Predmet: Ekonomija javnog sektora Kolegij: Ekonomija

1. ModulULOGA I ZNAAJ JAVNOG SEKTORA U MJEOVITOJ PRIVREDIDr. sc. Zijad Dafi, docent E-mail: zijad.dzafic@untz.ba PDS - 17. januar 2008.

Ciljevi modula

Po zavretku ovog modula Vi ete znati: Koja se pitanja nalaze u osnovi EJS? ta su glavne aktivnosti drave? Na ta drava troi svoj novac? Kakvi razliiti stavovi postoje u vezi s ekonomskom ulogom drave? Kako su se oni s vremenom mijenjali? Na koji nain ekonomistu prouavaju EJS? Kako javni sektor pokuava da rijei pitanja eksternih efekata?

Obavezna literatura

Stigltz J., Ekonomija javnog sektora, prijevod, Ekonomski fakultet u Beogradu, Beograd, 2004. Dafi Z., Preduzetnika ekonomija, Denfas, Tuzla, 2007. Goodstein, E.: Ekonomika i okoli, Mate, Zagreb, 2003. Bai, M.: Ekonomja javnog sektora, Ekonomski fakultet, Sarajevo, 2004. Milardovi A., Socijalna drava, Pan liber, Osijek, 1995. Pindyck & Rubinfeld, Mikroekonomija, Mate, Zagreb, 2005.

Biljeka o J. Stiglitzu

Joseph Stiglitz, roen 1943. Ameriki ekonomist, bivi dopredsjednik i glavni ekonomist Svjetske banke Poznat je po kritici globalizacije i meunarodnih institucija poput MMF-a i Svjetske banke 2000. godine osnovao je think-tank za meunarodni razvoj IPD (Initiative for Policy Dialogue)Ekonomski savjetnik biveg amerikog predsjednika Billa Clintona

Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2001, Trenutno predaje na Sveuilitu Columbia i savjetnik je na World Poverty Institute (Sveuilite Manchester) Poznatija djela: Globalization and Its Discontents (2002) Free Trade for All (2005) Towards a New Paradigm in Monetary Economics (2003) Principles of Microeconomics (2002) Principles of Macroeconomics (2002)

Stiglitz on-line

http://www2.gsb.columbia.edu/faculty/jstiglitz/ http://www.globalpolicy.org/socecon/bwi-wto/ wbank/stigindx.htm http://www.globalpolicy.org/socecon/bwi-wto/ wbank/stigindx.htm http://en.wikipedia.org/wiki/Joseph_Stiglitz http://cepa.newschool.edu/het/profiles/stiglitz.htm http://www-econ.stanford.edu/faculty/stiglitz.html

Drava na bezbroj naina utie na nae ivote:

Mi se raamo u bolnicama, koje subvencionie drava,... Svi mi dravi plaamo poreze,... Znaajan broj radne snage radi u dravnim slubama,... (1/6 u SAD-a). Putujemo dravnim putevima i eljeznikim prugama,... Sporove izmeu dva pojednica rjeavaju sudovi,... Drava donosi ekoloke propise, itd.

Ekonomska uloga drave?Glavna pitanja kojima se bavi EJS su: Zato se drava u neke privredne aktivnosti ukljuije, a u neke ne ukljuuje? Zato se obim njene aktivnosti mijenjao poslednjih sto godina? Da li drava ini suvie ili premalo? Da li radi dobro ono to pokuava da radi? Da li bi njena ekonomska uloga mogla biti efikasnija?

Osnovna uloga drave jeste da obezbijedi pravni okvir u kojem e se obavljati sve privredne aktivnosti. Ona utie na:

proizvodnju dobara i usluga; regulisanje i subvencionisanje privatne proizvodnje; nabavke dobara i usluga, od raketa do ienja ulica; i preraspodjela nacionalnog dohotka, tj. davanja, kao to je naknada za vrijeme nezaposlenosti, transferna plaanja, itd.

JAVNA DOBRA

Javna dobra su robe ili usluge koja e, ukoliko se obezbijede jednoj osobi, biti istovremeno na raspolaganju i drugim osobama bez dodatnih trokova ili dobra koja trite ili nee da obezbjeuje ili ih ne bi obezbjeivalo u dovoljnim koliinama. Dvije su osnovne karakteristike istih javnih dobara:RASPOLOIVOST- za sve ekonomske uesnike je na raspolaganju. NEISKLJUIVOST-ne moemo iskljuiti iz potronje uesnike koji ne uestvuju u nihovim trokovima.

Ekonomska uloga drave

U SAD-a postoji tzv. Mjeovita privreda, iako mnoge privredne aktivnosti obavljaju privatne firme, neke obavlja i drava. U bivem SSSR-u veinu privrednih djelatnosti obavljala je centralna dravna vlast. Takav primat drava danas uiva samo u Sjevernoj Koreji i na Kubi. Poevsi od 80-tih godina u Evropi se javlja tendencija ka privatizaciji, mada je ekonomska uloga drave i dalje vea nego u SAD-a.

RAZLIITI POGLEDI NA ULOGU DRAVE

U 18. VIJEKU - MERKANTILISTI SU PROPAGIRALI AKTIVNI UTICAJ DRAVE U SVERI PROIZVODNJE I TRGOVINE (stav prisutan posebno meu francuskim ekonomistima).

Osnovne ideje:

Glavna pravila po kojim se trebaju voditi nacionalne privrede su: iskoritavanje svakog dijela zemljita za privredne djelatnosti; domae sirovine to vie koristiti za finalni proizvod (jer gotovi proizvodi stvaraju vie prihoda); formiranje radnike klase; ograniavanje uvoza, a podsticanje izvoza; zabraniti izvoz zlata i srebra. Mnoge su evropske zemlje podsticale osnivanje kolonija, a merkantilisti su im za to obezbijedili argumentaciju.

Adam Smit je u Bogastvo naroda 1776g., se zalagao za ogranienu ulogu drave.

ADAM SMIT-18 VIJEK, JE ISTICAO DA E POJEDINCI SLIJEDEI SOPSTVENE INTERESE (PROFIT) BITI MOTIVISANI DA SLUE JAVNOM INTERESU.

EKONOMISTI 19. VIJEKA ( D. S. MIL, N. SENIOR) OBJAVILI SU DOKTRINU POZNATU KAO LESE FER- SLOBODNA KONKURENCIJA NAJBOLJE OSTVARUJE INTERESE DRUTVA.

Lese Fer (pustite nas na miru).

Ideje Adama Smita, Milla i Seniora, imale su snaan uticaj i na drave i na ekonomiste. Po njihovom miljenju drava ne bi smjela da se uplie u privatni sektor. Dok su se pisci iz 19-tog vijeka kao arls Dikens trudili da u svojim romanima prikau teak poloaj radnike klase, drutveni mislioci kao to su bili: Karl Marks, Sismondi i Robert Oven, naznaili su teorije kojima nisu pokuavali samo da objasne ono to su vidjeli, vec i da ukau na naine na koje bi drutvo moglo da se preuredi.

KARL MARKS, SEN SIMON I ROBERT OVEN -SVA DRUTVENA ZLA PRIPISIVALI PRIVATNOJ SVOJINI

RAZLIITI POGLEDI NA ULOGU DRAVE

VELIKA EKONOMSKA KRIZA (1929 1933) DOVELA JE DO PROMJENE STAVA PREMA DRAVI.

D. M. Kejns - DRAVA NE DA BI TREBALA-VE BI MOGLA NETO DA URADI U VEZI SA PADOM PRIVREDNE AKTIVNOSTI .

Don Majnard Kejns

On je jeku velike ekonomske krize (1929 1933) ubjedljivo dokazivao da drava mora biti prisutna na tritu. Uvjerenje da drava moe da stabilizuje nivo privrednih aktivnosti kasnije je ugraeno u ameriki Zakon o punoj zaposlenosti iz 1946g. Kada su banke propale a berza doivjela krah, mnogi pojedinci su izgubili sav svoj novac. Veliki broj starih ljudi bio je gurnut u krajnju bijedu, a veliki broj farmera shvatio je da su cijene njihovih proizvoda toliko niske da ne mogu da otplauju svoje hipotekarne zajmove, to su i prestali da ine.

Uloga drave se promijenila u zadnjih sto godina

Na primjer: prije sto godina neki putevi i eljeznike pruge u SAD-a bili su u privatnom vlasnivu. Danas su svi putni pravci i eljeznica u nadlenosti preduzea Amtrak koji je drava osnovala.

Princip nevidljive ruke Adam Smith (The Wealth of Nations, 1776.)

U sebinoj trci samo za svojim osobnim dobrom, svaki pojedinac je voen, kao nekom nevidljivom rukom, da bi postigao najbolje za sve. Vidio je harmoniju izmeu privatnog i javnog interesa. Prema Smithu: svako vladinu uplitanje u slobodnu konkurenciju sigurno e je povrijediti. Smitova ideja je jednostavna: ako postoji neki proizvod koji se trenutno ne proizvodi, pojedinci e biti spremni da plate za taj proizvod. Preduzetnici, teei za profitom, uvijek trae takvu priliku. Ako je TR>TC, preduzetnici e taj proizvod uvijek proizvoditi jer e ostvarivati PROFIT.

Karakteristike Broj preduzea na tritu Kontrola cijena Uslovi ulaska u granu Proizvod Profit u dugom roku Zavisi li strategija preduzea od ponaanja pojedinanih rivalskih preduzea

Savrena konkurencija Vrlo mnogo Nikakva Nema prepreka

Monopolistika konkurencija Mnogo Ograniena Nema prepreka

Oligopol Nekoliko (malo) Znaajna

Monopol Jedan Znaajna ili regulacija

Ekonomija obima Zakonske prepreke ili ekonomija obima Ili identian ili diferenciran 0 Da Nema bliskih supstituta 0 Ne

Identian 0 Ne

Diferenciran 0 Da

Primjer

Penica, kukuruz

Proizvodnja hrane, odjee, trgovine na malo

Autoindustrija

PTT,struja,gas

Evolucija ekonomskog sistema

Usklaivanje drutvenih potreba s raspoloivim sredstvima pomou mehanizma trita i komandne (planske) privrede poinje prije 300 godina. Ranije su pitanja ta, kako i za koga rjeavana prenoenjem iskustva sa starijih na mlae. Od nama najpoznatijih drutvenih, pa i ekonomskih sistema su: robovlasniki i feudalni sistem. Na primjer, ako je u feudalizmu roditelj bio poljoprivrednik, uobiajeno je bilo da i potomci budu isto. Kapitalizam Komandna ili socijalistika privreda Mjeovita privreda

Kapitalizam

Kapitalizam je ekonomski sistem zasnovan na privatnoj svojini i tritu na kojem pojedinani donosioci odluka odreuju ta, kako i kome proizvoditi. Ovdje pojedinci slijede svoje interese, a ti se interesi usklauju na tritu putem mehanizma ponude i potranje. Na funkcionisanje trinog ekonomskog sistema utie drava, ali i drugi faktori. Zato? Trite je zasnovano na nagradama i plaanjima. Ako neki radnik radi neki posao on e biti plaen, a ako uzima namirnice za egzistenciju, on mora platiti. Meutim, neki pojedinci nisu sposobni za rad, pa se distribucija radi i po socijalnim programima

Socijalizam

Socijalizam ili komandni ekonomski sistem je alternativni sistem koji nije zasnovan na nastojanjima realizacije vlastitih interesa, ve se ciljevi sistema i odgovori na osnovne ekonomske probleme planiraju od drutva, tj. od drave kao centralnog autoriteta. Zbog toga se javljaju razlike izmeu potreba i elja pojedinca potroaa i postavljenih planova o tome ta i kako proizvoditi i kako distribuirati.

Tranzicija ka trinoj privredi:

U 27 zemalja srednje i istone Evrope je poetkom 90-tih godina poeo proces tranzicije i to: eka Republika, Maarska, Poljska, Rumunija, Slovenija, Albanija, BiH, Bugarska, Makedonija, Slovaka, Srbija i Crna Gora, Hrvatska, Armenija, Azerbejdan, Bjelorusija, Gruzija, Kazahstan, Kirgistan, Moldavija, Rusija, Tadikistan, Turkmenistan, Ukrajina, Uzbekistan, Estonija, Latvija, Litva.

"The Future of Capitalism-Thurow,1997.

Tranzicija je proces koji je zahvatio stotine miliona ljudi unutar i izvan nekadanjeg tkz. "istonog bloka". Thurow kae da je to: "potres koji je dokonao komunizam i gurnuo vie od 1,9 milijardi ljudi u svijet kapitalizma". Cilj savremene tranzicije nije prijelaz u kapitalizma kakav je u ovim zemljama egzistirao prije II svjetskog rata, ve u neku vrstu savremenog kapitalizma sa potpuno novim svojstvima.Thurow, C. L.: Budunost kapitalizma, Mate, Zagreb, 1997.

Obeanje globalnih institucija

Globalizacija je preko noi postala vruom temom Proizvela je jo dublji jaz meu razvijenih i nerazvijenih Globalizacija i uvoenje trinog gospodarstva u Rusiji i diljem zemalja srednje i istone Europe nisu izazvali obeane rezultate Stiglitz glede toga kae: Zapad je tim zemljama rekao da e im novi gospodarski sustav donijeti nezapamen napredak. Umjesto toga, novi sustav donio im je nezapameno siromatvo. Za mnoge ljude trino gospodarstvo pokazalo se jo gorim nego to su njihove komunistike voe predviali.

Mjeoviti sistem

Mjeoviti sistem, trita i drava slobodnog trita u kojem nema nikakve regulacije i planiranja (laisser - faire ekonomija) i iste planske, komandne ekonomije nema u stvarnosti u njihovoj krajnjoj ekstremnoj formi. U realnim ekonomskim sistemima nema istih trinih ekonomija, bez uticaja i regulacije drave. Na primjer, u SAD - u prema podacima iz 1994., drava zapoljava 15% svih radnika, a nabavlja i plaa oko 18% od ukupne proizvodnje, a porezi su 1/3 ukupnog dohotka ekonomije. Drava, isto tako, vri snanu redistribuciju dohotka kroz socijalne rashode i regulaciju raznih ekonomskih aktivnosti (Case/Fair, 1996.).

Gdje drava intervenie?Tri su podruja gdje drava ima poseban interes i razlog da intervenie, a to su: nedjelotvornost, odnosno slabo funkcionisanje trita vezano za proizvode koji se zovu javna dobra, kao to su odbrana, pravni sistem, putevi i sl.; redistribucija dohotka. Svaka drava u nekoj mjeri vri redistribuciju dohotka, jer, kako smo rekli, ima ljudi koji nisu sposobni za rad; stabilizacija. Drava mora regulisati probleme zapoljavanja, inflaciju i druge makro-ekonomske probleme.

Nesavrenost trita

-

U idealnim uslovima trita obezbjeuju da privreda bude Pareto-efiksana. Pareto-efiksanost je situacija u kojoj niko ne moe da bude una dobitku ukoliko neko drugi ne bude na gubitku. (Italijanski ekon. Vilfred Pareto 1848-1923) Da bi trita uopte funkcionisala, mora da postoji drava koja e definisati pravo vlasnitva i izvrenje ugovora. Trita mogu da stvore situaciju: u kojoj neki ljudi ive sa suvie malim primanjima, u kojoj dolazi do zagaenja vode i vazduha, U kojoj nema podrke istraivanjima, umjetnosti, otkrivanju uzroka raka itd.

Nesavrenosti trita i uloga drave

Da bi trita bila Pareto-efikasna, potrebno je da postoji SAVRENA KONKURENCIJA. Trita esto imaju anomalije: Monopol Oligopol Monopolistika konkurencija

Osnovne karakteristike SAVRENE KONKURENCIJE.

1. Prisustvo velikog broja trinih subjekata koji supremali da bi primjetno uticali na trinu cijenu, ve je prihvataju kao datu veliinu. -Ako preduzee povea cijenu svog proizvoda, to samo znai da e kupci prei konkurentima. 2. Proizvodi su homogeni, identini i zbog toga postoji savrena elastinost potranje. U ovu grupu proizvoda spada dio poljoprivrednih proizvoda. -Na primjer, penica je homogen proizvod koji se po odreenoj cijeni moe prodati velikom broju kupaca, ali i kupcima je svejedno kod kojeg e preduzea kupiti taj proizvod.

Osnovne karakteristike SAVRENE KONKURENCIJE.

3. Postoji idealna pokretljivost proizvodnih faktora, tj. nema monopola inputa koji su potrebni za proizvodnju. -Na primjer, radnici mogu lako prelaziti iz preduzea u preduzee motivisani veim platama i slino. Dugorono postoji sloboda ulaska i izlaska preduzea u granu, tj. nema barijera u vidu patenata, sirovina itd. 4. Svi trini subjekti su savreno informisani o kretanjima cijena i privrede uopte, pa zbog toga na tritu postoji samo jedna cijena. -Za primjer se moe uzeti obina pijaca. Jedan trgovac moe istai veu cijenu krompira i da ima i ponekog kupca. Meutim, veina kupaca se prije kupovine proeta i informie o cijenama, pa e trgovac s veom cijenom biti prisiljen zbog malog prometa izjednaiti cijenu s ostalim.

Modeli nepotpune konkurencije

Tajni oligopol - sluaj u kojem dva ili vie preduzea zajedniki odreuju svoje cijene ili koliine proizvodnje, dijele trite meu sobom ili donose zajedniki druge poslovne odluke. Kartel - organizacija samostalnih preduzea koja proizvode sline proizvode te djeluju zajedno da bi podigla cijene i ograniila koliinu proizvodnje. Kad su oligopolisti u mogunosti da se tajno dogovaraju u svrhu zajednikog maksimiziranja profita, cijena i koliina e biti kao u monopolista. Nesavrenosti trita mogu poticati i od aktivnosti drave: dominacija na tritu firmi Xerox, Alcoa, Polaroid, Kodak, zasnovana je na patentima.

Postoje 4 glavna razloga za neuspjehe drave u ostvarivanju ciljeva:1.

Ograniene informacije posljedice mnogih mjera sloene su i teko predvidive. Drava nije predvidjela ogromno poveanje rashoda na zdravstvene usluge starima, do kojeg je dolo poslje usvajanja programa Medicare. Ona esto nema informacije potrebne da bi se uinilo ono to namjerava da uini.

Npr. nesposobnima treba pomoi, ali kako znati ko je nesposoban? este su manipulacije i postoje simulanti. U BiH je 80% lanih RVI.

2. Ograniena kontrola reakcija privatnog trita

Drava ima samo ogrnienu kontrolu nad posljedicama svojih mjera. Kad je uvela program Medicare dolo je do naglog porasta rashoda za zdravstvenu zatitu. ak i kad je odreivala cijene npr. za bolniku njegu i ljekarske usluge, ona nije kontrolisala stope iskoritenosti. U skladu sa sistemom naknada za usluge, ljekari i pacijenti odreuju koliko i kakvih usluga e biti prueno.

3. Ograniena kontrola nad birokratijom

Kongres i zakonodavna tijela saveznih drava i lokalnih vlasti formuliu zakone, ali njihovu primjenu prenose na dravne agencije. Agencija moe da potroi mnogo vremena na pisanje detaljnih propisa, a nain na koji to uradi bitan je za utvrivanje efekata odreenog zakona. Npr. Kongres je izglasao Zakon o zatiti ivotne sredine, ali ga implemetiraju i tumae lokalne Agencije.

4. Ogranienja koja nameu politiki procesi

ak i kada bi drava bila savreno informisana u vezi s posljedicama svih moguih mjera, dodatne tekoe stvorio bi politiki proces u okviru kojeg se donose odluke o tim mjerama. Npr. esto politiari djeluju u korist interesnih grupa koji im finansiraju kasnije izborne kampanje.

Trenutna situacija:

Meu amerikim ekonomistima danas provladava stav da bi ograniena dravna intervencija mogla da ublai (ali ne i da rijei) najtee probleme: drava stoga treba da preuzme aktivnu ulogu u odravanju pune zaposlenosti i ubalaavanju najteih aspekata siromatva, dok glavnu ulogu u privredi treba da igra privatni sektor. Milton Friedman smatra da su ova 4 razloga za nauspijeh dovoljna da se drava uzdri od pokuaja ispravljanja trinih nedostataka.

Savremeno definisanje uloge drave odrazilo se u dvjema incijativama deregulaciji i privatizaciji

Prva je pokrenuta u vrijeme predsjednika Kartera, kada je smanjena uloga drave u regulisanju privrede (Bu i Regan su to kritikovali). Npr. drava je prestala da propisuje cijene u vazdunom saobraaju i prevozu robe na velike razdaljine. Druga incijativa nastojala je da vrati u privatni sektor aktivnosti koje je ranije obavljala drava. Najznaajnija i nakontraverznija privatizacija bila je privatizacija dravne Korporacije za obogaenje uranijuma (od kojeg se pravi atomska bomba) koja je objavljena 1998g. i izazvala je znaajne implikacije u vezi s nacionalnom bezbjednou. Drava je izgubila osjeaj za ravnoteu izm. privatnog i javnog sektora.

Sta je to drava (primjer SAD-a)

Federalna vlada je zaduena za nacionalnu odbranu, potansku slubu, tampanje novca i regulisanje trgovine izmeu saveznih drava kao i inostranstvom. Savezne drave i lokalne vlasti tradicionalno su zaduene za obrazovanje, policijsku i vatrogasnu slubu i za obezbjeenje ostalih lokalnih usluga, kao sto su biblioteke i komunalne usluge.

Po emu se dravne institucije razlikuju od privatnih institucija?

Legitimitet osobe koja se nalazi na nekom poloaju potiu direktno ili indirektno od nekog izbornog procesa. Ona sposobnost da sprovodi mjere prinude sto znai da moe da uini neto to privatne institucije ne mogu (plaanje poreza).

Nain razmiljanja ekonomiste strunjaka za javni sektor?

Ekonomisti prouavaju oskudnost resursa tj. i istrauju 4 osnovna ekonomska pitanja: ta e se proizvoditi? Kako e se prizvoditi? Za koga e se proizvoditi: pitanje raspodjele. Kako se pravi izbor?

ta e se proizvoditi?

Koliki dio naih resursa treba namijeniti za proizvodnju javnih dobara, a koliki dio za prizvodnju privatnih dobara. Ovaj izbor esto se prikazuje kao kriva proizvodnih mogunosti. Ta kriva prati razliite koliine dva dobra koja se mogu efikasno prizvoditi uz postojeu tehnologiju i resurse.

KRIVA PROIZVODNIH MOGUNOSTI DRUTVA

GPM?

Na slici 1.1 prikazane su razliite mogue kombinacije javnih i privatnih dobara koja drutvo moe da proizvodi. Kreui se od take G do take E du krive proizvodnih mogunosti, kolicina javnih dobara se povecava, a kolicina privatnih dobara se smanjuje. Taka I, je neefikasna: drutvo bi moglo da ima vie i javnih i privatnih dobara. Taka N, je neizvodljiva: pri postojeim resursima i tehnologiji.

Kako e se prizvoditi?

Kako: da li e se proizvodnja obavljati u privatnom ili javnom sektoru, da li e se koristiti vie kapitala a manje radne snage i obratno ili upotrjebiti tehnologije koje racionalno koriste energiju. Za koga: Odluke drave u vezi s oporezivanjem ili programima socijalne pomoi utiu na to koliki e prihod razliiti pojedinci moi da potroe. Nekim grupama bi koristila proizvodnja jednog, a drugima drugog javnog dobra.

Kako se pravi izbor?

U javnom sektoru izbor je kolektivan. Kolektivan izbor je izbor o kojem drutvo zajedniki odluuje npr. u vezi sa svojim pravnim sistemom, veliinom svog vojnog establimenta, svojim rashodima na druga javna dobra i td. Kolektivno odluivanje je daleko sloenije, zato to se pojedinci esto ne slau u pogledu toga ta je poeljno. Npr. kolektivne odluke, recimo u vezi s tim da li e se subvencionisati poljoprivredna proizvodnja ili ulagati u nauku, ili koliko potroiti na obrazovanje, donose se kroz politiki proces.

Djelovanje drave

toliko je sloeno da je teko procijeniti njene ukupne rashode kao i njihovu namjenu. Samo budet federalne vlade SAD-a, predstavlja dokumenat od preko 1000 strana u okviru kojeg razliite aktivnosti ne mogu lako da se kategoriziraju. Osim toga jedno ministarstvo kao to je Ministarstvo zdravlja i socijalne politike moe da obavlja ogroman broj aktivnosti, od kojih se neke veoma teko mogu povezati s drugima.

Da bi analizirali posljedice razliitih politika, ekonomisti koriste tzv. modele.

Svi ekonomisti koriste modele kada razmatraju efekte alternativnih politika. Kada opisuju privredu i razvijaju modele koji predviaju bilo to kako e se ona mijenjati, bilo efekte razliitih politika, oni se bave tzv. pozitivnom ekonomijom. Kada pokuavaju da ocijene alternativne politike i da izmijene razliite trokove i koristi oni se bave tzv. normativnom ekonomijom. Pozitivna ekonomija se bavi onim to jeste, poto objanjava nain funkcionisanja privrede, a normativna se bavi onim to bi trebalo da bude. Normativna ekonomija koristi pozitivnu ekonomiju.

U SAD postoji 5 oblika poreza:

-

Glavni izvori prihoda federalne vlade SAD-a su: Porez na prihod graana, 50% Porez na fond zarada (socijalno), 37,5% Porez na dobit preduzea, 12,3% Carine i akcize 4,5% Izvan SAD-a glavni izvor prihoda je PDV, te doprinosi za cosijalno osiguranje.

-

Tri glavne oblasti dravnih rashoda su:

Odbrana, Socijalno osiguranje, i Obrazovanje. Na njih je otpadalo 65% svih dravnih rashoda.