48
1. FAZE UVOĐENJA ISO 14000 U RO 2. PREDNOSTI UVOĐA SEM U RO 3. ZAGAĐENJE VAZDUHA 4. IZVORI ZAGAĐIVANJA VAZDUHA 5. RASPROSTIRANJE ZAGAĐUJUĆIH KOMPONENTI U VAZDUHU 6. POSTUPCI I UREĐAJI ZA PREČIŠĆAVANJE GASOVA 7. KVALITET VAZDUHA U ZATVORENOM PROSTORU 8. BUKA KAO ZAGAĐIVAČ 9. VRSTE I IZVORI ZAGAĐENJA VODA 10. TRETMAN-PRIPREMA VODE ZA PIĆE 11. TRETMAN OTPADNIH VODA 12. TRETMAN INDUSTRIJSKIH VODA 13. INTEGRALNO UPRAVLJANJE ČVRSTIM OTPADIMA 14. RECIKLAŽA ČVRSTOG OTPADA, PREDNOSTI, UREĐAJI 15. DEPONOVANJE ČVRSTOG OTPADA 16.INDUSTRIJSKI ČVRSTI OTPAD:UPRAVLJANJE,TRETMAN I ODLAGANJE 17. OPASAN OTPAD: KATEGORIZACIJA, KLASIFIKACIJA 18. OPASAN OTPAD: UPRAVLJANJE, TRETMAN, DEPONOVANJE 19. EKOLOŠKI RIZIK 20. RADIOAKTIVNI OTPAD 21. EKOLOŠKA ETIKA 22. ELEKTROMAGNETNO POLJE I EKO SISTEM POTREBA ZA PRIHVATANJEM MEĐUNARODNOG STANDARDA SEM (SISTEM EKOLOŠKOG MENADŽMENTA) (KOD NAS U OBLIKU STANDARDA JUS ISO_1400U) NAMEĆE SE KAO NEMINOVNOST. SAVEZNI ZAVOD ZA STANDARDIZACIJU USVOJIO JE INTEGRALNO STANDARD ISO 14000 KAO JUS ISO HUGO.

Ekolosko Inzenjerstvo-pit.i Odg_puskice

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Ekologija

Citation preview

1. Faze uvoenja ISO 14000 u RO

2. Prednosti uvoa SEM u RO

3. Zagaenje vazduha

4. Izvori zagaivanja vazduha

5. Rasprostiranje zagaujuih komponenti u vazduhu

6. Postupci i ureaji za preiavanje gasova

7. Kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru

8. Buka kao zagaiva

9.Vrste i izvori zagaenja voda

10. Tretman-priprema vode za pie

11. Tretman otpadnih voda

12. Tretman industrijskih voda

13. Integralno upravljanje vrstim otpadima

14. Reciklaa vrstog otpada, prednosti, ureaji

15. Deponovanje vrstog otpada

16.Industrijski vrsti otpad:upravljanje,tretman i odlaganje

17. Opasan otpad: kategorizacija, klasifikacija

18. Opasan otpad: upravljanje, tretman, deponovanje

19. Ekoloki rizik

20. Radioaktivni otpad

21. Ekoloka etika

22. Elektromagnetno polje i eko sistem

Potreba za prihvatanjem meunarodnog standarda SEM (Sistem Ekolokog Menadmenta) (kod nas u obliku standarda JUS ISO_1400U) namee se kao neminovnost. Savezni zavod za standardizaciju usvojio je integralno standard ISO 14000 kao JUS ISO HUGO.*1. Faze uvoenje ISO 14000 u RO su :-Ekoloka politika koju odreuje najvie rukovodstvo RO jer ona mora da obezbedi utvrivanje optih i posebnih ekolokih ciljeva.Ekoloka politika je polazni i glavni element SEM-a a iz toga proistiu svi ostali.Za sertifikaciju sistema ekolokog upravljanja ekoloka politika mora da ispuni est glavnih zahteva.-Planiranje podrazumeva definisanje ekolokog aspekta koji mogu da se kontroliu i na koje moe da se utie od strane RO. Da bi se ovo uradilo mora se izraditi program ekol.upravljanja kojim se precizno definiu odgovornost svakog pojedinca za postizanje ciljeva, neophodna sredstva za postizanje ciljeva i rokovi za postizanje ciljeva. -Sprovodenje, nakon izvrene predhodne dve faze sledi sprovodenje EMS-a.U ovoj fazi mora se tano definisati, napismeno saoptiti uloge, odgovornost i ovlaenja svakog pojedinca. Prilikom sprovodenja EMS-a organizacija obavlja kontrolu svih postupaka i vodi dokumentaciju EMS-a na nain predvien standardom.-Proveravanje, prilikom ovoga organizacija sprovodi praenje i redovno merenje kljunih karakteristika, koje utiu na ivotnu sredinu. Obe ove funkcije moraju biti u skladu sa standardima i zakonskim propisima. Proveravanje se vri periodino i moe ga bavljati osoblje RO ili osoblje sa strane. Bitno je da ono mora biti uraeno korektno i odgovorno.-Preispitivanje se vri u odreenim vremenskim intervalima od strane najvieg rukovodstva ime se obezbeduje kontinualna ili neprekidna podobnost i efikasnost. Dobijem rezultati definiu eventualnu potrebu za promenom ekol. politike, ciljeva i drugih elemenata sistema.-Kontinualno poboljanje je proces poboljanja EMS-a iji je cilj poboljanje celokupnog ekol.uinka definisanog ekol.politikom organizacije. Ekoloki uinak u ekol. upravljanju je ekvivalent kval. proizvoda u nekoj proizv.*2.Prednosti uvoenja SEM-a-u RO mogu se najbolje prikazati kao :- poboljanje imida u sredini u kojoj radi - mogunost lakeg dobijanja kreditnih linija- mnogo lake se reavaju problemi ako doe do ekolo. incidenta - pozitivni imid u lokalnoj i iroj upravi- poveano zadovoljstvo vlasnika RO sa rukovodeom strukturom- utede smanjenjem utroka materijala i energije po jedinici proizvoda- pozitivan marketinki imid na med. tritu.*3.Zagaenje vazduha - Dve vrste zagaenja koja su predmet zakonodavstva i najvie praene u urbanim sredinama su industrijsko zagaenje (sumporni smog) fotohemijsko zagaenje.Industrijsko zagaenje je rezultat vee koncentracije sumpornih, ugljenikovih oksida i vrstih cestica. Ono tetno utie na zdravlje ljudi i na ivotnu sredinu, a zbog temperaturnih inverzija i posledinog kretanja vazduha smanjuje se i vidljivost.Fotohemijsko zagaenje najee nastaje zbog izduvnih gasova motornih vozila, i zato je izraenije u urbanim sredinama, naroito u toplijem klimatskom podruju. Ono je rezultat emisije oksida ugljenika, azota i razliitih isparljivih organskih komponenti.Ukoliko je ovek generator aerozagadenja, emitovane komponente se nazivaju antropogeni zagaivai. Aero zagaenje moe biti u gasovitom, parnom i vrstom agregatnom stanju. Ono negativno utie na zdravlje ljudi, biljni i ivotinjski svet, okolinu. Koliko i kakvo e to dejstvo biti zavisi od vrste i koncentracije zagadujue komponente, duine vremenskog uticaja, meusobne reakcije primarnih zagaivaa. Posledini vremenski efekti zagaenja na ljude mogu se definisati:

-neposredni efekti (24-48 asova)

-zakasneLi efekti(nakon viSemesene izloenosti zagaenju)-hronini efekti (nakon viegodinje izloenosti zagaenju).Toksino supstance svoje negativno dejstvo na ive organizme mogu se preneti kroz vazduh, putem vode koje se zagade preko aero zagaenja ili preko zemljita koje je zagaeno aero zagaenjem.Primarna zagaenja su izvori gasova i vrstih estica koje zagaivai emituju direktno u atmosferu, dok zagaiva koji se stvaraju u atmosferi kao posledica raznih fizikih i hemijskih reakcija su sekundarni zagaivai.Izvori primarnog zagaenja su procesi koji ih stvaraju. Najvei broj njih je posljedica sagorevanja, isparavanja, melevenja i ienja.Isparljive supstance od goriva, boja, fluida za ienje, odlaze u atmosferu putem isparavanja. praina nastaje prilikom razliitih procesa obrade zemlje, azbestne estice pri oteenju ili razgradnji izolacije cevovoda.Izduvni automobilski gasovi i gasovi iz energanata nastaju kao posledica sagorevanja. Proces sagorevanja je jedan odznaajnijih izvora zagaenja.Sagorevanje jednog ugljenvodonika: CH4 + 2o2 CO2 + 2H2o Velika koncentracija CO2 u atmosferi stvara efekat staklene baste.Ukoliko temperatura sagorevanja nije dovoljno visoka ili nema dovoljno kiseonika iz vazduha:CH4 + 2O2 najvise (Co2 + 2H2O) + neznatno (CO+ HC)Fotohemijski smog, pri kom nastaje ozon o3 nastaje reakcijom ugljovodonika HC i dr. organskih komponenti koje se nazivaju isparljive organske komponente (VOCs) sa azotnim oksidima NOx u prisustvu suneve svetlosti:VOCs +NOx +suneva energija Fotohemijski smog (o3+ ostalo).nastali prizemni ozon nepovoljno utie na zdravlje ljudi.*4. Izvori zagaenja vazduha - Znamo da najvei deo zagadujuih komponenti nastaje u proizvodnji energije gde je osnovni nosilac fosilne energije lignit koji pri sagorevanju stvara ugljen dioksid, azotne i sumporne okside,a,pepeo. Pored navedenog, veliki zagaivai vazduha su hemijska industija, metalurgija, poljoprivreda, transportna sredstva, domainstva koje prema njihovoj mobilnosti moemo podeliti na nepokretne i pokretne.-U najznaajniji i zagaiva spada sumpor dioksid SO2 koji nastaje sagorevanjem uglja,tenih goriva u hem.industriji, kod proizvodnje celuloze itd., a koji sa vlagom iz vazduha stvara sumpornu kiselinu koja tetno deluje na floru i faunu jer se zadrava na niim slojevima atmosfere zbog velike specifine gustine. U prirodne izvore SO2 ubrajamo isparenja pri erupciji vulkana i mineralnih toplih voda.-Azot i njegovi oksidi NO, NOx, NxOx su veliki zagaivai (najprisutniji su azot monoksid NO i azot dioksid NO2 ) koji nastaju u loitima pri sagorevanju a potiu od azota iz vazduha.-Ugljenikovi oksidi takode su znaajni zagaivai a najvei je ugljen monoksid CO koji nastaje nepotpunim sagorevanjem ugljemka naroito kod motornih vozila. Velika koncentracija CO utie na zdravlje ljudi i to direktno na sastav krvi tako to smanjuje koliinu kiseonika u krvi jer se hemoglobin vezuje za CO vie nego za kiseonik pa dolazi do umanjenja modane funkcije, do kardiovaskularnih problema itd. Oksidi ugljenika i isparljiva organska jedinjenja stvaraju 'staklenu batu' koja predstavlja ozbiljan zagaiva atmosfere jer menja klimatske uslove na zemlji pri emu se smanjuje ozonski omota i poveava temperatura na zemlji to dovodi do promene klime.-Mirisi su takode poznati kao zagaivai a najprisutniji su u industriji prerade biljnih i ivotinjskih proizvoda, preradi celuloze, livnicama, itd.-Posebne supstance su negasoviti zagaivai: praina koja direktno dospeva u gasove(cementna,drvena,ugljena praina idr),zaguljive pare,izmaglica,dim, sprejovi.AZBEST-IZVORI SU GRADJEVINSKI OBJEKTI,RUDNICI AZBESTA;VEOMA JE KANCEROGEN.ZIVA-IZVOR PROIZVODNJE BAKTERIJA I PROCESA SPALJIVANJA OTPADA. BENZOL-IZVOR PETROHEMIJSKA INDUSTRIJA. OLOVO-JEDAN OD NAJZNACAJNIJIH ZAGADJIVACA.IZVORI:IZDUVNI GASOVI MOTORNIH VOZILA,BOJE NA BAZI OLOVA,TOPIONICE METALA, PROIZVODNJA OLOVNIH BATERIJA.IZAZIVAJU GLAVOBOLJE,SMANJENU INTELEKTUALNU SPOSOBNOST,A PONEKAD I SMRT.*5.Rasprostiranje zagadujuih komponenti vazduha- Kvalitet vazduha zavisi od dinamikih promena u atmosferi. Promena pritiska utie na vazduna kretanja a time i na pramenu temperature koja je sa visinom bitna u izuavanju naina i oblika rasprostiranja zagadujuih komponenti. Najznaajniji faktor u rasprostiranju emisije u atmosferu je vertikalna stab. atmosfere.Rasprostiranje zagaivaa u velikoj meri zavisi od visinske temperaturne razlike.

a)stabilna atmosfera b)inverzija u atmosferi

c)rasprostiranje dimnog toka zavisno od atmosferske stabilnosti

D)PROFIL TOKA AERO ZAGADJENJA

*6. Postupci i ureaji za preiavanje gasova-Proizvodni procesi emituju u vazduh irok spektar zagadujuih supstanci pri emu se neki mogu lako spreiti, neki teko a neki nikako. Najefikasniji postupci i ureaji su oni koji mogu gasove da preiste na mestu generisanja ili u njihovoj blizini. Postoje:1)postupci i ureaji za izdvajanje vrstih estica

***suvi postupci:1.-talone komore - mehaniki ureaj za izdvajanje krupnijih estica iz gasova, usled smanjenja brzine gasa na cestice delujc sama sila tee koja odvaja estice iz gasne struje- cikloni - ureaji za mehaniko izdvajanje vrstih estica zasnovan na delovanju centrifugalne sile, na estice koje u dodiru sa spoljnim zidom ureaja gube kinematiku energiju deluje sile lee i one kreu se ka sabirniku(sl 4.10)2. filteri-prema poreklu materijala mogu biti prirodni, vestaki, mineralni i metalni; najee se koriste rukavni (zaprljan gas struji kroz njega i estice se zadravaju sa unutranje strane filtera, a zatim se otresaju u kolektor) i vreasti filteri (zaprljane cestice se zadravaj sa spoljne strane filtracione tkanine); prednosti: visok stepen izdvajanja, relativno jednostavna konstrukcija, izdvajanje je nezavisno od hemijskog gasa i praha; nedostaci: nemogunost korisenja pri visokim temperaturama, osetljivost na vlagu, kratak vek trajanja, znaajni trokovi odravanja.(sl 4.12 i sl 4.13)

3. elektrofiltri - rade na elektrostatikom principu koji se bazira na jonizaciji gasa, pri emu joni gasa formirani oko korone (stanje visoko napona) pod uticajem elektrinog polja se kreu ka talonoj elektrodi (uzemljenje) formirajui struju korone, sa talone elektrode se otresaju ili peru; prema pravcu strujanja zaprljanog gasa dele se na horizontalne (ploasti) i vertikalne (sa cevni i ploastim talonim elektrodama); dele se na suve i vlane (ispiranje) (slika 5 ).

***vlani postupci:estice se vezuju sa tenost,ureaji(sl6)

prednosti: mali trokovi odravanja , jednostavna konstrukcija, zahtevaju malo prostora, velika radna sigurnost nedostaci: visoki eksploatacioni trokovi, opasnost od smrzavanja i korozije, zahteva dopunsko preiavanje voda.2) postupci i ureaji za izdvajanje gasovitih komponentiapsorpcija, adosorpcija, kondenzacija i oksidacija.-apsorpcija je proces kod koga se komponenta gasa fiziki razdvaja od noseeg gasnog toka i hemijski vezuje za tenu fazu, posle nje se esto vrsi regeneracija rastvora putem desorpcije da bi se potom taj rastvor koristio za apsorpciju; ovi procesi se uglavnom odvijaju u kolonama sa ispunom ili u kolonama sa podovima.(slika 4.20)

-adosorpcija je proces vezivanja zagadujue gasovite komponente za porozne vrste materijale; koristi se za uklanjanje mirisa(sl 4.22)

-oksidacija je postupak u kome se sagorljive gasovite komponente u kontaktu sa kiseonikom pri povienim temperaturama transformisu u CO2 i H2O(Slika 4.23)

slika 5. ef sa cevnim elektrodama; ef sa ploastim elektrodama, a)suvi;b)vlazni; 1)koronarna elektroda, 2)talozna elektroda, 3)mlaznica za rasprsivanje tecnosti (slika 6)

*7.Kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru-izlozenost ljudi u zatvorenom prostoru zagadjenjima,gde se provede najvei deo ivotnog veka,znatno je veca nego sto se ocekuje.

-Radon je radioaktivan i kancerogen gas koji iz zemlje dospeva u zatvoren prostor i spada u najvee zagaivae u zatvornom prostoru. Nastaje u pukotinama mineralnih stena u zemljitu i inertan je, za kratko vreme raspada produkuje polonijum, olovo i bizmut koji ugroavaju disajne organe. Radon emituju i podzemne vode, neki prirodni graevinski materijali, voda za pie, pri korienju prirodnog zemnog gasa. Kombinacija radona i dima cigarete u zatvorenom prostoru je smrtonosna kombinacija.-Duvanski dim ima oko 4000 hem. jedinjenja koja izazivaj u rak grla i veliki je uzronik smrtnosti. Osim toga utie na kardiovaskularni sistem, pneumomju i bronhitis. -Azbest je veliki izaziva raka disajnih organa pa je njegova primena u ivotnom ambijentu zakonom ogranien, mada je nekada imao iroku upotrebu u korienju u graevinarstvu i kao termoizolaciom materijal. Kombinacija azbesta i duvanskog dima je fatalna za ljudski organizam.-Bioloki zagaivai prisutni u domacinstvu su gljivice, bakterije, razni mikroorganizmi koji su vrlo prisutni u domainstvima.

pretpostavka:

-nema zagadjenja u spoljnom ambijentu cA=0

- NEMA POCETNOG ZAGADJENJA U OBJEKTU C(0)=0

ZAGADJIVAC JE NEPROMENLJIV K=0

*8. Buka kao zagaiva - Zvuk je osnovni oblik komunikacije ljudi ali ukoliko je velikog intezitela on je tetan.Zvuk koji emituju transportni kamioni, avioni, industrijske maine je vrlo neprijatan i naziva se bukom.Zvuk se prenosi mehanikim talasima koji prenose energiju preko oscilovanja delia oko svog ravnotenog poloaja kroz bilo koju elastinu sredinu i to razliitom brzinom kroz razliite materijale.c=* , c talasna duzina(m); talasna duzina (m/sec); frekfencija (ciklusa/sec).Raspon frekvencija koje ljudsko uvo registruje se kree izmeu 20-20.000 Hz. Intenzitet zvuka je energija koju zvuan talas prenosi u 1 s kroz 1 m2 povrine postavljene normalno na prava prostiranja talasa.i=po2 / 2c; Po - amplituda talasa, -gustina sredine, c -brzina zvuka.-Kad intenzitet zvuka raste poveava se i intenzitet pritiska odnosno sile kojom pritisak deluje na prijemnik (bubnu opnu). Najmanji Intenzitet zvuka koje uvo moe da ujc je 10-12 W/m2 i to je prag ujnosti, dok je 10 W/m2 prag bola. Intenzitet zvuka ili zvunog pritiska se meri u dB.-Ljudsko uvo je sloen organski instrument i prima irok spektar zvukova koji mogu imati i pozitivan i negativan psihofiziki efekat. Ako je covek due vreme izloen buci javlja se negativan psiholoki efekat.Ljudsko uvo je kao zvuni prijemnik koji zvuni pritisak prihvata preko spoljnjeg uha i usmerava na membrani srednjeg uha. Tri kosti u srednjem uhu prenose vibracije na unutrainje uho koje ga pretvara u signl koji se putem nerava prenosi do centra u mozgu.Postoji akutno oteenje srednjeg uha koje nastaje od vrlo jakog trenutnog zvunog udara, a i hronino oteenje sitnih neravnih dlaica u unutr. uhu. -Due vremensko izlaganje odgovarajuoj frekvenciji moe dovesti do deliminog periodinog, a nekad i trajnog, gubitka sluha na toj frekvenciji.Pored ambijentalnog uzroka gubitka sluha postoji i slarako gubljenje sluha koje se javlja u poznijim godinama.Moe se javiti i prevremeno starako gubljenje sluha kod omladine zbog glasne muzike i si.Zvuk utie i na kardiovaskularni sistem i na funkcionisanje organa vida. A buka je esto uzrok i glavoboljama iritirajuih psiholokih stanja. -Kontrola zvuka se moe postii:1)redukovanjem izvora buke, 2)umanjenjem zvunog izvora,3)zatitom prijemnika.-Kontrola zvuka u industriji bi bila zvuk koji nastaje od maine ili opreme koja se moe smanjiti sa manje bunom alternativom. Radnici bi trebali da se opreme sa opremom protiv buke.U urbanim sredinama buka potie od saobraajnih sredstava sto se regulise na nivou urbane sredine, republike i savezne drave.-U domainstvu bi nivo buke zavisio od poloaja stambenog prostora u odnosu na vee izvore buke. a i neophodna je saradnja stanara i potovanje definiranih pravila ponaanja.*9. Vrste i izvori zagaenja vode -Voda se najee u okolinu vraa jednom ili vize puta zagaena. Grad vraa vodu zagaenu ljudskim biolokim,sanitarnim i dr. aktivnostima.Poljoprivreda vraa vodu zagaenu pesticidima, dubrivima, solima. Industrija emituje irok spektar hemijskih zagaenja i organskih otpada.-Mnogo je teze i sporije preistiti podzemne vode nego povrinske, pre svega zbog nedostupnosti a zatim i zbog nedostatka kiseonika potrebnog za bioloku razgradnju organskih zagaivaa.-tetne supstance u vodi ispoljavaju:-sanitarno toksina svojstva, koja su otrovna po vodnu ivotnu zajednicu

-opite sanitarna svojstva, komponente koje imaju sposobnost samopreiscavanja

-organoleptika svojstva, materije koje vodi daju miris, boju i ukus.

-Prema ponasanju u vodi zagaujue materije se dele na:1)materije koje se ne razgrauju (neorganske materije i soli, cestice gline, uglja i si.)

2)materije koje se u vodi razgrauju i postepeno iezavaju.-Voda neposredno ili posrednu izaziva mnoga oboljenja. Neki od patogenih organizama su bakterije, virusi, gljivice, paraziti. Bolesti - hepatitis, kolera i dr. Epidemije infektivnih bolesti periodino nastaju u oblastima gde su loi uslovi sanitarni uslovi.

-Dva kriterijuma za kiseonikom u vodi:1.HPK-koliina kiseonika potrebna za oksidaciju hemijskog otpada2. BPK-koliina rastvorenog kiseonika potrebna za potpunu bioloku razgradnju prisutnih organskih materija, to je veliina koja iskazuje kvalitet vode.-U tenostima proces biorazgradnje organskih materija moe se odvijati uz prisustvo vazduha (aerobni proces) ili bez prisustva vazduha (anaeroban proces).-hemijski elementi, koji sa hranljivim materijama dospevaju u vodu menjaju kvalitet vode. Njihovo naglo prisustvo podstie nekontrolisani razvoj vodenih biljaka, naroito algi koje ugroavaju ostali deo vodnog eko sistema.Na nekontrolisani razvoj algi najvei uticaj imaju: azot (iz kanalizacionih voda, vestakih dubriva, atmosfere) i fosfor (iz kanalizaciomh voda, vestakih dubriva, deterdenti).Usled poveanog prisustva soli obradive zemlje postaju neplodne.-Toplotno zagaenje povrinskih voda onemoguava razvoj lokalne flore i faune, smanjuje se koliina rastvorenog kiseonika u vodi.-teki metali su isto znaajan zagaiva, naroito iva, olovo, kadmijum i arsen. Metali sa drugim otrovnim supstancama su nerazgradivi. Kod ive je kod ovjeka opasna njena para. Najznaajniji put izdvajanja unetih tekih metala je kroz bubrege i urinarne organe, ali neki od njih (iva, olovo, kadmijum) se zadravaju u bubrezima.Pesticidi su hemikalije koje unitavaju nepoeljne organizme po oveku.Najpoznatiji je DDT,on u malim koliinama nije opasan po oveka ali se nagomilava u masnom tkivu odakle toksino djeluje na organizam.-ispadjive organske materije su najei zagaiva podzemnih voda. Koriene su kao rastvara u industrijskimprocesima, a mnoge od njih kasnije su uzronik kancerogenih i mutagenih procesa.-Za odreivanje koncentracije zagadujuih komponenti, postupci su:1. fiziki (odreivanje zamuenosti, mirisa, temperature, pH vrednosti, boje, gust ine i dr.)2. hemijski (odreivanje koncentracije vrstih, tenih i gasovitih komponenti u vazduhu)3. bakterioloki (broj bakterija u l mi vode)4. bioloki (odreuju koncentraciju organskih komponenti u vodi).-Kod rene vode najvei zagaiva je mulj, pa hranljive materije, patogeni organizmi. A po izvoru zagaenja: poljoprivreda, gradski posebni izvori, gradske povrinske vode.Kod mirnih voda najvei zagaivai su metali, pa hranljive materije, organski dodaci. A po izvoru zagaenja: poljoprivreda, gradske tekue vode, lokalne hidroloke promene.*10. Tretman pripreme vode za pie-Zbog velike zagaenosti izvora VodosnaBdEvAnja (povrinskih i podzemnih) neophodno ih je tretirati. Tretmani se razlikuju jer je kod povrSinskih voda vei nivo zagaenja, a kod podzemnih voda je TEZe otkloniti zagaenja. Od zahtevanog kvaliteta zavisi kvalitet tehnologije i procesa u tretmanima.-U tretmanu povriinskih voda osnovni procesi su; gruba filTracIJA, koagulacijA, flokulacija, taloenje, filtracija i, dezinfekcijA.

-Grubi odvaja je mehaniki ureaj koji odvaja krupne neistoe koje bi mogle da otete drugo delove sistema za preiavanje.Koagulacija je hEmijski proces u kome se nEutraliSe negativan elektrini naboj koloidnih estica, posle ega se estice spajaju-ukrupnjavaju pa ih je lake odvojiti. Brzo meSanje ubrzava proces koagulacije. FlokuLacija je proces izdvajanja cestica na povrinu tenosti sa nasTALim mehurima.-Pod dEjstvom gravitacione sile ukrupnjene estice se izdvajaju u taloiniku koji je Tako koNStruisan da se usmeri kretanje estica ka dnu.Dva kritina elementa u konstrukciji talonika su ulaz tenosti i turbulencija pri izlazu Tenosti.Nataloeni mulj se odvodi u dEo za tretman mulja.

-filtar preicava vodu od preostalih cestica koje se zadravaju u filtracionom sloju. Najee se primenjuju brzi pEaNI fiLtERI.Kod filtra se razlikuju dve operacije: izdvajanje estica u filtru i ispiranje filtra.

-Ovim procesima smo eliminisali vrste estice, najvei deo boje i deo bakterija. Finalni proces je dezinfekcija kojom treba da sE unite patogeni organizmi. Postupak za to jE HlOrisaNjE i za njega se koristi hlorni gas ili kalcijum hipoHlorid.

-Pri reakciji hlora i prirodnih organskih supstanci sTvara se kancerogeni hlorofoRM. Resenje za to je ili odstranjenje organskih supstanci ili da se koristi neko drugo sredstvo za dezinfekciju, kao npr ozon.-U nekim sredinama se dodaje i fluor ali on je u malim koliinama pa nema nuspojave. -Podzemne vode:

*11. Tretman otpadnih voda- Sabirni sistemi optereeni su nestacionarnim radom generatora otpadnih voda kako iz domainstva tako i iz industrije, a kretanje vode u sabirnom sistemu obavlja se pod dejstvom gravitacione sile a na deonicama gde nema nagiba koriste se pumpe.-Tretmane koji se priMenjuju kod preiavanje otpadnih voda su: a)Primarni tretman predstavlja fiziki proces izdvajanja vrstih estica b)Sekundarni ili bioloki tretman je bioloki proces koji odstranjuje supstance koje troe kiseonikc)Tercijalni tretman je fiziki, bioloki i hemijski proces pomou koga se odstranjuje fosfor i neorganski zagaivai i predstavlja dodatni oksidacioni proces, deodorie i obezbojava otpadnu vodu.

-PRIMARNI TRETMAN POCINJE SA IZDVAJANJEM KRUPNIH MEHANICKIH NECISTOCA TAKO STO ZAGADJENA VODA IDE KROZ RESETKU NA KOJOJ OSTAJU KRUPNE NECISTOCE KOJE SE ZATIM RUCNO ILI AUTOMATSKI OTKLANJAJU.USITNJAVAC USITNJAVA MATERIJAL PRIPREMAJUCI GA ZA DALJI TRETMAN.

-PROLASKOM OTPADNE VODE KROZ KOMORU SA KRUPNIM PESKOM ODVAJAJU SE KRUPNE NECISTOCE KOJE SE POSLE ISPIRANJA MOGU ODLAGATI NA DEPONIJU.-SLEDECI JE PRIMARMI TALOZNIK.

-TALOZNIK MOZE BITI HORIZONTALAN, VERTIKALAN I RADIJALAN STO ZAVISI OD PROTOKA OTPADNE VODE, KONCENTRACIJE TALOZNIH KOMPONENATA I NJIHOVIH K-KA, PROSTORNE MOGUCNOSTI.*12. Tretman industrijskih voda-Znaaj zagaiva vode je Toplotno zagaenje koje ugroava vodeni eko sistem. Hlaenje vode se moe sprovesti:- zatvorenim krunim vodenim tokom (hlaenje se obavlja okolnim vazduhom)- otvorenim kRUZnim vodenim tokom (voda se hladi predavanjem Toplote okolnom vazduhu putem isparava.

U nestacionarnim procesima prerade industrijskih otpadnih voda koriste se oSrednjivai ili meSai sa pregraDAMA. Pregrade za usmEravanjE struje i pregrade sa otvorima podstiu turbulenciju tenosti.

Za osrednjavanje koncentracije zagadujuih komponenti u otpadnoj vodi koriste SE rezervoari za osrednjavanJE,PRI emu se koriste mehanike mEaLice ili barbotiranje vazduhom.PoSto su talonici osetljivi na prisustvo vazduha ili drugih gasova u otpadnoj vodi potrebno je izvrSITI degazacIJU,PRI emu se koriste degazatori.

Razlike u industrijskim procesima donose i razliite tretirajuCE procese:-uparavanje - za obradu visokoNCEntriRanih voda malih protoka a radi poveanja koncentracije soli u njiMA,MOZE se izvesti jEdnostepeno, viSestepeno I pod vakumom.-kristalizacija- za manje protoke otpadnih voda sa veom koncentracijom zagaivaa, promenom tempERATURE rastvora mogu se dobiti prezasieni rastvor, a zatim i kristali rastvorene komponente koji se potom izdvajaJU.-Isparavanje-obavlja se sa slobodnih povrSina mase tenosti pri bilo kojoj temperaturi- ekstrakcija- zasniva se Na tome da u smei dve uzajamno neRAstvorljive tenosti svaka komponenta KOJA SE NALAZI u rastvoru se vezuje u treoj tenosti saglasno svojoj rastvorljIvosti; moZe biti kontinualna i pERIodiNA mesanje vode i ekstrageNTa u suprotnosmeRNom aparatu sa naknadnim razdvajanjem tenosti jednosTEPeNA i visestepena obrada svEim eksTRagentom meSanje vodE i ekstragenta u viSe suprotnih aparaTa.-aeracija - fiziko Hemijski proces koji pojaava oksidaciju primesa otpadne vode kiseonikom iz vazduha-adsorpcija -koristi se kod otpadnih voda sa malom koncentracijom zagaivaa, zasniva se na izdvAJANJU rastvorenih komponenti na povrini vrstog tela

-neutralizacija - zasniva se na uzajamnom dejstvu vode sa kiselim ili baznim komponentama dodatim VODI U cilju postizanja neutralne reakcije vode, kre i krenjak Za kisele vode, sumporna kiselina za bazne vode-flotacija - princip izdvajanja estica na povRSinu tenosTI zajedno sa gasovnim mEhuRIma usled potisne silE.*13. Integralno upravljanje vrstim otpadom-Podrazumeva vei broj kompatibilnih postupaka pomou kojih se max.iskoriavaju resursi korisnih materija, a min.ide na deponiju to smanjuje zapreminsko optereenje deponije ime se zadovoljava cilj ovog upravljanja. -Osnovni procesi u ovom postupku: 1.minimizacija otpada, 2.revitalizacija postkorisnikih predmeta i stvari,3.reciklaa otpada-u sirovinu, 4.bioloki tretman otpada(kompostiranje-u ubrivo), 5.termii tretman otpada(spaljivanje-u energiju), 6.deponovanje otpada.

svaki od ovih postupaka stedi resurse ili ih transformise u druge kvalitetne resursne oblike-reciklaza u sirovine, kompostiranje u djubrivo,spaljivanje u energiju.

Strategija 2: KO ka PPMS spalionici

Strategija 3: Kompostiranje biljnog otpada i deponovanje

Strategija 4: Ulina reciklaza i deponovanje

Strategija 5: Ulina reciklaza, sagorevanje, i deponovanje

Strategija 6: Ulina reciklaza sa ppMS i deponovanje

Strategija7:Ulina reciklaa,separacija i priprema materijala za kompostiranje i deponovanje

Strategija 8: Ulina reciklaza, kompostiranje biljnog otpada i deponovanje

Strategija 9: Ulina reciklaa, kompostiranje biljnog otpada, sagorevanje i deponovanje pepela

KO - vrst komunalni otpadRC-reciklani centar MRC - reciklani centar za meovit materijalRMRC- razdvojeni materijali u recikalnom centru za dalju industrijsku preradu, najee papir, karton, staklo, aluminijum, gvoe i plastikaRM - razdvojeni materijali za dalju industrijsku preradu

SKO - spalionica vrstog komunalnog otpadaPPMS - prethodna priprema materijala za spaljivanje PPMK- prethodna priprema materijala za kompostiranje (izdvajanje org.komp. biljnog porekla iz meovitog KO).-u sad-u je najcesca stra_4.u manjim prigradskim naseljima najprimenljivija je str_3.u velikim gradovima je optimalna str_6.kvalitet strategije se definise smanjenjem zapremine deponovanog otpada,produzenjem veka deponije i obimom ocuvanja resursa.*14. Reciklaa vrstog otpada - prednosti, ureaj - *Reciklaa je organizaciono tehnoloki proces koji neke materijale iz vrstog komunalnog otpada (staklo, plastika, papir i metal i sl.) prikuplja, sortira i dekontaminira i potom istu prerauje u osnovnu sirovinu spremnu za proizvodnju i proizvoda. Prednosti;-tedi energetske resurse-tedi nacionalne, globalne resurse za budue generacije-smanjuje zapreminsko optereenje deponija ime im -produzava vek trajanja-smanjuje trokove deponovanja-smanjuje zagaenje okoline korienjem reciklovanih materijala-smanjuje zagaenja nastala pri eksploataciji i proizvodnji osnovne sirovine-poboljava kulturu i estetske uslove ivota-donosi pozitivne ekonomske rezultate plasmanom recikliranih materijala na trite-otvara nova radna mesta.Reciklani programi zahtevaju postojanje trita za tzv sekundarne sirovine ili reciklirane materijale Optu politiku inicijativu za uvoenje procesa recikiae sprovode najee vladine ustanove. U naoj zemlji stanje recikiae donjem nivou zemlje u razvoju. Reciklaini program se sastoji iz:-prikupljanja-sortiranje materijala sa dekontaminacijom-transporta.Sortira se ili od strane generatora otpada (u domainstvu) ili u reciklaznom centru.Program reciklaie moe biti dobrovoljan ili obavezujui (zakonska obaveza). U strategiji prikupljanja postoje pet sistema: - dobrovoljni sistem depozita- kontejnerski, postavljanje kontejnera na odgovarajue lokacije-sistem uline kolekcije, iznoenje sortiranih materijala na uline ivinjake-sistem depozita za boce-automati za prijem ambalae, najee za limenke i plastinu ambalau. Procesni tok materijala u postupku za razdvajanje resursa od otpada je:- grubo sortiranje (prosejavanje)- usitnjavanje magnetno odvajanje- klasifikacija

*15. Deponovanje vrstog otpada- deponovanjeje bilo osnovni oblik upravljanja otpadom do pojave integralnog upravljanja otpadom.

deponije su svrstane u tri klase:1)obezbedene deponije gde se deponuje opasan otpad;2)deponije za specifine vrste materijala-jalovita gde se deponuje mulj,pepeo iz elektarana,3)sanitarne deponije-za smetaj vrstog gradskog otpada.Za planiranje deponija potrebno je znati koliinu otpada i njihove karakteristike, prema broju stanovnika za period koji se razmatra. Izgradnja deponija se realizuje u 4 faze:- odreivanje lokacije (terensko istraivaki postupak)-utvrivanje lokacije (kroz prostorno urbanistiku dokumentaciju) i izrada uslova za njeno privoenje nameni

-izrada dok. za izvoenje(tehnika dokumentacija)-izgradnja deponije.

Svaka od ovih faza podlee reviziji.

Za formiranje sanitarne deponije neophodno je razmotriti:-urbanistike uslove-prostorno regionalne uslove-izbor lokacije-potrebnu povrsinu zemljita-lokalne uslove zemljita- klimatske uslove

-hidroloke uslove

-transportne udaljenosti

-geoloke uslove

-zatitu ivotne sredine.Nakon toga se donosi odluka o lokaciji i nainu formiranja deponije.Odlaganje otpada se vri na deponijama koje mogu biti locirane na horizontalnom ili terenu pod nagibom.

Sanitarna deponija se popunjava otpadom u slojevima koji se izravnjavaju i svakodnevno pokrivaju slojem inertnog materijala (zemlja) da bi se spreili mirisi, dolazak insekata, ptica i ivotinja, odnoenje otpadaka vetrom.Tu se mogu deponovati: komunalni otpad, poljoprivredni otpad, iz trgovine, sa javnih povrina, iz administrativnih objekata.Usled padavina i razgradnje organskog materijala na deponiji nastaju procedne vode, gasovi i toplota, to dovodi do sleganja. Procedne vode su posledica infiltracije povrinskih voda u deponiju. Ukoliko deponija nema drenau i sintetiku foliju deo procednih voda odlazi do podzemnih voda. Pri prolasku kroz glinu deo tekih metala iz vode sevezuje za nju. Mogu izazvan tifus, dizenteriju, tuberkulozu, tetanus i sl.Metan sa ugljen dioksidom je deponijski gas. Ako je metan prisutan u kritinoj koncentraciji moe doi do eksplozije.On se udaljava iz deponije sistemom za degasifikaciju deponije i moe se koristiti kao energetski gas uz odreeno preiavanje.Na deponiji se postavlja monitoring sistem koji prati kvalitet podzemnih voda i vazduha.U Srbiji smetlita su se tokom vremena i irenja naselja pribliila uoj gradskoj zoni, a i posto su esto smetena uzvodotokove (pri visokom vodostaju dospevaju u direktan kontakt) veliki su problem. Da bi se sanirala ta nekontrolirana smetlita potrebno je:- definisanje proirenja kapaciteta- postavljanje ograde, kapije, vage i portimice- nivelacija terena (udaljavanje od vodotoka, formiranje povoljnijeg terena, formiranje zatitnog nasipa)

- deponovanje otpada po slojevima prekrivanje inertnim materijalom rekukivacija (tehnika i bioloka).*16. Industrijski vrsti otpad: minimizacija, tretman, odlaganje- Industrijski cvrsti otpad je znaajan mogu zagaiva. Pod njim se podrazumeva otpadni materijal koji nastaje a toku industrijskog procesa. Po osobinama moe biti inertan i opasan. Inertni industrijski otpad je svaki materijal koji nastaje u jednom industrijskom procesu, a koji po svojim osobinama se ne moe svrstati u otpadne gasove, otpadne vode ili u opasan industrijski otpad. Najee se on moe kasnije koristiti kao sekundarna sirovina.Najvei deo industrijskog otpadnog materijala nastaje u rudarskoj industriji pri pripremi ruda za metalurku i hemijsku preradu. Posle ide hemijska,pa primarna metalurgija, metalo preraivaka, masinska industrija.Sto se tie strukture u hemijskoj industriji: vrsti otpad, teni otpad, muljevi.Osnovna preventivna industrijska aktivnost u cilju spreavanja nastanka otpada je proces minimizacije.***slika***U procesu tretiranja i odlaganja industrijskog otpada uestvuje niz postrojenja za tretman i reciklau otpada, poev od postrojenja za dehidraciju preko neutralizacije do postrojenja za spaljivanje ili peenje ivinog mulja. Vrste konstrukcija i bezbednosti deponija industrijskog otpada mogu bici razliiti. Primer Japana:1. TIP A-strogo kontrolisana sanitarna deponija industrijskog otpada koji izluuje supstance opasne za ljudsko zdravlje i ivotnu okolinu2. TIP B - najmanje kontrolisana sanitarna deponija industrijskog otpada na koju se odlau stabilne supstance3. TIP C - kontrolisana sanitarna deponija za nestabilne otpadne materijale koji izluuju tetne supstance po ivotnu sredinu ali ne i vrlo opasne (teke metale).

*17. Opasan otpad: kategorizacija, klasifikaciju - Osnovni generator opasnog industrijskog otpada je industrija. Da bi se smanjio negativan uticaj tog otpada potrebno je sprovesti kvalitetno upravljanje industrijskog otpada. Prvo je potrebno definisati sta je opasan otpad da bi se mogao razdvojiti od ostalog otpada, a zatim sprovesti posebno rukovanje i deponovanje. Definisanje opasnog otpada se moe izvsiti preko tipa otpada, liste supstanci i liste procesa u kojima nastaju,1992 god. je doneta Bazelska konvencija koja definise uslove prekograninog kretanja opasnih otpada u ijoj se osnovi nalazi i njihova klasifikacija. SRJ je prihvatila i potvrdila Bazelsku konvenciju.U SRJ se pod opasnim otpadom pod razume vama opasna otpadna materija koja ima bar jednu od opasnih karakteristika (zapaljivost, reaktivnost. eksplozivnost. korozivnost i toksinost), kao i ambalaa u kojoj je bio ili jeste spakovan opasan otpad.-U praksi se najee podrazumevaju dve vrste otpada: hemijski i biomedicinski otpad.Opasan otpad je tetan po oveka i druge ive organizme, moe da bude kanceogen, mutagen ili feratogen i moe da prouzrokuje smrt.

Reaktivan opasan otpad moe da stvori opasne smee sa vodom ili da podlegne hemijskoj promjeni bez druge supstance i da stvori otrovnu supstancu. Samopaljivi otpad moe da stvori opasnost od poara. Korozivni otpad je onaj koji u vodenom rastvoru ima pH=2 ili manji, ili pH =12,5 ili vei.Opasni otpadi imaju kao sastojke:-berilijum i njegova jedinjenja-jedinjenja bakra-jedinjenja cinka-arsen i njegova jedinjenja-selen i njegova jedinjenja-zivu i njena jedinjenjaolovo i njegova jedinjenja-organska i neorganska jedinjenja cijanida-azbest fenol itd.Environmental Protection Agency US (EPA) je identifikovala 750 vrsta otpada koji se grubo grupisu u tri kategorije:-nespecifini otpad, koji nastaju u razliitim radnim i industrijskim procesima;-specifini izvori otpada, koji nastaju od specifinih industrijskih aktivnosti (rafinacija petroleja, otpadna voda pri zatiti drveta);-komercijalni hemijski proizvodi i hemijsku dodaci sa organskim komponentama, kiselinama, metalima i pesticidima.Neophodna je da se izvri identifikacija opasnih supstanci na kvalitetan nain (sa irokim spektrom informacija) da bi se pravilno upravljalo opasnim otpadom.

*18. Opasan otpad: upravljanje, tretman, dcponovanjePostoji hijerarhija upravljakih postupaka u upravljanju opasnim otpadom: 1. redukovanje otpada2. izdvajanje otpada i smanjenje koncentracije3. ramena otpada4. ponovno korienje materijala5. spaljivanje6. sigurno deponovanje.Najvaniji element u upravljanju otpada je eliminacija ili smanjenje opasnog otpada kroz promene proizvodnog procesa.Vano je napraviti katastar zagaivaa opasnog otpada jer se time stvara mogunost kvalitetnog delovanja na uzroke i procese njegovog nastanka, a i na aktivnost praenja toka otpada od mesta nastanka do mesta deponovanja. Upravljanju je cilj da uspostavi sistem kontrole stvaranja opasnog otpada sa ciljem favorizovanja istijih tehnologija. Promenljivost koliina opasnog otpada zavisi od vrste industrije i nivoa industrijalizacije. Menadzment plan opasnog otpada:-priprema i popis- priprema detaljne liste izvora opasnog otpada,k-ka otpada i koliina minimizacija otpada-skladitenje i transport- specijalizovani rezervoari, bazeni za skladitenje opasnog otpada, specijalno opremljena vozila ili vagoni za transport opasnog otpada uz prateu dokumentaciju i procedura informisanja nadlenih organa- gubitak od rasipanja - u sluaju izliva opasnog otpada mora se predvideti dekontamizacija tla ako je do nje dolio tretman i odlaganje.U Srbiji ovom problemu nije dovoljno posveena panja, nepostoji nijedna zvanina deponija za odlaganje opasnog otpada.

Neke vrste opasnih otpada bi se, prema koliini i sastavu, mogle grupisati i resavati:-otpadne materije iz livnica gvozda - pesak bi se mogao koristili kao podloga za puteve- otpadne materije iz sistema otpadnih voda-otpadne materije iz galvanizacije-resavati reciklazom, a zatim deponovati-otpadno mineralno ulje - reciklaa, ostatak deponija.Industrijski otpad koji se ne moe kvalitetno deponovati, ne postoji zainteresovanost kao sirovina, pre uskladitenja ili deponovanja se mora tretirali. Najei tretmani su:- fiziki - centrifugiranje, filtracija i si.- hemijaki - deaktivacija hemijskom konverzijom-bioloki - najee na otpadnim vodama, bakterije izdvajaju teke metale iz mulja- procesi spaljivanja - pri visokim temperaturama moe se elimimsati 99,99% organskih komponenti.

Industrija koja svoj otpad ne moe da skladiti u krugu Fabrike ili da ga ispusti u gradske vode ima tri mogunosti:-posebno zapremanje u za to obezbedenu deponiju-dopremanje opasnog otpada u postrojenja za njegovu preradu-zajedniko deponovanje sa gradskim otpadom u sanitarnu deponiju.Opasni otpadi se pre tretmana ili deponovanja prikupljaju u privremeno skladite koje mora da za to zadovoljava sledece uslove:-udaljenost od naselja najmanja 5 km-udaljenost od zatienog prirodnog dobra najmanje 3km-udaljenost od obale reke najmanje 2 km-teren ne sme biti podloan plavljenju .-obezbeena je zatita prirodne sredine.

nivo 1 nepropusna folija za procednu tecnost

nivo2 sigurnosna vodootporna folija za procednu tecnost

otpad se mora klasifikovati i obeleziti.pored vestackih deponija otpadi se mogu skladistiti:- u napustenim i iscrpljenim rudnicima

- na stenovitoj podlozi sa izgradjenim prostorima za skladistenje.

kapacitet deponija opasnih otpada se planira za najmanje 25 godina.*19. Ekoloki rizik-Ekoloki rizik je verovatnoca dogaaja koja uzrokuje opasnost po ljude. njihova materijalna dobra i okolinu. Rizici se prema uzroku dele na: prirodne - prirodne katastrofe: zemljotresi, poplave,poari, sue, led i mraz, oluje i grad i sl. - drutvene - drutvene katastrofe: ratovi i revolucije-tehnicko-tehnoloke: industrijske havarije, katastrofe i tehniki rizici.Tehnoloki rizik je verovatnoa nepovoljnih dogaaja po ljude i okolinu koja su prouzrokovana jednom ili sa vise opasnih supstanci pri nekoj proizvodnoj delatnosti, a predstavljaju veliku neposrednu ili posrednu opasnost za oveka i ivomu sredinu.Ovde se ne obuhvata pojam tzv difuznog rizika, koji obuhvata verovatnou svakodnevne ekoloke degradacije. Teorijski se rizik moe predstaviti raunom verovatnoe:

R=K*R*M, K- socijalni koeficijent, R - verovatnoa njegovog dogaaja, M - dmenzija moguih gubitaka.

Elementi od kojih zavisi rizik tehnolokog sistema:-preuzete mere preventivne ekoloke zatite-obuenost,ekol. obrazovanje i osposobljenost ljudi-stanje proizvodnog procesa lokacija industrijskog objekta vrsta proizvodnje- organizovanje ukupnog sistema ekoloke bezbednosti- stepen industrijske razvijenosti regiona,Akcident je pojava intezivnog zagaenja. Najjednostavnije opste znaenje je nesrea. Tehnoloki akcident je pojava nekontrolisanog oslobaanja supstanci ili visoko toksinih materijala u ivotnu sredinu, koje prouzrokuju ozraivanja, trovanja ili infekcije ljudi, biljaka i ivotinja. Intenzitet i razmera akcidenta hemijske industrije zavisi od vise faktora:- stepena toksinosti i fiziko hemijskih k-ka supstanci svih faza procesa -organizacije i sposobnosti zajednice da se zatiti od njih

- lokacije industrijskog objekta-mikroklimatske, topoloke, hidroloske karakteristike -lokacije industrijskog objekta

-bezbednosti proizvodnih, skladinih i transportnih kapaciteta.Najei uzroci akcidenta su:-nemar ili neodgovoran odnos ljudi u tehnolokom procesu

-nestruno rukovoenje u svim fazana proizvodnje- nepridrzavanje propisa i uputstava za rad- prljave tehnologije-zastarela tehnika, tehnologija i dotrajali ureaji -neredovno odravanje ureaja- teroristika dejstva -ratna dejstva.Svetska zdravstvena organizacija po razmerama zagaivanja ivotne sredine klasifikuje akcidente u hemijskoj industriji: I (lokalni) stepen zagaenja - posledice ograniene na mesto dogaaja nesree, lokalni potencijali su dovoljni za njihovu kontroluII(komunalni) stepen - posledice pogaaju lokalnu zajednicu, potencijal zajednice dovoljan za kontrolu III(regionalni)stepen -posledice zahvataju veu regiju ili dravuIV(intemaconalni)stepen - akcident velikih razmera, potrebna je meunarodna pomo za saniranje.

Najee, do sada, su bili akcidenti lokalni i komunalni, izuzetno regionalni. Akcidenti hemijske industrije mogu da imaju tetne posledice po ljude. tetnost zavisi od: vrste hemijske supsunce - zagaivaa koncentracije zagaujuc hemijske supsunce vreme trajanja zagaenja- naina apsorbovanja hemijske supstance u ljudski organizam-funkcije nadlenih organa.Posledice mogu biti toksinog, teratogenog, kancerogenog i mutagenog tipa. Fundamentalni problem su mutagenog tipa jer postoji mogunost samounistavanja oveka usled mutiranja njegovih gena.Sto se tie nae hemijske industrije jako je nizak nivo korienja, velikim delom zbog zastarelih kapaciteta i tehnologija koje se zbog sankcija i nelikvidnosti nije obavljala i modernizovala dui period.*20. Radioaktivni otpad-Pod radioaktivnim otpadom se smatraju one materije koje sadre radioaktivne izotope iznad dozvoljene koncentracije radionukleida u ivotnoj sredini. Da bi se upravljalo ovim otpadom potrebno je da se zna mesto nastanka i efekat alfa, beta, gama zraka i emisija neutrona. izvori se mogu svrstati u tri grupe:1. radioaktivni otpad iz nuklearnih elektrana;2. nuklearno-istraivaki centri3. medicinske ustanove, univerziteti i industrija.Na ljudsko zdravlje i okolinu negativno deluje nuklearno gorivo i to: pri nastanku, transformaciji, eksploataciji i odlaganju. Zavisno od faze otpad se moe svrstati u otpade niske ili visoke aktivnosti.Otpad niske aktivnosti nastaje u procesima eksploatacije, manifestuje se u dugom vremenskom periodu. Otpad srednje aktivnosti nastaje u nuklearnim reaktorima kao posledica nuklearne fusije i procesa aktivnih produkata korozije. Otpad visoke aktivnosti nastaje u postrojenjima za preradu istroenog nuklearnog goriva, sadri dugoivee radionukleide.u istraivakim centrima izvan radionuklearog otpada su nuklearni istraivaki reaktor, pilot postrojenja i produkti dekontaminizacionih radova.U zdravstvu se koriste otvoreni (koriste kratkoivee izotope) i zatvoreni (onkoloke klinike) izvori zraenja.U nisko (kraikoivei izotopi) i srednje (srednjeivui izotopi) aktivan otpad spadaju tehnoloki otpad iz nuklearnih elektrana i razliit otpad (poljoprivreda, industrija). U otpad niske aktivnosti spadaju i lina sredstva, sredstva zahigijenui si. U upravljanju radioaktivnim otpadom znaajna je prva faza - prikupljanje (demontiranje i montiranje novog) privremenog skUditenja i demontiranja. Uskladitenje se vrsi po vrsti izotopa i nivou radioaktivnosti.Deponije se grade tako da radionukledi ne prodiru u okolinu u narednih 100 do 300 godina. Znai jedna od stvari o kojoj se vodi raun su geoloke i hidroloske prilike na lokaciji.Nain deponovanja otpada ide od ukopavanja u vrstu stenu do betonskih bazena u koje se stavljaju kontejneri sa otpadom pa se zatrpavaju ljunkom, peskom i glinom. Naputeni rudnici se esto koriste.Pre nego sto se konano odloi otpad, on zavisno od osobina polazi kroz nekoliko faza:-predtretman(presovanje,spaljivanje da bi se smanjila zapremina)-kondicioniranje (cementiranje, bitumenizacija da bi se dobile stabilne forme)-privremeno odlaganje.Konano odlaganje je njegovo nepovratno ostavljanje, uz kontrolu, da bi vremenom radioaktivni otpad zbog poluraspada izgubio svoja opasna radioaktivna dejstva. Za nisko i srednje aktivan otpad taj period je 300-500 godina. Praktino se koriste dva tipa trajnog odlaganja:povrinski, betonski bazeni koji su smesteni na vodonepopusnoj podlozi opremljenoj drenaznim sistemom, koji se posle stavljanja otpada posipa peskom i ljunkom i preko toga se postavlja armirani betonski poklopac, pa asflatni sloj;*podzemni, buenje horizontalnih tunela u steni u koje se stavlja otpad pa se zaliva betonom i sl.*21.Ekoloki etika-Etika je sistemska analiza morala. Moral je osecaj ispoljen kroz kriterijume sta je pravilno a Sta je pogreno, dobro ili loe. Mi ivimo u svetu razliitih kriterijuma moralnih vrednosti Sto dovodi do konflikta. Ekoloka etika je etika kategorija i moe se posmatrati iz tri istoriske perspektive:-ekoloka etika kao ljudsko zdravlje

-ekoloka etika kao konzervacija i prevencija-ekoloka etika kao briga o okruenju,Prva forma je uslovljena ljudskim aktivnostima u koritenju resursa u cilju ouvanja ljudskog zdravlja. Tu spadaju izgradnja vodovoda,sanitarnih deponija,kanaliza-cija i sl.Ukoliko ovek zagadi resurse svojom aktivnou a potom ih stavi drugima na raspolaganje, ugroavajui tako njihovo zdravlje, to je neetiki in. Etina je ona aktivnost koja ne ugroava zdravlje drugih ljudi u svojoj komunikaciji sa okruenjem.Druga forma je ovjekovo okruenje ima vrednost za oveka a posledino i znaajno za ljudsko zdravlje. inei destrukciju okruenja inimo neetiki in jedni prema drugima. Zagaujui vodotokove i vazduh ugroavamo resurse, a to utie na nae zdravlje.ovek eli ekoloku etiku realizovanu kroz ouvanje i preventivu prirodnih vrednosti.ekoloko zagaenje ima negativan uticaj na coveka jer mu ugroava zdravlje, predstavlja novani troak i spreava ga da uiva u prirodi.Ekoloka etika zahteva zatitu okoline, drvea, ivotinja, povrina i sl.Spirituralna ekoloka etika postavlja pitanje da li je i koliko je legitimno pravo ljudi beneficirane, za koritenje resursa ivot je projektovan na preivljavanju u okruenju u kome se jedan ivot unitava ili iskoritava drugi da bi opstao. Konflikt se javlja kada prava okruenja dou u konflikt sa ovjekom (situacija kada ouvanje ili prevencija okruenja rezukuje finansijskim izdacima). Kada se postavi pitanje: Da li da sauvamo ume? odgovor je "Da" Ali ako je pitanje: Da li da dobijete otkaz zato da bismo sauvali drvee?" odgovor se menja.Sta je ispravno - smatrati sprovodenje zatite okoline mnogo vanijim od zaposlenosti ljudi ili ne? Konflikt u ovakvoj dilemi je polaganje ispita iz ekoloke etike. U najboljem sluaju se nalazi kompromis. Zatita ivotne okoline ne mora da bude potpuna ili savrena, ali totalno unitavanje se ne moe tolerisati. Danas postoje naunici i inenjeri koji svojim instrumentima objektivno definiu vrednosti problema.*22. Elektromagnetno polje i eko sistem --Elektromagnetno polje mrene frekvencije pripada spektru nejonizujueg zraenja niske frekvencije (ELF od 30 do 300 Hz). Uvoenje elektrine energije predstavlja novi ekoloki faktor. Prisustvo razliitih izvora el.mag. polja visoke frekvencije uz polje elektrinih vodova mrene frekvencije (50-60 Hz) ine eleklromagnelni "smog" u urbanom okruenju.-EMP je fiziko polje koje je nosilac energije, ono el.mag. silom deluje na naelektrisanja pokreui ih i formirajui konduktivno strujno polje (sa povrine leta). -Delovanje ovoga polja na bioloki sistem zavisi od njegove uestalosti, jaine, energije, polarizacije i talasnog oblika i vremana izloenosti. Bioloki sistem je vrlo sloen po svojini el.mag. karakteristikama i geometriji, usled ega u njemu dolazi do apsorpcije i refleksije el.mag. energije a u izvesnoj meri i do fokusiranja. Usled ove pojave unutar organizma dolazi do formiranja zona sa poveanom gustinom energije koja prouzrokuju netermike i termike efekte koji dovode do biofizikih procesa,koji mogu da budu nepovratni (karcinomi i si.) i povratni (glavobolje, vrtoglavice, pospanost i sl.).-Kod profesionalno eksponiranih ljudi ELF registruje se pojava simptoma kao to su: glavobolja, gnojenje, razdrazljivost, poremeaj varenja, poremeaj sna i opadanje libida kod radnika u prisustvu snanog polja .-Drugi negativni uticaji su: zagaenje zemljita cinkom u blizini galvanizovanih stubova, negativan uticaja na ptice , stvaranja buke oko visokonaponskih vodova i transformatora.-Mogunost smanjenja negativnog dejslva EMP u ivotnoj sredini su: maksimalno korienje postojeih kapaciteta bez graenja novih, smanjenje napona u dalekovodima, primena podzemnih vodova, planiranje to vee visine stubova, kvalitetno urbanistiko planiranje (zabrana izgradnje stambenih objekata 115m sa obe strane dalekovida).