2
EGOIZAM Mnogi mislioci smatrali su da egoizam ima dvije strane. Jednu sebičnu, motiviranu biološkim nagonima. Drugu društvenu, motiviranu moralnim vrijednostima. Egoizam koji se temelji na nagonu pretpostavlja da je pojedinac središte svijeta. Da se sve vrti oko njega i njegovih interesa. U prvom planu je njegovo vlastito dobro. U najblažem stupnju egoizma pojedinac ostvaruje vlastite ciljeve uvažavajući ciljeve drugih. To je osviješteni egoizam. Svjestan je da će njemu biti dobro koliko je drugima. U srednjem stupanju egoizma pojedinac želi doseći cilj bez obzira na ciljeve drugih. Etički moralno je učiniti sve ono što donosi osobnu korist. Najopasniji stupanj egoizma je postizanje vlastitih ciljeva na štetu drugih. Takav egoizam je moralno neprihvatljiv. Predstavlja štetno ponašanje za okolinu. Narušava međuljudske odnose. Izaziva sukobe. Danas smo svjedoci slučajeva tog stupnja. Kada egoizam pojedinaca ugrožava druge, treba povući granicu. Zakoni, propisi i pravila trebaju štiti društvo od sebičnjaka i kada ne poštuju pravila, treba ih kazniti. Egoizam je jedna uobičajena faza u najranijoj fazi života čovjeka - djetinjstvu. S odgojem, odrastanjem i sazrijevanjem nagonski egoizam slabi. Ustupa mjesto društveno uvjetovanom altruizmu, nesebičnoj brizi za blagostanje drugih. Altruizam je pro-socijalno ponašanje koje povezuje. Pomaže uklopiti se u zajednicu, ostvariti

EGOIZAM esej 300

  • Upload
    bseric

  • View
    477

  • Download
    4

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: EGOIZAM esej 300

EGOIZAM

Mnogi mislioci smatrali su da egoizam ima dvije strane. Jednu sebičnu, motiviranu

biološkim nagonima. Drugu društvenu, motiviranu moralnim vrijednostima.

Egoizam koji se temelji na nagonu pretpostavlja da je pojedinac središte svijeta. Da

se sve vrti oko njega i njegovih interesa. U prvom planu je njegovo vlastito dobro. U

najblažem stupnju egoizma pojedinac ostvaruje vlastite ciljeve uvažavajući ciljeve drugih.

To je osviješteni egoizam. Svjestan je da će njemu biti dobro koliko je drugima. U

srednjem stupanju egoizma pojedinac želi doseći cilj bez obzira na ciljeve drugih. Etički

moralno je učiniti sve ono što donosi osobnu korist. Najopasniji stupanj egoizma je

postizanje vlastitih ciljeva na štetu drugih. Takav egoizam je moralno neprihvatljiv.

Predstavlja štetno ponašanje za okolinu. Narušava međuljudske odnose. Izaziva sukobe.

Danas smo svjedoci slučajeva tog stupnja. Kada egoizam pojedinaca ugrožava druge, treba

povući granicu. Zakoni, propisi i pravila trebaju štiti društvo od sebičnjaka i kada ne

poštuju pravila, treba ih kazniti. Egoizam je jedna uobičajena faza u najranijoj fazi života

čovjeka - djetinjstvu. S odgojem, odrastanjem i sazrijevanjem nagonski egoizam slabi.

Ustupa mjesto društveno uvjetovanom altruizmu, nesebičnoj brizi za blagostanje drugih.

Altruizam je pro-socijalno ponašanje koje povezuje. Pomaže uklopiti se u zajednicu,

ostvariti suradnju. Iako svi ljudi imaju priliku za altruizam malo njih ga koristi. Svojim

stavovima, uvjerenjima, vrijednostima, načinom života svaki pojedinac se opredjeljuje:

egoizam ili altruizam. Na životnom putu suočen je s pitanjem imati ili biti? Ako je

usmjeren na imati - nastoji zadovoljiti materijalni interes. Želi posjedovati. Pribaviti

bogatstvo, status, moć. Želi više od onoga što mu treba. Što se više kreće prema imati,

udaljeniji je od biti. Ako je usmjeren na biti - aktivan je, nezavisan, slobodan i sretan.

Društvenim vrijednostima pristupa kritički. Preispituje ih. Da je vodeća sila u svakom

nagonski egoizam, ne bi ljudi bili povezani u zajednice. Ne bi bilo suradnje i

razumijevanja.

Mislim da bismo trebali prevladati nagonski egoizam u sebi uz pomoć istinskih

vrijednosti (zajedništvo, suradnju, altruizam). Želimo li opstati i duhovno napredovati

trebamo više koristiti našu stečenu, društvenu stranu ljudske prirode. Samo tako možemo

postati cjelovita, vrla bića.

( riječi)