prikazivanje likova (detaljna karakterizacija, autentian govor) naelo tipinosti - likovi su tipini predstavnici svojih drutvenih skupina naelo kritinosti - kritika drutvenih problema dominacija romana afirmacija romana kao knjievne vrste socijalno-psiholoka motivacija likova likovi - iz svih drutvenih sredina, u knjievnosti se po prvi put javljaju predstavnici najniih drutvenih slojeva

Dostojevski - znaenje Uz Tolstoja najvei je predstavnik ruskoga realizma i najbolji ruski prozni pisac. Tvorac je novoga psiholokog romana i time najznaajniji prethodnik moderne proze 20. stoljea na koju utjee i novom tematikom i pripovjednim postupcima.

Iz ivotopisa Kao mladi intelekt