erozija i hemikalije.ppt

7/22/2019 erozija i hemikalije.ppt

1/81

DANANJE ZEMLJINE POVRINE,STVARANJE I GUBITAK TLA

Na svijetu ima 13,4 milijarde ha kopna

- 13,0 milijardi bez rijeka i jezera

- 1,34 milijarde ha je obradivo tlo

(10%)

- 105 miliona ha su dugogodinjizasadi (0,8%)

-3,36 milijardi ha su livade ipanjaci (25%)- 4,18 milijardi ha su ume (32%)


2/81

Novih povrina za privoenje kulturi ima jo,ali veina tala je nepovoljna za

poljoprivrednu proizvodnju zbog: nepodesnog reljefa (planinski masivi), nedostatka vode (pustinje, polupustinje i stepe), niskih temperatura (ogromna prostranstva

sjevernih dijelova Rusije i Kanade i tereni naveim nadmorskim visinama),

suvine vlage (tropske movare i dungle),

kamenitosti, zaslanjenosti itd. U mnogim sluajevima ta podruja sunepogodna i za ivot ovjeka.


3/81

Poveanje obradivih povrina u proteklih 15 godina je:

krenjem i paljenjem velikih umskih prostranstava razoravanjem permanentnih travnjaka kultiviranjem pustinja isuivanjem movara i mora

Greke prilikom privoenja zemljita kulturi (travnjaci uSAD, ume u Brazilu)

Ogromna prostranstva obradivih povrina

Milijarde tona proizvedenih poljoprivrednih proizvoda 800 miliona ljudi gladuje u svijetu


4/81

obradive povrine. odliv radne snage sa sela, pa se smanjuje broj ljudi

angaovanih u poljoprivredi. poveanje broja stanovnitva i njegovog ivotnog

standarda zahtijeva od biljne proizvodnje da proizvodivie sa iste ili smanjene povrine i vie po jednom

zaposlenom. Ovaj zahtjev moe se zadovoljiti samo intenziviranjemproizvodnje u poljoprivredi, veom primjenom nauke itehnologije, a naroito veom primjenom sjemenavisokoprinosnih sorata, mineralnih ubriva,

poljoprivrednih maina, navodnjavanja i zatite bilja, kaoi unapreenjem stoarske proizvodnje, ribarstva i drugihdjelatnosti.


5/81

Zahtjev za poveanjem proizvodnje hrane je jourgentniji zbog injenice da velik dio ovjeanstva nema

dovoljno hrane, pothranjen je ili gladuje. Smatra se da je glavni uzrok smrti u svijetu nedovoljna

ishrana i posljedice od nje.

Osmina ljudi redovno gladuje, a polovina je loeishranjena.

Na konferenciji Svjetskog programa za hranu iznesen jepodatak da u svijetu godinje od gladi umire 50 milionaljudi, vie od milijardu ljudi ne jede dovoljno, a 450miliona je ozbiljno neuhranjeno.

Zbog deficitarne ishrane, svake godine u Africi, Aziji iLatinskoj Americi 2 miliona ljudi ostaje gluhonijemo ilimentalno zaostalo, a 250.000 djece oslijepi.


6/81

Demografska eksplozija

Godina Miliona Godina Miliona Godina Miliona

6.000

p.n.e.

5 1900. 1.571 1990. 5.279

1. 250 1950 2.513 1998. 5.931

1650. 470 1960. 3.039 2000. 6.083

1750. 694 1970. 3.707 2010. 6.849

1850. 1.091 1980. 4.454


7/81

Stanovnitvo u zemljama u razvoju seposljednjih decenija povealo za dvije i pomilijarde

Povrina obradivog tla u razvijenim zemljama sesmanjuje, uglavnom nestajui pod betonom iasfaltom, ali je u tim zemljama u cjelini

proizvodnja hrane znaajno poveana,prvenstveno primjenom savremene agrotehnikena postojeim oranicama.

I u zemljama u razvoju ukupna proizvodnjahrane je uveliko porasla vie zahvaljujuisavremenim mjerama u zelenoj revoluciji negoosvajanjem novih povrina.


8/81

Sjetvena povrina najvanijih poljoprivrednihkultura u svijetu u glavnom periodu zelenerevolucije (1961-84.) porasla je: penice za14%, rie 26% i kukuruza 24%, dok je ukupnaproizvodnja tih usjeva u tom vremenu porasla za131%, 117 i 118%.

Za to vrijeme potronja mineralnih ubriva urazvijenim zemljama porasla je za oko 200%, a

u nerazvijenim za 1.100%. Povrine podnavodnjavanjem u svijetu u isto vrijemepoveane su za oko 60%.


9/81

Stanje u BiH

Podmirivala tek polovinu najvanijih prehrambenih proizvoda Poljoprivredna proizvodnja moe se poveati na dva naina:

1. Osvajanjem novih obradivih povrina i2. Podizanjem proizvodnje na postojeim

Mi uglavnom nemamo novih povrina za osvajanje (ume iz vie

razloga neemo pretvarati u oranice),

Poveajmo proizvodnju na postojeem obradivom tlu: primjenom bolje agrotehnike koja podie prinose sistemom dvije etve godinje gdje god je to mogue

obradom svih naputenih i zaputenih oranice (ledine, ugari), uemu postoji ogromna rezerva za poveanje proizvodnje hrane uBosni i Hercegovini.


10/81


11/81

Erozija


12/81

Erozija tla

vodom vjetrom Najvei ekoloki problem ovjeanstva (30-50%

zemljita u svijetu je pogoeno) Godinje oko 10 miliona hektara zemljita se

potpuno izgubi

Oko 2/3 njivskih zemljita u BiH je izloenoeroziji

Oticanje vode niz nagib poslije jake kie bilo je: sa obradivog zemljita 95%, sa panjaka 75%, a sa poumljenog terena 36% od palih oborina.


13/81

Opasnost od erozije je naroito u tome toona djeluje uglavnom polako i neprimjetno

i zapazi se tek onda kada je ve nanijelavelike tete.Erozija nanosi viestruke tete:

gubitak zemljita odnoenje biljnih hraniva, ubriva,

pesticida i sjemena

promjena teksture pogoranje strukture zemljita smanjenje njegove produktivnosti


14/81


15/81

erodirana zemljita mnogo manje upijaju izadravaju vodu nego neerodirana, pa biljke nanjima mnogo vie trpe od sue

erozija unitava povrinski sloj zemljita, koji imanajvie organske materije i pristupanih hraniva i

najbolju strukturu - nepovoljan uticaj na prinose jaruge na parceli, izazvane erozijom, oteavaju

ili onemoguavaju prohod maina i primjenuagrotehnikih mjera

vodnu eroziju na nagibima esto prati i pojavaklizita.


16/81

Erozija tla vodom

Vodena erozija sa parcela:

pokrivenih travomodnosi godinje manje odjedne tonezemlje

ispodjednogodinjihusjeva esto preko 50 tona

sa gole povrineak i preko 450 tona. Ako vodena erozija godinje odnese 50 tona zemlje, za50 godina odnese itav povrinski sloj dubine od 20 cm.

Procjenjuje se da je samo u SAD godinji gubitak zemljeerozijom vodom4 milijarde, a vjetrom1 milijarda

tona. Od cjelokupne koliine zemlje odnesene vodom samo

1/4 ode u more i okeane, a 3/4 se nataloi u vodenerezervoare


17/81

erozija vodom i vjetrom u poetku ne opaa selako

kada jedan pljusak kie odnese sa nagiba 15tona zemlje po hektaru, to predstavlja samo slojod jednog milimetra debljine, pa je to malo

uoljivo kada erozija napravi brazde i jaruge po parceli,tada je obino kasno da se neto korisno uini

smatra se dopustivim ako gubitak zemlje

erozijom iznosi od 5-7 tona po hektaru. Vie od toga smatra se nenormalnim i ukazujena potrebu preduzimanja protiverozionih mjera.


18/81

BiH

najvei dio Bosne i Hercegovine u davnavremena pokrivale su guste ume

sjeom i paljenjem uma, poev od Ilira,

Rimljana, pa po dolasku Slavena, ugarskih,turskih i austrijskih osvajaa, i dalje sve dodanas, ume su se nemilosrdno sjekle, krile ilipalile, a vjekovni travnjaci preoravali ilipretjeranom ispaom degradirali.

Rezultat toga jeste ekscesna erozija, koja jemnoge krajeve pretvorila u kr ili je smanjila slojplodnog tla i osiromaila ga


19/81

Glavni inioci vodene erozije u

BiH su:

oborine

nagib terena pogreno iskoritavanje tla


20/81

Oborine

Eroziju izazivaju kine kapi i tekua voda

Promjer kinih kapi kree se od 0,2 do 7mm

Razorna mo kinih kapi poveava se sanjihovom veliinom i brzinom padanja.

Vjetar poveava brzinu padanja i snaguudarca.


21/81

Neravnomjeran raspored oborina tokom godine iuestalost pljuskovitih kia doprinose

ekscesivnoj eroziji. Osim koliine i rasporeda kie, za eroziju vaan

je njen intenzitet, tj. koliina u jedinici vremena. Pri velikom intenzitetu padanja (pljuskovi i

prolomi oblaka) zemljite ne moe da upije svukoliinu vode od kie, pa viak vode izazivaeroziju, poplave itd.

Pri priblino istoj vlanosti zemljita i pri priblinojednakoj koliini kie, kada je ona pala u obliku

pljuska (za pola sata), zemljite je upilo samo35%, a od tihe kie (est sati padanja) ak 93%vode.


22/81

Maksimalne godinje koliine oborina u naojzemlji iznose u Mostaru 2.324 mm, a u Trebinju3.627 mm.

Maksimalni dnevni intenzitet kie u naoj zemlji

zabiljeen je u Jablanici (340 mm), a u Trebinjuje zabiljeen 281 mm kie u jednom danu.

Ako se zna da dnevna koliina kie od 30 mmuzrokuje ekscesivnu eroziju, moe se

pretpostaviti kakvu pusto na zemljitu izazivadeset puta vea koliina vode


23/81

Kod nas najintenzivnije kie padaju

uglavnom van vegetacione sezone, kadaje zemljite uglavnom golo, nezatienobiljnim pokrivaem.

Upijanje oborinske vode u tlo ne zavisisamo od koliine i intenziteta oborina,nego i od vlanosti zemljita.

Tako je pri priblino istoj koliini kie,

zemljite sa rezervom vode od 51 mmusvojilo 88%, a ono sa 72 mm vode svega27% oborina.


24/81

Podjela intenziteta kie na klase

mm na sat Oznaka

intenziteta

mm na sat Oznaka

intenziteta

do 6,25 Blaga 12,50-50 Jaka

6,25-12,50 Umjerena Preko 50 Vrlo jaka


25/81

Reljef

nagib terena to je nagib vei i dui, erozija je vea. erozija je osobito velika ako je nagib bez

biljnog pokrivaa, ako se obrauje pogrenim nainom uzgajaju kulture koje slabo tite tlo

(irokoredni usjevi). nagibi, naroito vei, nepogodni su i za

primjenu poljoprivrednih maina i orua.


26/81

Bosna i Hercegovina je preteno brdsko-planinska zemlja, preko 80% povrina iznad

500 m nadmorske visine. Zato se vei dio poljoprivrednih zemljita nalazi

na manjem ili veem nagibu ve na nagibima veim od 2%, koji se ne

iskoritavaju pravilno, javljaju se razorni procesivodne erozije Na brdsko-planinski rejon otpada preko 82%

povrine BiH, a na nagibima od preko 13% imapreko 80% zemljita.

Na brdovite terene otpada (300-700 m.n.v.)45%, a na planinske (iznad 700 m) 35%.


27/81

Nain iskoritavanja tla

Pogrean nain koritenja zemljita na nagibuviestruko poveava eroziju u odnosu napravilno koritenje tla na takvim terenima

Na terenu sa 14

nagiba nain iskoritavanja tladjeluje na sljedei nain: dobar travni pokriva - do 0,5 tona/ha dobar umski pokriva - do 0,5 tona/ha

slab umski pokriva - 16 tona/ha oranica sa travnim pojasevima - 22 tone/ha oranica sa redovnom obradom - 66 tona/ha


28/81

Eolska erozija

najvie je rairena u oblastima sa pjeskovitimzemljitima, koja su slabo vezana

u aridnim oblastima sa jakim vjetrom.

pri brzini vjetra od 15 metara u sekundi,odnoenje pjeskovitog tla iznosi oko 50 tona pohektaru na sat ili 5 mm zemlje na sat.

erozija vjetrom moe na sat da iznosi ak 10 mmzemlje sa oko 1.000 kg N i 150 kg P po hektaru.


29/81

Eolska erozija nanosi tete slinevodenoj:

odnoenje zemlje i hraniva,

zatrpavanje drugih terena sedimentima itd. erozija vjetrom jo ugroava i zdravlje ljudii ivotinja punei im disajne organe, oi,ui i kou pijeskom i prainom.


30/81

Katastrofalne pjeane oluje u Velikim

nizinama u SAD tridesetih godina ovogvijeka sa mnogih polja su odnijele itavoranini sloj, a na nekim poljima zapadneKanade u jednoj godini su odnijele slojzemlje od 60 cm

Poznate su i pjeane oluje, koje izSahare donesu prainu u Evropu.

To je razlog ute ili crvene kie kojanekada pada i u nas.


31/81

Prah i pijesak noeni sa polja vjetrom zatrpavajuusjeve, ispunjavaju poljoprivredne maine, ulaze

u stanove itd., uzrokuju i saobraajne nesree,jer smanjuju vidljivost, prenose bolesti na ljude,ivotinje i biljke, prenose korovsko sjeme,insekte itd.

to je vea brzina i snaga vjetra vea je njegovamo erozije i prenoenje sedimenata na daljinu. Mokra zemlja uglavnom nije podlona eolskoj

eroziji.

Golo, a naroito obraeno tlo bez vegetacijemnogo vie je podlono i ovoj vrsti erozije negopod biljnim pokrivaem.


32/81

Mjere borbe protiv erozije

1. Bioloke

2. Agrotehnike

3. Mehanike4. Graevinske


33/81

Bioloke mjere su:

- poumljavanje i zatravljivanje zemljitaizloenih jakoj eroziji,

- popravak postojeih travnjaka i uma,

- primjema travnih pojaseva.


34/81

Agrotehnike mjere su:

- izbor usjeva na tlima izloenim eroziji,

- pravilna obrada tla i sjetva (nain, vrijeme ipravac obrade i sjetve),

- malovanje,

- popravak strukture tla primjenomorganskih ubriva, vjetakih strukturatora(stabilizatora strukture)


35/81

Mehanike mjere su manji ili vei

graevinski zahvati kao to su:- konturni rovovi,

- terase,

- kanali po izohipsama za skupljanje,zadravanje i odvoenje vode,

- pravljenje pletera i suhozida,

- iane mree i zastora na kosinama.


36/81

Graevinske mjere su:

- regulacija vodotokova,

- pravljenje kaskada- pravljenje rezervoara za vodu


37/81


38/81

Obrada i iskoritavanje tla na

nagibima

Prema stepenu nagiba terena, povrinedijelimo u pet klasa:

I klasa - nagib 0-3 - ravni tereni, sve

biljke II klasa - nagib 3-7 - izohipse, gusti usjevi III klasa - 7-15 - konture, terase

IV klasa - 15-40 - strmi, trave ileguminoze, voe i loza na terasama V klasa - vie od 40 - travnjaci i ume


39/81

Pravilno iskoritavanje i pravilna obrada tla su

najvanije preventivne mjere borbe protiv erozije Najvaniji principi iskoritavanja tla na nagibimajesu:

- da je biljni pokriva to gui i to dueg trajanja

- da je zemljite to krae vrijeme bez biljnogpokrivaa, naroito da je to krae vrijemeobraeno a bez usjeva

- da se tlo obrauje, sadi i sije po izohipsama- da se primjenjuju i druge mjere borbe protiv

erozije


40/81

Uticaj biljnog pokrova i nainakoritenja tla na eroziju

Tehnika Biljni pokrov i

nain uzgojaGubitak zemlje

t/ha/god

Nagib

%

Plodored Kukuruz-

monokultua

44 12

Kukur-pen-trava 4 god

3 12

Terase Paprika na

nagibu

63 35

Paprika naterasama

1,4 36

Mal Kukuruz bez

Kukuruz sa

148

0,1

5

5


41/81

Na nagibu od 20% godinji gubitak zemljitas jednog ha bio je:

pod smjesom lucerke i trava 0-0,6 tona,

pod penicom 0-1,2 t,

pod kukuruzom 5,8-20,7 t,

pod obraenim ugarom 48,9-102,4 tone.


42/81

Pravilnim izborom usjeva i tehnikomuzgoja, tj. antierozivnim mjerama na

nagibu sauva oko 100 mm vode od

oborina, koje bi se inae izgubileoticanjem i jo odnijele dio zemlje.


43/81

Zemljite na nagibima mora seobraivati po izohipsama

Tako e svaka brazda

- biti prepreka toku vode

- spiranje zemlje e se smanjiti za 3-15puta u odnosu na oranje du nagiba,

- poveava se koliina u tlu upijene vode odkie i snijega.

- smanjuje se i spiranje i gubitak ubriva,

- to povoljno utie na prinos.


44/81

Po izohipsama se:

- ore bre i ekonominije,- maine se manje troe i kvare.- treba orati tako da se plastica okree na gornju

stranu, uz nagib, kako bi se usporavao tok vode

i smanjilo odnoenje zemlje- na velikom nagibu, ako se zbog opasnosti od

prevrtanja traktora ne moe orati vodoravno,treba orati ukoso u odnosu na nagib, a ne uz i

niz nagib- parcelu na nagibu treba poeti orati na gornjojstrani i sve plastice bacati gore


45/81

Zemljite se moe mehanizovano obraivati do25% nagiba

obrada na veim nagibima poveava rizik odprevrtanja traktora, koje, osim velike materijalnetete, moe imati i kobne posljedice potraktoristu.

iri razmak tokova traktora poveava njegovustabilnost na nagibu. do nagiba od 20% mogu raditi i kombajni. kombajniranje na nagibima do 15% ne uzrokuje

vee gubitke zrna, dok su gubici iznad 20%znaajni.

neki tipovi savremenih samovezaica mogu eti ina nagibima od 30 do 40%,


46/81

dok neke travokosaice, koje su

konstrukcijom prilagoene radu na strmimterenima, mogu kositi i na nagibima iznad50%, dokle see i runa konja.

parcele na nagibima treba da imaju duestrane paralelno sa izohipsama, jer je takomnogo lake i ekonominije orati, a manjasu okretanja maina i prazni hodovi.

predsjetvena obrada mora biti poizohipsama kao i sjetva i njega kultura.


47/81

vano je da izmeu oranja (i obrade uopte) i

sjetve proe to manje vremena, jer je obraenazemlja bez biljnog pokrivaa mnogo podlonijaeroziji nego ledina.

na nagibima ne smije orati u jesen za sjetvu

proljetnih kultura, jer bi uzorano tlo cijele zimebilo izloeno jakoj vodnoj eroziji.

isto to vai i za odnoenje tla vjetrom ukrajevima gdje su jaki vjetrovi, a zemljite

pjeskovito. ako su na nagibima napravljene bankine ili

terase, tlo se obrauje du njihovih ivica.


48/81

U borbi protiv erozije ponegdje seprimjenjuju posebni naini obrade, kao to

je obrada strnjinog mala (podsijecanjem,a ne zaoravanjem strnjike)

obrada u trake (obrada samo trakezemljita u koju se sadi ili sije kultura).

Obrada na nagibima treba da bude

reducirana kako po dubini tako i po brojuoperacija, radi smanjenja erozije.


49/81

Poto su tla na nagibu uglavnom plitka,esto i skeletna, ubrenje organskimubrivima, zaoravanje slame i uzgoj trava i

leguminoza pomau u zatiti takvog tla oddegradacije i erozije. Ovim mjerama se popravlja sadraj

humusa u tlu i njegova struktura, ime sepoveava njegova otpornost premarazaranju i eroziji


50/81

Vonjaci i vinogradi

vonjaci i vinogradi se esto podiu upravo nanagibima

voke i vinova loza svojim korijenom veuzemljite te smanjuju eroziju,

meutim, zbog velikog razmaka sadnje ipakvelik dio zemljita je nezatien i podloanmanjoj ili veoj eroziji, naroito vodenoj.

u zasadima na jaim nagibima treba izbjegavatiobradu zemljita, ma koliko se ona strunoprovodi.


51/81

najbolji nain zatite tla u takvim zasadima i nakosim stranama terasa je zatravljivanje

viegodinjim travama i leguminozama.

ove biljke svojim gustim sklopom, velikomnadzemnom masom i korijenovim sistemom titezemljite od razornog udara kinih kapi, veuga, usporavaju tok vode, poveavaju upijanje

vode u zemljite i tako smanjuju eroziju.

O i t d t i l i


52/81

Osim toga, od trava i leguminoza

imamo sljedee koristi:

kosidbom daju dobru i obilnu stonu hranu svojim gustim sklopom povoljno djeluju na mikroklimu

povrinskog sloja tla i njegovu vlanost smanjujuiinsolaciju, evaporaciju i uticaj vremenskih ekscesa

(naroito mraza) na korijen voaka i vinove loze usporavaju topljenje snijega tako da se velik dio

snijenice upija u tlo umjesto da otekne niz nagib; timese poveava zaliha vode u zemljitu.

poveavaju sadraj humusa u tlu. djetelinsko-travne smjese ostavljaju od 2 do 7 tona/ha

suhe tvari korijena, a to je koliina suhe materije kojuima 10-50 tona stajnjaka.


53/81

leguminoze posebno obogauju zemljiteazotom zahvaljujui simbiotskim bakterijama nakorijenu.

svojim gustim sklopom potiskuju i suzbijajaukorove.

trave i leguminoze olakavaju kretanje maina uzasadima poslije kie.

ove biljke slue kao ivi mal, a njihovapokoena masa moe da bude odlian mrtvimal.

Uzgoj trava i leguminoza u vonjacima i


54/81

Uzgoj trava i leguminoza u vonjacima ivinogradima ima i svojih nedostataka:

te biljke troe veliku koliinu hrane i vode itako konkuriu vokama i vinovoj lozi.

utroak hraniva moe se nadoknaditi

ubrenjem. ako postoji mogunost navodnjavanja,

gubitak vode moe se nadoknaditi ovimputem.

u humidnoj klimi problem potronje vode jemnogo manje izraen.


55/81

U nasadima na nagibu moe se zatravniti cijela povrina, amoe dio u pantljikama

Kada se to radi u pantljike, onda se to ini tako da sezatravljuju trake izmeu redova voaka ili loze, a prostoru redu se odrava istim pomou herbicida ili semaluje.

Ako je razmak izmeu redova voaka, recimo, 6 metara,onda se traka izmeu redova u irini 4-4,5 metarazatravljuje, a prostor u redu (1,5-2 metra) odrava istim.

Time se postie da ni trava ni korovi ne konkuriuvokama za hranu i vodu u redovima (gdje je najvei dio

korijena kultura), a pantljike trave izmeu redovazadravaju i upijaju oborinsku vodu ili smanjuju brzinunjenog oticanja niz nagib


56/81


57/81


58/81


59/81


60/81


61/81


62/81


63/81

Hemikalije u poljoprivredi

mineralna ubriva pesticidi sredstva protiv polijeganja usjeva

protiv klijanja krompira u skladitu protiv opadanja plodova voa za lake odvajanje ploda od peteljke biljni hormoni inhibitori rasta hemikalije za popravljanje strukture tla


64/81

Mineralna ubriva

Pojedinana

Azotna kan, urea, uan

Fosforna

Kalijeva

Sloena (kompleksna)

NPK


65/81

Pesticidi

Herbicidi

Insekticidi

Fungicidi

Akaricidi

Rodenticidi


66/81

Mineralna ubriva

Potronja mineralnih ubriva u svijetu 1960. 28 miliona tona akt.mat. 1988. - 145 miliona tona aktivne materije,

za 28 godina upetostruila. Od 1989. godine potronja mineralnih ubriva usvijetu opada.

Glavni razlog tome je opadanje potronje u

zemljama zapadne Evrope, koje proizvode viehrane nego to im treba, pa dio zemljitaostavljaju neobraen.


67/81

Pesticidi

potronja pesticida je rasla do prije 10godina, kada je u svijetu dostigla preko

dva miliona tona godinje.

Od tada se i ona smanjuje U suzbijanju biljnih bolesti, tetoina i

korova koristi se nekoliko stotina aktivnih

materija, uglavnom sintetikih.


68/81

Negativni efekti mineralnih ubriva

dolaze u podzemne vode. mogu se pojaviti u izvorskoj vodi ili dospjeti u rijeke ili

jezera.

Hraniva iz ubriva, naroito azot i fosfor, kada dospiju

u rijeke i jezera mogu uzrokovati eutrofikaciju Izumiranjem i razlaganjem velike mase viih biljaka i

alga u vodi, troi se kisik vode bre nego senadoknauje, to ima za posljedicu neprijatan okus imiris vode, uginue riba i smanjenje kvaliteta vode

za razliitu upotrebu (pie, rekreaciju itd.). Neke alge mogu proizvoditi i otrove.


69/81

Koristi i opasnosti od pesticida

U svijetu se u poljoprivredi koristi vie od 700pesticidnih jedinjenja:

insekticidi i akaricidi - 250,

herbicidi - 250, fungicidi - 100,

nematocidi - 20

regulatori rasta, defolijante i desikante 30 95% pesticida otkriveno je i ukljueno u

proizvodnju u posljednjih pet decenija.


70/81


71/81

Negativni efekti pesticida

Trovanje

Biodiverzitet

Rezistentnost


72/81

tete od pesticida

Pesticidi su tim vei zagaivai to su:

pokretljiviji,

postojaniji,

otrovniji i to imaju veu sposobnostakumuliranja u ivim organizmima.

Openito, noviji pesticidi su mnogo manjeopasni za ovjekovu okolinu nego hloriraniugljovodici.

SMANJENJE GUBITKA HRANIVA IZ


73/81

SMANJENJE GUBITKA HRANIVA IZ

MINERALNIHUBRIVA

ubriti u vrijeme kada su biljkama hranivanajpotrebnija, naroito azot

Unoenjem u zemljite ubriva pomou

orua (pluga, tanjirae, freze,sjetvospremaa, motike itd.) smanjuje senjihov gubitak.


74/81

ubrenje podijeli u vie rokova. Zemljite ubriti prema pedolokoj analizi,

prema stvarnim potrebama kulture koja seuzgaja

prema ekonomskim kriterijima.

Za visoke prinose potrebna je i velikakoliina ubriva


75/81

Pri tome se ne smije pretjerivati, jer suprevisoke doze uglavnom neekonomine,kulturna biljka ih nedovoljno iskoritava, a

viak ubriva se gubi i zagauje ovjekovuokolinu (vodu i vazduh).

Od takvog neracionalnog ubrenja tete

su dvostruke: nepotreban gubitak ubriva(a time i novca) i zagaivanje okoline.


76/81

Uvoenje u plodored postrnih usjeva, Slian cilj moe se postii uzgojem

meuusjeva u vonjacima i vinogradima.

Pravilna obrada zemljita, optimalnakoliina ubriva i nain njihove primjene,pravilan rok sjetve, optimalna gustoausjeva, zatita bilja i uzgoj visokoprinosnihsorata doprinose boljem iskoritavanjuubriva, a time i njihovom manjem gubitku.


77/81


78/81

Racionalana primjena pesticida

Prag odluke

Smanjen broj tretmana i smanjena koliinapesticida

Manja toksinost i postojanost pesticida

Primjena svih drugih mjera borbe protivtetnih biolokih agenasa

O k lj i d


79/81

Organska poljoprivreda

Prema definiciji IFOAM-a (InternationalFederation of Organic Agriculture

Management - Meunarodna organizacija

za organsku poljoprivredu), organskapoljoprivreda ukljuuje sve poljoprivrednesisteme koji unapreuju ekoloki, socijalno

i ekonomski zdravu proizvodnju hrane ivlakana.

O k lj i d


80/81


To je sistem koji poiva na:

plodoredu,

reciklai organskih materijala proizvedenihna poljoprivrednom imanju (biljni ostaci,

stajsko ubre, organski otpaci)

zeleninom ubrenju

na nehemijskim metodama suzbijanjabiljnih tetoina, bolesti i korova,

O k lj i d


81/81


iskljuuje ili znaajno ograniava:

sintetiki napravljena ubriva,

pesticide,

regulatore rasta

dodatke (aditive) stonoj hrani.

GMO biljke

Documents

erozija i hemikalije.ppt