Izdanje:

1

GIMNAZIJA I EKONOMSKA KOLA BENEDIKTA KOTRULJEVIA,

S PRAVOM JAVNOSTIDokumentacija sustava kvaliteteOznaka

Datum:

2013-01-14Sinteza 15 lektirnih djela za esej na maturi Stranica:5 od 50

SOFOKLO, AntigonaKNJIEVNI ROD: dramaKNJIEVNA VRSTA: tragedija u 7. inova

KNJIEVNO RAZDOBLJE: grka antika knjievnost 5. stoljea prije Krista

Mjesto radnje: Teba

Vrijeme radnje: vladavina kralja Kreonta

Tema:

sukob pojedinca i vlasti (Antigona i Kreonta)

sukob izmeu univerzalnih moralnih vrijednosti (vjernost boanskim zakonima koji nalau da se mrtvi moraju pokopati) i vlasti (koja zabranjuje Polinikov pokop jer je poginuo kao neprijatelj drave)

sukob izmeu boanskih i ljudskih zakona

Glavni motiv

prokletstvo zbog nepotivanja volje bogova

verbalni sukob Antigone i Kreonta; samoubojstvo u grobnici vjeanjem o vrpcu iz odjee, Kreontovo kajanje Antigona tragina junakinja

Tragini sukobi: pojedinac-tiranska vlast

Antigona-Kreont

Kreont-Hemon

Kreont- Tiresija

Tragina krivnja: Antigona se usprotivila ovozemaljskoj vlasti u ime viih ciljeva

Tragini zavretak: Kreont gubi cijelu obitelj

Kompozicija: uvod: Antigona odluuje pokopati brata

Zaplet: prorok javlja da je tijelo prekriven

Kulminacija: Antigona uhvaena

Peripetija: Kreont odluuje posluati Tiresiju

Rasplet: smrt Antigonina, Hemonova i Euridikina

Jezik i stil: uzvien stil (temelji se na ukraenom govoru, razliit je od svakodnevnog govora) monolozi i didaskalije

kratke didaskalije mnoga stilska izraajna sradstva: epiteti,matafore,poredbeRaspoloenje: dinamino, tragino katarza: Antigonina upornost Ideja: ne protivi se sudbini i ne radi protiv moralaKralj Edip: Antigona i Ismena te Eteoklo i Polinik Edipova su djeca s Jokastom, njegovom majkom. Tebanski kralj Kreont, mu kraljice Euridike, njihov je ujak, Jokastin brat.

Antigona je ki tebanskog kralja Edipa. Prema starogrkoj legendi prokletstvo se prenosi u kraljevskoj obitelji na nekoliko koljena. Tebanski kralj Laj biva ubijen rukom svog sina Edipa, eni se svojom majkom Jokastom. Kad sazna istinu, osljepljuje se a njegova se majka objesi. Njihova su djeca Polinik, Eteoklo, Ismena i Antigona. Ta je tragedija izvorite za Sofoklovu Antigonu. Nakon Edipove smrti umjesto njegovih sinova vlada Kreont jer su oni maloljetni. Kad su braa narasla, odluuju se smjenjivati svake godine, ali Eteoklo progna Polinika iz grada koji odlazi u Arg i podie vojsku. Kada se vrati napasti brata borba je izjednaena, pa zato u meusobnom dvoboju rjeavaju odgovor na to tko e vladati braa se poubijaju, Argivci su prognani iz Tebe, a Kreont dolazi na tebansko prijestolje i donosi odluku koja e postati okosnica drame. Nareuje da se Eteoklo pokopa sa svim poastima, a prijetnjom smrti zabranjuje pokop Polinika proglaavajui ga izdajicom domovine jer se borio na strani Argivaca. Polinik je ostavljen na uzvisini da se njegovim tijelom hrane ivotinje. Njihove sestre to promatraju dvojako: Ismena se pokorava, a Antigona voena sestrinskom ljubavlju koja je nepodjeljena meu braom, zovom svijesti i religijskog odreenja suprotstavlja se odluci ona bira boje i moralne zakone, a ne ljudske i prolazne. Pokuavajui pokopati brata, uhvaena je i Kreont nareuje da se iva pokopa u kraljevsku grobnicu. Kreontov sin Hemon, Antigonin zarunik, pokuava je spasiti no dolazi kasno i pronalazi je mrtvu. Hemon u oaju izvri samoubojstvo, njegova majka i Kreontova ena unitena sinovom smru takoer se ubija. Na kraju Kreont ostaje sam pobijeen vlastitom okrutnou i surovou.

SOFOKLO: ANTIGONA - najtumaenija, najspornija tragedijaAntigona - Edipova ker

Izmena - Antigonina sestra

Kreont - Antigonin ujak,Tebanski kralj

Euridika - Kreontova ena

Hemon - Kreontov sin, Antigonin zarunik

Tiresija slijepi prorokI. inAntigona moli sestru Izmenu da zajedno pokopaju Polinika koji je zbog napada na grad i na brata osuen da se ne smije pokopati ni oplakivati. No, Antigona prepuna srdbe i ljuta na Izmenu, koja odbija njen prijedlog jer se boji vlasti, po svaku cijenu eli ostvariti svoj cilj. II. inKreont se kao novi kralj zaklinje narodu da e mu biti vjeran te da ga nee nikada iznevjeriti, ali tada stie uznemiren straar i priopava vijest da je Antigonin brat Polinik ipak zakopan. Ljuti Kreont okrivljuje straara i zapovjeda da nae pravog krivca ili e inae umrijeti.III. inDolazi straar vodei Antigonu kao krivca. Kreont je pita zato je to uinila iako je znala za zapovjed. Poalje jednog od svojih ljudi da dovedu Izmenu te da i nju osude na smrt. Antigona poinje priu o slavi i ponosu koje je osjetila pokapajui svog brata. Tada dolazi Izmena koja eli zajedno s Antigonom biti osuena na smrt, ali je Antigona odgovara od toga. Izmena moli Kreonta da oslobodi Antigonu kao zarunicu svog sina, no on odbija. IV. inKreontu dolazi sin Hemon govorei mu da se narod ne slae s odlukom te ga moli da oslobodi Antigonu. Uvrijeeni Kreont okrivljuje svog sina da je rob ene te obeava da e Antigonu ubiti pred njegovim oima; Hemon iznenaen oevim ponaanjem odlazi pun srbe u nadi da e ipak osloboditi Antigonu. Kreont izgovara Antigoninu osudu - ona e biti iva zazidana u kulu svog doma.V. inAntigona odlazi u smrt poput boice, osuujui ljudsku nepravdu, ali i ponosna zbog svog ina govori o svojim roditeljima i brai kojima e se uskoro pridruiti.VI. inDo Kreonta dolazi vra Tiresija koji mu priopava da bogovi nisu primili njegovu rtvu zbog naloga da se Antigonin brat ne smije pokopati i da e zbog toga njegovu obitelj snai strana nesrea. Kreont govori starcu da lae i ne ponitava nalog te zbog toga ovaj na njega baca kletvu. Uplaen, Kreont ipak poputa te obeava da e osloboditi Antigonu i pokopati njenog brata, ali u najveoj tajnosti.VII. Glasnik izgovara tunu vijest o Hemonovoj smrti. Uto dolazi Euridika te, uvi vijest, odlazi ne izgovorivi nijednu rije. Glasnik ispria kako se Hemon ubio - kada je Kreont pokopao Polinika, krenuo je osloboditi Antigonu. Doavi do kule, ugleda Antigonu koja se objesila, a kraj nje je stajao Hemon. Hemon se ubija (prvo napadne oca) te zajedno s Antigonom odlazi u smrt. Zajedno s umrlim sinom Kreont dolazi na dvor gdje mu priopavaju da se Euridika ubila. Kreont odlazi, i sam elei svoju smrt proklinje ivot i svoju sudbinu.

* Sofoklo je utjecao na suvremenog hrvatskog pisca Miru Gavrana koji je autor drame Kreontova Antigona.

MARIN DRI, Dundo MarojeKNJIEVNI ROD: dramaKNJIEVNA VRSTA: eruditna komedija u 5 inova i 2 prologa (5. in izgubljen, dovrio ga Mihovil Kombol)

KNJIEVNO RAZDOBLJE: hrvatska renesansna knjievnost 16. stoljea

KNJIEVNA VRSTA: komedija u 5 inova i 2 prologa plautovska komedija; eruditska (uena) komedija (karakteristike: 1. stajai likovi: smijeni starac, rasipni sin, kurtizana, lukavi sluga, hvalisavi vojnik...; 2. potuju se tri dramska naela: mjesto-najee trg, gostionica, balkon ,radnja, vrijeme, 3. pisani tekst, 4. pet inova). Eruditske su se komedije inae pisale za uene ljude, meutim Dri to u Dubrovniku nije mogao ostvariti jer tada teatar nije imao veeg ugleda. Predstave se izvode na pokladama ili svadbama. Stoga Dri pie za iru publiku i to njegove komedije razlikuje od eruditskih komedija. Njegove se komedije izvode na otvorenom , gdje praktiki dolazi cijeli grad pa i graani utjeu na karakter njegovih djela. gospodari

VRSTA KOMEDIJE PREMA IZVORU HUMORA:

1. KOMEDIJA KARAKTERA (gl. nositelji su Bokilo, dundo, Ugo)

2. KOMEDIJA KONVERZACIJE (gl. nositelji su: Ugo, Bokilo)

3. KOMEDIJA INTRIGE (gl. nositelj je Pomet)

4. KOMEDIJA SITUACIJE (gl. nositelji su: Bokilo, dundo)

MJESTO RADNJE: Rim trg, gostionica, balkon gospoe Laure

TEME: starost-mladost; roditelji-djeca; sluge i gospodari; uloga novca u ljudskom ivotu; naijenci u stranome svijetu; razliito poimanje ljubavi...

GLAVNI MOTIV: novac

GLAVNI SUKOB: otac-sin, gospodar- slugaRENESANSNI SUKOB: sukob generacija (NIKO: Da koga vraga ho' da se ini? U mlados da mi kugodi volju ispunit, a u staros me nasoli ter me spremi u ormar. Imamo njeke oce koji nas paze kud gledamo, kud hodimo, gdje sjedimo i to ijemo. Gvardijane nam je njeke narav dala koje nam je trijeba sluat i podnosit za nevolju. Ah, kurviu, da se ljudi bez otaca raaju, dobro ti bi nam mladijem bilo.

UZOR: Plaut

KOMPOZICIJA:

PRVI PROLOG- PROLOG DUGOG NOSA

PROLOG-prolog koji izgovara lan druine Pomet

1. PROLOG

Prvi prolog izgovara Negromant (arobnjak) Dugi Nos. Pripovijeda o svojim putovanjima po svijetu i o tome kako je na tim putovanjima bio doao i u Stare Indije, gdje vlada srea, sklad i bogatstvo. Ali, onda su neki drugi negromanti onamo donijeli nekakve drvene figurice, udne nakaze s glavom od abe i nogama od aplje, da ih prodaju i zarade novac. Netko je tada poelio da te nakaze oive, i negromanti su mu elju ispunili. Ti udni ovjeuljci-ljudi nahvao, koji se po svemu razlikuju od ljudi nazbilj- poeli su se mnoiti i gotovo da su i osvojili vlast u toj zemlji. Nato su ih odande istjerali i oni su se razmiljeli po svijetu, doli su ovamo k nama, i sad se ovdje kriju, rovare i ele osvojiti vlast. Komedija e jasno pokazati koji su i kakvi ljudi nazbilj, a tko su ljudi nahvao.

2. PROLOG

Drugi prolog izgovara lan druine Pomet koja daje predstavu. On podsjea publiku na komediju Pomet (Dundo Maroje je nastavak na nju). Tu se govori o radnji koja se u komediji Pomet odvijala u Dubrovniku, a u komediji Dundo Maroje radnja se odvija u Rimu. Takoer, u ovom se monologu podsjea publiku na sadraj komedije Pomet- Maro je uz pomo svog sluge ukrao ocu 2000 dukata, a vratio mu je tek onda kad je od oca dobio pismenu potvrdu da e mu otac ostaviti cijeli imetak. Dalje, lan druine Pomet u ovom prologu iznosi sadraj komedije Dundo Maroje.

FORMA: dijalozi i monolozi (najznaajniji su Pometovi monolozi u drugom inu; 1. i 8.prizor)

KARAKTERIZACIJA LIKOVA:

POMET TRPEZA- sluga Uga Tudeka; nositelj dramskog sukoba; pokreta svih zbivanja u komediji; njegov hvalospjev hrani nadmauje ak i ljubavnu poeziju; samo mu ime govori o pohlepi za iem i piem-onaj koji pomete sve sa stola; hedonist; ipak on je i promiljen, pronicav promatra koji je osobno iskusio drutvene nepravde; on je kova svoje sree, optimist vjeruje u fortunu; vjertuoz (sposoban, razborit, pun vrlina, strpljiv); gospodar ivljenja; realist (akomodavanje, prilagodljivost, strpljivost=srea); u liku Pometa je bit same komedije. Sve niti radnje, sve spletke, sve mudre prevrate izvodi Pomet lakoom blagog smijeka koji s njegova lica ne silazi ni kada izgovara zanosnu odu obinom ruku, ni kada mu boanski ruak izmie poradi sitnih zemaljskih jada mizernoga mu gospodara Uga Tudeka. Nema nerjeivog problema, jer u ivotu se , osim uivanja, ovjek mora akomodavat i nedai, a fortuni (koja je ena!) treba udvorno prilaziti, i uzeti, i na prevaru ako treba, sve to se prua jer vremena za nadoknaivanje proputenog nema. Tipina je renesansna ivotna filozofija uivanja ivota u svim njegovim vidovima spojila u racionalno prihvatljivu i nadasve dopadljivu cjelinu nepomirljive suprotnosti koje ine Pometov karakter: prodrljivca i lijeninu volimo jer je spretan, lucidan i kao vidra hitar duh u stanju u trenu pokrenuti lijeno tijelo, sklono uivanju. Pa nije samo sluga, probisvijet, prodrljivac, nego je uistinu intelektualno superioran i ivotnom sposobnou dominantan sebi nadreenima, a po tome gospodar ravnima ili od sebe niima. Ako nije gospodar slugama, imetku i zlatnicima, Pomet je gospodar ivljenju. On zna kada treba istupiti a kada izmai se. Ta njegova spretnost pomae mu da bude sretan. Pomet jest stereotipan lik renesansnog sluge, komian u pokuaju da zvui ueno koritenjem izokrenutih latinskih fraza i u tenji da to biranijim sadrajem napuni beskrajno prazan eludac, ali je jedinstven i neponovljiv u spoznaji jednostavne, a ipak mnogima nedokuive ivotne mudrosti: da je ovjek u ivotu sretan upravo onoliko koliko je u stanju svojom mudrou pruiti priliku boici fortuni da ga usrei.

POMET TRPEZA pomete sve sa stola

Bit same komedije

OVJEK NAZBILJ

DUNDO MAROJE: star je, krt i daleko od slike ivota koju svojim oima gleda mladi Maro. ivot treba iskoristiti za uveavanje hrpe dukata, za njih se tedi, odvaja i krije svaka radost od sebe samoga, a iz, u dubini srca ipak jake, oinske ljubavi daje neprocjenjivo blago u ruke lakomislenu sinu. Je li bolnije prevareno oinsko povjerenje ili gubitak novca, teko je pravo prosuditi. Tek, jedno je jasno: osveta je vrlo slatka, ne samo zato to se razbludni sin dovodi tamo gdje mu je mjesto, ve i zato to se razotkrivanjem mladenake greke utiava bolna spoznaja o tome kako mladost i nepromiljenost koja ide uz nju nepovratno prolaze. Stvari zavravaju onako kako su to zamislili oevi-tvorci ozbiljnog ivota, koji su snove poput Marovog bajkovitog rimskog ivota odavno izgubili.

MARO: veseo mladi koji se s malo pameti i puno dukata u depu u Rimu, gradu svjetlosti, zaljubljuje u prvu ljepoticu. Ne obraa pozornost na injenicu da ljubav mora kupiti. ivot prolazi, dukati sjaje i pruaju radost ljubavi, ljepote i dokolice. Ne misli na staroga oca, sinovsku dunost da uvea imetak obitelji, ozbiljnost ivota i sloenu budunost. ivi u arobnom svijetu mate; on se raduje, sanja i ljubi, dok njegov otac rauna , procjenjuje i ljuti se. Otac ga iz tog lijepog sna vraa u javu.

Naijenci: Dundo Maroje, Bokilo, Pomet, Popiva, Niko, Vlaho, Pera, baba Perina,

Pavo Novobranin - govore hrvatsko-talijanskom mjeavinom i narodnim

frazama /dubrovaki govor/

KURTIZANA LAURA - rimska kurtizana koja se otkriva Gulisavu kao ki Mandaljena trgovca Ondarda vlastelina od Auguste, dakle od Ausburga, iz braka s Mleankom

- u govoru talijanizmi i germanizmi

UGO TUDEKA - likovi tudeka esti jer Dubrovani tako nazivaju Nijemce;

Ugo je mladi kavalir, bogata, koji se ne ponaa kavalirski

- iskrivljeni govor, ponaanje, odijevanje

Baba iz tudeke zemlje u Laurinoj kui, ostaje u pozadini, ne izlazi na pozornicu

- obraanje dubrovakoj publici / Dubrovanima

- podsjea na predstavu od prije 3 godine POMET, 1548. naziva je komedijom

- odreuje vrijeme poklada

- pripovijeda o putovanju i iskustvima u 3 /izmiljene/ zemlje

1. VELICIJE - osli /magarci/, aplje, majmuni, abe

2. MALICIJEH - pigmalioni, dralovi, aplje

3. NOVIJEH - psi se veu kobasica, a balote su zlatne, ljudi tihi, mudri o Nema lakomosti - LJUDI NAZBILJ ive u toj zemlji

LJUDI NAHVAO - nakaze /fizike i moralne - 7 puta ponavlja ovu runu karakteristiku/ obrazi majmua, papiga,

udovita slina pticama

ljudi s nogama aplje i stasom abe

olo ljudskog roda

NEGROMANTI - zbog lakomosti /zlato/ oivljavaju figurice aba, aplji, ovuljaka i

mijeaju ih sa enama NAZBILJ - pa su ih LJUDI NAZBILJ istjerali

DRIEVA mudrost: LJUDI NAHVAO BIT E DO SUTRA - uvijek

- odreuje mjesto radnje komedije

LJUDI NAHVAO su za osudu jer su u svemu zli i tetni su za drutvo:

- pohlepni, krti, sklapaju brakove s mladim djevojkama

ULOGA NEGROMANTA DUGOG NOSA:

uspostavlja plan kazaline igre

kritizira gramzivost, krtost, brakove mladih djevojaka iz siromanih obitelji i bogatih staraca

PO TOME JE DRI SATIRIK

IVOTNA FILOZOFIJA

OBRAANJE TRBUHU KAO ZEMALJSKOM RAJU

- spletkari / inteligentan/ gospodar ivota obdaren mudrou

- karakterizira ostale likove /Lauru, Popivu, Uga/

- makijavelistiki je lik Pometov pogled na svijet i skcija zasniva se na stavu prema 2

temeljne kategorije renesansne filozofije fortuni i virtu, vrlini

- postaje kralj od ljudi

JEZIK: dubrovaki govor od kraja 13. st. do poetka 16. st.

sjedinjenje akavskih i tokavskih te ikavskih i ijekavskih oblika s prevagom tokavskog i ijekavice te uporabom zamjenice to i akavske zamjenice za

iskrivljeni talijanski

narodne pjesme, poskoice

pitalice

LIKOVI:

DUGI NOS, negromant (u prologu)

DUNDO MAROJE

MARO MAROJEV, njegov sin

BOKILO tovijernar, sluga Dunda Maroja

POPIVA, sluga Marov

PERA, na muku obuena zarunica Marova

DIVO, prvi bratued Perin

BABA PERINA

LAURA (Mande Krkarka), kurtizana

PETRUNJELA, djevojka Laurina

UGO TUDEAK

POMET TRPEZA, sluga Ugov

TRIPETA iz Kotora

DIVULIN, Lopuanin

Mladi Dubrovani:

NIKO

PIJERO

VLAHO

MAZIJA, listonoa

PAVO NOVOBRANIN, prijatelj Dunda Maroja

GRUBIA, sin Pavov

GULISAV, Hrvat

SADI, idov (udio)

GIANPAULO OLIGIATI, bankar

LESSANDRO, rimski trgovac

KAMILO, Rimljanin

KAPETAN (barieo)

BIRI

TRI RIMSKA KRMARA

GOSPODAR

DUNDO MAROJEMARO MAROJEV

UGO TUDEKALAURA

SLUGABOKILOPOPIVAPOMETPETRUNJELA

SADRAJ1.IN

Maroje i Bokilo (njegov sluga) u Rimu kako bi pronali Marojevog sina Mara. Tamo se susreu i upoznaju s Tripetom iz Kotora. Maroje se ali Tripetu zbog izgubljenog novca (dukata). Sjedaju u gostionicu i tamo ekaju da naie Maro (gospodin Marin).

Kurtizana Laura oholo odbija Uga Tudeka koji je ludo zaljubljen u nju.

Bokilo tjei Maroja i kae mu kako moda nee sve loe zavriti. Obzirom da Bokilo jako slabo govori talijanski izraz contrario (suprotno) izgovara contra Dio (protiv Boga, naopako) pa nastaje smijena igra rijei.

Popiva , sluga Marov ruga se pometu kako ih je Laura otjerala.

U prvom inu na vidjelo izlazi i Pometova pohlepa za hranom. O tome mu ve i ime govori: Pomet Trpeza (onaj koji pometa sve sa stola).

Maro rasipa oeve dukate na lijepu Lauru: Vina dukat, a havijara paulin, kako i Pometov gospodar Tudeak, i na tri kude kupi par fadana; i kupi par kapuna velicijeh, da zna kud za nj dat; i kup' animel, i po' u picikarula moga, da ti da mortadel i salic, to e biti za svu ovu nedjelju, i in' da ti d dudzinu provardur, i svrati se u moga spiara; reci mu da mi polje jedan vru marcapan .

Kupuje nakit kako bi zadivio Lauru. Otac sve to gleda iz prikrajka i jako je ljutit na sina.

Pometov monolog iz kojeg na vidjelo izlazi njegova strast za hranom i piem: Bit e to da Bog. Sluga ti sam! - Ma akom e razlog uinit! Dundo Maroje, ivi, da vidi kao se tvoji dukati pendaju! Ja u odovle po k momu Tudeku, s kijem vee mi valja ruak neg s ovizijem i sa svom njegovom druinom objed i veera. Dubrovani ne znaju to je pastedat: izjedu mi onu peu mesa, tad s platem na Placu. Tudeci na repozano zasjedu ti mi, ponu s njekijeh gvaceta a specijom t' ih krope za otvorit apetit za mrtva uskrsnut i da ga ine jesti; a trink ide uokolo, pak ti mi dou s pliticom, u njoj dobra koko, u njoj pritila patka, u njoj dvije jarebice, - fadanova, Dubrovani ih ne umiju neg peene jesti. _ _ _ _

2. IN

Na poetku drugog ina nalazi se Pometov monolog.

Jedan od najznaajnijih Drievih likova jest Pomet.On simbolizira suvremena renesansna shvaanja, renesansni pogled na svijetRenesansno shvaanje zasniva se na stavu prema dvjema temeljnim kategorijama filozofske misli 16. stoljea koje se zovu, na talijanskom:FORTUNA (srea) i VIRTU (vrlina)

FORTUNA (SREA)

Pomet ju naziva srjea, dobra srjea, fortuna i esto je spominje, zaziva, hvali ili proklinje.To je ukupnost povoljnih okolnosti koje, iskoriste li se u pravom trenutku i na pravi nain, pridonose pobjedi ovjekove inteligencije; ona je slijepa sila koja se suprotstavlja ljudskim tenjama i koju moe savladati samo tko posjeduje svojstva sadrana u pojmu one druge kategorije vitru (=vrline)Sljedei misao renesansnih filozofa, Dri dijeli njihovo shvaanje o ovjeku kao sreditu svemira: jakom, inteligentnom pojedincu koji sa svim svojim vrlinama i manama moe savladati ovjeku najopasniju, najnepredvidljiviju silu, prevrtljivu FORTUNU = SREU.

Pravog ovjeka krase mudrost i domiljatost i zna u pravi as i na pravi nain iskoristiti pravu priliku da bi trijumfirao nad nesposobnima.

VITRU (VRLINA)

...trijeba se biti vjertuozu tko hoe renjat na svijetu= tko hoe vladati mora biti pun vrlina (i snaga, i hrabrost i vrlina!)Pomet postaje kralj od ljudi zato to se umije vladat; to umije faende (=posao, smutnja) velike init; umije imat viktoriju od neprijatelja, dakle, zato to je vjertuoz pa s njim srjea stoji, fortuna draga koju on zna karecatFortunu treba karecat, tj. milovati, zato to ju Dri smatra enom.

Ma se je trijeba s bremenom akomodavat255; trijeba je bit vjertuozu256 tko hoe renjat na svijetu. Kralj je ovjek od ljudi, kad se umije vladat257. Nije ga imat dinr258, er vidim mnoge s dinarmi potitene; nije ga bit doktur, er vidim mnoge te brigate fantastike; nije ga bit junak s maem u ruci, er su ti veekrat ali ubijeni ali ih su pune tamnice; nije ga bit poeta ni komedije umjet init, er tizijem svak ore i na svaki ga pijer hoe operat, kao bastaha, a umjesto zahvaljenja da mu reku: "Ne valja nita, ideni!", i da mu neprijatelji ostanu; nije ga bit muik, er tizijeh druzi ine pjet259 kad veu volju plakat imaju.

Trijeba je bit pacijent i ugodit zlu bremenu260, da se pak dobro brijeme uiva. Svakijem kami!261 Maro mi prijeti, a ja mu se s baretom u ruci klanjam; Tudeak me, moj idol, dvie s trpeze, s delicija! Srcem muno idem - ijerom volentijero. I tko k meni doe: "Pomete, opravi mi", - opravljam; "Po' za mene", - idem; konsel mi pita, - umijem mu ga dat; psuje me, - podnosim; ruga se mnom, - za dobro uzimljem. Ovaki ljudi renjaju!262 A merita moj profumani trbuh da mu vjerno sluim. Sve sam ove galantarije za njega nauio, er me nigda ne izdava na dobru obroku; vazda je bio pripravljen, dispos ponijet.

Ugo nudi Lauri 2000 dukata samo kako bi je pridobio. Pomet se raduje to e izbaciti Mara i Popivu iz igre za Lurinu panju. Saznao jei da je u Rim stigao Marov otac, dundo Maroje koji ga planira vratiti kui u dubrovnik.

Pomet susree Petrunjelu i udvara joj se. Zatim joj kae neka prenese svojoj Lauri poruku da joj Ugo nudi sve to ima i kako je Maro u vlo loem financijskom poloaju a k tome mu je i otac stigao u grad.

Niko i Pijero raspravljaju o odnosima s oevima. Za njih bi bilo bolje da su bez oeva jer ih oni sputavaju i ine ih neslobodnima.

Niko i Pijero se susreu s Vlahom , a zatim i s Petrunjelom koju prepoznaju iz Dubrovnika (tada se zvala Milica). Laura zove Petrunjelu s balkona. Na balkon izlazi i Maro, koji se zatim sputa dole da pozdravi Pijera, Niku i Vlahu. U to dolazi i dundo Maroje koji se sukobljava sa sinom. Najprije ga je pitao gdje je 5000 dukata, Marin se pravio da ga ne poznaje. To je oca rasrdilo, te je on potegao no da ulovi sina. Uto doe kapetan i Dunda Maroja odvede u tamnicu.

Nakon lutanja gradom Bokilo je sreo Pometa. Kako su se poznavali jo iz Dubrovnika, Bokilo ispripovijeda nezgodu koja ga zadesi. Na to Pomet savjetuje Bokila da pokuca na Laurina vrata i da kae da je dundo Maroje sinu donio tovar vrijedne robe, te trai da se pomire. Kada je to Popiva uo odmah ga je uveo gospoi Lauri da ga dobro nahrani.

Vlaho, Niko i Pijero ele pomoi dundu Maroju. Maro je nestao, Laura pita za njega, potom nagovara zlatara Sadija da joj ostavi bisernu ogrlicu koju je Maro naruio za nju. Sadi ne eli jer hoe odmah novac, ali na kraju ipak poputa Laurinim molbama i ostavlja joj ogrlicu. Laura mu govori da e se Maro vratiti za jedan sat i neka onda doe po novac.

III. INKada se Marin vratio, pred kuom ga doeka gospodin Sadi koji je traio da mu Marin plati svotu od 200 dukata koju mu je bio duan zbog ogrlice koju je poklonio Lauri. Kako nije imao ba mnogo novaca, Marin je najprije odugovlaio, a onda je vidio da ne moe izbjei plaanje, te plati dug. Kada mu je Laura rekla da je Popiva sa Bokilom otiao po dunda Maroja, te da e ga dovesti onamo, Marin se razbjesni. Kada je naao Popivu ovaj ga savjetuje da ode k Lauri i da je zamoli da mu posudi 3000 dukata, da kupi robu. Ugo ponovno dolazi kod Laure, te moli Petrunjelu da kae Lauri da e joj dati dukata koliko joj drago, samo da bude njegova ena. Kada ga Tripe sve to uje on se posvadi s Ugom. Popiva govori Lauri o tome kako je Marin u tekom stanju i kako nema novaca, a Laura mu odgovara neka Marin doe k njoj i ona e mu pomoi. Marinova zarunica Pera, susrela je Petrunjelu i kae da su Marin i ona zarueni ve 3 godine. Prvom prilikom e to Petrunjela prenijeti gospodarici.

IV. INDundo Maroje saznaje da je Bokilo dosta novca potroio na hranu i to ga ljuti jer je on veoma krt. Poto je Marin nabavio novca od Laure, kupio je robu kojom bi se ocu dokazao kao trgovac. Marin se skromno odjene te poe ocu u susret. Kad su se susreli Maro kae ocu da ga je napao netko njemu slian, pretvarajui se uzornim graanom i potenim trgovcem. Dundo Maroje se u ovoj situaciji pokazao lukavijim rekavi da treba pohraniti zlato koje je sa sobom donio. Tako je na prevaru uspio nadmudriti Marina i preoteo mu robu. U grad dolazi neki ovjek i trai djevojku po imenu Mandalijena. On je iz Kotora, a poslao ga je otac te djevojke da ju pronae jer ju je izgubio. Kada se Petrunjela vratila Lauri, rekla joj je da je Marinu u Rimu dola zarunica, da ju je Marin prevario i da mu je bez veze dala 3000 dukata. Nakon nekog vremena dolazi Popiva donosei poklon Lauri od Marina. Ona primi poklon i naredi Popivi da joj hitno dovede Marina.V. INU petom inu se oituje potpuna pobjeda Pometa koji zna upravljati fortunom. On odjeven poput plemia, s ogrlicom oko vrata, dolazi Lauri i u zamjenu za 3000 izgubljenih dukata ponudi Uga Tudekog. Pomet se s Laurina balkona ruga Marinu i Popivi, koji bjesne. Nakon sve zavrzlame napokon su se na okupu nali Dundo Maroje, Bokilo, Baba, Pera i Divo. Dundo Maroje se jako razljutio zbog svog sina, te ga se odrie. Pera je razoarana, no jo i dalje voli Mara. Ipak, na kraju, sve je sretnije zavrilo povratkom u Dubrovnik, dok se sinjora Laura vratila u Kotor.

EDGAR ALLAN POE, Crni maakKNJIEVNI ROD: epikaKNJIEVNA VRSTA: pripovijetka

KNJIEVNO RAZDOBLJE: ameriki romantizam

Pripovijetka Crni maak (The Black Cat, 1843) amerikog pisca prikazuje ljudsku sklonost zlu, nanoenje zla bez pravog razloga.

Nastranost i zlo su najiskonskiji porivi ljudskog srca, a ovdje se javljaju u razliitim oblicima kao:

Mrzovoljnost

Razdraljivost Bezobzirnost

Okrutnost

Hladnokrvno ubojstvo.

Crni maak je materijalizacija pripovjedaeve zle udi.

Vjeala na makovom trbuhu ga upozoravaju da je zloinac, ali i da e biti kanjen

Maak pobjeuje, ali i pravda - zlo e biti kanjeno jer policija, zahvaljujui maku, otkriva pripovjedaev zloin.

Crni maak je jedna od namjranijih Poeovih pria, te ukljuuje i osudu alkoholizma, koji je jedan od uzroka pripovjedaevog poremeenog pona

TEMA

ubojstvo i nastojanje da se to ubojstvo prikrije

LIKOVI

pripovjeda koji se pod utjecajem alkohola pretvara u muitelja i ubojicu ivotinje, potom u ubojicu i muitelja ene, nemo da se odupre zlu u samome sebi

pripovjedaeva ena kao suosjeajna osoba koja voli ivotinje

crni maak- kao ivotinja, ali i kao opomena pripovjedau da e zlo biti kanjeno (bijela mrlja na drugo maku koja je podsjeala na vjeala)

STILSKA OBILJEJA

simbolinost (simbolika crnog maka)- zla pripovjedaeva priroda materijalizacija je u ivotinji, on osjea najprije ljubav prema maku, potom mrnju jer se zlu u sebi ne moe oduprijeti, pokuaj da ubije ivotinju zapravo je pokuaj da ubije zlo u sebi, ne uspijeva, zlo ga na kraju nadrasta- u trenutku kad ubija enu, glas zazidanog maa otkriva ga policiji)

fabula- postoji

pripovjeda u 1. licu (opisivanje) situacija i vlastitih stanja

pripovijedanje, dijalog, mistinost (tajanstvenost, zagonetnost povezana uz ugoaj i dogaaje- npr. pripovjedaevo udomljavanje maka koji ima bijelu mrlju poput vjeala)

SADRAJ

ovjek koji je od rane mladosti privren ivotinjama. Uvijek ih je drao u kui. Oenio se slinom takvom osobom. Drali su mnogo ljubimaca, meu kojim i crnog maka Plutona.

ovjek se jedne noi vratio pijan i iskopao maku oko. Ne mogavi vie gledati ivotinju, jednom ju je u bijesu objesio na drvo. Te noi mu je buknula vatra u kui i jedva se sa enom spasio, a na zidu iznad njegovog kreveta, na zgaritu pojavila se slika velikog maka.

Preselili su se u staru zgradu, a ovjek dovodi kui drugog crnog maka. Tako ive neko vrijeme, a onda ovjek zapazi mrlju na makovim prsima, koja ima oblik vjeala. Pijan ovjek digne sjekiru na maka, ena ga pokua zaustaviti, ali on digne sjekiru na nju, ubije ju i zazida je u podrumu.

Nakon toga maak nestaje i on konano mirno spava. Dolazi policija i ne otkriva nita, ali ovjek lupi rukom o zid, koji je nedavno sagradio, a iznutra se javi cviljenje. Policajci odmah srue taj zid, te u njemu nau enu i maka.

JOHANN WOLFGANG GOETHE, Patnje mladog WertheraKNJIEVNI ROD: epikaKNJIEVNA VRSTA: epistolarni roman (roman pisan u obliku pisama) u 2. dijela

KNJIEVNO RAZDOBLJE: njemaki romantizam

KNJIEVNA VRSTA

epistolarni roman (roman u formi pisama) koje Werther upuuje svom prijatelju Wilhelmu (pratimo uglavnom Wertherova pisma pa se ini kao da itamo dnevnik)

TEMA

nesretna Werherova ljubav prema Lotti

KOMPOZICIJA

roman ima dva dijela, drugi dio zapoinje Werherovim odlaskom iz grada W.

FABULA

doavi u grad W. da bi sredio neke poslove u vezi s nasljedstvom, Werther se zaljubljuje u Lottu u uiva u njezinu drutvu, u prirodi i umjetnosri,

Lotta je zaruena i on zna da ne moe ostvariti svoju ljubav, zato odlazi u drugi grad gdje se zapoljava, ali ne pronalazi mir

Njegov nemir produbljuje i nesnalaenje na poslu i neugodni incident u grofovoj kui kad se od Werthera trai da ode jer kao graanin nema to traiti meu olemiima

On se vraa u u W, pati jo vie jer je Lotta udana za Albertu koji je suprotnost Wertheru: pouzdan, poten, ogranien, racionalan, dosadan)

Werther jedino izlaz vidi u samoubojstvu

WERTHER KAO ROMANTIARSKI LIK

Iskren i osjeajan u meuljudskim odnosima

Hipersenzibilan

Voli knjievnost i umjetnost

Uiva u prirodi

Sklon matanju

U sukobu je s okolinom (sukob ideala i zbilje)

Darovit je i iman znanja, ali nedovoljno energije da bi naao sebe u nekom poslu

Srce mu je plementio i osjeajno, lako se oduevi, ali se lako preputa tuzi i jadu

Werther je lik romantiarskog buntovnika ije su krilatice: priroda, originalnost, sloboda

Werther se bori protiv pravila, klasnih i drugih predrasuda, protiv pomodnog racionalizma zasupljenog u knjievnosti i umjetnosti

Sturm und Drang naao je u Goetheu svog predvodnika, ljudima tog vremena vani su osjeaji, osjeajni odnos prema svijetu, doivljavanje i spoznavanje iu dubine srca

Verterizam znai ivotni stil po uzoru na Werthera

Verterijade su nastavci i parodije Patnji mladog Werrthera, a u irem smislu i djela koja tematiziraju ljubav mladia prema udatoj eni

STILSKA OBILJEJA

Pripovjeda u 1. Licu (Werherova pisma)

Dodatak izdavaa (pripovjeda u 3. Licu pripovijeda o Werherovoj smrti i dogaajima neposredno nakon njegove smrti), lirski dijelovi (osobito u opisima prirode i raspoloenja)SADRAJ

Mladi pravnik Werther dolazi u gradi u koji ga je poslala majka na rjeenje nasljedstva. Prigodom ladanjskog bala upoznaje Lottu. Iako, zna da je zaruena s Albertom on se u nju zaljubljuje. Kad se Albert vratio s putovanja Werther se s njim sprijateljio i svo troje provode sretne dane uivajui u bezazlenoj drutvenosti i prirodnim ljepotama gradske okolice. Za roendan Werther dobiva jedno izdanje Homera kojeg oboava i crvenu vrpcu s Lottine haljine koju je nosila kad su se upoznali. Wertherova ljubav prema Lotti svakim danom bila je sve jaa. Kako ne bi naruio sklad meu zarunicima Werther odlazi. Da bi zaboravio Lottu, on postaje tajnik kod jednog diplomanta. Naavi se u jednom visokom drutvu (koje njega "puanina" tjera iz svoje sredine) biva povrijeen. Jasno su mu pokazivali da je nepoeljan i on podnosi ostavku. Stupa u slubu kod jednog kneza, ali ju romantini mladi teko podnosi i uskoro naputa slubu. Neuspjehom u pokuaju da nae zadovoljstvo u poslu poveava se ljubav prema Lotti, koja se u meuvremenu udala za Alberta. Werther se vraa u gradi u kojem je upoznao Lottu. Stanje uskoro postaje neizdrivo. Albert nasluuje Wertherovu ljubav prema Lotti, a ona poinje uviati da ni njeni osjeaji nisu tako bezazleni. Izmeu Werthera i njegove okoline mnoe se nesporazumi i Lotta bi se iz te situacije htjela izvui, ali ne zna kako. Ona nareuje Wertheru da nekoliko dana ne dolazi. On razmilja o samoubojstvu i sada izvrava svoje posljedne pripreme. Vraa se jo jednom Lotti i njihove se usne prvi put sjedinjuju. Nakon trenutanog zanosa ona se pribere i daje Wertheru do znanja da ga vie ne eli vidjeti. Werther posuuje Albertov pitolj kojeg je Lotta zadnja dirala kada mu ga je slala. Iste noi Werther izvri samoubojstvo. Pokopan je na mjestu koje je sam odabrao, izmeu dvije lipe na kraju posveenog groblja. Na posljedni ga je poinak ispratila Lottina obitelj. Nosili su ga obrtnici, a sveenika nije bilo.

FJODOR MIHAJLOVI DOSTOJEVSKI, Zloin i kaznaKNJIEVNI ROD: epikaKNJIEVNA VRSTA: prvi moderni psiholoki roman u europskoj knjievnosti, etiki roman, religiozni roman, filozofski roman

KNJIEVNO RAZDOBLJE: visoki ruski realizam 19. stoljea

ZLOIN I KAZNA

(1821 1891)

ELEMENTI STRUKTURE REALIZAM MODERNIZAM

1. TEMATIKAPrikaz pojedinca u tom drutvu psiholoka temaEtiki roman pitanje o pravu na zloin i o kazni, pitanje dobra i zla, pravde i prava

Religiozni roman pitanje grijeha i pokajanja, odnosa prema vjeri i Bogu

Filozofski roman otvara pitanje smisla ivota

2. FABULAPostoji realni dogaaj koji se organizira u fabulu nije realistika jer nije kronolokaNema fabule u pravom smislu, ona je tek okvir; ona je povod za opis psiholokih stanja lika i za filozofske rasprave po tome je Zloin i kazna tzv. roman ideja ili roman esej

3. TEHNIKE PRIPOVIJEDANJA Tradicionalna naracije pripovijedanje u 3. licuModerna tehnika unutranji monolozi i to gotovo svi likovi tzv. polifona perspektiva pripovijedanja

4. PRIPOVJEDASveznajui ili autorskiSami likovi iznose svoja stanja unutranjim monolozima

5. LIKOVIImaju svoju drutvenu pripadnost stale, ugled, djelatnost, govor sredineU imenima likova prisutna je simbolika raskoliti, razumnost/Raskoljnikov/Razumihin

6. MJESTO RADNJE I PROSTORI ZBIVANJARealni prostor Petrograd 19. stoljea:

krme, stanovi predgraa, soba, ured policijskog inspektora, ulice, mostovi preko rijeke Neve, Nevski prospekt ulica u Petrogradu,Prostori podsvijesti

7. VRIJEME RADNJE19. st. carizam u RusijiSubjektivizirano vrijeme

junakove podsvijesti traje dulje od objektivnog

Elemente kriminalistike prie:

pripremu zloina

istragu i pokuaje ubojice da izmakne pravdi

psihiki slom i priznanje

suenje

presudu

izdravanje kazne

Djelo izdano 1866. u asopisu Ruski vjesnik.

LIKOVI

RODION ROMANOVI RASKOLJNIKOV- siromani petrogradski student

- motiviran altruizmom i idejom o pravu na

zloin

- ubija u ime svim "ponienih i uvrijeenih"

DUNJA - AVDOTJA ROMANOVNA - sestra, sluila kod Svidrigajlova, udaje se

za Razumihina

PULHERIJA ALEKSANDROVNA RASKOLJNIKOVA - majka Dunjina i Rodionova, pie mu

pisma

RAZUMIHIN DIMITRIJE PROKOFJI - student prava, daje instrukcije iz

njemakog, poznaje Porfirija, eni se

Dunjom

MARMELADOV- inovnik bez posla, alkoholiar, otac

mnogobrojne obitelji, tip "ponienih i

uvrijeenih", smrt pod kopitima konja

koije

SONJA SOFIJA SEMJONOVNA MARMELADOVA- ki Marmeladova iz prvog braka,

prostitutka, tip "ponienih i uvrijeenih",

ima nadu u evanelju, rtva, zaljubljena u

Raskoljnikova, posjeuje ga u Sibiru

KATARINA IVANOVNA- udovica sa troje djece, prvi mu se udala

za pjeadijskog oficira iz ljubavi, on se

odao kocki i tukao ju pred kraj ivota,

Marmeladova ena, TBC, rtva

LIDOKA ; KOLJA ; POLJA- djeca Marmeladovih

ALJONA IVANOVNA- lihvarica, tue sestru Lizavetu, ostavila

oporuno imovinu manastiru, tip "u",

"tetoina", Raskoljnikov je ubija sjekirom

LIZAVETA IVANOVNA- sestra Aljone Ivanove, pomalo ograniena,

rtva vlastite sestre, bavi se trgovinom,

Raskoljnikov je neplanirano ubija

ZOSIMOV- lijenik

PORFIRIJE PETROVI- moderni tip policijskog

inspektora/detektiva/istraitelja, stee

psiholoki obru oko Raskoljnikova,

analiza lanka o izuzetnim linostima

ILIJA PETROVI- porunik u kvartskoj kancelariji

NIKODIM FOMI- kvartski nadzornik

ZAMJOTOV- inovnik u kvartskoj kancelariji, posjeuje

Raskoljnikova u stanju bunila

IVAN IVANOVI KLOTOK- dravni savjetnik

PETAR PETROVI LUIN- eli se oeniti Dunjom, putuje, bogat,

nitkov, malograanin, ulizica

ARKADIJE IVANOVI SVIDRIGAJLOV- tip oajnika koji ne pristaje na oaj, ubija

se, sklon pedofiliji, oenjen Marfom

Petrovnom, sklopio brani ugovor o

iskrenosti, mrana svijest romana

MARFA PETROVNA- ena Svidrigajlova, lani moral,

ljubomorna, snob

ANDREJ SEMJONOVI LEBEZJATNIKOV- slubenik ministarstva, ne voli Luina,

jednom istukao enu Marmeladova,

mraan

KAPERNAUMOV- Sonjin stanodavac

PRASKOVJA PAVLOVNA- gazdarica Raskoljnikova, posuuje mu

novce, tui ga zbog dugova

AMALIJA FJODOROVNA LIPEVEKSEL- gazdarica Marmeladovih, svaa se stalno s

Katarinom Ivanovom

NASTASJA NIKIFOROVNA- sluavka, nosi hranu Raskoljnikovu, brine

se za njega, seljanka, "blebetua"

AFANASIJ IVANOVI VAHRUIN- daje zajam majci Raskoljnikova, dobar

ovjek

DUKIN - seljak, vlasnik krme, prepriava sluaj

ubojstva Aljone i Lizavete

NIKOLAJ DEMENTJEV ; MITRIJE- osumnjieni Dukinovom priom

KOH ; PJESTRAKOV- u vrijeme ubojstva dolaze zaloiti stvari

MIKOLKA- koija koji tue konja u Raskoljnikovu

snu

POZICIJA PRIPOVJEDAA

U romanu gotovo i ne postoji pouzdan pripovjeda koji sve zna

Knjievni teoretiari roman nazivaju romanom raspravljanja i dijaloga Raskoljnikov je u dijalogu sa samim sobom i sa cijelim svijetom

Nakon ubojstva zapada u teke psihike krize te analizira svoj in s razliitih stajaliuta

Dostojevski ne pripovijeda to se nakon zloina zbiva

Vanjski su dogaaji kao nuan omota unutarnjih proivljavanja koja se zbivaju u obliku brojnih monologa (izravnih i neizravnih)

Raskoljnikov raspravlja s vlastitom savjee, s vlastitom idejom, teorijom, ralanjuje etiku dimenziju svoga ina

Mnogi njegovi monolozi pisani su u obliku prividnih dijaloga i svjedoe o podvojenoj osobi

Nijednom liku pisac nije trajno dao svoj glas

Osim monologa i dijaloke forme, u romanu su kao sredstvo

TEMA

Intrigantan naslov najavljuje osnovnu temu motivima bogatog romana

Autor tijekom razvoja ranje istrauje ljudsku psihu na problemima najteeg krenja moralnih normi-oduzimanja tueg ivota

GLAVNA TEMA se ostvaruje pomou svih elemenata kriminalistikog romana

PLANIRANJA UBOJSTVA

IZVRENJE NAUMA

ISTRAGA U KOJOJ SE ZATVARA I SUAVA KRUG DOKAZA OKO UBOJICE

SUDSKE PRESUDE

IZDRAVANJA KAZNE

Za razliku od tipinog kriminalistikog romana, autor na prikazuje istananu psiholoku analizu ubojice prije zloina i prati ga u njegovim mukama nakon dvostrukog ubojstva, sve do konanog priznanja, presude i izdravanja kazne

Slojevitost romana vidljiva je u sporednim temama koje se svrhovito isprepleu s glavnom

Tema SIROMATVA i to BEZNANDE BIJEDE koja unitava ljudsko dostojanstvo ubijajui i tijelo i duh, oslikana je u romanu nizom razliitih primjera:

BIJEDNI IVOT ALKOHOLIARA MARMELADOVA I NJEGOVE NEIZLJEIVO BOLESNE ENE KATERINE IVANOVE (umno poremeene od uasa bezizlaznosti)

IVOT RASKOLJNIKOVA (biveg studenta ''zaduenog do grla gazdarici'' koji stanuje u sobici ''vie nalik na ormar nego na stan''

Sudbina siromanih djevojaka: SONJA MARMELADOVNA i Raskoljnikovljeva sestra DUNJA Primjeri brojnih skupnih prizora u gradskom predgrau, krmama i raznima jazbinama gdje caruju alkoholizam i prostitucija

Razliiti ''SVIDRIGAJLOVI'' koji imaju novac i mo gospodare siromanima, ponizujui ih i gazei preko njihova dostojanstva i preko njihovih ivota

ETIKA I FILOZOFSKA TEMA- oblikovana u ideju o ''nadoovjeku'' kojemu je doputeno u ime velikih ciljeva ''prijei granicu'' i ubiti ako je potrebno, proima cijelu romanesknu radnju jer povezuje veinu znaajnih likova s glavnim junakom

FABULA

RASKOLJNIKOVA- biveg studenta iznimnih intelektualnih sposobnosti, itatelj upoznaje u sudbonosnom trenutku njegova ivota, kada prisutnost bijedom i opsjednut idejom o apsoluntoj osobnoj slobodi iznimnih ljudima kojima je doputeno i ubiti u ime viih ciljeva smilja plan o ubojstvu lihvarice ALJONE IVANOVNE Uvjeren da e njezinim novcem omoguiti mnogim siromanim mladiima kolovanje i spasiti djevojke od ponienja prostitucije

Dostojevski je roman podijelio u 6 cjelina i epilog

Fabula ne tee u svim dijelovima jednolino u prvom dijelu, nakon Raskoljnikovljeve odluke da ''izvri pokus'' i odlaska do Aljone Ivanovne kod koje zalae oev sat i provjerava uvjete svojeg nauma, nekoliko epizoda ima motivacijsko znaenje susret s pijanim Marmeladovim, kojega vodi u bijednu njegova doma, gdje upoznaje Katerinu Ivanovnu majino pismo dan prije njegova zloina iz kojega saznaje za sestrino ponienje u kui Svidrigajlova gdje je radila kao guvernanta te o njezinoj udaji za proraunatog karijerista Luina- sestrinu udalju doivljava kao rtvu i zloin prema sebi, poput prostituiranja Marmeladovljeve keri Sonje susretanje pijane djevojice na Sijenskom trgu, na koju iza prikrajka vreba otmjeni gospodin s oitom namjerom da iskoristi njezinu nevolju

san o kobilici koju su umlatili motkom

razgovor na Sijenskom trgu izmeu Lizavete, Aljonine sestre i trgovaca, iz kojeg je razabrao da e sutra u sedam sati Aljona Ivanovna biti sam kod kue

sjeanje na razgovor od prije mjesec i pol izmeu jednog studenta i asnika o beskorisnosti ivota okrutne lihvarice ijim bi se novcem spasili mnogi mladi ivoti od propadanja

U PRVOM SE DIJELU dogaa i ubojstvo- SREDINJI DOGAAJ PRIE- Raskoljnikov ubija Aljonu Ivanovnu, ali neplanirano ubija i Lizavetu jer se, suprotno predvianju, neoekivano pojavila u stanu

Rasporedivi UVOD, MOTIVACIJU I GLAVNI DOGAAJ u prvi od est dijelova, Dostojevski je naruio sklad klasine prie

Svi likovi su u sukobima sa samima sobom ili sa svijetom, nema sklada ni u unutarnjem ni u vanjskom ivotu

Iako su ubojica i zloin poznati na samom poetku, fabula je napeta i dramatina do samog kraja

Intenzitet gradacijski raste usporedno s istragom tijekom koje Raskoljnikov upada u kontradiktorne situacije, borei se izmeu nastojanja da zavara istraitelja i na trenutke nesavladive elje da sve prizna i da se rijei nepodnoljibog tereta krivnje i tajne koju mora nekome povjeriti

Raskoljnikov pod takvim pritiskom postaje nesmotren, rastresen, ne moe kontrolirati svoj govor i postupke te se gotovo odaje

Odlazi na mjesto zloina i pita ima li jo krvi, onesvjeuje se u policijskoj postaji pri spomenu ubojstva, izaziva Zamjotova, policijskog inovnika, govorei u krmi o ubojstvu

Istodobno se potpuno otuuje od svih koji nisu zloinci, npr. od majke, sestre i Razumihina, a komunicira samo sa Sonjom i Svidrigajlovom

Raskoljnikovu intelektualno ravnopravan istraitelj Porfirije Petrovi postupno suzuje psiholoki obru oko njega, da bi mu na kraju otvoreno ponudio svojevrsnu zatitu i razumijevanje ako sam prizna ubojstvo

Kad na Sonjin nagovor ljubi zemlju, ponizi se i pokaje, u policijskoj postaje prizna zloin, ipak ne prizna svoj grijeh u potpunosti

Za tu razinu kajanja valjalo je iskreno prihvatiti ljudski svijet takvim kakav jest. Bez gaenja, trebalo je biti sposoban opet prii ljudima i moi voljeti

Tek u epilogu, na robiji, Raskoljnikov nakon nekog vremena postaje sposoban osjeati, vratiti se ljudima i razumjeti ih

Prije nego to je Sonji priznao ubojstvo, traio je da mu iz Biblije ita priu o Lazaru

Povezujui taj prizor s Raskoljnikovljevim uskrsnuem o okrutnom robijakom okruenju, uz vjernu i portvovnu Sonju, moemo zakljuiti da je, prema autorovu uvjerenju, Raskoljnikova uskrsnulo i spasilo udo ljubavi, jednako kao to je Lazara spasilo udo vjere

Usporedno s priom o Raskoljnikovu pisac razvija priu o Sonjinu ''zloinu na sebi'', o prostituiranju kojim omoguuje preivljavanju Marmeladovi, Katerini Ivanovnoj i njezinoj djeci.

Usporedno tee i fabula o Svidrigajlovu, koji je ukljuen u radnju sve do posljednih stranica romana

Ubojica i razvratnik, koji je vjerojatno muio i svoga slugu, otrovao enu, silovao djevojicu koja se zatim ubila, nudi Raskoljnikovu nova za bijeg u Ameriku, a njegovu sestru Dunju ucjenjuje time to zna da joj je brat ubojica

DOSTOJEVSKI UVJERLJIVO ISPREPLIE SVE PRIE S GLAVNOM TEMOM, ODNOSNO PREMA ZLOINU.

Na ivotnom raskriu Raskoljnikov se moe opredijeliti za Sonju ili za Svidrigajlova, koji, za razliku od potpuno realistiki oblikovanih likova, postaju simboli junakovih odluka odnosno suprotstavljenih etikih naela.

Raskoljnikov u Sonjinoj pratnji odlazi u Sibir, a Svidrigajlov se ubija. Novcem koji je naslijedio od Marfe Petrovne plaa sirotite djeci Katerine Ivanovne i daje Sonji svotu kojom e se prehraniti u Sibiru i pomoi Raskoljnikovu.

Raskoljnikov, podeblji novanik i dragocjenosti koje je opljakao u stanu Aljone Ivanovne nije ni pogledao, ve ih je sakrio pod neki kamen na zaputenom mjestu.

Autor ostavlja otvorenima etika pitanja- mogu li dobra djela izbrisati zloin, ima li ovjek pravo uzeti u ruke pravdu i zakon te prijei granicu etikih, religijskih i zakonskih normi o svetosti ivota

Iako teite radnje prenosi s vanjskih dogaaja na psiholoku analizu likova i istrauje njihov emocionalni i misaoni svijet, Dostojevski gradi i zanimljivu napetu priu iz velegradskog ivota, ostajui na toj razini vjeran realistikoj epohi.

Iako je roman vrlo opiran, fabula nema tipina epska obiljeja

Ne pratimo junaka od ''roenja do smrti'', pria nije kronoloki ispriana, itatelj je sam usustavljuje sluajui rasprave o pojedinim dogaajima, pratei monologe i unutarnje sukobe likova, slijedei razliite motivacijske postupke

Viestruka motivacija, netipina za realizam, omogue itatelju da, slaui pojedinosti u mozaik, samostalno zakljuuje o postupcima likova i razlozima, njihova djelovanja

Odustajui velikim dijelom od pouzdanog pripovjedaa, Dostojevski otvara put modernom romanu i autorima koji u svojim djelima ne daju apsolutna rjeenja ve sve podvrgavaju relativiziranju

PROSTOR SIMBOLIKA VELEGRADA

Radnja romana zbiva se po ulicama, trgovima, mostovima velegrada ili u njegovim golemim zgradama, na stubitima, pragovima stanova ili u zaguljivim, skuenim prostorima siromanih sobica

Svi ti prostori u pievoj viziji djeluju na ljude tjeskobno, bolesno i destruktivno

Svima treba ''zraka'', to nije samo bioloki zahtjev izmuenih tijela, ve, u ovom romanu i ista simbolika

-opisi prostora ne postoje samo za sebe kao mjesto radnje, ve su uvijek i sadraj svijesti pojedinih likova

Na velegradskim ulicama umiru i ginu siromani i nesretni

Njihove intimne drame svoj tragini rasplet doivljavaju na petrogradskim eksterijerima, naglaavajui autorovu viziju nehumanog grada koji guta svoju sirotinju:

na Sijenskom trgu nepoznati bogata pokuava napastovati pijanu maloljetnicu

Sonja svoju rtvu za obitelj prinosi na ulici gdje je moe vrijeati i poniavati tko eli

Na ulici napa na smrt ozlijeen Marmeladov

Potresna scena umiranja Katerina Ivanovne takoer se dogaa na ulici

Na Sijenskom trgu Raskoljnikov pokuava javno objelodaniti svoj grijeh

Svidrigajlov se ubija ispred vatrogasnog tornja

Samoubojstva nepoznatih dogaaju se esto na mostovima, na kojima zastaju s istom milju i Raskoljnikov i Svidrigajlov

Trenuci donoenja vanih odluka, prelaenja nekih dopustivih granica ili stvaranje novih znaajnijih situacija dogaaju se na pragovima stanova.

Pri izvoenju pokusa Raskoljnikov ''prekorai prag i stupi u mrano predsoblje'', na pragu svoje sobe, poput prikaze, ugledao je prvi put Svidrigajlova, Luin se pojavio na pragu Katerina Ivanovne da bi lano optuio Sonju za krau, na vratima svoga stana sukobio se Raskoljnjikov s istraiteljem Porfirijem koji dolazi po konaan dogovor o krivnji...

PRAG postaje simbolom odvajanja dviju situacija koje valja povezati, ali za takvo to valja prekoraiti prepreku, valja uiniti taj sudbonosni korak

Dostojevski slikovito prikazuje masovne scene u krmama, gdje se sastaju Raskoljnikov i Zamjotov ili Raskoljnikov i Svidrigajlov, u policijskim postajama , na trgovima, u hotelima, u najamnim stanovima.

Stubita u zgradama su visoka, mrana; stanovi su stisnuti jedan do drugoga te djeluju poput labirinta u kojemu se ovjek pojedinac gubi kao osoba.

VRIJEME RADNJE

Likovi romana ive u povijesno odreenom vremenu, a prepoznaju se po mnogim pojedinostima to su obiljeile Rusiju 60-ih godina 19. stoljea.

Vrijeme trajanja radnje zgusnuto je u nekoliko dana, a pisac znatno odstupa o epskog vrmenea i kronolokog razvoja radnje

Saimanje vremena na nekoliko dana iz ivota glavnog lika simboliki pokazujue znaenje tog vremena, a umjesto epske narativne opirnosti, pisac ostvaruje dramatinu koncentraciju dogaaja i promjena u ivotima ljudi

Dostojevski najprije precizno navodi vrijeme poetka pokusa: ''Na poetku mjeseca srpnja za velike ege...'', ideju za pokus smislio je '' mjesec dana ranije''.

PRVI DAN je izveo planirani pokus i susreo Marmeladova.

DRUGI DAN duboko ga je potreslo majino pismo i sanja tjeskoban, simolian san o kobilici koju su umlatili toljagom.

TREI DAN je ubio Aljonu Ivanovnu i Liazvetu Ivanovnu.

Nakon zavretka zloina, tono navoeni vremenski odsjeci u kojima je zasrijevao ve smijeni plan o ubojstvu postaju nebitni nakon izvrenog zloina

Umorstvo je poinjeno, vrijem vie nije u funkciji akcije ve praenja pomuene, razlomljene svijesti koja je izgubila sposobnost racionalnog odnosa prema vremenu

Sve do Raskoljnikovljeva priznanja Sonji pisac navodi vremenske odsjeke u kojima je rije o Raskoljnikovu sa stajalita drugih likova

Nastasja, gazdariina sluavka, istie da ve etvrti dan Raskoljnikov gotovo ne jede i ne pije

Razumihin napominje Luinu da je ''Roa ve peti dan bolestan''

Isti dan oko 20 sati u krmi izaziva Zamjotova neopreznim izjavama

Oko 22 sata odlazi u stan Aljone Ivanovne pitati za krv

Porfirije Petrovi mu priopava kako e mu dati jo ''dan i pol da se proeta'', a tada e ga dati uhititi ako sam ne prizna

Sa stajalita Raskoljnikova vrijeme je najee pomueno i subjektivizirano, osobito nakon to je Sonji priznao zloin

Vrijeme ne samo da je za njega stalo (vrijeme iekivanja daljne sudbine, nesigurnost, dvojbe-izabrati Sonju ili Svidrigajlova, paranoian strah da e biti otkriven) ve je izgubio logian slijed- jedan je dogaaj pobrkao s drugim

Kad je sve rijeeno, vrijeme opet ima svoj uobiajeni smisao

Vrijeme koje protjee, vrijeme je izdravanja kazne i vano je jer se njime odreuje trenutak ponovnog osloboenja

Tako u epilogu saznajemo da je ''u kaznionici ve devet mjeseci zatoen prognanik robija druge kategorije, Rodion Raskoljnikov. Od njegova zloina proteklo je gotovo godinu i pol dana''. Od njegova priznanja do izricanja presude prolo je pet mjeseci

KARAKTERIZACIJA LIKOVA

RODION ROMANOVI RASKOLJNIKOV

Raskoljnikov je svojim sposobnostima predodreen za velika djela

Nema snage uhvatiti se u kotac s tekom oskudicom, ni volje da se u zadanim okvirima zakona, prihvaenog morala i etikih temelja ugraenih u kranski svjetonazor bori za svoje vizije

Doivljava druge ljude s dozom ''gaenja i odvratnosti''

Hipohondrian i usamljen

Opsjednut idejom rjeavanja drutvenog zla uklanjanjem onih koji su smetnja drutvenom napretku, postaje ubojica

Nakon ostvarenja svoje monomanske ideje spoznaje da nema snagu u koju je vjerovao i da ne moe ostati ravnoduan pred oduzimanjem naoko beskorisnog ljudskog ivota

Ubivi, Raskoljnikov osjea gaenje i mrnju prema svima koji stoje s druge strane, koji nisu preli granicu

Ne moe vie razgovarati ni sa majkom ni sa sestrom

Ubojstvo ga je definitivno odvojilo od ljudi

Razapet je izmeu trenutano nesavladivih elja da prizna ubojstvo i oslobodi se nepodnoljivog tereta krivnje i straha te jednako snane elje da lukavstvima izbjegne kaznu

Samotniko noenje tereta postaje neizdrivo te Raskoljnikov odluuje svoj grijeh priznati Sonji, koja je takoer prela na drugu stranu ''ubivi'' sebe da bi uinila dobro djelo.

U karakterizaciji lika pisac se slui u nekoliko navrata tehnikom sna, istiui znaenje podsvijesti u razumijevanju ljudskih postupaka

Jedan od vanih primjera za spoznavanje Raskoljnikovljeva lika zastraujui je san koji je usnuo dan uoi zloina zaspavi iscrpljen u grmlju na Petrovskom otoku: vidio je sebe kao sedmogodinjeg djeaka kojega otac vodi za ruku eui blagdanskog dana predveer. Prolazei pokraj krme ugledaju straan prizor: gomila ljudi natrpala se na neke taljige i goni malu, ostarjelu i slabanu kobilicu koja ih vue. Okrutna gomila grohotom se smijui, udara onemoalu kobilu. Iako napree sve snage, ona ne moe pokrenuti preteak teret, a okrutni je momak Mikolka mlati motkom sve do smrti. Djeak grli oca i uasnu pokuava pobjei od okrutnog prizora.

U Raskoljnikovljevu snu uoljiva su dva svijeta: za njega izgubljeni, isti, djeji svijet, sigurnost i roditeljska zatita, a nasuprot tome strah u okrutnom okruenju odraslih, nemo i bezizlazan poloaj slabih i nezatienih.

Muan san, primijenjen na Raskoljnikovljev doivljaj vlastitog ivota i meuljudskih odnosa, ima oito simboliko znaenje, a jednako tako i motivacijsko u odnosu prema glavnom dogaaju, ubojstvu.

San je, meutim, izvukao na povrinu svijesti ono to Raskoljnikov sam sebi jo nije usudio priznati: planirano ubojstvo sjekirom. Nakon buenja, naime, u Raskoljnikovljevoj svijesti se pojavljuje scena ubojstva, jasno iskristaliziran motiv sjekire kojom je kanio ubiti Aljonu Ivanovnu.

Podsvjesna motivacija i karakterizacija lika nije obiljeje realizma- tim e postupkom Dostojevski znatno utjecati na moderne pisce u europskoj knjievnost

Raskoljnikovljevu suutnost pisac pokazuje nekoliko puta- davanjem zadnjeg novca Katerini Ivanovnoj za pogreb i dau (pravoslavne karmine) ili pokuajem da spasi od napasnika pijanu djevojicu

Potisnutu grinju savjesti Raskoljnikov proivljava u snovima

Sanja kako lupa sjekirom po glavi Aljonu Ivanovnu, a ona se trese od smijeha

Dostojevski esto stvara prizore u kojima se likovi nalaze u udnim stanjima polusvijesti, polubudnim stanjima te ni sami ne mogu razluiti to je stvarnost, a to san.

U opisu sna, Aljona Ivanovna nije jasno u kojem trenutku prestaje java i uistinu poinje san

Na kraju tog sna, dok je jo u polubudnom stanju, na vratima sobice se pojavljuje Svidrigajlov, kojeg pisac uvodi u radnju i kao simbol negativnih obiljeja Raskoljnikovljeve naravi.

Raskoljnikov se stalno osvre na ubojstvo Aljone Ivanovne, a Lizavete se gotovo i ne sjea

Ubojstvo lihvarice moe bar donekle opravdati, objanjavati, a neplanirano ubojstvo Lizavete i samome je tako besmisleno i nepotrebno da ga potiskuje jo dublje u podsvijest

Raskoljnikov ne prihvaa Svidrigajlove savjete i ponueni novac za bijeg jer ga doivljava leinom, a ne ovjekom, a odvartna mu je i njegova beskrupulozna pokvarenost.

Raskoljnikovljev moralni i emocionalni preporod nije poeo priznanjem

Priznje je donijelo olakanje, smirenje jer je konano ''sve gotovo'' no poetak raanja ''novog ovjeka'' dogodit e se tek nakon duljeg vremena na robijanju u Sibiru. Trebalo je jo dosta vremena i robijakog ivota da prihvati dar ivota kao vrijednost i spozna kako nijedno ljudsko bie nije ''u''.

U jednom trenutku je popustio oklop to ga je Romanovi sagradio izmeu sebe i svijeta

Osjetio je da moe opet voljeti, i to voljeti predanu i portvovnu Sonju koja ga nije ostavila

Njezina uvjerenja poinje osjeati svojima pa i Evanelje u njegovu ivotu dobiva novi smisao. Sudbina iznimno nadarenih, no preosjetljivih, pisihiki nestabilnih intelektualaca koji propadaju na plonicima otuenog velegradskog ivota postat e, nakon Dostojevskog, esta tema u djelima europskih pisaca s kraja 19. i iz prve polovice 20. stoljea.

SONJA MARMELDOVNA

Lik rtve i patnice s petrogradskih ulica

U bezizlazan poloaj dovodi je rani gubitak majke, otac slabi i alkoholiar, slabo obrazovanje i nezaposlenost, poticanje pomajke da pomogne preivljavanju obitelji

Usprkos prostituciji na koju je navodi od bijede izbezumljena Katerina Ivanovna, ona ne postaje razvratnica

istoi osjeaja, dobrotu i suosjeanje crpi iz Biblije koju daje i Raskoljnikovu na njegovu tekom putu iskupljenja

Raskoljnikovljevu ubojstvu proizalome iz opsjednutosti idejom pisac suprotstavlja Sonju koja je ''ubila sebe'' iz milosra i ljubavi prema drugima

Sonja vjeruje u iskupljenje patnjom, vjeruje u Boje pratanje i ivot

Njezin savjet Rskoljnikovu ''idi sam odmah do prvog raskra, stani, pokloni se cijelom svijetu, na sve etiri strane i reci svima, na sav glas ''ubio sam''! Raskoljnikov odbija. Kri od empresa koji mu vjea oko vrata ispunjava ga nelagodom.

On joj cinino nabraja sva zla koja su joj se u ivotu dogodila i koja je ekaju- bolesti, ludilo, razvrat, a takva e sudbina zadesiti i njezinu sestricu Poljeku.

Negdje u sebi nada se da e je pridobiti za svoje stajalite ili ispituje njezinu suzdrljivost

Sonja se brani rijeima da ''Bog takav uas nee dopustiti.'' Raskoljnikov hladno odgovara da Bog to doputa i da ga moda i nema, na to Sonja samo nemono plae

Trebalo je proi vrijeme u sibirskim zatvorima, trebao je iskusiti iscrpljujui rad u robijakim okovima i oblest, da bi konano priznao Sonjina naela dobrote, portvovnosti i noenja kria umjesto oholosti i egocentrinosti kojima je dotad robovala

KATERINA IVANOVNA

Raskoljnikov je upoznaje najprije iz razgovora s Marmeladovom prije ubojstva

Saznaje da ju je istukao gospodin Lebezjatnikov, da je ''naobraena osoba i roena kerka vieg asnika'', da joj je Marmeladov ''ak i arape zapio''.

Marmeladov ju je uzeo kao udovicu, s troje djece, jedno drugom do uha.

U oajanju ona tue djecu kada gladna plau, a njegovu je kerku iz prvog braka, Sonju, nagovorila da ode na ulicu i zarauje prostituiranjem

Kad je doveo pijanog Marmeladova kui, vidjevi ju, Raskoljnikova se dojmi njezina mravost i crvenim pjegama psuti obrazi

Bolest i bijeda, njezina ovisnost o psihikom bolesniku i alkoholiaru Marmeladovu izazivaju snaan osjeaj suuti u mrgodnog osamljenika Raskoljnikova

Pri prvom susretu Raskoljnikov joj ostavlja sav sitni koji je imao u depu, dirnut djejom patnjom

Dvije su potresne scene u kojima pisac kreira lik Katerina Ivanovne dostojno velikh grkih tragiara- epizoda o dai koju prireuje Raskoljnikovljevim novcem i njezina smrt na ulici.

u oba sluaja pisac gradi prizore na isprepletanju pripovjedne i scenske strukture

sceninost pisac ostvaruje smiljenim grupiranjem likova ( u prvoj Sonja koju za krau lano optuuje Luin te oajnika obrana Katerine Ivanovne, u drugoj- Katerina Ivanovna izbezumljeno vue ulicama troje polugole, gladne djece i tjera ih da pjevaju i pleu dok sama proivljava posljednje trenutke ivota); sporedni likovi koji sudjeluju u razvoju radnje; sluajni promatrai ili znatieljnici koji komentiraju dogaaje

neka vrsta ludila povremeno baca Katerinu Ivanovnu u bolesnu euforiju te i na dai izmilja prie u koje samo ona vjeruje: osnovat e internat za plemike keri, Sonja e joj biti pomonica, njezin je otac bio dobroinitelj Petru Petroviu Luinu

vrhunac besmislene dae na koju nije doao gotovo nitko od pozvanih, ve nepoznati i najneugledniji stanari, Luinova je optuba da mu je Sonja ukrala sto rubalja

oajnika obrana Katerine Ivanovne, od furioznog bijesa sve do padanja na koljena pred Lebezjatnikovim koji razotkriva Luina, jedna je od najpotresnijih scena u romanu.

Nakon to ju je gazdarica izbacila iz stana, Katerina Ivanovna trai pravdu na vratima generala, ''prijatelja njenog oca''. Poto su je otjerali, tjera djeci da pleu i pjevaju, tue ih jer plau, a sve je isprekidano stranim kaljem, krvarenjem iz plua u zadnjim trenucima ivota. Podrugljiv smijeh svjetine, suut pojedinaca pri pogledu na uplakanu, izbezumljenu djecu, pokuaj nekih prolaznika da pomognu, pogledi znatieljnika velegradska scena na ploniku.

Katerina Ivanovna umire u stanu pokerke Sonje, kamo su je odnijeli jer ''stanuje u drugoj kui odavde''.

Njezina je sudbina varijacija na temu ljudske bijede, nepravde, bespomonosti siromanih, to Raskoljnikova uvjerava da ovaj svijet treba mijenjati, ali u njemu postupno sazrijeva i spoznaja da sam nije nita uinio ve je zloinom ubio sebe.

SVIDRIGAJLOV

Nakon to ga je Marfa Petrovna izvukla iz dunikog zatvora, njome se oenio i postao ugledan i imuan vlastelin

O njemu najprije doznajemo iz pisma Puljherije (Raskoljnikovljeve majke) pod sumnjom da je do smrti muio svoga slugu Filipa i otrovao suprugu nakon ije je smrti naslijedio imanje i novac

Razvratnik je, varao je Marfu Petrovnu pa pokuava i Dunju uiniti svojom ljubavnicom

Iako Dunja uporno odbija Svidrigajlova, Marfa Petrovna ju ocrnjuje po cijelom gradu , da bi se kasnije ispriala

Silovao je etrnaestogodinju djevojicu koja se zatim ubila, namjerava se oeniti maloljetnicom koju roditelji udaju za njega zbog novca

Slijedi Dunju u Petrograd i neuspjeno je ucjenjuje spoznajom o bratovu umorstvu

Kako ivot vidi samo kao osobnu korist i uitak, ne vjeruje u kajanje, dobrotu, iskupljenje ispatanjem

Stoga Raskoljnikovu i savjetuje bijeg u Ameriku ili samoubojstvo

Njegova bolesna psiha dolazi do izraaja u dnevnim i nonim privienjima, u susretima s pokojnicama kojima je naudio ili ih je ubio (Filip, Marfa Petrovna, mrtva djevojica)

Prije ''odlaska'' razdijelio je novav potrebitima (Sonji, djeci Katerine Ivanovne, djevojici koja nije postala njegovom rtvom jer se odluila ubiti)

Dostojevski grad Svidrigajlovljev lik tako da njegova zlodjela zatamnjuju dobro koje je uinio na kraju ivota

Svidrigajlov se u dui boji vlastite usamljenosti, drutvo mu ine samo utvare iz prolosti, to posebice dolazi do izraaja u krmi posljednje noi njegova ivota

Propada njegov pokuaj da ljubavlju prema Dunji, prema kojoj jedino pokazukje ovjenost, nadvlada samou i strahove

Ruevina ''bivi ovjek'' Svidrigajlov ubija se na petrogradskoj ulici

MARMELADOV

Sporedan lik, slikovito i psihiki uvjerljivo oslikan kao osoba bez volje, slabi

Bivi inovnik

Ispovijedanje vlastite intime Raskoljnikovu kojega prvi put susree u krmi

Potreba za susjeanjem, za drugim ovjekm

Bolesna psiha, razotkrivanje do samog dna, osobna propadanja, naslaivanje vlastitim ponienjem i krivnjom

Nema kamo otii, a ''ipak bi trebalo da svaki ovjek moe nekamo otii''

Umire, na smrt ranjen na ulici, pod kotaima koije

PORFIRIJE PETROVI

Istraitelj, daljnji roak Razumihina, Raskoljnikovljeva prijatelja

Izvrstan psiholog, eka da se sumnjivac sam pojavi, svi su zalagai, osim Raskoljnikova, doli po zaloge

Esejistiki oblikovane rasprave dvojice obrazovanih ljudi, Porfirija i Raskoljnikova, o individualnoj slobodi, nadljudima i obinim ljudima, o zloinu kao bolesti, o mogunostima bijega iz Rusije, o psihologiji zloina i zloinca- slika njegova intelekta i obrazovanja

Vodi postupak pun iznenaenja na naelu oka- uvjerljivo glumi doborudnog aljivdiju neugodnim pitanjima

Prepoznaje da Raskoljnikov nije obian zloinac iz koristoljublja

Strogo provodi zakon, ovjean, spreman pomoi Raskoljnikovu ako sam prizna

RAZUMIHIN

Smisao Razumihinova lika u strukturi romana jest variranje iste teme- socijalne bijede- na novom primjeru Usmjeren na druge- suprotnost Raskoljnikovljevu osjeaju superiornosti, usmjerenosti na sebe Poten, pouzdan prijatelj, snalaaljiv, neda se slomiti nedaama, pronalazi izlaz u najteim situacijama, dobar i naivan, ne precjenjuje sebe (suprotstavljen Raskoljnikovu) Raskoljnikov mu povjerava majku i sestru uviajui svoju daljnu sudbinuBrak izmeu njega i Dunje otvara i nove mogunosti u budunosti i za Raskoljnikova

AVDOTJA ROMANOVNA (DUNJA), Raskoljnikovljeva sestra Lijepa, obrazovana, siromana Psihiki dovoljno jaka da podnese zastraujuu istinu o bratovoj krivnji Oslonac majciPisac vodi radnju tako da njezina udaja za Razumihina djeluje logino i otvara trak optimizma glede budueg ivota

LUIN

Roak Marfe Petrovne, iskoritava Dunjin teak poloaj nakon to ju je Marfa Petrovna ocrnila u gradu te joj nudi enidbu

Nakon itanja majina pisma i kojem saznaje za Dunjinu udaju, a izmeu redaka zakljuuje da je Luin nije dostojan, Raskoljnikov se odluuje sprijeiti brak

enidba lijepom, obrazovanom djevojkom koja bi mu cijelog ivota trebala biti zahvalna jer ju je podigao iz siromatva godi Luinovoj tatini

Vjeruje da e takvim brakom bolje napredovati u slubi

krt, hladan, proraunat, beskrupulozan i licemjeran (smjetaj Dunje i Puljherije u Petrogradu, lana optuba Sonje za krau kako bi u oima majke i sestre ocrnio Raskoljnikova)

Karijerist koji sve podreuje vlastitim ciljevima

KRATAK SADRAJ

Glavni junak romana je siromani student prava Rodion Romanovi Raskoljnikov. Raskoljnikova progoni ideja o izvrenju vie pravde koju e ostvariti ubojstvom Aljone Ivanove, gramzive i podle stare lihvarice, ijim bi se novcem moglo usreiti barem sto ljudi i ijim bi nestankom bili zadovoljni mnogi, ukljuujui i njenu sestru Lizavetu koju Aljona mui i iskoritava. Raskoljnikova susreemou poetku romana u rascjepu izmeu jednostavnosti rjeenja koje je smislio i gnuanja nad mogunou da se ta ideja uope rodila u njegovoj glavi. Raskoljnikov pomno razrauje i provjerava plan iako jedan dio njega ne vjeruje u izvrenje plana. Sklop ivotnih okolnosti naprosto gura Raskoljnikova u zloin: dobiva majino pismo, razgovara u krmi s Marmeladovim, susreu Sonju, doznaje da e lihvarica biti sama oko sedam sati. Majino pismo puno je nemone pomirenosti sa ivotom: sestra Dunja da bi se spasila sramne i poniavajue guvernantske slube kod razvratnika obeala je ruku bogatom Luinu, koji trai siromanu djevojku da bi mu bila pokorna i zahvalna. Mati se nada da e tako pomoi sinu materijalno, jer je sestra vezana obvezom vraanja za Rodionovo kolovanje posuenog novca, strpljivo podnosila teror Svidrigajlova. Raskoljnikov ne moe prihvatiti sestrinu rtvu. Teko optereen time u krmi susree Marmeladova, propalog alkoholiara koji utapa tugu piem kupljenim novcem koji zarauje starija ki Sonja prostituirajui se. Raskoljnikov upoznaje obitelj Marmeladovih, ija sudbina pokazuje pogubnost djelovanja bijede na ljudski rod. Najvei je stradalnik Sonja, ali ona im prua najvee nade. Ostat e moralno ista uz sva zla koja ju zadese u ivotu. Raskoljnikov gotovo podsvjesno donosi odluku, pada u san ispunjen komarima. Kao da je upravljan neim izvan svijesti, pomno i hladno ostvaruje svoj plan. Nepredvienu okolnost, prisustvo Lizavete, rjeava brutalno, ubija je zajedno sa sestrom. Opljakan novac skriva pod kamen ne brojei ga. Vraa se u stan i pada u groznicu. Poinje muna psiholoka drama: borba sa savjeu koju vodi Raskoljnikov i borba s istraiteljem Porfirijem Petroviem koji oko Raskoljnikova stee psiholoki obru. Pronaeno je vie rjeenja i pitanja:najekstremnije nude Sonja i Svidrigajlov. On predlae bijeg i amoralnost: Sonja priznanje, kajanje i oprost zasluen patnjom i rtvom. U trenutku kada ga Petrovi gotovo natjera da prizna, upada Nikolaj i priznaje da je ubojsvo poinio u trenutku pomraene svijesti. Raskoljnikov se dvoumi i odlazi na mjesto zloina, razmilja o rjeenju, nagovjetava i priznaje ubojstvo. Osjea neumitnost pobjede dobra nad zlom. Pod Sonjinim utjecajem potresen samoubojstvom Svidrigajlova koji sav svoj novac ostavlja kao dobroinstvo djeci Marmeladova, okajavi tako svoj razvratni ivot. Rodion prijavivi se policiji doivljava proienje. Zavretak

romana nas izvjetava o sudbinama likova. Sonja prati Raskoljnikova u Sibir. Dunja se iz ljubavi udaje za bratova prilatelja Razumihina. Umire im majka. Raskoljnikov se razboli. Nakon dugog bolovanja vraa se u ivot proien i vedar, pun nade. Sedam preostalih godina u Sibiru ine se kratke kao tren uz utjehu naenu u Lukinu evanelju i Sonjinoj ljubavi.

GUSTAVE FLAUBERT, MADAME BOVARYKNJIEVNI ROD: epikaKNJIEVNA VRSTA: psiholoki roman u 3 dijelaKNJIEVNO RAZDOBLJE: realizam 19. Stoljea u Francuskoj

FLAUBERTOVA DJELA:

Madame Bovary

Sentimentalni odgoj realistiki romani

Jednostavno srce

Salammbo povijesni roman koji obrauje temu iz povijesti Kartage

Biografija: rodio se u Normandiji, u Rouenu; otac mu je bio kirurg tako da se od djetinjstva susretao s lijenikim poslom (lik Charlesa takoer je po struci lijenik)

Upisao je studij prava u parizu koji nije zavrio

Povukao se na svoje imanje u Normandiji i tamo se bavio knjevnim radom; povremeno bi boravio u Paritu gdje se druio s poznatim knjievnicima svojega vremena

Struktura 3 dijela koja upuuju na tri etape Emmina bivota

Mjesto radnje malograanska francuska sredina

Vrijeme radnje 1857.

Tema tragian slom nesretne provincijalke koja se usudila teiti nesuenim joj visinama

Djelo Gospoa Bovary smatra se najboljim realistikim romanom

ZANIMLJIVOSTI:

Flaubert je smatrao da je u knjievnosti vaniji stil nego tema; da bi to dokazao, za svoj roman bira temu koju su mu preporuili prijatelji, a koja je njemu osobno odvratna i banalna

Svoja djela htio je dotjerati di savrenstva za roman Gospoa Bovary trebalo mu je 6 godina i oko 70 nacrta za roman (Balzacu je za djelo ia Goriot trebalo 4 mjeseca

Knjievnost mu je donijela probleme (sudski proces), ali i bogatstvo i slavu

SUDKI POSTUPAK PROTIV FLAUBERTA

Roman Gospoa Bovary poeo se objavljivati u nastavcima, ali prije nego to je tiskan u cijelosti, optuen je zbog nemorala, raskalaenosti i poetiziranja brakolomstva. Na sudskom procesu odranom u Parizu 1857. Vjeti je odvjetnik uspio obraniti Flaubertovo djelo koje je dobilo doputenje za tiskanje, a reklama mu je pritom samo koristila. Flaubert je svome odvjetniku uputioposvetu djela.

PSIHOLOKI REALIZAMTIP REALIZMA U KOJEM SE ISTIE PSIHOLOKA KARAKTERIZACIJA, TJ. UNUTRANJA PROIVLJAVANJA GLAVNOGA JUNAKA I NEKOLIKO VANIJIH LIKOVA

BOVARIZAM : pojam skovan po liku iz romana, a znai nemonu enju osrednjih duhova prema visinama, melankolinu volju za junatvom i poezijom u zatvorenoj kuli ugaenih elja, neostvarivih ambicija, zavisti i svagdanje dosade. A.G.Mato definirao je bovarizam kao svojstvo drati se drugim nego to ovjek jest.

KRATAK SADRAJ : Charles Bovary, seoski lijenik i udovac, eni se ljupkom djevojkom Emmom Rouault. Emma je ki imunog seoskog gospodara. Ranu mladost i kolovanje provela je u samostanu urulinki gdje esto kradom ita zabranjene romantine ljubavne romane u koje uranja svom silinom svoje mate.

Od braka je oekivala ostvarenje svojih romantinih snova, sreu i mir, no ubrzo se pita: Boe, zato sam se udala? Dobroudni Charles svim svojim jednostavnim srcem ljubi Emmu i misli da mu je ljubav uzvraena. Meutim, mlada ena vrlo brzo shvaa raskorak izmeu svojih snova i monotone jednolinosti svakodnevnog malograanskog ivota. Njezin duh vapi za pustolovinama.

Nakon selidbe u Yonville Emma upoznaje pristalog odvjetnikog pripravnika Lona s kojim se poinje tajno sastajati i ljubovati. Lon odlazi u Pariz, a Emma, eljna ljubavnih pustolovina, predaje se novom ljubavniku elegantnom barunu Rodolphu. Slijedi ljubavna romanca uz vatru kamina, izlete u prirodu... Potpuno zaputa Charlesa, kuu, dijete. Opsjednuta je ljubavnikom, lijepim haljinama i svojim sada uzbudljivim ivotom. Nagovara Rodolpha da je otme i da pobjegnu.

U poetku Rodolphe pristaje, ali joj kasnije alje pismo u kojem objanjava da je odustao od bijega. Emma je potpuno shrvana, doivljava slom ivaca. Charles je pokuava utjeiti, pokazuje potpuno razumijevanje, brine se za dijete, vraa sve dugove i ne pitajui kako su nastali. Ona ponovo ivi teko podnosei dosadu svakodnevnog ivota. Charles je eli razvedriti i zabaviti te je odvede u kazalite u Rouen. Tamo susretne Lona i obnovi s njim stari flert, ali kod Lona sve vie raste zasienost Emmom. Emma je upadala u sve vee dugove u tenji da ostvari svoje elje za raskoi i sjajem.

Sav ostali svijet bio je za nju izgubljen, bez odreena mjesta i kao da nije ni postojao. to su joj, uostalom, stvari bile blie, to vie su se od njih odvraale njene misli. Sve to ju je neposredno okruivalo, dosadno selo, glupi malograani, osrednji ivot, inilo joj se izuzetkom u svijetu, pukim sluajem, koji ju je drao u svojim okovima, dok se izvan toga kruga protezala unedogled neizmjerna zemlja blaenstva i strasti. Odlazi ponovo Rodolphu pritisnuta oajem zbog vrlo izvjesne ovrhe. Moli ga da je spasi od dugova, ali on je ponovo odbija. Emma je poraena i poniena. Dok sudski izvritelj popisuje stvari u kui, Emma:Bila je tako tuna i tako mirna, u isti mah tako mila i tako povuena, da si u njenoj blizini osjeao kako te obuzima neki ledeni ar, kao to te u crkvama hvata zima od hladnoe mramora, koja se mijea s mirisom cvijea. Ne moe prihvatiti poraz i ponovni povratak u dosadu svakodnevnog ivota te radije odabire bijeg u smrt. Ispija otrov i umire.

Charles, jecajui, sav kao lud, u oaju govori svojoj umiruoj eni: Zar nisi bila sretna? Jesam li ja moda kriv? inio sam ipak sve to sam mogao! Uskoro i on umire ostavljajui iza sebe nezbrinuto dijete.INTERPRETACIJA DJELA - sinteza

Fabula djela jednostavna - ne obiluje uzbudljivim dogaajima, ve iznosi povijest ivota lijepe i mlade Emme

Je ne smatram da romanopisac treba izraziti svoje miljenje o stvarima ovog svijeta. Ja se ne ograniavam da prikaem stvari kakve mi se one ine, nego da izrazim ono to mi se ini istinito. Ne elim da gajim ni mrnju, ni ljubav, ni samilost. Roman treba da bude ogledalo ljudske due, slika ivota. (Gustave Flaubert)

Sadraj djela ima podlogu u istinitom dogaaju, opisi odgovaraju minicioznom prouavanju sredine gdje se on stvarno odigrao. Velike scene (svadba, ples kod markiza, poljoprivredna skuptina) plod su Flaubertova istraivanja slinih dogaaja. Emmina smrt prikazana je gotovo znanstvenom medicinskom tonou

Flaubert se dri naela objektivnosti, naela tipinosti i naela istinitosti. Pripovjeda je nepristrani promatra koji na realistian nain iznosi ono to uoava u drutvu, a pritom prikazuje tip malograanina, provincijalca, tip nezadovoljne provincijalke.

Flaubertov pripovjeda u potpunosti je neutralan, nikad se ne vidi u tekstu.

Charles Bovary roman zapoinje upravo opisom njega i njegovog djetinjstva i mladosti koju je proivio pod snanim utjecajem majke. Izbor studija, kao i supruge, Charles je prepustio majci. Zavrio je studij medicine i, na majin zahtjev, otvorio praksu u gradiu Tostesu. Nakon smrti prve supruge, Charles je oenio Emmu Rouault, ki imunog gospodara imanja kojeg je lijeio.

Emmi ugaa na sve naine i koliko mu to doputaju njegove duhovne snage spreman je odseliti se u drugi gradi, kupuje joj skupu konjsku zapregu, plaa joj satove klavira, vodi je u kazalite u Rouen

Emma Bovary ki imunog gospodara imanja, odgojena u samostanu, a svoje poimanje branog ivota upila je iz trivijalnih romana koje je kradom itala u samostanu. Od ivota je htjela upravo ono o emu je itala u romanima - romantino ivljenje i izlaz iz jednolinosti seoskog ivota.

U Chalrlesu nije nala ono to je traila on apatian, dobroudan, ali naivan i nematovit ovjek

Emma tone u strasne snove o drukijem ivotu, a pred njezinim oima poinju vrtjeti slike o visokom drutvu, ivotu u Parizu ona ureuje svoj dom raskono (troei znatno iznad Charlesovih mogunosti), ponaa se kao plemkinja, prezire svaku obinost, od ivota trai uzbuenje, zanos i strast

Motivacija njenjih preljuba (Leone, Rodolphe) elja za zadovoljenjem ei za ljubavlju i romantikom, elja za avanturom, elja za bijegom iz dosadne i obine svakodnevice

Ona se gnua osrednjosti i tei strasti

Dotjerana do krajnjeg ponienja (Rodolphe ju odbija, ne supijeva sprijeiti pljenidbu imetka) i potpunog ruenja iluzija i nadanja, Emma upornom tvrdoglavou bbrani svoj san ukrade otrov, ispije ga i umire JER radije e umrijeti nego priznati poraz, sve je bolje nego priznati istinu da je ona zapravo provincijalka obuzeta nestvarnim enjama za njoj nedostinim ivotokm ispunjenom strau, snom i sreom

Ideja djela Emma Bovary to sam ja

Flaubert je priom o Emmi Bovary obranio ovjekovo pravo da ivi vlastiti san, pa ak i po cijeni vlastitog ivota; poruio je da je to pravo sveto i neotuivo, a da e ga se domai svatko u onolikoj mjeri koliko smogne snage boriti se za njega snage Emme Bovary bile su skromne, ali je zato imala smjelosti.

Flaubert joj je dao priznanje za ono to je POKUALA UINITI

Svoj sud o traginoj borbi Emme Bovary protiv ivota Flaubert najnolje iskazuje priznanjem: Emma Bovary to sam ja

U liku Charlesa Bovaryija vidljivo je sve ono protiv ega se Emma borila. Nju je uasavala njegova obinost, a ta obinost tjerala ju je na jo bezumniji bijeg.

Nesrea je bila samo u tome to je Emma nudila obilje, a Charles je trebao vrlo malo!

MILUTIN CIHLAR NEHAJEV, BijegKNJIEVNI ROD: epika

KNJIEVNA VRSTA: roman lika (najbolji roman hrvatske moderne)

Izrazita defabularizacija i pripovijedanje u tri tipa narativnog diskursa

KNJIEVNO RAZDOBLJE: hrvatska moderna, roman izdan 1909. godin

TEMA: poloaj intelektualca u suvremenoj okolini

OBILJEJE MODERNOG ROMANA

Karakteristina tema- ivot intelektualca i umjetnika u osvit civilizacije 20. stoljea

Lik antijunaka- darovit, obrazovan individualist, sanjar, pasivan, osamljen i otuen, stanje spleena

Dezintegracija forme, lirizacija romana, odstupanje od klasine kompozicije

Oblik dnevnika, pisama, vanjski i unutarnji monolozi

Impresionistika obiljeja u slikanju krajolika, koloristike slike, sinestezija, simbolika

Produbljena psiholoka analiza lika, autoanaliza, psiholoka motivacija

Isprekidan vremenski slijed

LOKALIZACIJA ROMANA U UMJETNIKOV STVARALAKI OPUS

U romanu Bijeg Nehajev pie o ivotu preosjetljivoga, iznimno nadarenog, ali pasivnog i depresivnog intelektualca i umjetnika, temi karakteristinoj za europsku knjievnost krajem 19. i poetkom 20. stoljea

Stvara roman lika prikazujui ivot svog junaka ure Andrijaevia od najranijeg djetinjstva do tragine smrti

Ostali likovi u romanu podreeni su glavnom liku i u funkciji su njegove to slikovitije i bogatije motivacije i karakterizacije

Nehajeva zanima, prije svega, psihiki ivot ure Andrijaevia pa teipte radnje prenosi s vanjskog svijeta na slikanje njegova emocionalnog i misaonog ustrojstva

Uz glavnu temu po kojoj djelo dobiva sva obiljeja psiholokog romana, Nehajev daje i svoje vienje hrvatskog graanskog drutva poetkom 20. Stoljea pa uoavamo i obiljeja drutvenog romana Usporeujui pojedinosti iz ivota ure Andrijaevia s dogaajima iz Nehajevljeve mladosti, uoit emo da je roman djelomino i autobiografski te da je autorov mladenaki ivot izvor nadahnua za stvaranje prie o ivotu hrvatskog intelektualca rastrzanog izmeu provincijske sredine vlastitog podrijetla i velegrada, kamo ga odvode elje za izobrazbom

Nehajevljeva ranija dramska djela (Prijelom, Svjeica) te proze (Veliki grad, Zeleno more) tematski djeluju kao predradnje za roman Bijeg koji predstavlja svojevrsnu sintezu svih prijanjih autorovih promiljanja o slinim likovima i slinim ivotnim sudbinama mirkovi (Veliki grad) i doktor Granari (Zeleno more), takoer su rtve svojih europskih lutanja i vlastite pasivne, melankoline naravi

U svojem najboljem eseju (Janko Leskovar) Nehajev hvali Leskovara upravo stoga to je u svojoj prozi izrazio ''modernu ljepotu'', proniknuo u duu suvremenog ovjeka s gradskih ulica koji ''nema sree, nema pokoja: uvijek traenje, pitanje, bjeanje od ivota...''

FABULA

Nehajev meu prvim u hrvatskoj knjievnosti provodi hznatnu defabularizaciju romana, usredotoujui se uglavnom na bitne probleme ovjekove psihe.

Roman poinje bijegom ure Andrijaevia koji se vraa iz Bea poloivi doktorat, ali bez profesorskih ispita, ostajui u naobrazbi ''na pola puta''.

Studij je produio na nekoliko godina, nakon to je prve dvije proveo u samoponienju izmeu ''beskrajno probditih noi i lijeno provedenih dana'', optuujui se to je povrijedio Zoru Marakovu, djevojku u koju se zaljubio za vrijeme praznika to ih je provodio u Kraljevici kod dvog dobrotvora, strica Tome.

Umjesto u Zagreb, gdje bi se trebao suoiti sa zarunicom i njezinim roditeljima te im objasniti kada e zaprositi Veru, odlazi prijatelju Toi u Zdence.

Nakon to je primio pismo Verine majke koja eli otvorenim razgovorom razrijeiti sve svoje sumnje glede urine odgovonosti, uro mora u Zagreb

Pritisnut bujicom neugodnih rijei, uro pristaje na njezin zahtjev: Veri nee pisati ni javljati se dok ne poloi profesorski ispit i stekne materijalnu sigurnost.

Oekujui u roditeljskom domu u Rijeci rjeenje za mjesto suplenta (pripravnika) na nekoj koli, uro ljenari dva mjeseca.

Stie rjeenje za mjesto u senjskoj gimnaziji gdje bi trebao nakon dvije godine stei pravo na profesorsko zvanje ako poloi sve potrebne ispite

U poetku uru je posao u koli veselio, no uskoro ga poinje muiti dosada i monotonija, posebice nakon ranateljeve zabrane da predaje slobodnije, potiui djecu na razgovor i razmiljanje

Ubija ga praznina ljudi s kojima svakodnevno komunicira

Uoava materijalnu oskudicu svojih kolega, a u njihovim praznim ivotima uz karte i pie vidi i svoju tjeskobnu, beznadnu budunost

Skuen u senjskoj sredini neobian je i stran urin individualizam

Dive se njegovim knjievnim uspjesima, ali mu i zavide, a pojedinci mu nastoje napakostiti i sruiti ugled kod ravnatelja gimnazije

Nakon to je pristao voditi diletantsku aku glumaku druinu, postaje rtvom gradskih politikih intriga

Potresen koliinom ljudske gluposti i zla, pie mranu komediju Revolucija u drenju, izraavajui svu svoju gorinu, ali i poruku upuenu ograniesnoti ljudskog duha

Osjeajui da e glavni junak tragino zavriti, nema hrabrosti zavriti djelo

ini to kasnije, nadajui se da e Vera gledati dramu u zagrebakom kazalitu i tako saznati o njegovoj patnji

Primivi Verinu kratku brzojavnu poruku da ga mora vidjeti, pokuao je na sve strane posuditi novac za put do Zagreba pa i poniavajui se pred mrskim uviem, ali nije uspio

Uenja odgaa iz dana u dan pa na to gotovo i zaboravlja, a ljubav prema Veri, za koju se nema vie snage boriti, postaje pomalo bolnom uspomenom

uro upada u onu istu koloteinu koja mu se gadila pri dolasku u Senj

Pije svakodnevno da zaboravi na svoje promaaje, posebice u drutvu dvojice brodolomnika, Miloevia koji umire od tuberkuloze i alkoholiara Jagana

Alkohol mu postaje fizikom potrebom, poinje halucinirati, a posljednji poraz u osobnome i raanskome ivotu doivljava itajui u novinama objavu o Verinoj udaji za uglednog pravnika Ljubojevia

Oprotajno pismo prijatelju Toi u Zdence, oprotaj je od ivota koji zavrava, psihiki slomljen, utopivi se u moru

MJESTO I VRIJEME RADNJE- UNUTARNJA LOKALIZACIJA I SLIKA DRUTVA

Mjesna i vremenska lokalizacija radnje u romanu precizne su kao to smo to susretali u realistikim djelima

Nehajev vodi svog junaka u razliite sredine promatrajui kako funkcionira u pojedinim drutvenim krugovima i kako drutvene okolnosti djeluju na njegov psihiki ivot

U Beu se uro gubi u irini mogunosti koje prua velegrad

Bjeei pred osjeajem krivnje i odgovornosti koju osjea nakon ljubavne epizode sa Zorom Marakovom, svoj oaj utapa u alkoholu zalazei u ''najgora aka drutva i doskora je doao na glas sasvim pokvarenog ovjeka''.

Iako Be nije pruio uri ni sigurnost ni mir, ve mu je razorio i preostala pozitivna etika uporita, velegrad u romanu postaje metaforom boljega ivota, izlaska iz skuenosti i monotonije provincije

I Lukaevski, urin kolega iz senjske gimnazije, svakodnevno ita beki tisak i prati sve pojedinosti bekog ivota, osjeajui se tako djeliem velikog svijeta

Nehajev se ne zadrava na vanjskim opisima Zagreba, njega ne zanima prostor u realistikom smislu, on prati drutveni ivot malog srednjoeuropskoga grada u kojemu se isprepleu purgerska tradicija i novi zapadnoeuropski utjecaji, putajui svog junaka da u tim okvirima pokae svoja karakterna, osjeajna i intelektualna svojstva

U zagrebakom ivotu, prema Nehajevljevu vienju, ive dva narataja razliitih kultirnih obzora: stariji- purgerski iz Vlake ulice i Donje Ilice, koji zabavu trai u patrijarhalnim krmaricama i mladi sa ''zapadnjakim potrebama profinjene kulture''.

''vanjska politura velegrada'' i ''gomilanje inteligencije vie je bilo posljedica dovoza eljeznicom nego svretak naravna razvoja''.

Nakon to je po Toinu savjetu upisao treu godinu studija u Zagrebu, uro upoznaje Veru, i to na tipinom graanskom domjenku gdje se sviralo i razgovaralo o knjievnosti

Razgovori su ogranieni na neke teme, a o liku Ane Karenjine govori se tako da ne budu povrijeeni osjeaji prisutnih gospoica

Likovi malograana, Verinih roditelja, piscu i njegovu junaku nesimpatini su jer im je bitna forma i materijalna korist, a ne osjeaji

Svojom postojanom ljubavlju i otporom prema uobiajenom ivotu djevojaka za udaju Vera se izdvaja iz tog kruga, a time i osvaja uru

Slavonsko selo sinonim je jednostavnog i zdravog ivotu u kojemu nema mjesta za pesimizam i beznae

Mir i sigurnost prema Toinim rijeima proizlaze iz rada i nedostatka vremena za sanjarenje i tugovanje nad sobom

uru ivot na selu zadovljavasamo donekle, jer vjeruje da radom nee pobjei od pitanja ''tko je zapravo i u emu je smisao njegovog ivota'', kao to od tih pitanja nije pobjegao igrajui ah

Senj je zadnja stanica na ivotnim putovanjima ure Andrijaevia

Mali grad u kojemu tjeskobno ''bura zavija, hue i sre po praznim ulicama''

Ljudi u gradu ''ne rade mnogo i ne ive brzo...bivstvuju vie kao biline''.

Bura je tu jedini ''iv elemenat''

Uz izrazito prosjene kao to je uvi koji je postao profesorom samo zato to je dobio stipendiju, i Radovia kojemu je nevano to radi, ima u gimnaziji umnih ljudi koji su utonuli u prazninu svakodnevnice

Raji, nekad ''jedan od najboljih aka na sveuilitu'', sada alkoholiar, ili Miloevi, koji je zavrio praki konzervatorij, a svoj je jad zbog mrskog mu mjesta upravitelja gradske glazbe u Senju, utapao u alkoholu

Sve njih povukao je tijesan, jednolian ivot na svoju stazu, a nitko nije imao snage suprotstaviti se i podii malogradski ivot na dostojniju razinu

Svi putovi vode do gradske krme ''gdje barem ima svjetla i ljudi''.

Ravnatelj, karijerist, ne drui se u javnosti s profesorima, ve samo s nadumarom i kotarskim predstojnikom

Graani su skloni intrigama i urin pokuaj da postane dio drutvenog ivota Senja zavrava porazno, spletkama koje su samo ojaale njegovo uvjerenje da nita nema smisla i da je sve uzaludno

Prema vremenu u knjievnom djelu treba se odnositi dvojako:

1. Analizirati obiljeja vremena, razdoblja koje pisac opisuje

2. Analizirati stilske postupke u ostvarivanju vremenskog tijeka

Pisac kontinuirano prati urin ivot od prekida studija u Beu i odlaska u Slavoniju pa do njegova samoubojstva nakon dvogodinjeg boravka u Senju

Slijed dogaaja, vremenski kontinuitet, prekinut je retrospekcijom te od sveznajueg pripovjedaa saznajemo cijeli urin ivot od roenja do neformalnih zaruka s Verom i prekida studija nakon doktorata

Vremenski tijek prekinut je i pisanjem dnevnika u Zdencima i Senju te pismima Toi i Veri

Roman obiluje introspekcijom, intimnim ispovijestima u obliku vanjskih i unutarnjih izravnih monologa u kojima se pojavljuje nepouzdan, subjekt