AMORTIZACIJA Inkrementalna amortizacija kod problema zamjene je – porezna ušteda od

amortizacije novog stroja. Inkrementalna amortizacija kod problema zamjene je POREZNA ZARADA. Trošak amortizacije kao komponenta troška kapitala odgovara – prosječnom

ponderiranom trošku kapitala. Trošak amortizacije kao komponente ukupnog troška kapitala identičan je prosječnom

ponderiranom trošku kapitala poduzeća. TOČNO→Amortizacija se može tretirati kao neoporezivi dio novčanog toka. Amortizacijski zajam – način otplate duga i isplate pripadajućih kamata. Amortizacijski plan – plan otplate duga i isplate kamata.

ANALIZA OSJETLJIVOSTI Analiza osjetljivosti investicijskog projekta nije prava metoda ocjene njegova rizika

jer ne razmatra VJEROJATNOST PROMJENE SVAKOG ELEMENTA FORMIRANJA ČSV PROJEKTA PREMA OČEKIVANIM VRIJEDNOSTIMA.

BETA Beta koeficijent je mjera SISTEMATSKOG RIZIKA INVESTICIJE, a izračunava

se KAO ODNOS INTENZITETA KRETANJA PRINOSA NA VRIJEDNOSNI PAPIR PREMA KRETANJU PRINOSA CJELOKUPNOG TRŽIŠTA.

Prema karakterističnom regresijskom pravcu vrijed. papira specifičan rizik neke investicije predstavljen je ß KOFICIJENTOM KOJI POKAZUJE KRETANJE PROFITABILNOSTI DUGOROČNOG VP ODNOSNO PROFITABILNOST TRŽIŠTA.

Za analizu tržišnog rizika projekta može se koristiti i računovodstvena beta. TOČNO

BRZI ODNOS Brzi odnos je – jednak tekućem odnosu ako poduzeće posluje bez zaliha +

najčešće je manji od tekućeg odnosa. Brzi odnos je – manji od tekućeg + jedank tekućem za poduzeće bez zaliha. Brzi odnos je – odnos zbroja novca, utrživih vp i naplativih potraživanja prema

tekućim obvezama + odnos razlike tekuće imovine i zaliha prema tekućim obvezama + tekući odnos umanjen za odnos zahliha prema tekućim obvezama.

BUDŽETIRANJE KAPITALA Budžetiranje kapitala predstavlja postupak donošenja odluka o investicijskim

projektima. TOČNO Diskontna stopa koju treba koristiti u procesu budžetiranja kapitala primarno je

određena troškom kapitala tvrtke koja ispituje projekt. TOČNO Međunarodno budžetiranje kapitala karakterizira uporaba posebnih kriterija

financijskog odlučivanja. TOČNO Metode budžetiranja kapitala – diskontirano razdoblje povrata, ČSV, indeks

profitabilnosti, interna stopa profitabilnosti. Temeljni novčani tokovi projekta međunarodnog budžetiranja kapitala jesu –

dividende.→Pronalaženje investicijskih oportuniteta, prikupljanje podataka, određivanje novčanih tokova i budžeta kapitala, vrednovanje i donošenje odluke, analiza izvođenja.

1

CAMP CAMP određuje prinos na neku dionicu kao – nerizičnu kamatnu stopu plus

premiju tržišnog rizika. Prema CAMP-u zahtijevani prinos sastoji se od CIJENE VREMENA KOJU

ODRAŽAVA PRINOS NA ULAGANJA BEZ RIZIKA I CIJENE RIZIKA KOJU ODRAŽAVA PREMIJA RIZIKA (tržišna premija rizika i koeficijent ß).

U CAMP-u optimalan portfolio za investitora je onaj koji se postiže – kao tangenta krivulje indiferencije na efikasnu granicu skupa mogućih portfolia.

Uključivanje rizika u visinu diskontne stope je postupak koji se naziva INDIVIDUALNE RIZIČNOSTI PROJEKTA – CAMP MODEL. Ili riziku prilagođena diskontna stopa

ČISTI NOVČANI TOK Čisti novčani tok aproksimira se iz računovodstvenog kategorijalnog aparata kao neto

zarade i amortizacija. TOČNO Čisti novčani tok investicijskog projekta predstavlja – razliku svih godišnjih

novčanih primitaka i novčanih izdataka. Čisti novčani tok nakon poreza – ne uključuje kamate. Čisti novčani tok nakon poreza je SVOJEVRSNI DERIVAT

RAČUNOVODSTVENE DOBITI (ZARADA NAKON POREZA). INKREMENTALNI NOVČANI TOKOVI TRETIRAJU SE KAO NOVČANI TOK NAKON POREZA.

Čisti novčani tok nakon poreza predstavljen je neto zaradama poduzeća (nakon kamata i poreza) uvećanim za iznos amortizacije. TOČNO

Novčani tok od rezidualne vrijednosti fiksne imovine nakon poreza – može biti veći, jednak i manji od prodajne vrijednosti.

Prijelomna točka čistog novčanog toka - ostvaruje se na nižem obujmu poslovanja od prijelomne točke dobiti.

Prijelomna točka novčanog toka – može se izračunati na bruto i neto principu + nalazi se na nižoj razini poslovne aktivnosti od prijelomne točke zarada.

Prijelomna točka novčanog toka nalazi se na nižem obujmu poslovne aktivnosti od prijelomne točke dobiti kad se promatra na bruto principu. TOČNO

Prijelomna točka novčanog toka nalzi se na nižem obujmu poslovne aktivnosti od prijelomne točke dobiti kada se promatra na neto principu. TOČNO

Tri tipične skupine novčanih tokova su : 1.INVESTICIJSKI TROŠKOVI 2. TEKUĆI ČISTI NOVČANI TOK 3. REZIDUALNA VRIJEDNOST.

ČISTA SADAŠNJA VRIJEDNOST Ako dva projekta imaju jednaku ČSV veći indeks profitabilnosti imati će PROJEKT

ČIJI SU INVESTICIJSKI TROŠKOVI MANJI. Čista sadašnja vrijed. projekta pokazuje očekivano povećanje vrijednosti poduzeća uz

prihvaćanje projekta koja će primarno pripasti vlasnicima običnih dionica. TOČNO Čista sadašnja vrijednost je konveksna funkcija veličine diskontne stope – točno Čista sadašnja vrijednost predstavlja sadašnju vrijednost svih novčanih primitaka

umanjenu za sadašnju vrijednost svih novčanih izdataka u cjelokupnom vijeku efektuiranja investicijskog projekta. NETOČNO

Izjednačavanje ČSV različito rangiranih projekata obavlja se primjenom – metode diferencijacije.

Kod različito rangiranih međusobno isključivih projekata različitih veličina i istog vijeka efektuiranja – izabire se projekt veće ČSV.

2

Kriterij ocjene investicijskih projekata koji se zasniva na razlici sadašnje vrijednosti svih budućih novčanih tokova i sadašnje vrijednosti investicijskih troškova naziva se KRITERIJ ČISTE SADAŠNJE VRIJEDNOSTI.

Metoda ČSV i metoda interne stope profitabilnosti polaze od pretpostavke da se svi novčani tokovi projekta mogu reinvestirati uz profitabilnost koja odgovara trošku kapitala. NETOČNO

Projekti s pozitivnom ČSV prihvatljivi su za poduzeće jer osiguravaju očekivano povećanje njegove vrijednosti koje će primarno pripasti vlasnicima običnih dionica. TOČNO

Projekti sa negativnom ČSV imaju nužno i negativne indekse profitabilnosti koji tako ukazuju na očekivano smanjenje vrijednosti tvrtke. NETOČNO

DISKONTIRANO RAZDOBLJE POVRATA Diskontirano razdoblje povrata pogodan je kriterij za mala poduzeća zbog troška

agenta. NETOČNO Prihvatljivost pojekta prema kriteriju diskontiranog razdoblja povrata – određena je

računskim postupkom.→Uključuje vremensku vrijednost novca. Broj godina u kojima će se diskontirani tekući čisti novčani tok vratiti u investicijske troškove. Koristi trošak kapitala.

EFEKT KLIJENTELE Efekt klientele – različito ponašanje interesnih skupina dioničar. Uprava mora

prepoznati strukturu svojih dioničara (klientele). Pojedinci plaćaju porez na dividendu pa će favorizirati zadržavanje dobiti što im je porezni tretman veći. A poduzeće koje drži dionice drugog poduzeća ima znatno niži porezni tretman.

Efekt klijentele traži da politika dividendi OVISI O VISINI POREZNOG TERETA INTERESNIH GRUPA DIONIČARA.

Prema efektu klientele poduzeće – treba voditi politiku stabilnih dividendi.

EFIKASAN PORTFOLIO Efikasan portfolio je ona kombinacija investicija koja OSIGURAVA POSTIZANJE

NAJVIŠE PROFITABILNOSTI UZ BILO KOJI STUPANJ RIZIKA, ODNOSONO NAJNIŽEG RIZIKA UZ BILO KOJU OČEKIVANU PROFITABILNOST.

EKONOMSKA VRIJEDNOST Koncept ekonomske vrijednosti određuje vrijednost profitabilne imovine kroz

sadašnju vrijednost očekivanih novčanih tokova ovisno o riziku njihovog pritjecanja. TOČNO

Netočne tvrdnje – ekonomska vrijednost nema nikakve veze s tržišnim cijenama imovine.

FINANCIJSKA EFIKASNOST INVESTICIJSKIH PROJEKATA Financijska efikasnost investicijskih projekata ocjenjuje se VELIČINOM I

DINAMIKOM NOVČANIH TOKOVA ZA KOJE SE OČEKUJE DA ĆE IH PROJEKT OSTVARITI U BUDUĆNOSTI TE NJIHOVOM VREMENSKOM VRIJEDNOŠĆU.

Ocjena financijske efikasnosti investicijskih projekata zasniva se na tehnici diskonitranog novčanog toka. TOČNO

3

FINANCIJSKA POLUGA Pravilo financijske poluge predstavlja mehanizam kamata i kamatnih stopa

primijenjen na poslovanje poduzeća, a govori da se korištenjem dugova mogu povećati zarade po dionici prema onima bez korištenja dugova. TOČNO

Prema pravilu financijske poluge zaduživanje se isplati ako se OSTVARI STOPA PROFITABILNOSTI VEĆA OD PONDERIRANE KAMATNE STOPE PO KOJOJ SE PLAĆAJU KAMATE NA DUG (R>k).

Stupanj financijske poluge je – odnos zarada prije kamata i poreza i zarada prije poreza + pokazatelj multiplikativnog djelovanja promjene ukupnih zarada na zarade po dionici.

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI Bilanca je – temeljni financijski izvještaj, prikaz stanja imovine i obveza na

određeni dan. Bilančna insolventnost označava NESPOSOBNOST PODUZEĆA DA ISPLAČUJE

DOSPJELE DUGOROČNE DUGOVE KOJI UKLJUČUJU KAMATE. Likvidnost poslovanja označava SPOSOBNOST CIRKULACIJE IMOVINE U

POSLOVNIM PROCESIMA U KRUŽNOM TOKU U PLANIRANOM OBUJMU I PLANIRANOJ DINAMICI.

FINANCIJSKI POKAZATELJI Koje od navedenih mjera nisu pokazatelji ex-post prinosa – tekući prinos + prinos za

razdoblje držanja. Komparativni financijski pokazatelji su POKAZATELJI UPOTREBE POLUGE,

LIKVIDNOSTI, AKTIVNOSTI, PROFITABILNOSTI, INVESTIRANJA I SISTEMATKSI POKAZATELJI.

Pokazatelji profitabilnosti prodaje jesu – marža kontribucije + bruto profitna marža + neto profitna marža.

Stupanj zaduženosti i odnos duga i glavnice su – komplementarni.→Pokazatelji investiranja; EPS, PPS, YD, DPS, d.→Pokazatelji aktivnosti: ko zaliha, ko ukupne imovine, ko tekuće imovine, ko obrtnog kapitala, ko gotovih proizvod, ko materijala.→Pokazatelji likvidnosti; tekući i brzi odnos.→Pokazatelji profitabilnosti; pokazatelj profitabilnosti prodaje ; imovine, ukupne imovine i glavnice.→Pokazatelji upotrebe poluge ukazuju na relativnu zaduženost poduzeća; stopa zaduženosti, odnos duga i glavnice.

INDEKS PROFITABILNOSTI Indeks profitabilnosti bolji je kriterij od kriterija interne stope profitabilnosti.

NETOČNO Indeks profitabilnosti je – dodatni pokazatelj + varijanta čiste sad. vrijednosti. Indeks profitabilnosti predstavlja DOPUNU ČSV, SADAŠNJA VRIJEDNOST

NOVČANIH TOKOVA PROJEKTA PREMA INVESTICIJSKIM TROŠKOVIMA, FAVORIZIRA PROJEKTE S NIŽIM INVESTICIJSKIM TROŠKOVIMA.

Indeks profitabilnosti različito rangira investicijske projekte istih čistih sadašnjih vrijednosti, a različitih investicijskih troškova pa se smatra dopunom kriterija čiste sadašnje vrijednosti. TOČNO

4

Metoda financijskog odlučivanja koja se zasniva na ODNOSU sadašnje vrijednosti čistih novčanih tokova i sadašnje vrijednosti investicijskih troškova naziva se INDEKS PROFITABILNOSTI.

Odnos žrtava i koristi daje identična rezultat kao indeks profitabilnosti. TOČNO

INKREMENTALNI NOVČANI TOK Inkrementalni novčani tok – novčani tok nakon poreza korigiran za oportunitetne

troškove. Inkrementalni novčani tok investicijskog projekata definira se kao NOVČANI TOK

PODUZEĆA S PROJEKTOM UMANJEN ZA NOVČANI TOK BEZ PROJEKTA.

Relevantni novčani tok investicijskog projekta je inkrementalni novčani tok za poduzeće. TOČNO

Relevantni novčani tok projekta je – inkrementalni novčani tok + novčani tok poduzeća s projektom umanjen za novčani tok poduzeća bez projekta.

Relevantni novčani tok projekta određuje se kao novčani tok poduzeća s projektom manje novčani tok poduzeća bez projekta. TOČNO

INTERNA STOPA PROFITABILNOSTI Interna stopa profitabilnosti – temeljna metoda financijskog odlučivanja, složenijeg

računskog postupka od ČSV. Interna stopa profitabilnosti izračunava se postupkom ITERACIJE I

INTERPOLACIJE TRAŽEĆI NULTU ČSV. Interna stopa profitabilnosti ne koristi trošak kapitala u postupku izračuna. Interna stopa profitabilnosti predstavlja ODNOS UKUPNIH INVESTICIJSKIH

IZDATAKA I NOVČANIH TOKOVA OD PROJEKTA ILI DISKONTNA STOPA KOJA NOVČANE EFEKTE U BUDUĆNOSTI SVODI TEHNIKOM DISKONTIRANJA NA VRIJEDNOST SADAŠNJEG ULAGANJA. DISKONTNU STOPU GDJE JE ČSV=0.

Što bi se dogodilo s internom stopom prof. projekta koji će se efektuirati jednakim novč. Tokovima, ako se ti nov. Tokovi daju u duljem vremenu? – stopa bi se povećala

Uz ostale uvjete nepromjenjene interna stopa profitabilnosti je veća što – su tekući čisti novčani tokovi veći + je dulje vrijeme efektuiranja + je razdoblje investiranja kraće.

Višestruke interne stope profitabilnosti nastaju u slučaju – višekratnih investicijskih ulaganja.

INVESTICIJSKO BANKARSTVO Bankarski investicijski zajam fleksibilniji je od emisije obveznica. TOČNO Bankarski kredit je fleksibilniji od emisije obveznica – točno. Financijski analitičari glede kreditnog kapaciteta obično tretiraju leasing blaže od

investicijskog zajama. TOČNO Funkcija investicijskog bankarstva je – posredovanje u emisiji vp. Grace razdoblje – razdoblje u koje miruje servisiranje duga. Investicijske banke jesu institucionalni investitori koji ulažu dugoročno kupujući

obveznice i dionice d.d.-a. NETOČNO Investicijske banke su financijske institucije koje po pravilu odobravaju dugoročne

kredite. NETOČNO

5

Leasing je povoljniji oblik stjecanja imovine od investicijskog kredita zbog nižih troškova financiranja. NETOČNO

Potpisnička funkcija (underwritting) investicijskih banaka odnosi se na dugoročno kreditiranje investicijskih projekata d.d.-a. NETOČNO

Tipični dugoročni institucionalni investitori jesu investicijski bankari. NETOČNO Tipični financijski specijalisti za industriju vp NISU – banke. Tipovi investicijskih projekata – point input – point output (jednokratno ulaganje i

jednokratni učinci ulaganja), continious input – point output (brodogradnja), point input – continous output (jednokratno ulaganje, višetruki primici) continous input – continous output (non stop)

Trošak leasinga prema trošku kredita je – po pravilu viši. Ukupni iznos kamata po investicijskom zajmu s jednakim anuitetima veći je od zajma

s istim otplatnim kvotama. TOČNO Za uspješno provođenje emisije vp poduzeća najvažnije financ. Institucije su –

investicijski bankari.→Posredovanje pri emisijama vp.

IZVEDENICE Koja od izvedenica nema razvijeno sekundarno tržište – zamjene i unaprijednice. Temeljna razlika između ročnica i opcija je – u karakteru obligacije. Temeljna razlika između ročnica i unaprijednica sastoji se u karakteru obligacije tako

da se ročnice moraju izvršiti dok se kod unaprijednica može izbjeći njihovo izvršenje. NETOČNO

Tipične zamjene jesu – kamatne + valutne. Varanti i call opcije razlikuju se jer – se varanti moraju izvršiti.

→Financijski instrumenti, najčešće vp.

KAPITAL Cijena kapitala ovisi o uvjetima finacirana tako da RASTE S POVEĆANJEM

RIZIKA. Cijena novca (kapitala) može se odrediti kao realna nerizična kamatna stopa plus

PREMIJA RIZIKA I PREMIJA INFLACIJE. Ciljana struktura kapitala postavlja se uz nižu zaduženost od optimalne strukture

kapitala. TOČNO Granica investicijskog horizonta poduzeća ostvaruje se kad je – marginalni trošak

kapitala = marginalnom prinosu od investicija. Ključni tržišni uvjet cijene nekog kapitala u financijskom instrumentu je RIZIK

TVRTKE, KAMATNA STOPA NA BEZRIZIČNA ULAGANJA. Krivulja prosječnog ponderiranog troška kapitala prema stupnju zaduženosti poduzeća

ima karakterističnan U oblik što znači da za poduzeće postoji optimalna struktura kapitala. NETOČNO

Marginalni trošak kapitala – koristi se u praksi za izračun investicijskog horizonta + koristi se u praksi za izračun investicijskog horizonta poduzeća kao inkrementalni trošak + rastuća je funkcija potreba poduzeća za kapitalom.

Ponderi za utvrđivanje ukupnog troška kapitala određuje se prema – knjigovodstvenim vrijednostima pojedinačnih komponenti kapitala i ukupne kapitalizacije + prema ciljanoj strukturi kapitala.

Prema tradicionalistima – trošak kapitala ima karaterističan U oblik. Svi kriteriji financijskog odlučivanja koji koriste trošak kapitala na isti način će

odrediti individualnu efikasnost investicijskog projekta. TOČNO

6

Temeljni standard profitabilnosti poduzeća za određivanje diskontne stope u budžetiranju kapitala je TROŠAK KAPITALA.

Trošak kapitala od amortizacije je –ukupni trošak kapitala. Trošak novoemitirane glavnice je prinos od dividendi umanjen za troškove emisije –

točno. Trošak novoemitiranog kapitala prema trošku postojećeg kapitala obično je – viši. Trošak zadržanih zarada kao jedne komponente povećanja kapitala poduzeća

uobičajeno je isti kao i trošak novoemitiranih običnih dionica. NETOČNO Trošak zadržanih zarada kao komponente ukupnog troška kapitala identičan je

prosječnom ponderiranom trošku kapitala poduzeća. NETOČNO U uvjetima «stvarnog svijeta» trošak kapitala ima karakterističan U oblik koi rezultira

iz pozitivnog utjecaja poreznog zaklona i negativnog utjecaja tzv. troškova bankrota na vrijednost poduzeća. TOČNO

KOEFICIJENT VARIJACIJE Koeficijent varijacije ovisi o očekivanim vrijednostima investicije. TOČNO

KOMPENZIRAJUĆI SALDO Kompenzirajući saldo – umanjuje raspoloživa sredstva zajma.

→Banke mogu tražiti od debitora da drži određena sredstva na računu za vrijeme trajanja kreditnog odnosa.

KOVARIJANCA Kovarijanca je mjera usklađenosti kretanja prinosa na dvije investicije. TOČNO Kovarijance su mjere sistematskog rizika, a varijance mjere specifičnog rizika

investicija i njihovih portfolia. NETOČNO

KRITERIJ ANUITETA Prema kriteriju anuiteta prag prihvatljivosti projekta je KADA JE Ai=Av JER

ANUITET INVSTICIJSKIH TROŠKOVA NE SMIJE BITI VEĆI OD ANUITETA ČISTIH NOVČANIH TOKOVA.

Projekti RAZLIČITOG VIJEKA EFEKTUIRANJA mogu se izjednačiti u jedinici vremena primjenom KRITERIJA ANUITETA.

→uspoređuje prosječne godišnje čiste novčane tokove s prosječnim godišnjim investicijskim troškovima.

MEĐUSOBNO ISKLJUČIVI PROJEKTI U slučaju međusobno isključivih projekata koji imaju isti vijek efektuiranja izbor

projekta treba temeljiti na kriteriju čiste sadašnje vrijednosti. TOČNO U slučaju različito rangiranih međusobno isključivih projekata različitog vijeka

efektuiranja primjenom raznih metoda odabire se projekt KOJI IMA NAJVEĆU ČISTU SADAŠNJU VRIJEDNOST.

→Između investicija istih očekivanih prinosa odabire se ona koja ima manju varijancu ili standardnu devijaciju (izbor veće korisnosti). Između investicija istih varijanci i standardnih devijacija odabire se ona koja ima viši očekivani prinos (izbor veće likvidnosti).→investicijska isključivost, fizička, lokacijska, financijska, ekološka.

METODE OCJENE INDIVIDUALNE RIZIČNOSTI PROJEKTA Dinamičko sagledavanje rizika projekta provodi se – analizom stabla odlučivanja.

7

Metode ocjene individualne rizičnosti projekta – analiza stabla odlučivanja, scenario analiza(naliza Monte Carlo simulacije) i senzitivna analiza.

Mjera individualne rizičnosti projekta je STANDARDNA DEVIJACIJA. Monte Carlo simulacija može se tretirati kao scenario analiza pomoću kompjuterske

simulacije kojom se ispituje monoštvo mogućih scenarija. TOČNO Scenario analiza – može se kompjuterski simulirati + obično se provodi za manji

broj događaja. Senzitivna analiza nije prava metoda utvrđivanja rizika projekta jer – ne računa s

vjerojatnostima promjena varijabli. Simulacija je varijanta analize osjetljivosti – netočno.

MODIGLIANI-MILLER TEOREM Prema Modigliani-Millerovom teoremu s porezima – vrijednost poduzeća s polugom

povećava se za sadašnju vrijednost poreznog zaklona. Prema Modigliani-Millerovom teoremu s porezima na dobit postoji optimalna

struktrua kapitala zbog utjecaja poreznog zaklona koji poduzeću osiguravaju kamate na dugove. NETOČNO

NATALOŽENI TROŠKOVI Eksterni učinci između projekta i poduzeća rezultiraju kroz oportunitetne i nataložene

troškove. NETOČNO Nataloženi troškovi – nisu inkrementalni novčani tokovi ili jesu troškovi

istraživanja i razvoja? Nataloženi troškovi (troškovi razvoja) projekta vezani su uz postojeće poslovanje

poduzeća zbog čega ih treba isključiti iz relevantnog novčanog toka projekta. TOČNO

Nataloženi troškovi predstavljaju specifične eksterne učinke koje ima projekt prema postojećem poslovanju poduzeća tako da ih treba uključiti u kalkulaciju novčanih tokova projekta. NETOČNO

Za investicijski projekt nataloženi troškovi NISU relevantni jer ih poduzeće ima bez obzira da li se projekt prihvaća ili ne jer su oni već teretili poslovanje poduzeća.

OBRTNI KAPITAL Agresivnu strategiju financiranja obrtnog kapitala karakterizira – kratkoročno

financiranje fluktuirajuće imovine. Bruto obrtni kapital predstavljen je – tekućom imovinom. Fluktuirajuća tekuća imovina poduzeća je POVREMENA IMOVINA TJ. OBRTNA

SREDSTVA. Načelo profitabilnosti prevladava kod konzervativne strategije financiranja obrtnog

kapitala. TOČNO Načelo sigurnosti i formiranja rezervi sigurnosti prevladava kod konzervativne

strategije financiranja obrtnog kapitala. TOČNO Neto obrtni kapital je ekonomska kategorija koja pokazuje onaj dio tekuće imovine

poduzeća koje se financira dugoročno. Zbog toga, nužno povećanje neto obrtnog kapitala predstavlja investicijski trošak projekta. TOČNO

Neto obrtni kapital predstavljen je – permanentnom tekućom imovinom. Neto obrtni kapital se može promatrati kao – permanentna tekuća imovina + tekuća

imovina-tekuće obveze.

8

Problem velikog broja vrsta tekuće imovine kod upravljana obrtnim kapitalom rješava se pomoću ODREĐIVNJA OPTIMALNE ZONE, UPRAVLJANJA POMOĆU IZUZEĆA I TOLERIRANJA RAZUMNIH FLUKTUACIJA CIJENA.

Sa stajališta upravljanja neto obrtnim kapitalom ukupnu tekuću imovinu poduzeća možemo podijeliti na permanentnu i fluktuirajuću. TOČNO

U slučaju da se očekuje rast obujma poslovne aktivnosti prema početnim godinama efektuiranja – masa neto obrtnog kapitala će, po pravilu, rasti.

Upravljanje neto obrtnim kapitalom može se označiti kao investicija u tekuću imovinu i korištenje tekućih obveza, a karakterizira ga međuovisnost rizika i nagrade. TOČNO

Upravljanje neto obrtnim kapitalom može se tretirati kao upravljanje tekućom imovinom i korištenje tekućih obveza, pa se neto obrtni kapital definira kao tekuća imovina manje dugovi i glavnica. TOČNO

Upravljanje neto obrtnim kapitalom predstavljeno je – upravljanjem tekućom imovninom i korištenjem tekućih obveza.

OPORTUNITETNI TROŠKOVI Oportunitentni troškovi projekta vezani su uz postojeće poslovanje poduzeća zbog

čega ih treba isključiti iz relevantnog novčanog toka projekta. NETOČNO Oportunitetni troškovi jesu vlastito imovinski dijelovi koje poduzeće koristi u okviru

nekog projekta zbog čega ih treba uključiti u novčane tokove projekta. TOČNO

OPTIMALNA STRUKTURA KAPITALA Optimalna struktura kapitala – ne postoji u uvjetima savršenog tržišta + obično se

postiže uz višu zaduženost od ciljane strukture kapitala. Optimalna struktura kapitala ovisi o – troškovima bankrota i poreznom teretu

poduzeća i vlasnika ili troškovima agenta i poreznom teretu poduzeća i vlasnika? Optimalna struktura kapitala se postiže uz višu zaduženost od ciljane struktura

kapitala. TOČNO Prema tradicionalistima optimalna struktura kapitala – postiže se uz najniži trošak

kapitala. U uvjetima «stvarnog svijeta» postoji optimalna struktura kapitala poduzeća koja ovisi

o oporezivanju dobiti i dohodka pojedinaca i o troškovima bankrota kao izraza povećanog financijskog rizika uslijed zaduživanja poduzeća. TOČNO

U uvjetima savršenog i potpuno efikasnog tržišta ne postoji optimalna struktura kapitala jer vrijednost poduzeća ovisi o učincima njegovih investicija, a ne o tome kako se ona dijeli između vlasnika i vjerovnika. TOČNO

PREDNOSTI KRATKOROČNOG PRED DUGOROČNIM FINANCIRANJE Fleksibilnost i niži troškovi temeljne su prednosti kratkoročnog nad dugoročnim

financiranjem, a kao dodatna prednost može se izdvojiti stvaranje povoljnijih odnosa s poslovnim bankama. TOČNO

Prednost kratkoročnog pred dugoročnim financiranjem NIJE – uvijek niža kamatna stopa.

Prednosti kraktkoročnog prema dugoročnom financiranju sastoje se u većoj fleksibilnosti financiranja i u ostvarivanju niže kamatne stope. TOČNO

Prednosti kratkoročnog pred dugorčnim financiranjem su – fleksibilnost + bolji odnosi s bankama.

9

Prednosti kratkoročnog pred dugoročnim financiranjem su – manja osjetljivost na kamanti rizik + veća fleksibilnost + niži troškovi.

PRINOS DO DOSPIJEĆA Prinos do dospijeća je ZAHTJEVANA STOPA PROFITABILNOSTI KOJU

ZAHTIJEVA VLASNIK OBVEZNICE. Trošak duga prije poreza je – prinos do dospijeća.

→diskontna stopa koja svodi prinose od obveznica (kamate i nominalne vrijednosti) do njezina dospijeća na tekuću tržišnu vrijednost obveznice. To je interna stopa prinosa na tržišnu vrijednost obveznice.→mjera profitabilnosti obveznica. Uzima u obzir veličinu, dinamiku svih novčanih primitaka (glavnica+kamate) od obveznice prema tržišnoj vrijednosti.

PRINOS ZA RAZDOBLJE DRŽANJA Najbolja mjera ex-post na utržive investicije je prinos (profitabilnost) za razdoblje

držanja. Ova se mjera prinosa još naziva ukupan prinos, a uobičajeno se izračunava na godišnjoj razini. TOČNO

RAZDOBLJE POVRATA Ključni nedostaci kriterija razdoblja povrata su NE RAZMATRA CJELOKUPNI

VIJEK EFEKTUIRANJA, NE UZIMA U OBZIR VREMENSKU VRIJEDNOST NOVCA.

Razdoblje povrata je - najjednostavniji kriterij financ. Odlučivanja + dodatni kriterij financ. Odlučivanja.

Razdoblje povrata je VRIJEME U KOJEM NOVČANI TOKOVI PROJEKTA VRATE INVESTICIJSKE TROŠKOVE.

Rezidualna vrijednost od pretpostavljene prodaje fiksne imovine nakon poreza smanjuje razdoblje povrata investicijskog projekta. NETOČNO

Rezidualna vrijednost projekta – ne utječe na njegovo razdoblje povrata. Temeljne slabosti kriterija razdoblja povrata su NE RAZMATRA CJELOKUPNI

VIJEK EFEKTUIRANJA, NE UZIMA U OBZIR VREMENSKU VRIJEDNOST NOVCA.

→jednostavan za upotrebu, favorizira projekta s kraćim vremenom vraćanja, povezan je s prosječnom računovodstvenom profitabilnošću, ne razmatra cjelokupni vijek efektuiranja, ne uzima u račun vremensku dimenziju novca.

TROŠAK AGENTA Moguća manja vrijednost poduzeća kada ga vodi profesionalni management prema

vrijednosti koju bi imalo da ga vode vlasnici naziva se TROŠAK AGENATA (manageri mogu forsirati svoje interese).

Pozitivna uloga tržišta korporacijske kontrole ogleda se u – smanjenju troška agenta. Problem agenta ne nastaje – između vjerovnika poduzeća. Teorija agenta – nema veze s politikom dividendi.

VIJEK EFEKTUIRANJA Ekonomski vijek efektuiranja investicijskog projekta uvijek je isti kao i vijek

efektuiranja koji se promatra s financijskog stajališta. NETOČNO Financijski gledano vijek efektuiranja je u odnosu na ekonomsku definiciju tog vijeka

– uvijek dulji + nikada kraći.

10

U osnovi određivanja vijeka efektuiranja projekta je – mogućnost ostvarivanja pozitivnih čistih novčanih tokova.

Vijek efektuiranja s financijskog stajališta – se razlikuje od ekonomskog vijeka.

VREMENSKA VRIJEDNOST NOVCA Između dvije tehnike izračunavanja vremenske vrijednosti novca češće je u

financijama u upotrebi tehnika složenog ukamaćivanja. TOČNO Vremenska vrijednost novca izraz je vremenske preferencije pojdinaca ljudi. TOČNO Vremenska vrijednost novca je – kvantifikacija vremenske preferencije. Vremenska vrijednost novca je – kvantifikacija vremenske preferencije + inicijalno

uzrokovana postojanjem inflacije + matematika financija. Vremenska vrijednost novca proizlazi iz opasnosti od smanjenja kupovne moći novca

zbog stalno prisutne inflacije i pada kupovne moći novca. TOČNO Vremenska vrijednost novca temeljni je kvantitativni alat u financijama. TOČNO Vremenska vrijednost novca u osnovi je rezultat inflacijskog očekivanja investitora.

NETOČNO

Vrijednosni papiriDionice

Ako poduzeće koje je izvršilo dijeljenje dionica vodi politiku redovnih dividendi dioničari bi trebali očekivati – iste dividende.

Ako statut d.d.-a daje običnim dioničarima pravo prvokupnje novoemitiranih običnih dionica, nova emisija provodi se ograničenim javnim plasmanom uz emisiju prava prvokupa. TOČNO

Arbitražeri - osiguravaju djelovanje zakona jedne cijene. Bonusna emisija označava EMISIJU DIONICA KORPORACIJE SVOJIM

POSTOJEĆIM DIONIČARIMA TJ. INTERNU EMISIJU DIONICA GDJE DOLAZI DO PROMJENA BROJA GLAVNIH DIONIC, STRUKTURE GLAVNICE, ALI NE I DO POVEĆANJA GLAVNICE.

Call opcija je UGOVOR KOJI NJEGVOM KUPCU U ZAMJENU ZA PLAĆENU PREMIJU DAJE PRAVO KUPNJE OD PRODAVATELJA UGOVORENIH VP (IMOVINE) PO IZVRŠNOJ CIJENI U OPCIJI NA ODREĐENI DAN ILI TOKOM ODREĐENOG RAZDOBLJA.

Cijena call opcije na dionice viša je od ostale uz nepormjenjene uvjet – kada poduzeće izglasa isplatu dividendi.

Dijeljenje dionica (STOCK SPLIT) predstavlja POVEĆANJE BROJA GLAVNIH DIONICA UZ ISTOVREMENO PROPORCIONALNO SMANJENJE NJIHOVE NOMINALNE VRIJEDNOSTI BEZ SMANJIVANJA BROJA VLASNIKA.

Distribucija dividendnih dionica signalizira – buduće smanjene dividendi. Emisija dionica s pravima – oblik dogovorne kupnje. Emisija dionica s pravima predstavlja – privatni plasman dionica + ograničenu

emisiju dionica. Emisija dionica s pravima predstavlja oblik otvorene emisije koja odgovara kupnji

nadmetanjem. NETOČNO Emisija sekundarnih vp karakteristična je za poslovanje INVESTICIJSKIH

FONDOVA. Isplatu dividendi zagovara – rezidualna teorija vrijednosti i teorija ptice u ruci. Knjigovodstvena vrijednost dionica – uvijek je jednaka nominalnoj vrijednosti.

11

Kumulativno glasovanje na skupštini dioničara karakterizira MOGUĆNOST MULTIPLICIRANJA GLASOVA OVLAŠTENOG ČLANA UPRAVE, JEDNA DIONICA NOSI ONOLIKO GLASOVA KOLIKO SE BIRA ČLANOVA UPRAVE.

Kupnja dionice putem call opcije je investicijska strategija koja uključuje princip poluge. TOČNO

Likvidnom dionicom označava se ONA KOJA SE MOŽE PRODATI PO OČEKIVANIM CIJENAMA U SVAKOM TRENU.

Likvidnu dionicu koja ima aktivno tržište karakterizira – mogućnost prodaje po predvidivoj cijeni.

Medvjeđe tržište dionica karakterizira – tendencija pada cijena dionica. Metoda glasovanja koja omogućuje manjini izbor određenog broja ovlaštenih

direktora poduzeća naziva se KUMULATIVNO GLASOVANJE. Mjere ukupnog rizika neke dionice su varijanca i standardan devijacija. Na dan kada dionice ostaju bez prava ( na prvokup dionica nove emisije) cijena

dionica – raste. Na suvremenim organiziranim tržištima postojanje više različitih klasa običnih dionica

– najčešće se izbjegava. Nakon dana kada dionice ostaju bez dividendi njihova cijena će – pasti. Nominalna vrijednost dionica – ona vrijednost koju je društvo registriralo kod

suda + ključna za vrednovanje običnih dionica + ispod koje se zabranjuje emisija.

Nominalna vrijednost običnih dionica – nije važna + je vrijednost u trenutku osnivanja.

Obične dionice po pravilu imaju pravo glasa, a njihova temeljna profitna obilježja su pravo na dividendu i pravo na imovinu d.d.-a. TOČNO

Oblici dividende su NOVČANE, DIONIČKE, DISTRIBUCIJA MATERIJALNIH VRIJEDNOSTI, LIKVIDACIJSKE.

Odnos cijena i zarada – najčešće je korišteni kapitalizacijski koeficijent za vrednovanje dionica + daje iste rezultate kao i Gordonov model ako je profitabilnost reinvestiranja jedanaka zahtijevanom prinosu + može se primjeniti i na poduzeća koja ne isplaćuju dividende.

Osnovna profitna obilježja običnih dionica su rezidualne tražbine prema zaradama i imovini društva. TOČNO

Osoba koja drži 40% dionica nekog poduzeća može od 7 ovlaštenih direktora kumulativnim glasovanjem izabrati – 3.

Osoba koja drži 40% dionica nekog poduzeća može od 7 ovlaštenih direktora većinskim glasovanjem izabrati – niti jednog.

Poduzeće koje je ostvarilo u tekućoj godini gubitak može isplatiti dividende samo ako JE PODMIRILO SVOJE OBVEZE I IMA REZERVE U PASIVI BILANCE (ZADRŽANE DOBITI).

Prema rezidualnoj teoriji dividendi, dividende se isplaćuju ako TVRTKA NEMA PROFITABILNIJIH INVESTICIJA MJERENIH ČSV ILI INTERNOM STOPOM PROFITABILNOSTI.

Prema temeljnim obilježjim rizičnost preferencijalnih dionica je – između rizičnosti dionica i obveznica.

Prema teoriji besplatnog ručka emisija je konvertibilna ako poduzeće posluje dobro i vrijednost običnih dinica raste. Konverzija će se izvršiti pa će se dionice emitirati uz višu cijenu od one koja je bila u trenutku emisije konvertibilnih obveznica.

12

Prema teoriji besplatnog ručka emisija konvertibilija je povoljnija KADA PODUZEĆE POSLUJE SLABIJE ILI KADA JE PODUZEĆE MALO I ZA PODUZEĆA U NASTANKU.

Put opcija je OPCIJA KOJA DAJE NJENOM VLASNIKU PRAVO PRODAJE SASTAVLJAČU OPCIJE UGOVORNIH VP/IMOVINE PO IZVRŠNOJ CIJENI U OPCIJI NA ODREĐENI DAN ILI TOKOM ODREĐENOG RAZDOBLJA.

Rapon je – simultana kupnja i prodaja istog tipa opcija, simultano zauzimanje duge i kratke pozicije korištenjem istog tipa opcija na istu vezanu imovinu.

Regresijski pravac vp određen je kutom koji predstavlja odsječak pravca na Y osi i koeficijentom smjera pravca koji se naziva ß. NETOČNO

Rezidualna teorija dividendi – zagovara niske dividende. Rezidualna teorija dividendi govori – u prilog zadržavanja zarada + u prilog isplate

dividendi. Rezidualna teorija dividendi traži da se isplata dividendi obavlja ukoliko tvrtka nema

profitabilnih investicija mjerenih metodama ČSV i interne stope profitabilnosti. S približavanjem dospijeća cijene dionica će – DIONICE NEMAJU

DOSPIJEĆE!!!! Temeljna obilježja običnih dionica jesu: prava na dividende, pravo prodaje neovisno

od poduzeća koje ih je izdalo i pravo upravljanja d.d.-om. NETOČNO Temeljna prava dioničara jesu pravo na dividende i pravo upravljanja dd. NETOČNO Temeljna prava dioničara jesu rezidualna prava na zarade i imovinu d.d.-a. TOČNO Temeljna prava dioničara su REZIDUALNA PRAVA NA POSLOVNI

REZULTAT I PRAVO NA IMOVINU. OSIM TIH IMA JOŠ PRAVO UPRAVLJANJA I PRAVO PRVOKUPNJE.

Temeljna prednost dioničkog društva naspram drugih je – mogućnost pribavljanja najvećih iznosa kapitala.

Temeljna profitna obilježja običnih dionica određena su rezidualnim tražbinama koje imaju njihovi vlasnici prema zaradama i imovini poduzeća. TOČNO

Temeljne mjere ukupnog rizika neke dionice jesu PREMIJA RIZIKA, BETA, INFLACIJA, STANDARDNA DEVIJACIJA, OČEKIVANA STOPA PRINOSA NA TRŽIŠNI PORTFOLIO.

Temeljni izvori dividendi jesu ZARADE PODUZEĆA (TEKUĆE I ZADRŽANE) I LIKVIDACIJSKA MASA.

Teorija irelevantnosti dividendi – je ispravna u uvjetima savršenog tržišta. Teorija po kojoj bi se dividende isplaćivale samo u slučaju da poduzeće nema

raspoloživih profitabilnih investicija naziva se REZIDUALNI PRISTUP DIVIDENDAMA.

Trezorske dionice NISU dionice koje je poduzeće – zadržalo u trezoru prilikom emisije.

Trošak kapitala od običnih dionica konceptualno se razlikuje od troška kapitala obveznica. NETOČNO

Trošak kapitala od običnih dionica prema trošku kapitala do obveznica je obično – viši.

Trošak kapitala od preferencijalnih dionica je – prinos od dividendi. U prilog zadržavanja zarada govori – rezidualna teorija vrijednosti + veći rizik

dividendi od kapitalnih dobitaka. U trenutku kada dionice ostanu bez dividendi, njihova cijena će – pasti. Ukupan prinos za dionice sastoji se od prinosa od dividendi i stope promjene

vrijednosti dionice – točno.

13

Utrživi vp – supstituti novca i privremene investicije. Vlasnik će izvršiti put opciju na dionicu – kada je izvršna cijena viša od cijene

dionice. Vlasnik put opcije zaradit će ako PADNE CIJENA VP ISPOD NJIHOVE

IZVRŠNE CIJENE U PUT OPCIJI. Vođenje politike rezidualnih dividendi – intenzivira zadržavanje zarade. Vrijednost preferencijalnih dionica utvrđuje se kao – vrijednost vječne rente od

preferencijalnih dionica. Za poreznog obveznika prednosti zadržavanja zarada prema dividendama su što –

može odgoditi plaćanje poreza. Zahtijevani prinos na obične dionice sastoji se od – očekivanog prinosa od dividendi

i očekivane stope rasta.

Gordonov model (konstantan rast dividendi) je – model sadašnje vrijednosti dividendi + model ekonomske vrijednosti dionica.

Gordonov model (konstantan rast dividendi) NIJE – primjenjiv za supernormalni rast dividendi.

Gordonov model je – primjenjiv za stabilan rast dividendi. Gordonov model je najosjetljiviji na promjenu stope rasta g. TOČNO Model suprenormalnog rasta je – varijanta Gordonovog modela + model sadašnje

vrijednosti dividendi. Prema Gordonovom modelu trošak kapitala od običnih dionica najosjetljiviji je na

STOPU RASTA DIVIDENDI. Prema Gordonovom modelu trošak kapitala od običnih dionica najosjetljiviji je – na

promjenu očekivane stope rasta dividendi.

Obveznice

Amortizacija premije obveznice povećava porezni zaklon, a amortizacija diskonta ga smanjuje. NETOČNO

Elementi bez kojih ne može biti obveznica – nominalna vrijednost + dospijeće + kamatna stopa?.

Fond za amortizaciju obveznice – kombinira jednokratni i višekratni sistem amortizacije.

Inverzno kretanje cijene i zahtijevanog prinosa vrijedi – samo za obveznice. Korporacijske obveznice predstavljaju osnovni instrument formiranja dugoročnih

dugova javnih d.d.-a, a po pravilu se emitiraju kao kuponske obveznice. TOČNO Međuovisnost cijene i prinosa na kuponsku obveznicu nisu – inverzno kretanje

osjetljivosti cijena i vremena dospijeća ili veća osjetljivost na promjene kamatnih stopa prema obveznici bez kupona?

Međuovisnost cijene i prinosa za kuponsku obveznicu jesu – inverzno kretanje + približavanje nominali s približavanjem dospijeća.

Na razvijenom tržištu kapitala najčešći tip korporacijskih obveznica su anuitetske obveznice. NETOČNO

Najveće fluktuacije cijena obveznica treba očekivati kod – obveznica bez kupona. Najveću osjetljivost cijene na promjene kamatnih stopa pokazuju – kuponske

obveznice. Nominalna vrijednost obveznice predstavlja IZNOS KOJI SE MORA

NADOKNADITI VLASNIKU O DOSPIJEĆU.

14

Obveznice istog dospijeća i istog stupnja rizika ali s različitim kuponskim kamatnim stopama – imaju različite postotne promjene cijena izazvane promjenom zahtijevanog prinosa + imaju to veće postotne promjene cijena što je kuponska kamatna stopa niža.

Obveznice, po pravilu, nose nominalnu vrijednost, ali mogu postojati i obveznice koje ne nose nominalnu vrijed. već se prodaju uz diskont. NETOČNO

Opcija koja zamagljuje tradicionalnu podjelu dugoročnih VP na obveznice i dionice naziva se OPCIJA KONVERZIJE.

Opcije konverzije mogu nositi – sve obveznice. Osjetljivost cijene obveznice na promjene kamatnih stopa ista je kod kupnskih i kod

anuitetskih obveznica ako im je preostalo vrijeme do dospijeća isto. NETOČNO Preferencijalne dionice su prema obveznicama – mlađe. Približavanje cijena obveznica nominalnoj vrijednosti s približavanjem njihova

dospijeća vrijedi – za sve obveznice. Sinking fund je poseban oblik fonda za amortizaciju opozivih kuponskih obveznica.

TOČNO Trošak kapitala od obveznica je – prinos do dospijeća. Uz pretpostavku da će zahtijevani prinos ostati na sadašnjoj razini kako će se kretati

vrijednost obveznice iz A s približavanjem dospijeća – padati. Vlasnik konvertibilne obveznice izvršit će konverziju – kada je cijena konverzije

niža od cijene dionice. Zaslađivači emisija obveznica su – opcija konverzije + punomoć za kupnju običnih

dionica. Zaslađivači emisije obveznica su opcija konverzije i pravo prvokupnje običnih dionica

emitenata. TOČNO

NESVRSTANI

3 teorije koje nastoje objasniti oblik krivulje kamatne stope – teorija očekivanja, teorija preferencije likvidnosti, teorija segmentacije tržišta.

Cilj poslovana poduzeća u uvjetima SAVRŠENOG TRŽIŠTA je MAX VRIJEDNOSTI PODUZEĆA, a u uvjetima NESAVRŠENOG TRŽIŠTA je MAX BOGATSTVA VLASNIKA.

Distribucija vjerojatnosti – najčešće nije unaprijed zadana, može se subjektivno procijeniti, objektivizira se iz povijesnih podataka.

Funkcije investisijskog bankarstva . savjetodavan, potpisnička i distribucijska. Individualna rizičnost investicije procjenjuje se kroz očekivanju vrijednosti i

standardnu devijaciju. TOČNO Investitor koji drži dobro diverzificiran portfolio ne mora brinuti o mogućim

pogrešnim odlukama managementa poduzeća čije dionice drži. TOČNO Karakteristike projekta – dugoročni karakter ulaganja, međuovisnost investiranja i

financiranja, rizik i neizvjesnot, vremenski raskorak između ulaganja i učinaka ulaganja.

Ključna sadržajna razlika između računovodstvenog i financijskog kategorijalnog aparata je u TOME ŠTO RAČUNOVODSTVENI UZIMA PROFIT, A FINANCIJSKI UZIMA U OBZIR NOVČANI TOK.

Komercijalni zapis – instrument kratkoročnog financiranja poduzeća. Kontinuitet poslovanja – primarno ovisi o količini potrebnih inputa, cijene inputa

osciliraju.

15

Kratkoročni bankarski zajmovi prema fleksibilnosti – fiksni, okvirni i revolving. Krivulje indiferencije povezuju investicije različitih profitno rizičnih karakteristika

koje za određenog investitora imaju jednaku korisnost. TOČNO Mogući prinosi na investicije –TEKUĆI NOVČANI DOHODAK (dividende, kamate,

tantijeme, najamnine) i KAPITALNI DOBITAK (porast vrijednosti od investicije, pozitivna razlika između cijene po kojoj je investicija kupljena i one po kojoj je prodana).

Oblici investicija – financijske, realne, neopipljive. Oblici spontanog financiranja su UOBIČAJENI TRGOVAČKI KREDITI

DOBAVLJAČA, UOBIČAJENI NAČIN ISPLATE PLAĆE, UOBIČAJENI NAČIN PLAĆANJA POREZA, NERASPODJELJENA TEKUĆA DOBIT.

Optimalni portfolio za nekog investitora je onaj mogući portfolio koji JE TANGENTA NJEGOVE KRIVULJE INDIFERENCIJE NA EFIKASNU GRANICU PORTFOLIA.

Osnovne mjere rizika neke investicije jesu varijanca i koeficijent korelacije. NETOČNO

Porezni zaklon – kamate i amortizacija. Poslovni rizik – neizvjesnost glede buduće zarade. Potencijalni emitenti – velike prestižne korporacije, potencijalni kupci –

institucionalni investitori, pojedinci. Potpisnički raspon – razlika u cijeni koju plaća krajnji kupac prema cijeni koju primi

emitent. Prednosti držanja novca – održavanje kreditnog rejtinga, osiguranje izvanrednih

okolnosti. Prema tzv. «zlatnim pravilima» financiranje krakt. Potreba moraju se financirati

kratkoročno dok se dugoroč. Potrebe mogu financirati dugoročno. NETOČNO Prinos za razdoblje držanja je – najbolja ex-post mjera profitabilnosti, mjera

ukupog rizika. Prinosi na obveznice – tekući prinos, prinos do dospijeća i prinos do opoziva. Problem rangiranja investicijskih projekata NE nastaje u slučaju – različitih

rezidualnih vrijednosti. Problemi rangiranja projekata – razlika u veličini, vijeku efektuiranja, veličini i

dinamici novčanih tokova. Proces financiranja u najširem smislu može se opisati kroz procese financiranja,

investiranja, definanciranja i dezinvestiranja, odnosno samo financiranja. TOČNO Protegnuti prinos je metoda financijskog odlučivanja a predstavlja varijantu čiste

sadašnje vrijednosti. NETOČNO Razgolićenjem se može smatrati – likvidacija dijela poduzeća. Razlozi refundiranja duga su PRODULJENJE DOSPIJEĆA DUGA,

OSLOBOĐENJE OD RESTRIKTIVNIH KLAUZULA POSTOJEĆEG DUGA, SMANJENJE TROŠKOVA FINANCIRANJA DUGOVIMA.

Sinergijski učinci poslovnih kombinacija su – povećanje novčanih tokova i smanjenje troška kapitala združene tvrtke.

Specifičnost novčanih tokova zamjene ogleda se u SUPROTSTAVLJANJU DVIJE STRUJE NOVČANIH TOKOVA NOVE I NOVČANIH TOKOVA STARE IMOVINE.

Tehnički rizik razlikuje se od neizvjesnosti jer KOD RIZIKA POZNAJEMO VJEROJATNOST NASTUPA NEKOG DOGAĐAJA, A KOD NEIZVJESNOSTI NE.

16

Temeljna karakteristika eksternog pristupa financijama poduzeća je da pristupa financijama poduzeća sa stajališta financijera, tj. investitora u vp koje emitira poduzeće. TOČNO

Temeljni cilj poslovanja poduzeća je MAKSIMALIZACIJA BOGATSTVA VLASNIKA, MAX TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI TVRTKE KROZ MAX VRIJEDNOSTI NJENIH OBIČNIH DIONICA.

Teorija kompromisa je – slična tradicionalnoj + objašnjava postojanje optimalne strukture.

Tip investicijskog projekta kojim se najčešće prikazuju metode financijskog odlučivanja je POINT INPUT – CONTINUOS OUTPUT.

Točne tvrdnje – neizvjesnost je subjektivne prirode jer nije spoznata distribucija vjerojatnosti + neizvjesnost je bliže stanju totalne nesigurnosti od rizika.

Transakcijski troškovi – kamatni raspon, cjenovni raspon, brokerske provizije, trošak administarcije.

Tri temeljne komponente rizičnosti projekta su INDIVIDUALNA RIZIČNOST PROJEKTA, RIZIČNOST PROJEKTA ZA PODUZEĆE I TRŽIŠNI RIZIK PROJEKTA.

Trošak bankarskog zajma ovisi o načinu obračuna kamata (jednostavne, diskontne, nadodane).

U kojem je slučaju najosjetljivije rangiranje investicijskih projekata – kada im se razlikuje dinamika pritjecanja novčanih tokova.

U osnovi definiranja rizika neke investicije je distribucija vjerojatnosti njena prinosa. TOČNO

U osnovi portfolio strategije je – princip diversifikacije + redukcija rizika + povećanje prinosa.

Uključivanje rizika u visinu diskontne stope je postupak koji se naziva mjerom individualne rizičnosti projekta.

Upravljanje financijama poduzeća koristi se za označavanje znanstveno – nastavne discipline koja proučava interni pristup financijama poduzeća. TOČNO

Uvođenje opcije napuštanja projekta – realnije iskazuje ČSV projekta. Za razliku od financijskih investicija, ulaganja koja poduzima poduzeće u primarno

realnu imovinu češće se nazivaju investicijskim projektima. TOČNO

17