Ekonomske osnove države i

prava - V

Prof. Dr. Amina Nikolajev

Razmjena

Veza između P i Pt

Detrminirana P, ali je i dio P (kako?)

Odvija se putem tržišta

Predmet razmjene – roba

Naturalna razmjena

Novčana razmjena

Organizacija i funkcioniranje privrede –stabilnost i efikasnost privrednog sistema

Roba

Proizvod ljudskog djelovanja

Svojim svojstvima zadovoljava neku ljudsku

potrebu

Do nje se dolazi putem razmjene na tržištu

Kvalitativna svojstva (upotrebna vrijednost)

Kvantitativna svojstva (prometna

vrijednost)

Roba

Oblici vrijednosti:

Jednostavni (A = B)

Razvijeni (A = B, C, D, E)

Opći (A, B, C, D = F)

Novčani (novac je opći ekvivalent,

vremenski i prostorno razdvaja akt

kupovine i prodaje)

Roba

Zakon vrijednosti – kolebanje tržišnih cijena (koje su uvjetovane djelovanjem ponude i tražnje) oko vrijednosti roba

Teorije vrijednosti – odnos u razmjeni roba, faktora:

Radna teorija (Petty, Smith, Ricardo, Marx)

Subjektivna teorija (Menger, Weiser i Bohm-Bawerk)

Teorija troškova proizvodnje (Mill)

Sintetska teorija (Marshall)

Roba

Radna teorija vrijednosti:

Rad određuje vrijednost robe (uloženi rad determinanta vrijednosti robe)

Upotrebna vrijednost robe –korisnost/upotrebljivost za potrošača

Prometna vrijednost robe – mogućnost zamjene za druge robe

Konkretan rad – stvara upotrebnu vrijednost (različiti radovi – različite upotrebne vrijednosti)

Apstraktan rad – rad općenito (sadržan u svim robama, mjerilo kvantitativnih odnosa među robama)

Roba

Subjektivna teorija vrijednosti:

Korisnost robe u potrošnji individue

Vrijednost robe je:

determinirana subjektivnom ocjenom potrošača o korisnosti roba

f-ja korisnosti i rijetkosti

određena konkretnom a ne apstraktnom korisnosti

Cijene su f-je individualnog poređenja robe na tržištu

Roba

Teorija troškova proizvodnje:

Izmijenjeni vid radne teorije vrijednosti

Vrijednost robe determinirana je troškovima

proizvodnje (proizvodnih inputa)

Sintetska teorija vrijednosti robe:

Teorija troškova proizvodnje (ponuda) +

Subjektivna teorija vrijednosti i korisnosti (tražnja)

Teorija cijena (cijena je odraz djelovanja ponude

i tražnje)

Novac

Općeprihvaćeno sredstvo

plaćanja/razmjene

Olakšava razmjenu roba i usluga

Moć, olakšava/otežava život

Podjednako važan i onima koji ga imaju i

onima koji ga nemaju

Jedan od pokretača napretka

čovječanstva

Novac

Historija novca

Karakteristike novca:

Prenosivost (pogodnost nošenja i prenošenja)

Prepoznatljivost (original vs. falsifikat)

Trajnost (fizička izdržljivost jer oštećenje onemogućava funkciju)

Djeljivost (različiti apoeni)

Standardizacija (iste nominalne vrijednosti se ne mogu razlikovati)

Novac

Funkcije novca:

Mjera vrijednosti (obračunska jedinica u kojoj se iskazuje vrijednost robe)

Sredstvo prometa (posrednik između kupovine i prodaje)

Stvaranje blaga (tezauracija, izdvajanje iz prometa)

Sredstvo odgođenih plaćanja (kredit)

Svjetski novac (konvertibilni novac, devizni kurs)

Novac

Nestabilnost poslovanja privrede –

poremećaj u količini novca u opticaju

Inflacija – veća količina novca, rast cijena,

pad vrijednosti novca

Deflacija – manja količina novca, pad

cijena, rast vrijednosti novca

Tržište

Tržište – pojmovno određenje

Ekonomski prostor

Ponuda i tražnja – robe, usluge, vrijednosni

papiri, novac, rad

Određivanje količine robe i cijena

Institucionalni mehanizam razmjene

Zavisi od proizvodnje i determinira

proizvodnju

Tržište

Najracionalniji oblik organiziranja

privređivanja

Ispoljavanje osnovne ekonomske aktivnosti

Pokreće na djelovanje pojedinca

(korištenje vještina, preuzimanje rizika,...)

Sloboda izbora - fleksibilnost, inovativnost,

promjenjivost

Tržište

Nužnost odgovarajuće društvene aktivnosti (dopuna i korekcija tržišnog mehanizma)

Uloga države:

Liberalna koncepcija – savršena konkurencija, suzdržavanje države od uplitanja

Organizirano i kontrolirano tržište u kojem država donosi propise kojima:

osigurava konkurenciju,

organizira one oblasti privređivanja i djelatnosti koje se ne mogu osigurati po osnovu tržišnih zakonitosti,

ublažava posljedice djelovanja tržišta (socijalna politika)

Tržište

Tržišni mehanizmi – koordinacija, unutrašnja

logika

Ponuda (spremnost ponuđača...)

Tražnja (spremnost tražioca...)

Cijena (novčani izraz vrijednosti robe)

Konkurencija (kolebanje tržišnih cijena

oko vrijednosti robe)

Tržište

Djelovanje tržišnog mehanizma

Cijene

signali proizvođačima i potrošačima

utiču na ponudu i tražnju

koordiniraju odluke ponuđača i proizvođača

Konkurencija – borba za cijene

Takmičenje između više ponuđača ili više kupaca (po dubini)

Takmičenje između ponuđača i potrošača (po širini)

Tržište

Različite vrste:

Predmet razmjene:

Uža – specijalistička (samo jedna vrsta roba i usluga)

Šira – opća (sva dobra)

Količina:

Na veliko (en gros)

Na malo (en detail)

Teritorij:

Lokalnom (regionalno)

Nacionalno

Međunarodno

Utjecaj organa vlasti:

Slobodna (slobodne odluke prodavaca i kupaca)

Vezana (različiti propisi)

Tržište

Funkcije:

Alokativna

Raspoređivanje resursa (kapitala, rada i sredstava) na pojedine oblasti i grane privrede

Zasniva se na odnosu P i T

Selektivna

Selekcija proizvođača na uspješne i manje uspješne

Kriterij efikasnosti (odnos uloženog i utrošenog)

Distributivna

Raspodjela društvenog proizvoda

Tražnja

Spremnost kupaca....

Zakon tražnje (odnos cijene i količine)

Elastičnost tražnje – reagiranje tražnje na promjene faktora tražnje (dohodovna i cjenovna)

Grafikon tražnje

C

T

Q

Tražnja

Faktori intenziteta tražnje:

Prosječan nivo dohotka (odnos promjena dohotka i cijene)

Broj i struktura stanovnika (veći broj veća tražnja, različita tražnja za različitim vrstama roba i usluga)

Cijena i dostupnost dobara (supstituiti)

Ukusi potrošača (tražnja za određenim vrstama roba)

Informiranost potrošača (info i koristi/štetnosti)

Mogućnost kupovine na kredit (podstiče tražnju)

Očekivanja potrošača (različite reakcije kupaca)

Posebni utjecaji (vremenske prilike)

Ponuda

Spremnost ponuđača....

Zakon ponude (odnos cijene i količine)

Elastičnost ponude – reagiranje ponuđene

količine neke robe na promjenu njene

cijene

Grafikon ponude

C

P

Q

Ponuda

Faktori intenziteta ponude:

Troškovi proizvodnje (viši vs. nižih –

profitabilnost, tendencija ka snižavanju)

Cijena supstituta

Organizacija tržišta (različite povlastice)

Posebni utjecaji (vremenske prilike)

Tržišna ravnoteža

Pojmovno određenje

Ekvilibrijska (ravnotežna) cijena

Tržišna neravnoteža:

Povećanje/smanjenje ponude

Povećanje/smanjenje tražnje

Konkurencija

Međusobno natjecanje ponuđača na određenom tržištu

Savršena konkurencija (veliki broj prodavaca i kupaca, izjednačena ekonomska moć, price taker)

Monopol (jedan ponuđač, jedan tražioc, samostalno određenje cijene robe koja se prodaje/kupuje, price maker)

Savršena konkurencija

Na strani ponude:

Veliki broj ponuđača koji međusobno konkuriraju

Visoka pokretljivost iz jedne u drugu privrednu granu

Potpuna informiranost o djelatnosti drugih

Na strani tražnje:

Veliki broj kupaca

Nepostojanje teškoća transporta

Homogenost proizvoda (isti ili supstitut)

Potpuna informiranost o cijenama

Monopol

Na stani ponude samo jedan

Nastanak:

Prirodno (ograničeni prirodni resursi)

Po osnovu pravnih propisa (isključivo pravo proizvodnje)

Po osnovu eksploatacije tehnoloških pronalazaka

Konkurentska utakmica (uklanjanje ekonomski slabijih)

Monopol

Velika proizvodna snaga

Velike sume kapitala za proizvodnju i promet velikih razmjera

Koncentracija i centralizacija kapitala

Monopolističke organizacije – kombinacija raznih industrijskih grana

Horizontalna (≠ privredne djelatnosti, = proizvodnaosnova)

Vertikalna (niz uzastopnih djelatnosti jednog proizvodnog procesa)

Kombinacija kombinacija (horizontalna + vertikalna)

Monopol

Monopolski proizvod (ne može se

nadomjestiti sličnom vrstom

proizvoda/supstitutom)

Cijene se formiraju jednostranom odlukom

(iznad vrijednosti robe)

Apsolutna moć određivanja cijena

ograničena je platnom sposobnošću

kupaca (struktura troškova)

Monopol

Oblici udruživanja: Karteli (udružena preduzeća zadržavaju svoju

ekonomsku samostalnost, a sklapaju sporazume o visini robnih cijena, uvjetima zapošljavanja radnika, načinu prodaje roba, podjeli tržišta i interesnih sfera itd., sindikati)

Trustovi (preduzeća gube svoju ekonomsku samostalnost i potčinjavaju se skupnim povjerenicima i jedinstvenim upravnim organima, holding kompanije)

Koncerni (udruženi monopoli, njima pripadaju preduzeća raznih grana proizvodnje koja su finansijski povezana i pod vodstvom jednog vlasnika kapitala ili grupe moćnih vlasnika )

Monopol

Oblici udruživanja:

Korneri (sporazumijevanje preduzeća o povlačenju većih količina svojih proizvoda sa tržišta radi stvaranja vještačkih nestašica kako bi time povećali cijene i maksimalno ovladali tržištem)

Ringovi (dogovaranje preduzeća o zajedničkom nastupu na tržištu, s tim da svako preduzeće i dalje trguje za svoj vlastiti račun)

Pulovi (zajednica preduzeća radi usklađivanja proizvodnje, razmjene pronalazaka i iskustava, zajedničkog osiguranja rizika, diobe dobiti i sl. članice zadržavaju svoju ekonomsku i pravnu samostalnost)

Monopol

Monopolska konkurencija?

Postoji kada konkuriraju supstituti proizvoda

Nenamjerna – postojanje dobrih supstituta (plin-struja-ugalj; puter-margarin-ulje)

Namjerna – namjerno diferenciranje proizvoda:

Promjena sastava

Dodatne koristi pri kupovini

Promjena vanjskog izgleda

Specifična obilježja

Psihološka diferencijacija

Prijelazni oblici nepotpune konkurencije:

Duopol (dva)

Oligopol (više)

Ponašanje:

Samostalno nastupaju

Dogovaraju se s drugima

Ovisi od ekonomske moći

Antimonopolska politika

• Važna za reguliranje privrednih tokova

• Zabranjuje određene vrste ponašanja -dogovaranje o cijenama:

Održavanje minimalne/maksimalne maloprodajne cijene

Grabežljivo određivanje cijena

Vezujuće cijene

Diskriminacija cijena

• Ograničava stvaranje i jačanje monopolskih udruživanja (odredbe o veličini poduzeća)