1. Objasnite pojam javnih financija ! Javne financije (eng. Public Economics ili Public Sector Economics) - ekonomska analiza djelovanja drave putem upotrebe dravnih prihoda i rashoda, pri emu se dravni prihodi i rashodi raunski predstavljaju u proraunima javnog sektora. Dravni prihodi i rashodi primjenjuju se kao instrumenti fiskalne politike. Osim putem prihoda i rashoda, drava svoje funkcije obavlja i primjenom drugih instrumenata: nadzor, regulacija, donoenje zakona, monetarna politika. *Zbog toga to naziv javne financije nisu vezane samo uz novac (na to upuuje rije financije), neki autori koriste naziv ekonomika javnog sektora ili javna ekonomika. 2. to ini javni sektor?Javni sektor

Sredinja drava (ministarstva i agencije) Monetarne javne institucije (ukljuujui

Javne institucije Javna poduzea

Izvanproraunski fondoviLokalne jedinice (upanije, gradovi, opine)

Narodnu banku)Fiskalne institucije

(depozitne)Ostale institucije (ne depozitne)

3. to ini javni sektor Republike Hrvatske! Sredinja drava: 13 ministarstava; 4 sredinja dravna ureda; 13 ureda; 9 dravnih upravnih organizacija; agencije, zavodi, dravni uredi Lokalna drava - jedinice lokalne i regionalne (podrune) samouprave: 20 upanija 124 grada 426 opina Izvanproraunski fondovi: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Hrvatski zavod za zapoljavanje Hrvatske vode Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Dravna agencija za sanaciju banaka i osiguranje tednih uloga Hrvatski fond za privatizaciju

1

4. Po emu se drava razlikuje od ostalih sektora? Drava ima pravo posegnuti za mjerama prisile. Drava moe izricati naredbe i zabrane. Iako se prisila moe primjenjivati i u privatnom sektoru, nadlenost drave je najvia i konana. Ostali kriteriji razgranienja drave i ostalih sektora: dravne ustanove nude dobra za kolektivnu, a ne privatnu upotrebu (javna, a ne privatna dobra), drava ima funkcije koje se razlikuju od funkcija privatnog sektora, drava se rukovodi naelom opskrbe, a privatni sektor naelom stjecanja dobiti, drava i privatni sektor razlikuju se u pogledu vlasnitva. 5. Objasnite metode pozitivne analize koje se primjenjuju u podruju javnih financija. Cilj analize je utvrditi posljedice promjena ekonomske politike. Izuavanje naina na koji gospodarstvo u stvarnosti funkcionira Modeli polaze od onog to tvrdi ekonomska teorija ona pomae odrediti imbenike koji mogu utjecati na odreeno ponaanje Empirijska istraivanja pokuavaju mjeriti smjer i veliinu uinaka promjene dravne politike na ponaanje ljudi Uobiajeni naini prouavanja su intervjui, drutveni i laboratorijski pokusi te ekonometrijska analiza Da bi se donio stav o poeljnosti dravnih aktivnosti, potreban je neki opi okvir. Veina strunjaka u podruju javnih financija koristi se ekonomikom blagostanja kao takvim opim okvirom. 6. to je ekonomika blagostanja? Kako bi se organizirali stavovi o poeljnosti raznih aktivnosti drave potreban je neki opi okvir. Bez takvog okvira svaki dravni program ili politiku nemogue je postii. Okvir kojim se koriste strunjaci javnih financija naziva se ekonomika blagostanja. Ekonomika blagostanja je grana ekonomske teorije koja se bavi drutvenom poeljnou alternativnih ekonomski stanja. Teorija blagostanja koriste se kako bi se razlikovale okolnosti u kojima je trite uspjeno od onih u kojima trite neuspjeno djeluje.

7. Grafiki pomou Edgeworthove kutije prikaite kako se postie Pareto uinkovita alokacija.

2

(Pareto Efficient) alokacija resursa u kojoj ni jednoj osobi ne moe biti bolje, a da drugoj ne bude gore. *Jedan analitiki izum poznat kao Edgeworthova kutija oslikava jednostavnu ekonomiju koja se sastoji od dvoje ljudi (Adam i Eva) koji troe dvije robe (jabuke i smokvini listovi) ija je ponuda nepromijenjena. Svaka toka (npr. g,h,p) unutar kutije pokazuje neku raspodjelu jabuka i smokvinih listova izmeu Adama i Eve. Sklonosti Adama i Eve prema smokvinim listovima i jabukama pokazujemo zakrivljenim krivuljama indiferencije (npr. Eg, Ag, Ah, Ap). Krivulje indiferencije obiljeene veim brojevima pokazuju viu razinu zadovoljstva ili korisnosti (npr. Adam, Ap voli vie nego Ag). Pareto uinkovita alokacija: Adam se kree od toke g do toke h, to za njega predstavlja viu razinu korisnosti (Ag je povoljnije od Ah). Sada se postavlja pitanje da li je mogue raspodijeliti listove i jabuke izmeu Adama i Eve, tako da Adamu bude bolje, a da Evi ne postane loije? To se upravo dogaa putujui od toe g do toke h. Adamu je bolje, dok Evi nije loije (ona se jo nalazi na svojoj krivulji indiferencije Eg). Taj se proces dogaa do onoga trenutka kada neka od krivulja indiferencije Adama ne tangira krivulju indiferencije Eve, te se ta toka naziva Pareto uinkovita alokacija. 8. to je Pareto uinkovita alokacija? Pareto uinkovita alokacija je alokacija koja se ostvaruje kada ne postoji nain da jedna osoba postane bogatija, a da se druga pritom ne uini siromanijom (toka p na gornjem grafu). *Paretova uinovitost standard za procjenu poeljnosti raspodjele sredstava i izvora. *Paretovo poboljanje realokacija resursa koja jednu osobu ini bogatijom, a da pritom nitko ne osiromauje. 9. to pokazuje krivulja ugovora? Prikaite je grafiki. Postoji niz Pareto uinkovitih toaka, a spoj svih Pareto uinkovitih toaka naziva se krivulja ugovora, koja je na slici oznaena sa mm. Matematiarima jasnije, ona prolazi kroz toke u kojima se krivulje indiferencije Adama i Eve tangiraju. 10. Koji je uvjet potrebno zadovoljiti da bi se postigla Pareto uinkovitost? Objasnite to.

3

Matematiki reeno, u tokama gdje je nagib krivulje indiferencije Adama i nagib krivulje indiferencije Eve jednak. Ekonomki reeno, apsolutna vrijednost nagiba krivulje indiferencije pokazuje stopu pri kojoj je pojedinac spreman trgovati jednom robom za dodatni iznos druge robe, a zove se granina stopa supstitucije (marginal rate of substitution, MRS). Dakle, Paretova uinkovitost zahtijeva da granina stopa supstitucije bude jednaka za sve potroae: MRSjsAdam= MRSjsEva, Adam gdje je MRSjs Adamova granina stopa susptitucije jabuka za smokvine listove, a MRSjsEva Evina granina stopa supstitucije (j je kratica za jabuke, s je kratica za smokvine listove). 11. O emu govori osnovni teorem ekonomike blagostanja? Osnovni teorem ekonomike blagostanja govori da dokle god proizvoai i potroai djeluju kao savreni konkurenti, tj. dok prihvaaju cijene kakve su zadane, tada se uz odreene uvjete pojavljuje Pareto uinkovita alokacija sredstava i izvora. Bit konkurencije jest da svi ljudi prihvate iste cijene-u naem primjeru to znai da i Adam i Eva plaaju istu cijenu za smokvine listove (Ps) kao i za jabuke (Pj). Temeljem teorije racionalnog izbora dobijemo da je nuan uvjet maksimiziranja korisnosti dan izrazima: MRSjsAdam = Pj/Ps, za Adama (tada on maksimizira korisnost) MRSjsEva = Pj/Ps, za Evu (tada ona maskimizira korisnost) Konkurentska tvrtka maksimizira korisnost kada je njen granini troak i cijena jednaki.U primjeru to znai da je Pj=MCj, te Ps=MCs, ili : MCj / MCs = MRTjs = Pj / P s . Iz prethodna tri izraza slijedi (boldano) da je: MRTjs=MRSjsAdam = MRSjsEva , to je nuan uvjet Paretove uinkovitosti. Konkurencija, uz maksimiziranje ponaanja svih pojedinaca vodi uinkovitom ishodu. 12. to pokazuje krivulja moguih korisnosti? Prikaite je grafiki. Krivulja moguih korisnosti (UU) pokazuje maksimalnu korisnost jednog pojedinca uz danu razinu korisnosti drugog pojedinca. Izvedena je iz krivulje ugovora. Sve toke na krivulji moguih korisnosti su Pareto uinkovite, ali one oznauju razliite distribucije dohotka izmeu dva pojedinca. Kljuna je stvar da kriterij Pareto uinkovitosti sam po sebi nije dovoljan da bi se vrednovale alternativne alokacije sredstva i izvora.

13. to pokazuje funkcija drutvenog blagostanja?

4

Funkcija drutvenog blagostanja jednostavno je stav o tome kako se dobrobit drutva odnosi prema dobrobiti lanova drutva, ili (druga definicija) ona predstavlja stavove drutva o relativnoj zaslunosti pojedinih lanova drutva. Razmiljamo na ovaj nain: kao to dobrobit jednog pojedinca ovisi o koliinama dobra koje on troi, tako drutvena dobrobit ovisi o korisnostima svakog lanova drutva. Matematiki zapisano, drutvena dobrobit (W) je neka funkcija F() korisnosti svakog pojedinca: W=F (UAdam,UEva). Drutveno blagostanje raste kako rastu varijable funkcije F (UAdam,UEva)-drutvo je bogatije kada bilo koji od njegovih lanova postaje bogatiji.

14. to su meritorna dobra? Meritorno dobro ili dobro posebne namjene je pojam koji je 1959.g. uveo Musgrave da bi opisao robu koja mora biti pribavljena ak i ako ju lanovi drutva ne trae. Dravna pomo umjetnosti esto se opravdava upravo na toj osnovi. Opere i koncerti morali bi biti financirani iz javnih sredstava ak i ako pojedinci nisu spremni dovoljno platiti kako bi se pokrili trokovi tih izvedaba. Meritorna dobra - kada pojedinac nije u stanju ispravno procijeniti neko dobro i drava tada odluuje za njega (npr. minimalno obrazovanje, zabrana koritenja alkohola, droge i prostitucije) 15. Kada se moe opravdati dravna intervencija u gospodarstvo? Ako je nuna za postizanje pravedne distribucije korisnosti. Dravnu intervenciju opravdava i mogunost da odreeni uvjeti bitni za djelovanje osnovnog teorema ekonomike blagostanja ne moraju biti zadovoljeni na stvarnom tritu. Ako oni ne postoje, alokacija sredstava I izvora na slobodnom tritu moe biti neuinkovita.

16. Navedite sluajeve alokativne neuinkovitosti trita.

5

(1) opadajui prosjeni trokovi, monopol i ostali sluajevi kada je naruena savrena konkurencija (2) asimetrine informacije-jedna strana u transakciji ima informaciju koja nije dostupna drugoj strani (3) javna dobra-npr. svjetionik. Jedini koji imaju korist od njega su pomorci, a mi koji smo isto platili porez za njegovu izgradnju nemamo nikakvu korist od njega. (4)vanjski uinci (eksternalije) * Politika alokacije mjere koje se poduzimaju radi promjene naina i veliine ulaganja gospodarskih resursa, a posebice radi uklanjanja nedovoljne uinkovitosti 17. Kako drava moe utjecati na ispravljanje trinih neuspjeha u sluaju monopolistikog ponaanja? Trini rezultati se mogu popraviti npr. tako da drava regulira politiku cijena takvih poduzea, ili da proizvodi sama. Monopolist koji maksimizira dobit ne nastoji ostvariti uvjet MC=p, ve MC=MR ne ispunjavaju se Paretovi uvjeti optimalnosti, a monopolist nudi koliinu manju od optimalne. Plaanjem jedinine subvencije u visini razlike izmeu cijene i graninog troka, uvoenjem poetnih pomoi novim ponuaima (radi poveanja konkurencije), mjerama poticanja konkurencije. 18. Objasnite kako drava moe djelovati na naruavanje konkurencije. U nekim sluajevima i same mjere dravne politike prihoda i rashoda mogu uzrokovati poremeaje u trinoj utakmici i poticati monopolistiko ponaanje. Konkurenciju naruavaju porezi i porezni zakoni, subvencije (osobito subvencije za odravanje postojeih kapaciteta), porezne povlastice (za odreena podruja, za istraivanje i razvoj), razliiti propisi, naredbe i sl. (u njima se najbolje snalaze velika poduzea), te dravni protekcionizam. Openito, zbog dravne regulacije gospodarstvo postaje nefleksibilno i nesklono riziku, te ovisno o prosudbama dravne uprave. Trokovi regulacije izravni trokovi administracije i provedbe propisa, neizvjesnost i oklijevanje u donoenju odluka, trokovi povezani s rent-seeking-om. 19. Definirajte pojam javnog dobra. Javna dobra su dobra ili usluge koje se pruaju jednoj osobi, ali mogu biti dostupne i drugima bez dodatnih trokova. Javno dobro je dobro koje ima osobinu nesuparnitva u potronji, to znai da potronja jedne osobe ne utjee na koliinu koja je raspoloiva za potronju drugim osobama. Razlikujemo isto javno dobro (dobro koje nije konkurentno u potronji) i privatno dobro (konkurentno u potronji).

20. Pronaite primjer za javno dobro i objasnite to to dobro ini javnim dobrom.

6

Nacionalna obrana i kontrola zagaenja imaju znaajke nesuparnitva u potronji i neiskljuivosti (iskljuivanje iz potronje pojedinaca koji ne plaaju za dobro ili uslugu je vrlo skupo ili gotovo nemogue). 21. Grafiki prikaite kako se izvodi krivulja potranje za privatnim dobrom.

*Na osi (za sva tri grafa) x oznaena je koliina dobra (smokvin list), a na osi y nalazi se cijena. Prvi graf pokazuje da pri cijeni od 5, Adamova potranja iznosi 1 (predoena vodoravnom udaljenosti izmeu DAS i okomite osi). Drugi graf pokazuje da pri istoj cijeni (5) Eva trai dva smokvina lista. Dakle, ukupna koliina koja se trai pri cijeni od 5 je tri smokvina lista te je oznaena s DSA+E (predoena treim grafom). Izvoenje trine krivulje potranje za privatnim dobromvodoravno zbrajanje krivulja potranje (pretpostavka: drutvo se sastoji od dvoje ljudi, postoje dva privatna dobra) 22. Grafiki prikaite kako se uspostavlja ravnotea na tritu privatnog dobra.

*Ponavljaju se podaci iz pitanja 21, osim to se treem grafu dodaje krivulja trine ponude(Ss). Ravnotea se ostvaruje kada su ponuda i potranja jednake, a to je pri cijeni od 4 Edena. Pri toj cijeni Adam troi jedan i pol smokvin list, a Eva tri. Uspostavljanje ravnotee na tritu privatnog dobra - uspostavlja se kada su potranja i ponuda jednake.Takva je raspodjela Pareto uinkovita - u ravnotenoj toki vrijedi: MRTjs=MRSjsAdam= MRSjsEva (krivuljama trine potranje dodaje se krivulja trine ponude) 23. Grafiki prikaite kako se izvodi agregatna krivulja potranje za javnim dobrom.

7

Da bi se pronala zajednika spremnost za plaanje javnog dobra treba zbrojiti cijene koje su dvije osobe spremne platiti za odreenu koliinu okomito zbrajanje krivulja potranje. (pretpostavka: drutvo se sastoji od dvoje ljudi, postoji jedno privatno dobro) Svatko troi jednaku koliinu, ali postoje razliite granine stope supstitucije.

24. Grafiki pokaite kako se uspostavlja ravnotea na tritu javnog dobra. Uinkovita koliina ponude u toki u kojoj je spremnost dvije osobe da plate dodatnu koliinu dobra upravo jednaka graninom troku proizvodnje te jedinice. Uinkovita ponuda zahtijeva da ukupna ocjena posljednje ponuene jedinice bude jednaka troku drutva da ponudi tu jedinicu.

25. Koji uvjet je potrebno zadovoljiti kako bi se postigla ravnotea na tritu javnog dobra? Obrazloite to. Kod javnog dobra, za razliku od privatnog, svatko troi jednaku koliinu tog dobra ali su spremnosti za plaanje tog dobra razliite. Ravnotea na tritu javnog dobra postie se u toki u kojoj je spremnost svih uivatelja tog dobra da plate dodatnu jedinicu jednaka graninom troku proizvodnje te jedinice. Dakle, ravnotea se postie kad je zbroj graninih stopa supstitucije svih subjekata jednak graninoj stopi transformacije nekog dobra, to je zadano uvjetom: MRS1 + MRS2 + MRS3. + MRSn = MRT

8

26.Objasnite problem vercera/slijepog putnika. Problem slijepog putnika (free rider problem) je situacija u kojoj pojedinac doputa da netko drugi plaa koritenje javnog dobra, a on uiva u njegovim koristima. Problem nastaje za javno dobro koje nije iskljuivo, kada ljudi nastoje sakriti svoje stvarne sklonosti prema tom dobru (primjer ulina rasvjeta. Vi moete tvrditi kako Vama ulina rasvjeta ne treba, ali probajte se vratiti doma pjeice cestom koja je omeena poljem kukuruza nakon gledanja horor filma Djeca kukuruza 4). 27. Definirajte pojam eksternalija. Eksternalija (eksterni efekti, prelijevanje, efekt susjedstva) ili eksterni odnosno vanjski uinak je uinak koji je posljedica djelovanja jedne jedinke izravno na blagostanje druge jedinke, pri emu se to djelovanje ne ostvaruje putem trinih cijena. *Eksternalije nepovoljno djeluju na ekonomsku uinkovitost. Posljedica su pogreke ili nemogunosti da se uspostave vlasnika prava. Jedna od najvanijih primjena ove teorije je u raspravi o kvaliteti okolia. *Eksternalije se pojavljuju uvijek kada odluka pojedinca o proizvodnji ili potronji izravno utjee na proizvodnju ili potronju drugih jedinki, ali ne posredstvom trinih mehanizama. Eksternalije predstavljaju situaciju u kojoj su narueni uvjeti Pareto optimalnosti, a cijene ne odraavaju sve trokove i koristi, tj. ne postoji podudarnost izmeu privatnih i drutvenih trokova i koristi. *U situaciji postojanja eksternalija, uvjet za drutveno optimalnu proizvodnju je jednakost graninog drutvenog troka i granine drutvene koristi. U uvjetima postojanja eksternalija trini mehanizmi ne dovode do optimalnog rjeenja i zato je nuna intervencija drave bilo mjerama regulative, porezima ili uspostavljanjem vlasnikih prava. Dvije osnovne vrste su eksterne ekonomije i eksterne disekonomije koje se pojavljuju u proizvodnji i u potronji. U situaciji postojanja eksternih ekonomija, aktivnosti donositelja ekonomskih odluka stvaraju koristi za druge, koji za njih ne plaaju. U uvjetima eksternih disekonomija aktivnosti donositelja ekonomskih odluka drugima stvaraju troak koji im se ne nadoknauje. 28. Koja su osnovna obiljeja eksternalija? Vanjske uinke mogu stvarati i potroai i proizvoai. Vanjski su uinci po svojoj prirodi reciproni. To znai da npr. upotreba rijeke kao odlagalite otpada nije nita gore od ribara koji rijeku upotrebljavaju za pecanje (ovo je drutveno motrite). Vanjski uinci mogu biti pozitivni. Npr. Pretpostavimo da od 10 automobila, 4 ih ima GPS sustav za pronalaenje automobila. Na automobili ne pie da ima GPS sustav (znai da ga moe imati i Yugo). Kradljivac automobila moe donijeti odluku da ne ukrade ovih ostalih 6 mislei da imaju GPS, te tako ovih 6 (koji nisu platili GPS) ostvaruju korist na tetu ovih 4 koji su platili za taj sustav i zbog toga se kupuje manje GPS sustava za praenje automobila. Tako nastaje pozitivna eksternalija jer ne postoji nain da se natjera ovih 6 da plate vlasnicima GPS-a za koristi koje i oni imaju. Javna dobra se mogu promatrati kao posebna vrsta vanjskog uinka. Npr. Netko u svom dvoritu ugradi ureaj protiv komaraca. Ako je cijelu zajednicu oslobodio komaraca,

9

tada je stvoreno isto javno dobro. Ako se time okoristi samo mali broj susjeda, onda je to vanjski uinak.

29. Navedite primjer pozitivnih i negativnih eksternalija. Objasnite zato u tim sluajevima dolazi do eksternalija. Primjer pozitivnih eksternalija je recimo da netko u svoje dvorite ugradi ureaj protiv komaraca. Ako s tim ureajem oslobodi cijelu zajednicu od komaraca, onda je stvorio isto javno dobro, a ako se time okoristi ak i mali broj susjeda onda je to vanjski uinak, tj. pozitivna eksternalija. Primjer negativne eksternalije ja recimo kad neka tvornica svojim otpadom oneiuje rijeku u kojoj netko lovi ribu. U tim sluajevima dolazi do eksternalija zato to djelovanje jedne jedinke utjee na blagostanje druge, a to se ne ostvaruje putem trinih cijena. Primjer : Zagaivanje okolia - ponua uglavnom ne urauna u cijenu troak zagaenja okolia, ukoliko ga drava ne prisili (porezima). Obrazovan graanin - nije koristan samo sebi ve i cijelom drutvu i obrazovanje treba dodatno poticati. pozitivna eksternalija 30. Grafiki prikaite kako se uspostavlja ravnotea ako postoje negativne eksternalije!

proizvoa gubi dobit u iznosu dcg potroa ostvaruje dobitak u zbog smanjenja tete u iznosu abef to je jednako cdgh neto dobit za drutvo je razlika izmeu cdgh i dcg, odnosno dgh 10

31. Koja su privatna, a koja drutvena rjeenja za izbjegavanje neuinkovitosti nastalih eksternalijama? Privatna rjeenja: spajanja poduzea i internalizacija eksternalija, primjena drutvenih konvencija i moralnih pravila. Dravna rjeenja: porezi, potpore, stvaranje trita, utvrivanje vlasnikih prava, regulacija. 32. Objasnite pojam Piguovog poreza! Porez nametnut na svaku jedinicu oneiivaeve proizvodnje u iznosu jednakom graninoj teti pri uinkovitoj razini proizvodnje. Pigou (1930-te): oneiivai proizvode previe jer se susreu s preniskim trokovima proizvodnje kako bi se to ispravilo, mogu se nametnuti porezi i time poveati cijene inputa Pigouov porez 33. Grafiki prikaite djelovanje Piguovog poreza. Oneiivai proizvode previe jer se susreu s preniskim trokovima proizvodnje kako bi se to ispravilo, mogu se nametnuti porezi i time poveati cijene inputa Pigouov porez -za postizanje uinkovitosti nije nuno davati nadoknade rtvama oneienja -teko je pronai odgovarajuu stopu poreza -primjena poreza pretpostavlja da je poznat oneiiva i stupanj oneienja

34. Objasnite djelovanje Pigouove potpore. Uinkovita razine proizvodnje moe se postii plaanjem oneiivau zato to ne oneiujedrava daje potporu za svaku jedinicu koju oneiiva ne proizvede (uz pretpostavku fiksnog broja oneiivaa) potpora za oneienje. Potpora vodi veim profitima, pa e na dulji rok proizvodnja koja dovodi do oneienja postati atraktivna za vei broj poduzea to moe dovesti do porasta ukupnog oneienja Za isplatu potpore treba prikupiti poreze. Porezi izazivaju trokove (smanjuju poticaje za rad i ulaganja) koji mogu premaivati koristi od uklanjanja eksternalija. Potpore mogu biti etiki nepoeljne

11

35. Grafiki prikaite djelovanje Pigouove potpore. Za razine proizvodnje vee od Q*, oportunitetni troak proizvodnje (MPC+cd) je vei od granine koristi (MB)

36. Objasnite izbjegavanje neuinkovitosti nastalih eksternalijama pomou stvaranja trita. Drava moe potaknuti uinkovitost prodajui dozvole za oneienje i stvarajui trite istog zraka ili vode. Cijena koja se plaa za dozvolu za oneienje naknada za oneienje. Drava moe dodijeliti pravo na oneienje aukcijom, ili ih dodijeliti poduzeima koja ih dalje mogu slobodno prodati razlikuju se posljedice na raspodjelu. Naknade za oneienje smanjuju neizvjesnost u pogledu konane koliine oneienja, za razliku od Pigouova poreza.

37. O emu govori Coaseov teorem? *Coaseov teorem (1960), teorem prema kojem eksternalije ne doprinose pogrenoj alokaciji sredstava, pod uvjetom da ne postoje transakcijski trokovi i da su vlasnika prava u potpunosti definirana. Obje e strane u toj situaciji, i strana koja proizvodi eksternalije i strana na koju eksternalije djeluju, imati trini poticaj pregovarati o obostrano korisnoj trgovini. Prema Coaseovom teoremu ishod pregovaranja biti e isti bez obzira kome su dodijeljena vlasnika prava nad koritenjem resursa. Dravna intervencija za rjeavanje problema eksternalija vie nije potrebna.

12

Govori da se uinkovito rjeenje moe postii neovisno o tome kome su dodijeljena vlasnika prava. Dva razloga zato se drutvo ne moe uvijek osloniti na Coaseov teorem pri rjeavanju problema eksternalija: 1. teorem zahtijeva da trokovi pregovaranja budu dovoljno niski da ga ne spreavaju, 2. teorem pretpostavlja da vlasnici resursa mogu utvrditi izvor koji uzrokuje tetu na njihovu vlasnitvu i zakonski sprijeiti tetu 38. Objasnite kako se pomou utvrivanja vlasnikih prava mogu izbjei neuinkovitosti nastale eksternalijama. Neuinkovitosti povezane s eksternalijama mogu se povezati s nepostojanjem odgovarajuih trita. To navodi dravu da ona stvori trite prodajui (utvrujui) vlasnika prava (na resurs) onome tko proizvodi eksternalije ili strani na koju eksternalije djeluju. Te dvije strane pregovaraju kako bi rijeile problem eksternalija. Razlozi za pregovaranje postoje sve dok je granina teta (MD) vea od razlike granine koristi (MB) i graninog privatnog troka (MPC). Uinkovito rijeene pregovora e se postii bez obzira kome su dodijeljena vlasnika prava.

39. Kako regulacija djeluje na izbjegavanje neuinkovitosti nastalih eksternalijama? Kod primjene regulacije svaki oneiiva mora pristati na smanjenje oneienja za odreeni iznos ili snositi zakonske sankcije. Takva regulacija vodi tome da neka poduzea proizvode premalo, a neka previe jer odgovarajue smanjenje proizvodnje (a time i oneienja) svakog poduzea ovisi o nagnutosti krivulja granine koristi i graninog privatnog troka. Vjerojatnije je da e trino usmjerena rjeenja postii uinkovite ishode nego izravna regulacija, jer nema idealne politike.

13

40. to je javni izbor? Javni izbor (public choice) je analiza dravnog procesa odluivanja. Ona istrauje mehanizme pomou kojih se donose kolektivne odluke o prikupljanju javnih prihoda, namjeni javne potronje, transfernim plaanjima, regulaciji i ostalim fiskalnim politikama. U privatnom sektoru pojedinci donose individualne odluke koje se usklauju na tritu: potroai donose odluke o visini svoje potronje, poduzea donose svoje odluke o visini proizvodnje, a sustav cijena osigurava da koliine koje pojedinci potrauju, poduzea stvarno i proizvedu. Postupak donoenja kolektivnih odluka mnogo je sloeniji jer se trebaju donijeti odluke o dobrima i uslugama za koja ne postoje trita. Zato se u politikom procesu moraju donijeti odluke koje e voditi rauna o razliitim interesima i eljama mnogih glasaa. U diktatorskim politikim sustavima donoenje kolektivnih odluka je jednostavno, jer su individualne preferencije diktatora nametnute drutvenim preferencijama. Zato je jedan od glavnih zadataka teorije javnog izbora da izuava kako se kolektivne odluke donose u demokratskim drutvima. U tu se svrhu upotrebljavaju razliiti modeli sustava glasovanja kao to je jednoglasan izborni sustav, sustav obine veine i dvotreinski izborni sustav. 41. Objasnite pojam Lindahlovih cijena. Ako pojedinci snose svoju cijenu za jedinicu javnog dobra, ovisnu o njihovu udjelu u porezima, postoji koliina opskrbe javnim dobrima koja svima odgovara, i ta je koliina Pareto uinkovita. U praksi se pri opskrbi javnim dobrima javljaju dva problema: 1.pretpostavlja se da ljudi glasuju iskreno, 2.dok se ne pronau uzajamno prihvatljivi porezni udjeli moe potrajati dugo jednoglasnost je teko postii (100 ljudi 100 udi). *Ako pojedinci snose (plaaju) svoju cijenu za jedinicu javnog dobra (koja ne mora biti jednaka kao i druge), a te cijenu moemo iskazati kao njihov udio u porezu, tada postoji koliina opskrbe javnim dobrom koja svima odgovara (svi plaaju koliko oni sami ele), ta je koliina Pareto uinkovita. Porezni se udjeli nazivaju Lindahlove cijene.

Umjesto da svatko plaa jednaku cijenu, svatko plaa svoju cijenu za jedinicu javnog dobra ovisno o udjelu u porezu. Porezni udjeli su Lindahlove cijene.

14

42. to je paradoks glasovanja i kada on nastaje? U sustavu pravila veinskog glasovanja (vie od polovice glasaa mora odobravati odreenu mjeru da bi bila usvojena), moe se dogoditi da, iako su preferencije svih glasaa konzistentne, preferencije zajednice nisu paradoks glasovanja. 43. to su preferencije s dvostrukim, a to preferencije s jednim vrhom.

Pojavu paradoksa glasovanja uzrokuje postojanje preferencija s dvostrukim vrhom. Preferencija s dvostrukim vrhom udaljavanjem od ishodita kojemu je glasa najvie sklon korisnost najprije pada, pa onda opet raste. Preferencija s jednim vrhom korisnost kontinuirano pada kako se glasa udaljava od toke koja mu daje najveu korisnost. Kada postoji privatna zamjena za javno ponuena dobra, poveava se vjerojatnost preferencija s vie vrhova. Kada se glasuje za razliite stvari, preferencije s vie vrhova su vrlo este. 44. O emu govori teorem medijanskog glasaa? Razmotrimo primjer u kojem alternative znae manji ili vei iznos nekog obiljeja. Glasai rangiraju ponuene alternative na temelju tog obiljeja. elimo odrediti veliinu ponude nekog javnog dobra. Definirajmo medijanskog glasaa kao onoga ije se preferencije nalaze u sredini skupine preferencije svih glasaa; polovica glasaa je za vie, a polovica za manje odabranog javnog dobra. Teorem medijanskog glasaa kae da rezultat veinskog glasovanja, dok god su sve preferencije s jednim vrhom, odraava sklonost glasovanja medijanskog glasaa. 45. to govori Arrowljev teorem o nemogunosti? Arrowljev teorem nemogunosti govori da je nemogue pronai pravilo donoenja odluka koje istodobno zadovoljava odreeni broj naizgled loginih kriterija (da se moe donijeti odluka bez obzira na strukturu glasakih preferencija, mora biti mogue rangirati sve rezultate, pravilo donoenja odluka mora odgovarati individualnim preferencijama, pravilo mora biti konzistentno, nije doputeno diktatorstvo). To na kraju znai da se od demokratskih drutava ne moe oekivati da donose konzistentne odluke. Razmjena glasova omoguuje glasaima da izraze jainu svojih preferencija trgujui glasovima. Na taj nain, ponekad, manjina moe ostvariti svoje elje na teret veine koja e snositi trokove.

15

Arrow (1951) predloio da u demokratskim zemljama pravilo donoenja odluka treba zadovoljavati sljedee uvjete: 1. Da se moe donijeti odluka bez obzira na konfiguraciju glasakih preferencija. 2. Mora biti mogue rangirati sve rezultate 3. Pravilo donoenja odluka mora odgovarati individualnim preferencijama. 4. Pravilo mora biti konzistentno (A>B i B>C, onda A>C) 5. Drutveno rangiranje A i B ovisi samo o individualnom rangiranju A i B. 6. Nije doputeno diktatorstvo. Arrowov teorem o nemogunosti nije mogue pronai pravilo koje e sa sigurnou jamiti zadovoljavanje svih tih kriterija od demokratskih drutava ne moe se oekivati da donosi konzistentne odluke. 46. Objasnite razliku izmeu izravne i predstavnike demokracije. Izravna demokracija moe se primijeniti samo kada treba donijeti odluku o pojedinanim pitanjima, i sve osobe koje snose posljedice neke odluke sudjeluju u glasovanju i mogu iskazivati svoje preferencije. Prednost izravnog izbora sve osobe koje snose posljedice neke odluke sudjeluju u glasovanju i mohu iskazivati svoje preferencije. Nedostatak izravnog izbora nakon neke razine trokovi stalnog odluivanja o pojedinanim pitanjima naglo rastu. Sa druge strane, kada to nije mogue, postoji predstavnika demokracija koja predstavlja politiki sustav u kojem postoje opi izbori, i u kojem se dvije ili vie stranaka (ili osoba) natjeu za glasove glasaa. Kod predstavnike demokracije pravo glasovanja ograniava se na izbor predstavnika, pri emu parlament u suradnji s vladom i briokracijom donosi odluke o opskrbi dobrima. 47. O emu govori Wagnerov zakon? Wagnerov zakon (Adolph Wagner) je pretpostvaka da dravne usluge (dravna potronja) rastu po veoj stopi od dohotka. Wagnerov zakon najstarija poznata tvrdnja o kretanju javnih rashoda u podruju javnih financija. Prema Wagneru (prijelaz iz XIX. u XX. stoljee), s kulturnim napretkom redovito je povezano proirenje dravnih aktivnosti, iz ega proizlazi i apsolutno i relativno poveanje dravnih rashoda. 48. to je razmjena glasova? Objasnite razmjenu glasova na primjeru. Razmjena glasova je sustav koji ljudima doputa da mijenjaju glasove i tako pokau jainu svojih preferencija. Razmjena glasova je meusobni dogovor odnosno kompenzacija osoba o ijim se glasovima radi, tj. podravanje prijedloga druge osobe u zamjenu za isto. To je dogovor u kojem osobe koje sudjeluju u razmjeni na taj nain postiu ono to bez te razmjene ne bi bilo mogue. Koristi se za otkrivanje intenziteta preferencija i uspostavljanje stabilne ravnotee. Pretpostavimo da glasai Ivica i Marica ne preferiraju vie kolaa, i to u njih nije osobito izraeno. Bakica, pak, definitivno eli vie kolaa. Sustavom razmjene glasova Bakica moe

16

uvjeriti Maricu da glasa za vie kolaa bude li Bakica glasala za novu cestu koja prolazi pokraj Mariine tvornice koja proizvodi pei. 49. Na emu se moe temeljiti osnivanje interesnih skupina? *Pojedinci koji ele utjecati na dravnu politiku mogu to uiniti kao pojedinani glasai ili se mogu udruiti s ljudima slinih interesa u tzv. interesne skupine (zajedno smo jai). Na kojim temeljima se mogu osnivati te grupe? Mogunosti su razne, ali knjiga navodi slijedee kao primjere, jedino ogranienje primjera je Vaa mata: 1.Izvor dohotka: kapital ili rad Prema marksistikoj teoriji, politike interese ljudi odreuje injenica jesu li kapitalisti ili radnici. 2.Veliina dohotka bogati i siromani imaju razliite pogleda na mnogo politikoekonomska pitanja, bez obzira na izvore njihovih dohodaka. Siromani daju prednost programima preraspodjele dohotka, a bogati ne. 3.Izvor dohotka: ista gospodarska grana Radnici i vlasnici tvrtki iste gospodarske grane imaju zajednike interes: da drava ba podri njihovu djelatnost. 4.Stanovnici regija Stanovnici istih regija esto dijele iste interese. 5.Demografska i osobna obiljeja Stari ljudi podravaju potpore za zdravstvenu zatitu i izdane mirovinske programe, dok su mladi brani parovi zainteresirani za dobre kole i niske poreze na dohodak. 50. to je eljezni trokut? eljezni trokut (iron tirangle) - suradnja zakonodavca koji je donio program, inovnika koji ga provode, te posebnih interesnih skupina koje imaju koristi od programa. Npr. u Hrvatskoj graevinski lobi (MOR, Sabor, graevinska poduzea), turistiki lobi, itd. - Zato veina u Saboru to izglasava (zaboravimo na trenutak stranaku poslunost) iako samo manjina (lanovi eljeznog trokuta) ima koristi? Zato to lanovi T raspolau informacijama i dobro su organizirani, dok oni koji snose trokove (svi mi porezni obveznici) nismo organizirani, a moda ak ni ne znamo to se dogaa; mislimo da ionako ne moemo utjecati; mislimo da je na udio ionako premalen... Za razliku od nas koristi lanova T su dobro koncentrirane i njima se isplati organizirati. 51. to je lobiranje? Lobiranje je koritenje drave kako bi se ostvarili povrati vii od normalnih. Preraspodijela dohotka u svoju korist. Temeljni cilj lobiranja je utjecaj na nekoga tko ima politiku mo, a javno mnijenje je oduvijek bilo nenaklonjeno takvom neformalnom nainu utjecaja jer lobisti uglavnom zastupaju interese manjih i monijih interesnih skupina. Lobiranje se obino shvaa kao prevara i protuzakonita djelatnost, to i jest, ali samo kad se lobisti koriste nezakonitim sredstvima poput potkupljivanja i nagovaranja onih koji donose odluke.

52. Na koji bi se nain, prema Vaem miljenju, mogao kontrolirati rast drane potronje?

17

Rast dravne potronje bi se mogao kontrolirati boljim predvianjem buduih gospodarskih kretanja koje bi dovelo do racionalnije preraspodjele novca pri donoenju prorauna, donoenjem ustavnih ogranienja dravne potronje i deficita i poticanjem konkurencije u privatnom sektoru. 53. Navedite glavne ciljeve programa socijalne skrbi. Tri osnovna obrasca socijalne politike (te politike zapoljavanja i socijalne skrbi): liberalni (naglasak na uinkovitosti trita, restriktivnoj politici pomoi i velikoj drutvenoj stratifikaciji - to su npr. SAD, Kanada i Australija, a u irem smislu vicarska i Velika Britanija), korporatistiki tip (u kojemu teite nije toliko na uinkovitosti trita ve na ouvanju postojee drutvene strukture kao to je u Austriji, Francuskoj, Njemakoj i Italiji), te socijalno-demokratski tip (koji je preteito nastao politikim djelovanjem srednje klase, a teite mu je na ostvarivanju to vee drutvene jednakosti, a zastupljen je u vedskoj, Norvekoj te djelomino u Danskoj i Finskoj). U ublaavanju siromatva pomae sustav socijalne skrbi programi pomoi siromanima. Znanstvena i politika koplja u svijetu uvelike se lome oko uinkovitosti programa socijalne skrbi jer se esto navodi da socijalna skrb, poput mnogih drugih izraza plemenitih namjera, sadri klicu kvarenja. Formalno veliko izdvajanje sredstava za socijalne potrebe nisu i jamstvo njihovog djelotvornog usmjeravanja i koritenja. Drava treba biti ponajvie usmjerena na stvaranje mogunosti da ljudi rade i zarade, a to manje bi trebala biti posveena preraspodjeli postojeeg bogatstva u drutvu. Najvaniji cilj socijalne politike je omoguiti ljudima novo zapoljavanje ili povratak u svijet rada. U ublaavanju siromatva neophodan je ekonomski razvoj, ali ne i dovoljan preduvjet uspjeha. Gospodarski je razvoj ipak presudan jer poveava mogunosti zapoljavanja, a rad je ba onaj kapital o kojem siromani najvie ovise. Odgovarajuom ekonomskom i socijalnom politikom treba se osigurati da i siromani imaju koristi od gospodarskog rasta i razvoja. 54. Objasnite problem ovisnosti o socijalnoj skrbi. Jedno od pitanje je da li naknade iz socijalne skrbi stvaraju tzv. mentalitet socijalne skrbi, koji smanjuje mogunosti da korisnik ikada postane sposoban brinuti se za sebe. Ekonomski reeno, pitanje je mijenja li korisnik socijalne skrbi nagib svojih krivulja indiferencije dokolice i dohotka. Postaju li ljudi 'lijeni', tako da za bilo koji postojei skup mogunosti zarade, rade manje nego to bi radili da nisu ukljueni u socijalnu skrb. Drugi nain na koji program socijalne skrbi moe stvoriti dugotrajnu ovisnost o socijalnoj skrbi jest utjecaj na strukturu obitelji. Npr. Pravo na program socijalne skrbi ostvarivale su obitelji samohranih roditelja. Tvrdi se da to potie oeve na naputanje obitelji. Majke ne mogu zaraditi

18

dovoljno novca da izvedu obitelj iz siromatva niti mogu stvoriti odgovarajue uvjete za odgoj djece. Tako se ovisnost o socijalnoj skrbi prenosi na idue narataje. 55. Opiite sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj. Postoje 4 sustava soc.osiguranja i skrbi koji pridonose poboljanju soc.slike drutva a to su: mirovinsko i zdravstveno osiguranje, prava za vrijeme nezaposlenosti i soc.skrb. U ublaavanju siromatva pomae sustav soc.skrbi-programi za siromane. Znanstvena i polit. kaplja uvelike se lome oko uinkovitosti programa soc.skrbi jer se esto navodi da sustav soc.skrbi sadri klicu krvarenja. Formalno veliko izdvajanje sredstava za soc.potrebe nisu i jamstvo njihovog djelotvornog usmjeravanja i koritenja. Drava provodi sustav soc.skrbi: -naknadama u novcu i naravi -subvencijama -zakonskim reguliranjem odreenih sektora. Suvremeni sustav soc.skrbi razvijen je nakon 2.svjetskog rata kada se uspostavlja soc.zakonodavstvo 56. Kako se financira sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj i na to se troe sredstva.

19

57. to je granica siromatva i kako se ona rauna, a to je jaz siromatva? Granica siromatva je utvrena razina realnog dohotka koji se smatra dovoljnim za osiguranje minimalno dolinog ivotnog standarda. Prvi korak u njenom izraunu je procjena minimalnih trokova prehrane koji udovoljavaju odgovarajuim prehrambenim standardima. Drugi korak je odreivanje dijela dohotka koji za hranu troe obitelji razliitih veliina. Granica siromatva se dobiva mnoenjem recipronog iznosa tih odnosa trokovima odgovarajue prehrane. Jaz siromatva odreuje iznos novca kojim bi se razina dohodaka svih siromanih kuanstava podigla do granice siromatva, uz pretpostavku da transferi ne bi utjecali na odnos korisnika prema radu. 58. Koje su glavne metodoloke potekoe u mjerenju siromatva? 1.Popisni podaci o dohotku odnose se samo na gotovinski dohodak u obitelji (zanemaruju se primici u naturi). 2.Svi podaci o dohotku odnose se na dohodak prije oporezivanja. 3.Slubeni podaci ne obuhvaaju transfere u naturi koje daje drava. 5.Dohodak se izraunava godinje. 6.Postoje problemi u definiranju jedinice promatranja. 7.Promjena vrijednosti, navika i stavova (neto to je nekada bio luksuz, danas se smatra potrebom).

59. to je jednostavni utilitarizam, te koje su njegove pretpostavke. 20

Utilitarizam je naziv koji se rabi pri opisivanju jednadbe: W= F (U1, U2,Un), prema utilitaristikim filozofima 19. stoljea. Ta jednadba se naziva utilitaristika funkcija drutvenog blagostanja i govori da ako postoji npojedinaca u drutvu, a njihova je i-ta pojedinana korisnost Ui, tada je drutveno blagostanje W, funkcija F pojedinanih korisnosti. Pretpostavlja se da porast bilo koje pojedinane korisnosti, uz nepromijenjene ostale uvjete, poveava drutveno blagostanje. Promjena koja nekog dovodi u bolji poloaj bez pogoranja poloaja drugih poveava drutveno blagostanje. Utilitarizam govori i tome da li drava treba preraspodjeljivati dohodak. I kae da se dohodak treba preraspodjeljivati sve dok se poveava drutveno blagostanje. Kakao bi se ostvario podrobniji uvid, korisno je razmotriti vani poseban sluaj jednadbe W= F (U1, U2,Un): W= U1+U2++Un. Ova jednadba govori da je drutveno blagostanje zbroj individualnih korisnosti, i zove se zbrojna funkcija drutvenog blagostanja. Pri tome se pretpostavlja: 1.Cilj drave je ostvariti najveu moguu vrijednost drutvenog blagostanja (W); 2.Pojedinci imaju potpuno jednake funkcije korisnosti koje ovise samo o razini njihovih dohodaka; 3.te funkcije korisnosti pokazuju smanjenje granine korisnosti dohotka, jer kako dohoci pojedinaca rastu, oni postaju sve bogatiji, ali uz opadajuu stopu; 4.Ukupna je vrijednost raspoloivog dohotka fiksna (nepromjenjiva) Uz te pretpostavke i zbrojne funkcije drutvenog blagostanja drave treba preraspodijeliti dohodak tako da se postigne potpuna jednakost. 60. to je maksimin kriterij i kakva je moralna vrijednost toga prijedloga? Maksimin kriterij = drutveni cilj kod kojeg se nastoji maksimizirati korisnost pojedinca koji ima minimalnu korisnost u drutvu. Ako je funkcija drutvenog blagostanja: W=minimum (U1, U2,U3,...Un) , drutveno blagostanje ovisi o koristi koji ostvaruje pojedinac koji ima minimalnu korisnost. Ili : *Razmotrimo funkciju drutvenog blagostanja: W= minimum (U1,U2,Un). Ova jednadba nam govori da drutveno blagostanje ovisi o koristi to ju ostvaruje pojedinac koji ima minimalnu korisnost u drutvu. Taj se drutveni cilj naziva maksimin kriterij jer je cilj maksimizirati korisnost pojedinca koji ima minimalnu korisnost u drutvu. Maksimin kriterij zahtijeva da preraspodjela dohotka bude savreno jednaka, osim u onoj mjeri u kojoj odstupanje od jednakosti poboljava blagostanje najsiromanije osobe. Moralna vrijednost toga prijedloga temelji se na tvrdnjama filozofa Johna Rawlsa. Njegov argument se temelji na uoavanju poetnog stanja, zamiljene situacije u kojoj ljudi ne znaju kakav e biti njihov poloaj u drutvu, da li e biti bogati ili siromani. I u tom poetnom stanju stavovi ljudi o ciljevima raspodjele su nepristrani i pravedni, te oni prihvaaju maksimin kriterij drutvenog blagostanja zbog negativnih posljedica. Ljudi su uplaeni injenicom da bi oni jednog dana mogli zavriti na dnu ljestvice raspodjele dohotka, pa ele da razina dna bude to je mogue visoka.

61. to je egalitarizam u robama?

21

(Commodity Egalitarianism) ideja prema kojoj neke robe moraju biti dostupne svima.

62. Navedite glavne obiljeja siromatva u Hrvatskoj te na temelju raspoloivih informacija navedite koja je stopa siromatva u Hrvatskoj? Siromatvo u nas je trajne prirode: oni koji su postali siromani trebaju mnogo vremena da iz njega izau. Meu siromanima postoji nekoliko dominantnih skupina: stariji i slabije obrazovani te nezaposlene i neaktivne osobe. Iako nezaposleni i neaktivni ine mali dio siromanog stanovnitva, oni su izloeni najveoj opasnosti od siromatva, dok je zaposlenost prilino sigurna zatita od siromatva. Gotovo tri etvrtine siromanih ive u obitelji u kojima glava obitelji ima samo osnovno obrazovanje ili ak ni to. Te osobe imaju malu vjerojatnost nalaenja posla ako su nezaposlene ili imaju mala primanja ako su zaposlene.

Stopa siromatva u Hrvatskoj iznosi 17 do 18 posto u posljednje tri godine, podaci su Dravnog zavoda za statistiku priopeni u nedjelju 14. studenoga 2007. godine. Prema podacima, stopa rizika od siromatva u Hrvatskoj je u proloj godini iznosila 16,9 posto, a prag rizika od siromatva za samako je kuanstvo u 2003. iznosio 18.896 kuna godinje, za kuanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece 39.681 kunu. Hrvatska ima neto veu stopu nego veina zemalja EU. 63. Objasnite pojmove nepovoljnog izbora i paternalizma. Trokovi zdravstvene njege mogu biti neoekivani i vrlo veliki. U takvoj situaciji ljudi e eljeti nekakvo osiguranje. Npr. ako Monika vjeruje da joj prijeti vea opasnost od sranog udara, a Rahela smatra da njoj ne prijeti, tada e ga, ako im je ponueno osiguranje po istoj cijeni, vjerojatnije kupiti Monika. Taj problem nepovoljnog izbora rezultira time prosjeni kupac osiguranja ima vei rizik nego prosjena osoba u skupina. Ako se mnogo osiguranih osoba razboli, organizacija za zdravstveno osiguranje gubit e novac. Da bi to sprijeila, organizacija mora povisiti premije osiguranja. Uz vie premije pojedinci relativno nieg rizika naputat e trite. (Poto su premije vie, Monika e kupovati osiguranje samo ako ona stvarno misli da je u opasnosti od sranog udara.) Spirala se nastavlja, pa sve vie ljudi odluuje ne kupovati osiguranje. Uz ostale nepromijenjene uvjete, trite moe ostati nedovoljno pokriveno zdravstvenim osiguranjem. PaternaliznamLjudi moda ne razumiju kako osiguranje djeluje ili nisu dovoljno dalekovidni da ga uplate. Paternalistiki argument navodi da drava treba ljude prisiljavati na osiguranje radi njihova osobnog dobra. ini se da postoji snana drutvena suglasnost o tome kako bi svi trebali imati barem osnovne medicinske usluge.

64. Navedite opasnosti od siromatva i ekonomske nejednakosti.???

22

Opasnosti od siromatva pojaavaju krize vezane za vanjske okove te konflikti bogatih i siromanih u raspodjeli dohotka mogu ugroziti funkcioniranje pogotovo novostvorenih demokracija. Vea nejednakost moe dovesti do znatno veeg nasilnikog kriminala zbog razmjerno vee koristi to ga od njega imaju siromani. Nejednakost uvjetuje naruavanje (ionako malog) socijalnog kapitala i nieg sudjelovanja graana u politikom ivotu i drutvu, to siromanima povratno smanjuje mogunosti utjecaja na donoenje odluka. Velika ekonomska nejednakost dovodi do socijalnih napetosti i smanjenja uinkovitosti gospodarskog sustava, demotivira ulaganja, oteava i smanjivanje siromatva jer zahtijeva veliku preraspodjelu u drutvu (to demotivira bogate za vee radne napore) te stvara politiku nesigurnost. Na primjer, umirovljenik koji ostvaruje razmjerno malu mirovinu ima mali dohodak, ali ako je vlasnik velikog stana, onda je njegov imovinski poloaj uvelike drugaiji. Nadalje, osoba koja ostvaruje mali dohodak moe, zahvaljujui radu i plodovima iz vlastite okunice, imali razmjerno visoku razinu potronje.???

65. Navedite najznaajnije tekoe suvremenih sustava socijalne zatite i skrbi, te odgovorite u kojem smjeru idu promjene u svijetu. RH ide u smjeru soc.politika kakve se provode u europi. Drava je u posljednjih nekoliko desetljea 20.st. polako ali sigurno izgurala drutvo i trite iz soc.politika. Posljednjih godina sustavi su stvorili izuzetno velik pritisak na rashode nacionalnih prorauna u mnogim lanicama EU kao i u RH. velik dio populacije izloen je poveanoj opasnosti od siromatva i/ili nezadovoljavajuem pristupu odgovarajuim javnim uslugama. Transparentnost i otvorenost u donoenju odluka o javnim rashodima presudne su i za bolje odreivanje politike kao i za ocjenjivanje odluka o opsegu i nainu pruanja javnih usluga. Sva vea izdvajanja za soc politiku uvjetovala su da se provode reforme javnog sustava ogranienja, ponajvie ograniavanjima prava, uvoenjem trita i razvojem privatnih oblika osiguranja 66. Objasnite najvanija obiljeja mirovinske reforme u Hrvatskoj. Prva bitna intervencija u mirovinski sustav, tzv. mala mirovinska reforma, bila je usmjerena na racionalizaciju i kontrolu tekuih mirovinskih trokova. Obiljeja te reforme jesu: pootreni kriteriji odlaska u mirovinu postupnim podizanjem dobi umirovljenja za mukarce na 65 i za ene na 60 godina promijenjena formula izrauna mirovina (umjesto deset najboljih godina u obzir se uzima cijeli radni vijek) promijenjen nain usklaivanja ve ostvarenih mirovina (umjesto samo prema plaama, primjenjuje se estomjesena indeksacija za polovicu zbroja stopa porasta trokova ivota i porasta plaa prema tzv. vicarskoj formuli) izmijenjena definicija invalidnosti, pa je zbog restriktivnijih kriterija smanjen broj novih invalidskih mirovina. Prvi stup obveznoga mirovinskog osiguranja zadrao je naelo tekue raspodjele i meugeneracijske solidarnosti. Samo u prvom stupu ostali su trajno osigurani zateeni umirovljenici osiguranici stariji od 50 godina, odnosno oni izmeu 40 i 50 godina koji se nisu

23

opredijeli za drugi stup, pa e oni ostvarivati mirovinu samo iz tog oblika osiguranja. Svi ostali osiguranici ostaju u prvom stupu, ali sudjeluju i u kapitaliziranome modelu. Drugi (obvezni) stup temelji se na individualnoj kapitaliziranoj tednji dijela mirovinskih doprinosa. Zateeni osiguranici, mlai od 40 godina, odnosno oni izmeu 40 i 50 godina koji su se za to dobrovoljno opredijelili, dijelom svog doprinosa ulaze u drugi stup obvezne kapitalizirane tednje u mirovinskom fondu koji sami odaberu. Tri etvrtine doprinosa te kategorije osiguranika ide u prvi stup, a jedna u drugi stup. Osiguranici koji su osigurani u drugom stupu ostvarivat e dvije mirovine iz prvoga i drugog stupa. Trei stup: dobrovoljno mirovinsko osiguranje. Trei stup mirovinskog sustava utemeljen je, kao i drugi, na kapitalnom financiranju, odreenim doprinosima i osobnim tednim raunima. U njemu se osiguravaju samo one osobe koje se same ele dodatno osigurati od rizika starosti, invalidnosti i smrti, odnosno ne postoji obveza osiguranja. Trei stup zasniva se na tednji slinoj ivotnom osiguranju, pri emu se svaki sudionik samostalno odluuje o visini uloga i roku tednje. U razdoblju akumulacije mirovinske tednje doprinosi e se prikupljati u dobrovoljnim mirovinskim fondovima i na osobnim raunima mirovinske tednje. 67. Navedite dvije glavne vrste mirovinskog osiguranja i objasnite razlike meu njima? Postoje dvije vrste mirovinskih sustava: 1.Sustav generacijske solidarnosti (Pay-As-You- Go) Sustav mirovinskog osiguranja u kojem se naknade isplaaju postojeim umirovljenicima od tekuih doprinosa. 2.Mirovni fondovi s kapitalnim pokriem (Fully Funded) - Mirovinski sustav u kojem se naknada pojedincima plaa iz pologa koji je formiran tokom njihovog radnog vijeka kao i iz prikupljenih kamata. 68. Koje su glavne funkcije mirovinskog sustava? 1.Rasporeivanje dohotka pojedinaca i obitelji tijekom cijelog ivotnog vijeka, 2.Pojedinana i nacionalna tednja, 3.Te odravanje socijalne kohezije ublaavanjem siromatva za vrijeme starosti i radne neaktivnosti. 69. Koja su glavna obiljeja mirovinskoga osiguranja (sustava meugeneracijske solidarnosti) u Hrvatskoj do kraja 1999. godine i kako se on financirao? ??? Tako je mirovinski sustav postao jedan od najvanijih izvora deficita prorauna sredinje i konsolidirane drave. Procjenjuje se da su u Hrvatskoj transferi iz prorauna sredinje drave za mirovinski sustav ve poetkom novog tisuljea iznosili oko 6% BDP-a, odnosno nakon ukljuenosti u proraun sredinje drave oko 15%. Poboljati razmjerno slabu povezanost doprinosa i mirovina. U Hrvatskoj je takoer do mirovinske reforme i promjena odredbi vezanih uz javno mirovinsko osiguranje postojala slaba povezanost doprinosa i mirovine, te su s obzirom na dobnu strukturu ene dobivale vie nego mukarci, dok se invalidske i obiteljske mirovine i nadalje odreuju na povoljniji nain od starosnih mirovina. Prva znaajna reformska intervencija u mirovinski sustav (mala mirovinska reforma) usmjerena na racionalizaciju i kontrolu tekuih mirovinskih trokova, te su pootreni

24

kriteriji odlaska u mirovinu - prije svega postupnim podizanjem dobi umirovljenja za mukarce na 65 i za ene na 60 godina. Za budunost mirovinskog sustava presudna je druga mirovinska reforma, nazvana velikom, definirana Zakonom o mirovinskom osiguranju (NN 102/98) kojim je predvieno uvoenje trodijelnog mirovinskog osiguranja: drugog i treeg stupa osiguranja, kapitalno financiranje, odreeni doprinosi i osobni rauni mirovinske tednje.

70. Navedite glavne potekoe s kojima se susree Hrvatski sustav mirovinskog osiguranja? 1.Demografski razlozi: Demografsko-organizacijski razlozi vezani su za starenje stanovnitva. Taj fenomen postoji u svim srednje razvijenim i visokorazvijenim zemljama koji treba razdvojiti od biolokog starenja, a obiljeava ga: povean udio stanovnika starijih od 65 godina, uz smanjenje broja novoroenih smanjivanje broja osoba u radnoj dobi i pad zaposlenosti, te pogoranje odnosa broja umirovljenika i osiguranika pogoranje omjera broja uplatitelja doprinosa i umirovljenika zbog nisko utvrene zakonske dobi za odlazak u starosnu i prijevremenu mirovinu (zakonski oko 60 godina za mukarce i 55 za ene, ali je stvarna prosjena dob umirovljenja znatno nia, i to ak za oko pet godina) uestalo prijevremeno umirovljenje zbog mogunosti ostvarenja starosne mirovine neovisno o starosti iroko primjenjivana definicija invalidnosti, zbog ega je mnogo osoba ostvarilo invalidsku mirovinu velika rasprostranjenost povlatenih mirovina koje su obino vezane za pojedine djelatnosti ili zanimanja (npr. mirovina se odobravala sa znatno kraim staem osiguranja ili u uveanom iznosu s obzirom na sta osiguranja i uplaene doprinose) znatno smanjivanje broja osiguranika zbog zatvaranja poduzea i ogranienih mogunosti zapoljavanja 2. Financijski razlozi (I) Financijski razlozi vezani su za prirodu i obiljeja sustava meugeneracijske solidarnosti, a to znai: osobe koje su sudjelovale u programu u vrijeme njegova osnivanja a sada su umirovljene plaale su doprinose po relativno niim stopama, ali primaju mirovine po mnogo veim stopama doprinosa koje terete zaposlene ne postoji izravna povezanost mirovinskih doprinosa i isplata jer se sve uplate troe za uzdravanje dananje generacije umirovljenika ne postoji jamstvo da e mirovinski sustav koji je na raspolaganju jednoj generaciji biti dostupan sljedeoj, pogotovo ako se treba financirati razmjerno velik broj umirovljenika visina mirovine uglavnom ne ovisi o uplaenim doprinosima te postoji prevelika solidarnost u pomaganju siromanima, to ne motivira bogatije da vie i dulje rade te da uplauju vee mirovinske doprinose mirovine esto nisu bile usklaene s galopirajuom inflacijom, ime je narueno naelo pravednosti usprkos relativno velikim financijskim izdvajanjima, raspoloiva se sredstva rasporeuju na velik broj umirovljenika, pa oni pojedinano uglavnom primaju male mirovine

25

veliko je nezadovoljstvo umirovljenika, od kojih su mnogi, pogotovo oni bez dodatnih prihoda, dospjeli ispod granice siromatva i suoeni su s osnovnim egzistencijalnim problemima.

71. Navedite glavne vrste mirovina u Hrvatskom sustavu mirovinskog osiguranja? Starosna mirovina - Ostvaruje se na temelju odreene starosne dobi (razliita za mukarce i ene) i navrenog odreenog mirovinskog staa; visina mirovine zavisi od plae ostvarene tijekom radnog vijeka osiguranika i navrenog mirovinskog staa; Obiteljska mirovina - Pripada lanovima obitelji umrlog osiguranika ili korisnika prava na mirovinu, a zasniva se na njihovom pravu na uzdravanje od umrloga; odreuje se od starosne ili invalidske mirovine koja bi umrlome pripadala ili je pripadala u trenutku smrti, a njezina visina zavisi i od broja lanova obitelji koji je koriste (od 70% do 100%); Invalidska mirovina - Ostvaruje se na temelju trajnog gubitka ili smanjenja radne sposobnosti i navrenog odreenog mirovinskog staa (bezuvjetno u pogledu mirovinskog staa u sluaju invalidnosti zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti); visina mirovine zavisi od plae, duine mirovinskog staa, starosti osiguranika, vrsti i uzroku invalidnosti a odreuje se u 100%tnoj svoti kod trajnog gubitka sposobnosti za rad odnosno u 80-%tnoj svoti kod smanjenja sposobnosti za rad; 72. Zato se drava treba ukljuiti u trite zdravstvenih usluga? Slabe informacije i njihova asimetrija Nepovoljan izbor - prosjeni kupac osiguranja ima vei rizik nego prosjena osoba u skupini. Moralni hazard - ako ljudi znaju da su osigurani, moda e manje izbjegavati opasnosti. Paternalizam - ljude treba prisiljavati na osiguranje radi njihova osobnog dobra.

73. Nacrtajte grafikon i objasnite moralni hazard na tritu zdravstvenih usluga.

26

Cijena po jedinici

Izvorni trokovi osiguranja Dodatni izdaci nastali osiguranjem Po 2Po a b Sm h Dm 0 Mo M1 Godinje zdrastvene usluge

27

Osiguranje moe iskriviti ponaanje ljudi. Ako ljudi znaju da su osigurani, moda e manje izbjegavati opasnosti. Stoga osigurane osobe mogu prihvatiti nezdrav nain ivota (jesti nezdravu hranu i ne vjebati dovoljno) jer osiguranje ublaava negativne posljedice njihova ponaanja. Nadalje, ljudi su skloni pretjerano iskoritavati zdravstvenu njegu, jer osiguranje plaa neke ili sve trokove. Ti se problemi poticaja nazivaju moralnim hazardom. Trina je krivulja potranje medicinskih usluga obiljeena s Dm . Pretpostavimo da je granini troak pruanja medicinskih usluga stalan, Po. Ravnotea je na krianju ponude i potranje cijena i koliina su Po i Mo . Ukupni izdaci za medicinske usluge umnoak su cijene po jedinici vremena pomnoene brojem jedinica, odnosno 0Po vremena 0Mo. Ili pravokutnik Po0Moa. 74. Tko su osiguranici u Hrvatskom sustavu Zdravstvenog osiguranja? U skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju osiguranici su: aktivni osiguranici, nezaposlene osobe prijavljene na Zavodu za zapoljavanje, korisnici mirovina i invalidnina, te ostali 75. Kako se financira zdravstvo u Hrvatskoj i tko su korisnici? Izvori financiranja institucija zdravstva su: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, upanije (Grad Zagreb), te vlastiti izvori (prihodi po posebnim propisima i obavljanjem poslova na tritu). 76. Koji su problemi hrvatskog zdravstva i koje su najvanije mjere za poboljanje stanja? Problemi hrvatskog zdravstva su: Izrazito koncentrirano u veim gradovima, pogotovo u Zagrebu, dok su pojedina podruja imaju kadrovski i materijalno slabo ekipirane zdravstvene ustanove. Oteana i nejednaka dostupnost zdravstvene zatite. Zapostavljena prevencija i openita nebriga stanovnitva o vlastitom zdravlju. Mjere za poboljanje zdravstva: Osnaiti menederska znanja u zdravstvu te poeti sustavno osposobljavati novi narataj upravljakog osoblja zdravstvenih ustanova. Iznai nain privlaenja medicinskog osoblja za zapoljavanje u slabije razvijenim i siromanijim podrujima zemlje. Osigurati dugotrajnu financijsku odrivost zdravstvenog sustava u cjelini. Jasnije i preciznije definirati, te stalno usklaivati minimalne financijske standarde u zdravstvenoj zatiti, te poboljati usklaenost ovlasti i odgovornosti nositelja funkcija vlasnitva zdravstvenih objekata. 77. Opiite kretanja i obiljeja nezaposlenosti u Hrvatskoj. 50-ih godina dolazi do smanjenja broja zaposlenih u gospodarstvu zbog neproduktivnog zapoljavanja. Taj trend se nastavlja i 60-ih kada je dolo do demografskog prirasta i loe provedene gospodarske reforme. U prvoj polovici 70-ih dolo je do smanjenje nezaposlenosti zbog ogranienja zapoljavanja stranaca u zapadnoj Europi te je smanjen broj odlazaka hrv. graana u inozemstvo. 80-ih godina dolazi do gospodarskih tekoa te stagnira rast proizvodnje i drutvenog proizvoda te sve to utjee na poveanje nezaposlenosti. Tijekom 90-ih nagli je rast 28

nezaposlenosti zbog ratnih zbivanja, gubitaka zajednikog trita te steaja mnogih poduzea. Trend rasta nezaposlenosti nastavlja se do 2001. godine od kada dolazi do postepenog pada nezaposlenosti. Obiljeja: Tijekom tranzicije je zabiljeeno: znaajan pad ukupne zaposlenosti (za oko 35%) i porast nezaposlenosti (vie od tri puta) sa 123 000 u 1986. na 380 000 u 2001. Postoji gotovo stalan rast udjela dugotrajno nezaposlenih, odnosno onih koji ekaju na zaposlenje godinu ili dvije. Vie od 50% svih nezaposlenih eka na posao due od jedne godine. Na hrvatskom tritu rada i regulaciji radnih odnosa vea je pozornosti usmjerena na ouvanje postojeih radnih mjesta, a ne na stvaranje novih mogunosti za zapoljavanje. Radno zakonodavstvo RH donedavno je bilo jako rigidno to vodi zadravanju (cementiranju) sadanjeg stanja jer su zakonodavna rjeenja i politiki subjekti u RH vie skloni produenju trajanja ivota nerentabilnih tvrtki umjesto poticanje stvaranja novih i zdravih poslovnih subjekata. To uporno (bolje rei pretjerano) ouvanje postojee zaposlenosti proizvodi posve suprotan uinak od eljenog, te nekonkurentnost i nefleksibilnost trita rada utjeu na smanjenje broja postojeih radnih mjesta, a suava se i prostor za novo zapoljavanje. Uslijed ogranienog zapoljavanja dolazi do polarizacije drutva na: zaposlene (insidere - relativno sigurne, iako s obzirom na trokove ivota nedovoljno plaene) i nezaposlene (outsidere - od kojih je znatan dio pogoen dugotrajnom nezaposlenou i s vrlo malim mogunostima i vjerojatnou zapoljavanja). Time se pokazuje potpuno nerazumijevanje (ili nepoznavanje) procesa fleksibilizacije koji obiljeavaju globalnu i regionalnu ekonomiju Europske Unije u kojem je naglasak ne na ouvanju radnog mjesta, ve na stvaranju uvjeta za zaposlenost. 78. Navedite najvanija prava koja se ostvaruju u sustavu za zapoljavanje. Zakon o posredovanju pri zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti utvruje obvezno osiguranje za sluaj nezaposlenosti svih radnika u radnom odnosu. To osiguranje provodi se na naelu solidarnosti, te obuhvaa pravo na: novanu naknadu, mirovinsko osiguranje, novanu naknadu i naknadu trokova za vrijeme obrazovanja, te jednokratnu novanu pomo i naknadu putnih i selidbenih trokova. 79. to znai aktivna politika zapoljavanja? Navedite nekoliko njezinih pojavnih oblika. Vlada RH donijela je nacionalni program mjera za sufinanciranje i poticanje zapoljavanja. Aktivna politika zapoljavanja prestavlja jedan od programa ublaavanja nezaposlenosti, kao i njezinih dugoronih posljedica te su pojedine mjere usmjerene na odreene ciljne skupine. dokolovanje, usavravanje, prekvalifikacija, rehabilitacija gotovo sigurno ne utjee na ukupnu razinu zaposlenosti, ali mogu prerasporediti teret nezaposlenosti na vie ljudi tako da manji broj osoba postene dugotrajno nezaposlen i/ili korisnici u sustavu socijelne skrbi pa je to vrijedna zadaa.

Mjere aktivne politike zapoljavanja: - Sufinanciranje zapoljavanja mladih osoba bez radnog iskustva - Sufinanciranje zapoljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba 29

-

Sufinanciranje zapoljavanja starijih nezaposlenih osoba Sufinanciranje zapoljavanja posebnih skupina nezaposlenih osobaSufinanciranje obrazovanja za poznatog i nepoznatog poslodavca Javni radovi

80. U emu su opasnosti aktivne politike zapoljavanja? APZ moe prerasporediti teret nezaposlenosti na vie ljudi tako da manji broj osoba postane dugotrajno nezaposlen i/ili korisnici u sustavu socijalne skrbi. Uvoenje mjera moe poveati vjerojatnost suavanja zaposlenosti ili poveanog ostajanja bez posla u konkurentskim tvrtkama (displacement effect) ili zamjene postojeih zaposlenika sa sudionicima programa (substitution effect), to je prihvatljiv rizik ako je ukupan uinak smanjivanje prosjenog trajanja nezaposlenosti. *Programi osposobljavanja zaposlenih i nezaposlenih u RH provode se u vrlo malom obimu ponajvie zbog nedostatka financijskih sredstava. Mjerama aktivne politike zapoljavanja u Hrvatskoj potrebno je pridodati vie pozornosti ne samo u smislu financijskih sredstava nego i u smislu razvijanja istraivakih kompetencija na podruju ekonomike rada, koja je u Hrvatskoj kontinuirano zapostavljena. Veliki dio nezaposlenih osoba nee biti obuhvaen programima jer je broj slobodnih radnih mjesta ipak ogranien ali odreeni dio zbog obeshrabrenja ili nekih drugih osobnih razloga nee prihvatiti ponuenu mogunost prekvalifikacije ili dokolovanja.81. to je dravni Proraun? Dravni proraun je proraun na razini drave. To je program Vlade izraen u brojkama. U njemu je dan plan prihoda i primitaka, te rashoda i izdataka drave za jednu fiskalnu godinu. Osnovna mu je uloga financiranje najvanijih javnih izdataka kao to su ope javne slube, obrana, obrazovanje, poljoprivreda, socijalno osiguranje itd. Iz njega je najuoljivija alokacijska funkcija drave, jer prua uvid u raspodjelu oskudnih gospodarskih resursa na javna dobra. Znaajke prorauna su jednogodinjost, uravnoteenost i planski znaaj. Proraunom se oituje zadaa Vlade da: prikupi dostatna sredstva iz gospodarstva na prikladan nain, te da odgovorno i uinkovito raspodijeli i iskoristi prikupljena sredstva. 82. Tko je proraunski korisnik i koji su kriteriji za dobivanje tog statusa? Dravna i tijela lokalnih jedinica (ministarstva, agencije, lokalna administracija) Ustanove (kole, vrtii, domovi zdravlja itd.) proraunski fondovi (za razvoj i zapoljavanje, regionalni razvoj, mirovinski), mjesna samouprava Proraunski korisnici dravnog prorauna i prorauna lokalnih jedinica su institucije: (1)iji je osniva drava i/ili lokalna jedinica, (2)izvor prihoda im je dravni proraun i/ili proraun lokalnih jedinica u iznosu 50% ili vie, i (3)koji su navedeni u registru korisnika prorauna.

30

83. to je proraunski proces i koje su glavne faze proraunskog procesa? Proraunski proces predstavlja sustav glavnih pravila (formalnih i neformalnih) koja omoguuju izvrnoj vlasti donoenje odluka to vode pripremi prorauna, njegovu predlaganju i prihvaanju u Saboru te, konano, provedbu prorauna. Proraunskim procesom drava definira ukupni plan prorauna (kao planiranu razinu prihoda i rashoda), unutar kojega se donose i odluke o raspodjeli proraunskih sredstava. Raspodjelom sredstava proraunski proces postaje korisno sredstvo u osiguranju uinkovitog upravljanja dravom. Faze proraunskog procesa su: (1) Faza pripreme; (2) Faza odobrenja; (3) Faza izvravanja. 84. to je proraun ope drave i od ega se sastoji? Proraun ope drave sastoji se od tri razine: (1) Dravni proraun (ministarstva, dr. agencije); (2) Proraun izvanproraunskih fondova i agencija (HZZO, HZMO); (3) Proraun jedinica lokalne i regionalne samouprave (upanije, opine, gradovi, grad Zagreb). Proraun ope drave je zbroj sve tri vrste prorauna, a cilj mu je prikazati ukupnu javnu potronju. 85. Navedite glavna obiljeja i vrste izvanproraunskih fondova. Izvanproraunski korisnici na razini drave i lokalnih jedinica su institucije koje ispunjavaju tri kriterija: 1. drava i/ili lokalna jedinica ima odluujui utjecaj na upravljanje, 2. izvor financiranja je namjenski

prihod, 3. evidentirane su u registru korisnika prorauna.Izvanproraunski korisnici na razini drave su izvanproraunski fondovi (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za zapoljavanje, Hrvatski fond za privatizaciju, Hrvatske ceste i drugi), a kod lokalnih jedinica to su komunalna poduzea iji su osnivai i veinski vlasnici lokalne jedinice i financiraju se iz komunalne naknade (namjenskog prihoda). 86. to je proraun po stavkama (line items) i navedi njegove glavne prednosti i nedostatke? * Prihodi po stavkama: Izvori financiranja: -opi prihodi i primici ine prihodi od poreza, prihodi od imovine, prihodi od administrativnih (upravnih) pristojbi, prihodi po posebnim propisima (dio prihoda kojima nije utvrena posebna namjena), prihodi od kazna, primici od financijske imovine i zaduivanja (nenamjenski). -vlastiti prihodi ine prihodi ostvareni obavljanjem poslova na tritu. -prihodi za posebne namjene ine prihodi ije su koritenje i namjena utvreni posebnim propisima.

31

-donacije ine prihodi ostvareni od fizikih osoba, neprofitnih organizacija, trgovakih drutava i ostalih subjekata izvan ope drave. -pomoi ine prihodi ostvareni od inozemnih vlada i prihodi od meunarodnih organizacija (pomoi iz Europske unije), drugih prorauna, te ostalih subjekata unutar ope drave (ostale pomoi). * Rashodi po stavkama: Financijski plan Plan rashoda i izdataka u kojem proraunski korisnici sve rashode i izdatke veu uz programe, odnosno aktivnosti, kapitalne i tekue projekte te izvore iz kojih e se financirati. 87. to je proraun po programima i navedi njegove glavne prednosti? Programska klasifikacija prikaz je programa i njihovih sastavnih dijelova. Plan razvojnih programa planiranje je rashoda za investicije i kapitalne pomoi i donacije U programima se iskazuju planirani prihodi i primici te rashodi i izdaci koji su razraeni: po vrstama prihoda i primitaka, po pojedinim programima proraunskih korisnika, po godinama u kojima e teretiti proraun.

Programi proraunskih korisnika sadre: a) naziv programa, b) opis programa (opih i posebnih ciljeva), c) zakonsku osnovu za uvoenje programa, d) potrebna sredstva za provoenje programa, e) potreban broj djelatnika za provoenje programa, f) procjenu rezultata, g) procjenu nepredvienih rashoda i rizika. Plan programa mijenja se i usklauje svake godine. 88. to je dravno raunovodstvo i koja su glavna financijska izvjea drave ? Dravno raunovodstvo razvija raunovodstvene standarde za javni sektor, obavlja poslove to se odnose na razvoj i operativu sustava dravnog raunovodstva, kao to su sastavljanje raunskog plana, voenje Glavne knjige Dravne riznice, razvija i oblikuje sustav financijskog izvjeivanja, oblikuje i razvija sustav za upravljanje financijskim informacijama, razvija domau i meunarodnu strunu suradnju, daje podrku raunovodstvenim slubama korisnika Dravne riznice te obavlja i druge poslove iz djelokruga Dravne riznice. Glavna financijska izvjea drave su izvjea: o Konsolidirane sredinje drave

32

o o o o

Dravnog prorauna Izvanproraunskih fondova i agencija Jedinica lokalne i podrune samouprave Ope drave

Financijska su izvjea: 1. bilanca, 2. izvjetaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima 3. izvjetaj o novanim tijekovima, 4. izvjetaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, 5. izvjetaj o ostvarenim vlastitim prihodima i rashodima 6. biljeke uz financijska izvjea. 89. to su proraunske klasifikacije, navedi glavne vrste i njihova glavna obiljeja? Prihodi, primici, rashodi i izdaci prorauna i financijskog plana iskazuju se prema proraunskim klasifikacijama. Proraunske klasifikacije jesu: o organizacijska klasifikacija- prikaz je rashoda i izdataka prema strukturi ustroja drave i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, razraena na razdjele i glave, o ekonomska klasifikacija - sadri prihode i primitke po prirodnim vrstama te rashode i izdatke prema ekonomskoj namjeni za koju slue o funkcijska klasifikacija- skup je poslova, funkcija i programa drave i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave organiziranih i razvrstanih prema namjeni za koju slue o lokacijska klasifikacija - prikaz je rashoda i izdataka prema teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske o programska klasifikacija- prikaz je programa i njihovih sastavnih dijelova.

90. to je dravna riznica? Dravna riznica je upravna organizacija u sastavu Ministarstva u kojoj se obavljaju poslovi to se odnose na pripremu i konsolidaciju prorauna, izvravanje dravnog prorauna, dravno raunovodstvo te upravljanje gotovinom i javnim dugom. 91. emu slui jedinstveni raun riznice? Svi financijski poslovi sredinje drave obavljaju se preko jedinstvenog rauna Dravne riznice, koji je u depozitu sredinje banke (HNB).

33

Model upravljanja javnim izdacima temelji se na principu postojanja jednog jedinstvenog novanog rauna preko kojeg se obavljaju sve financijske transakcije dravnog prorauna, pri emu pojedini proraunski korisnici nemaju svoj individualni novani raun, nego su njihovi rauni podrauni (sastavnice) jedinstvenog novanog rauna - Dravne riznice. 92. to su porezi i navedite njihova osnovna obiljeja? Porezi su prisilno plaanje dravi za koje se ne dobiva protunaknada; cijena javnih dobara. Bitne znaajke poreza:

o porezi su prisilna davanja porezi se nameu, oni nisu dobrovoljni, za razliku od trinihprihoda drave koji se temelje na ugovorima, dravnih kredita i prihoda od poduzetnike djelatnosti,

o porezi su transferi u novcu, a ne u naravi usluge uinjene za dravu kao posljedica vojneobveze s pravnog se stajalita ne smatraju porezima,

o porezi nisu specijalna vrsta protuusluge za posebnu uslugu drave, a ne postoji nitimeuovisnost iznosa plaenog poreza i koristi od javnih dobara i usluga koje prua drava,

o pravo prikupljanja poreza imaju samo administrativne jedinice javnog prava, o porezi se prikupljaju na osnovi zakona porez treba platiti tek kada postoji injenica za kojuzakon vezuje obvezu plaanja poreza.

93. Navedi i objasni glavne objekte oporezivanja? Objekti oporezivanja su mogue toke za koje se vezuje oporezivanje:

o osobe porezni obveznici su uvijek osobe. Meutim, osoba ne moe biti porezni izvor za tosu potrebni imovina ili dohodak iz kojih se porezi mogu plaati

o imovina npr. porezi na imovinu, nekretnine, motorna vozila. Prilikom oporezivanja imovinemoraju se rijeiti problemi definiranja, obuhvata i procjene.

o gospodarska aktivnost najvaniji objekti oporezivanja su veliine (tokovi) koje proizlaze izgospodarske aktivnosti (npr. porez na dohodak, porez na promet), pri emu se ti tokovi mogu oporezivati kao primici ili kao izdaci. 94. Koje su poeljne karakteristike poreznog sustava? Slijedea porezna naela odlikuju dobar porezni sustav: 1. Efikasnost. Porezi moraju to je manje mogue utjecati na odnose cijene kako bi se efikasno upotrijebili rijetki gospodarski resursi. 2. Pravednost. Porezi trebaju biti pravedno rasporeeni izmeu lanova neke zajednice.

34

3. Izdanost. Porezi moraju osigurati dovoljan iznos javnih prihoda za pokrivanje razumne visine javnih rashoda. 4. Jednostavnost. Porezi moraju biti to jednostavniji, jasniji i razumljiviji kako bi trokovi ubiranja poreza za poreznu administraciju i porezne obveznike bili to nii. 5. Stabilnost. Porezni se sustavi ne smiju esto mijenjati jer je poduzeima i kuanstvima potrebna stabilnost za donoenje ispravnih ekonomskih odluka. Ta su naela u biti suprotstavljena, pa niti jedan porezni sustav ne potuje podjednako sva naela. 95. Navedi i objasni glavna naela raspodjela poreza? Postoje dva osnovna naela raspodjele poreza:

o naelo ekvivalencije (eng. benefit principle) o naelo gospodarske snage (eng. ability to pay principle)Prema naelu ekvivalencije, odnosno naelu plaanja prema korisnosti porezi se tumae kao prihodi koji su u blioj ili daljnjoj vezi s dobrima i usluga koje nudi drava. Naelo gospodarske snage prema tom naelu na raspodjelu poreza ne bi trebalo utjecati tko ima koristi od dravnih dobara i usluga, ve bi svatko u prikupljanju poreznih prihoda trebao sudjelovati u skladu sa svojom gospodarskom snagom.

96. Objasnite razliku izmeu zakonske i ekonomske incidencije poreza. Zakonska incidencija upuuje na onoga tko prema zakonu treba snositi porez. Ekonomska incidencija poreza pokazuje stvarno snosi teret. 97. Objasnite zato samo pojedinci mogu snositi poreze. 98. Navedite o emu sve ovisi incidencija. Nain na koji su utvrene cijene Raspolaganju poreznim prihodima Elastinost ponude i potranje

o o o

99. Objasnite kako se moe mjeriti progresivnost poreza. Postoje razliite mjere progresivnosti, kao npr. o o razlika izmeu granine i prosjene stope stopa promjene prosjene porezne stope kod promjene porezne osnovice

35

o o

elastinost poreznog iznosa s obzirom na promjenu porezne osnovice rezidualna elastinost (omjer relativne stope promjene porezne osnovice nakon odbitka poreznog iznosa i relativne stope promjene porezne osnovice)

o

promjena granine porezne stope kod promjene porezne osnovice (ova mjera ne moe objasniti indirektnu progresiju)

100. Objasnite povezanost incidencije i ulogu elastinosti potranje i ponude, te raspodjelu poreznog tereta. Incidencija jedininog poreza ovisi o elastinosti ponude i potranje. to je elastinija krivulja potranje, to manje poreza snose potroai. Na slian nain, ceteris paribus, elastinija krivulja ponude znai da manji dio poreza snose proizvoai. Elastinost pokazuje priblinu mjeru sposobnosti ekonomskog subjekta da izbjegne porez. to je potranja elastinija, to se potroaima lake pri porastu cijene okrenuti drugim proizvodima, pa stoga vei dio poreza moraju snositi proizvoai. Naprotiv, ako potroai kupuju istu koliinu proizvoda, bez obzira na cijenu, cijeli teret moe biti prenesen na njih. Slina razmatranja vrijede i na strani ponude.

101. Koje sve vrste trokova izaziva ubiranje poreza? (Rosen 348.)

Trokovi rukovoenja poreznim sustavom administrativni trokovi (trokovi porezne uprave) Trokovi ispunjavanja porezne obveze (trokovi poreznih obveznika) obuhvaaju izdatke za raunovoe i porezne savjetnike, vrijednost vremena koje obveznici utroe na ispunjavanje poreznih prijava i voenje arhive

Trokovi pridravanja zakona nisam ziher dal ovi spadaju pod trokove obveznika

102. Objasnite kako se izraunava porezna obveza poreza na dohodak u Hrvatskoj? -zbroje se svi oporezivi dohoci (plae, kamate, najamnine, dividende), oduzmu se svi osobni odbitci ( dobrotvorni doprinosi, izdaci za lijeenje, dravni porez na dohodak).Nakon toga se tako dobivena porezna osnovica (oporezivi dohodak) gleda po iznosu u rasporedu stopa, i izrauna se ukupni godinji porez na taj dohodak po odreenoj stopi, i na taj se iznos poreza (godinji) jo izraunava prirez (ako postoji) i na kraju se dobi porezna obveza poreza na dohodak u RH. 103. Koji su to oporezivi dohoci u poreznom sustavu Hrvatske?

36

1.dohodak od nesamostalnog rada-plae, mirovine 2. dohodak od samostalne djelatnosti-obrt, slobodna zanimanja 3. dohodak od imovine i imovinskih prava- iznajmljivanje stanova, autorska prava 4. dohodak od kapitala 5. dohodak od osiguranja 6. drugi dohodak-sportai, trgovaki putnici, upravni odbori 104. Navedite porezne poticaje u smislu hrvatskog Zakona o porezu na dohodak. -povrati poreza, nestandardne olakice (ili se daju kao porezno priznati izdaci tzv. premije osiguranja ili kao dodatna uveanja osobnog odbitka)-trokovi zdravstvenih usluga, kupnja ili gradnja prvog stambenog prostora, dana darovanja 105. to je flat tax? -Flat tax je proporcionalni porez na dohodak To je porezni sustav u kojem je granina porezna stopa za sve razine dohotka stalna. Flat tax je porez koji se vee sa konstantom stopom, i povezuje se ga sa kunim prihodima i dobicima nekih kompanija Dvije znaajke: primjenjuje se ista porezna stopa na svakoga i na svaki dio dohotka prilikom izrauna porezne osnovice ne doputaju se nikakvi odbici od ukupnog dohotka, osim

osobnih izuzea i precizno definiranih poslovnih rashoda Prednosti: - jednostavnost (jedna porezna stopa i jednostavan porezni sustav obino dovodi do smanjenja sive ekonomije) - dvostruko oporezivanje (nestaje problem dvostrukog oporezivanja jer se dividende i dobit oporezuju samo jednom, a ne na korporativnoj razini) - poveanje poreznih prihoda (smatra se da proporcionalna porezna stopa doprinosi poveanju poreznih prihoda) - smanjenje trokova poreznog sustava (jednostavnost poreznog sustava smanjuje trokove ubiranja poreza i neto uinak oporezivanja postaje vei) Nedostaci: Kritiari ga smatraju nepravednim jer e bogatiji plaati manje poreza, a veina poreznog tereta e biti svaljena na radnike 106. Objasnite Haig-Simonovu definiciju dohotka.

37

H-S definicija dohotka - dohodak je novana vrijednost neto poveanja mogunosti potronje pojedinca u odreenom vremenu. To je jednako stvarnom iznosu potronje u nekom vremenu uveano za neto prirast bogatstva(tednja),a ona mora biti ukljuena u dohodak jer ini porast potencijalne tednje. 107. Objasnite pojam pripisane rente. Pripisana renta predstavlja dohodak u naturi. Odnosno, neto novanu vrijednost usluga to ih neka osoba dobiva (npr. vrijednost najamnine stanova i kua u kojima stanuje vlasnik- one njemu pruaju mnogo usluga) 108. Objasnite kapitalni dobitak i kapitalni gubitak. Kapitalni dobitak predstavlja porast vrijednosti imovine- zemlje, zgrada, automobila, strojeva, vrijednosnica. Odnosno pokazuje razliku vrijednosti izmeu prodajne cijene i cijene kojom smo tu imovinu ranije kupili. Kapitalni gubitak smanjenje vrijednosti imovine. 109. Trebaju li se kapitalni dobici u Hrv. oporezivati porezom na dohodak (obrazloite!)? Kapitalni dobici u Hrvatskoj bi se trebali oporezivati porezom na dohodak jer predstavljaju jedan od naina dodatne zarade, te bi na taj nain uli u ukupni osobni odbitak. 110. Objasnite izravne i neizravne poreze. -Izravni porez-porez koji konano snosi poduzee ili pojedinac te se ne moe prevaliti na drugoga (npr. porez na dohodak i porez na dobit) -Neizravni porez- porez koji ne snosi onaj tko ga uplauje u dravni proraun, ve se najee prevaljuje na druge. Porezni obveznici kroz cijenu svojih dobara i usluga prevaljuju teret tih poreza na krajnjeg potroaa, tj. na graane (npr. PDV) 111. Objasnite regresivno i progresivno oporezivanje. -Progresivni porez- porez kojemu prosjena porezna stopa raste s porastom dohotka pojedinca -Regresivni porez- porez kojemu prosjena porezna stopa pada s porastom dohotka pojedinca 112. Objasnite to su porezni rashodi.

38

-Porezni rashod- gubitak prihoda prouzroen iskljuenjem neke stavke iz porezne osnovice (lista stavaka izuzetih od oporezivanja) 113. Po kojim se stopama u Hrvatskoj oporezuje dohodak ostvaren u 2005. godini? Stopa 15% - dio porezne osnovice do 3200kn mjeseno Stopa 25% - dio porezne osnovice od 3200 - 8000kn mjeseno Stopa 35% - dio porezne osnovice iznad 8000 - 22400kn mjeseno Stopa 45% - dio porezne osnovice iznad 22400kn mjeseno 114. Objasnite pojam osnovnog osobnog odbitka u hrvatskom sustavu oporezivanja dohotka. Osnovni osobni odbitak- iznosi dohotka koji nisu oporezivi tj. koji ne umanjuju poreznu osnovicu jer se smatra da ne treba oporezivati dohodak koji slui za pokrivanje osnovnih ivotnih potreba poreznog obveznika. 115. Kome u Hrvatskoj pripada prihod od poreza na dohodak? Prihod od poreza na dohodak pripada dravnom proraunu RH. 116. Objasnite razlike poreza i doprinosa. Doprinosi su kao i porezi javna davanja dravi. No, razlika je u tome to za poreze nema unaprijed odreene namjene njihova troenja, a za doprinose ona postoji 117. Objasnite pojam Lafferove krivulje. (Sl. 17.6., str. 411. Rosen)

Lafferova krivulja pokazuje odnos porezna stopa-porezni prihodi. Pri vrlo niskoj stopi poreza, ubrani su porezi niski. Kako porezne stope rastu, rastu i porezni prihodi, te doseu maksimum pri stopi tA. Za stope koje prelaze tA prihodi poinju padati, te se konano smanje na nulu (jer kako se porezna stopa

39

pribliava 100 posto, ljudi prestaju raditi i porezni prihodi padnu na nulu). Bilo bi besmisleno da drava odabere poreznu stopu koja prelazi tA jer se porezne stope mogu sniziti, a da drava ne trpi gubitak prihoda. 118. Objasnite zato se provodi integracija poreza na dohodak i poreza na dobit. Provodi se kako bi se rijeio problem koji nastaje stoga to se dohodak koji potjee iz korporacijskog sektora, bilo da je rije o zadranoj ili raspodijeljenoj dobiti, ne oporezuje u skladu s graninim stopama poreza na dohodak. Dohodak iz korporacijskog sektora dodatno je oporezovan porezom na dohodak korporacija. Osobito kod raspodijeljene dobiti javlja se problem dvostrukog oporezivanja dohotka jedanput na razini poduzea, porezom na dobit, a drugi put na razini pojedinca porezom na dohodak. U veini zemalja taj se problem nastoji rijeiti, uglavnom tako da se raspodijeljena dobit integrira sa sustavom oporezivanja dohotka kako bi se u potpunosti ili djelomino izbjeglo dvostruko oporezivanje tog dijela dohotka. 119. Tko prema hrvatskom Zakonu o porezu na dobit, obveznik poreza na dobit? Porezni obveznik (1) Trgovako drutvo i druga pravna i fizika osoba koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, (rezidenti Republike Hrvatske), koji ima sjedite u R. Hrvatskoj. Tuzemna poslovna jedinica inozemnog obveznika, tj. onoga koji u Hrvatskoj nema sjedite ili upravu, (nerezident). Porezni obveznici su pravne osobe ( trgovaka drutva a od 2006. godine porezni obveznici poreza na dobit su i fizike osobe, koje su do kraja 2005. godine plaale porez na dohodak, a od 2006. godine plaaju porez na dobit uz ispunjenje zakonom utvrenih uvjeta Porezni obveznik fizika osoba (2) Fizika osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednaenih djelatnosti: ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak vei od 2.000.000 ili ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario dohodak vei od 400.000 kn, ili ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti veoj od 2.000.000 kn, ili ako u prethodnom poreznom razdoblju prosjeno zapoljava vie od 15 radnika. Porezni obveznik fizika osoba (3) Fizika osoba koja ostvaruje dohodak prema propisima o oporezivanju dohotka, ako izjavi da e plaati porez na dobit umjesto poreza na dohodak. Porezna uprava donosi rjeenje da se plaa porez na dobit umjesto poreza na dohodak. To rjeenje obvezuje poreznog obveznika 5 godina (to je po zahtjevu poreznog obveznika).

40

120. to je porezna osnovica poreza na dobit? Porezna osnovica je dobit koja se utvruje prema raunovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda. Polazna veliina je rezultat poslovanja iskazan u raunu dobiti I gubitka i bilanci. Dobit, prije oporezivanja, se umanjuje ili uveava za prihode I rashode koji se priznaju za svrhe oporezivanja, propisane Zakonom o porezu na dobit.Za rezidenta oporezuje se ukupna dobit ostvarena u Hrvatskoj i u inozemstvu, a za nerezidenta dobit ostvarena u Hrvatskoj. U poreznu osnovicu ulazi i dobit od likvidacije, prodaje, podjele poreznog obveznika, a utvruje se prema trinoj vrijednosti imovine. OVO JE IZ KNJIGE HRVATSKI POREZNI SUSTAV Porezna osnovica dobiva se na temelju raunovodstvene dobiti koja se umanjuje ili uveava za odreene stavke. Na tu (uveanu ili umanjenu) osnovicu primjenjuje se porezna stopa i dobiva iznos poreza na dobit. Porezna osnovica poreza na dobit= ukupni prihodi- ukupni rashodi= dobit ili gubitak + poveanje porezne osnovice/smanjenje gubitka smanjenje porezne osnovice(poveanje poreznog gubitka) = porezna osnovica za primjenu propisane porezne stope. 121. to je porezni gubitak u hrvatskom sustavu poreza na dobit? Porezni gubitak nastaje kada su porezno priznati rashodi vei od porezno priznatih prihoda tj. kad je osnovica za obraun poreza negativna. Nastali porezni gubitak moe se prenijeti na razdoblje od pet

godina na nain da se svake godine smanjuje osnovica poreza na dobit tj. smanjuje se iznos dobitiprije primjene porezne stope I izrauna porezne obveze. Pri smanjenju porezne osnovice zbog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja, porezna se osnovica smanjuje najprije za gubitke starijeg datuma. Porezni gubitak umanjuje dobit, i nakon umanjenja se dobije porezna osnovica. 122. Kako se obraunava porez na dobit? Porez na dobit se utvruje za poslovnu godinu koja je u pravilu kalendarska godina, prema dobiti koju je porezni obveznik ostvario u tom razdoblju. Obveznici poreza na dobit tijekom godine plaaju predujmove poreza na dobit na osnovi porezne prijave iz prethodne godine. Porezna uprava moe, na temelju obavljenog nadzora ili na temelju drugih raspoloivih podataka ili na zahtjev poreznog obveznika, rjeenjem izmijeniti visinu mjesenih predujmova. Predujam se plaa mjeseno do kraja mjeseca za protekli mjesec, a u sluaju zakanjenja u plaanju obraunavaju se kamate.

41

123. to je to zatitna kamata? Posebnost hrvatskog sustava oporezivanja dobiti koja je ukinuta 2001. godine. Do tada je postojala mogunost odbijanja zatitne kamate (koja se izraunavala po stopi od 5% na uloeni kapital) od osnovice poreza na dobit. Tako je zatitna kamata bila svojevrsna porezna olakica za poduzetnike. Naime, cilj je tadanjeg sustava bio oporezivati samo ono to se troi, a izuzeti sve to se tedi ili investira

124. Navedite olakice u oporezivanju dobiti kojima se mogu koristiti neke kategorije poreznih obveznika?

Gospodarske djelatnosti koje se obavljaju na podrujima posebne dravne skrbi, pod uvjetom da porezni obveznik zapoljava vie od pet zaposlenika, pri emu vie od polovice njih ima prebivalite i boravite na tom podruju najmanje devet mjeseci i to ako se radi o:

podruju I. skupine tada je porezni obveznik potpuno osloboen plaanja poreza, podruju II. skupine tada porezni obveznik plaa samo 25% propisane stope, podruju III. skupine tada porezni obveznik plaa 75% propisane porezne stope

Porezni obveznici na podruju grada Vukovara koji zapoljavaju vie od pet zaposlenika, a vie od polovice njih ima prebivalite i boravite na podruju grada Vukovara,brdsko-planinskom podruju ili podruju posebne dravne skrbi. Oni su osloboeni plaanja poreza na dobit tijekom deset godina od poetka primjene Zakona, tj. od 1. sijenja 2005. godine.

42

Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na brdskoplaninskom podruju i na neodreeno vrijeme zapoljavaju vie od pet zaposlenika, pod uvjetom da vie od polovice njihovih zaposlenika ima prebivalite i boravite na brdskoplaninskom podruju ili podruju posebne dravne skrbi. Oni plaaju porez na dobit samo u visini 75% propisane porezne stope Korisnici slobodne zone plaaju porez na dobit u visini 50% propisane stope. Korisnik koji uloi vie od milijun kuna u slobodnu zonu sljedeih pet godina ne plaa porez na dobit. Posebnim propisom predvieni su i posebni desetogodinji poticaji za ulaganja. Povlatene stope poreza na dobit ovise o visini ulaganja i broju novozaposlenih osoba.

125. Kako se kretala stopa poreza na dobit od 1994. do danas? Zato je dolo do promjene stope? Od 1994. poduzetnika dobit tuzemnih i inozemnih poreznih obveznika oporezuje se po no izmjenama donesenim krajem 1996. godine stopa je poveana na 35% kako bi bila

jedinstvenoj stopi od 25%. usklaena s gornjom stopom poreza na dohodak.

radi poticanja ulaganja nakon 2000. godine stopa poreza na dobit smanjena je na 20%, to

Hrvatsku svrstava u red zemalja s relativno niskom stopom oporezivanja dobiti. 126. to je dvostruko oporezivanje I kako drave nastoje izbjei dvostruko oporezivanje? Dvostruko oporezivanje pojavljuje se u meunarodnoj razmjeni dobara i usluga. Kada fizika ili pravna osoba stjee dohodak u dravi u kojoj nije rezident, taj je dohodak oporeziv i u dravi u kojoj je ostvaren i u dravi iji je rezident primatelj dohotka. Kako bi se izbjeglo neopravdano oporezivanje istog dohotka ili imovine i u dravi u kojoj nastaje i u onoj gdje je primatelj rezident, primjenjuju se ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje potpisuju dvije ili vie zemalja. Hrvatska je s 35 zemalja sklopila (dio preuzela od bive drave) ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Ujedno Je Dvostruko oporezivanje i oporezivanje dohotka poduzea najprije na razini poduzea, a kasnije I nakon to je raspodijeljen dioniarima. 127. Kada je uveden PDV u porezni sustav Republike Hrvatske I koji su bili razlozi uvoenja? PDV je u Hrvatsku uveden 1998. godine. Razlozi uvoenja bili su: 1. Harmonizacija hrvatskog poreznog sustava sa poreznim sustavima europskih zemalja 2. Fiskalni razlozi 3. Prilagoavanje hrvatskog gospodarstva I poreznog sus