Prirucnik - "100 pitanja i odgovora o socijalnoj sigurnosti u RH"

„ 100 PITANJA I ODGOVORA O

SOCIJALNOJ SIGURNOSTI U RH“

Tekst pripremio: Antonio Prtenjača

U suradnji sa:

Zagreb, studeni 2014.

„100 pitanja i odgovora o socijalnoj sigurnosti u RH“


Uvodne napomene:

Tekst u e-vodiču „100 pitanja i odgovora o socijalnoj sigurnosti“ sadrži općenite

informacije o čestim životnim pitanjima i eksperimentalan je. Portal Poslovni.hr, Verlag

Dashöfer i priređivač teksta ne jamče za točnost, potpunost, istinitost niti prikladnost

podataka za korištenje u stvarnim i pojedinim situacijama, ne navode čitatelje na

određeno postupanje prema danim odgovorima, ne daju garancije i ne odgovaraju za bilo

kakvu štetu koja bi pojedinoj osobi mogla nastati s osnova korištenja cijelog teksta ili

pojedinih dijelova.



SADRŽAJ

Uvodne napomene: ................................................................................................................................................................................. 2

1. dio: „OBVEZNO I DOBROVOLJNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE U RH“ ............................................................... 6 „Obvezno zdravstveno osiguranje“ ............................................................................................................................................... 6 1. Što se zapravo uređuje Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju? .............................................................. 6 2. Osim osoba u radnom odnosu¸ tko se sve osigurava i stječe status osiguranika? ................................................. 6 3. Zadržava li supružnik razvodom braka status osigurane osobe kao član obitelji supružnika od kojeg se

razveo? ........................................................................................................................................................................................................... 6 4. Što obuhvaća pravo na zdravstvenu zaštitu? .......................................................................................................................... 6 5. Što se ovim Zakonom smatra osnovna, a što dopunska lista lijekova? ........................................................................ 7 6. Može li osiguranik ostvariti pravo na lijek kojeg nema ni u osnovnoj ni u dopunskoj listi? .............................. 7 7. Može li osiguranik koristiti zdravstvenu zaštitu na teret obveznog osiguranja u drugim državama? ......... 7 8. Kada zdravstvenu zaštitu ne osigurava obvezno osiguranje?.......................................................................................... 7 9. Koja su prava na novčanu naknadu u okviru obveznog zdravstvenog osiguranja? ............................................... 8 10. Što se (prema ZOZO) smatra, a što NE SMATRA ozljedom na radu? .......................................................................... 8 11. Što su to profesionalne bolesti? .................................................................................................................................................. 9 12. Tko podnosi prijavu za ozljedu na radu? ................................................................................................................................ 9 13. Kome se podnosi prijava ozljede na radu? ......................................................................................................................... 10 14. U kojem roku se podnosi prijava ozljede na radu? .......................................................................................................... 10 15. Kako se odlučuje o prijavi ozljede na radu? ....................................................................................................................... 10 16. Tko rješava o pravima iz obveznog zdravstvenog osiguranja? ................................................................................. 10 17. Može li Zavod od osiguranika tražiti naknadu štete? ..................................................................................................... 10 18. Što ako je osiguranoj osobi isplaćen novac iz sredstava Zavoda za koji se utvrdi da na njega nije imala

pravo?.......................................................................................................................................................................................................... 10 “Dobrovoljno zdravstveno osiguranje” ..................................................................................................................... 11 19. Kojim zakonom je regulirano dobrovoljno zdravstveno osiguranje? ..................................................................... 11 20. Što je dopunsko zdravstveno osiguranje? ........................................................................................................................... 11 21. Što je dodatno zdravstveno osiguranje? .............................................................................................................................. 11 22. Što je privatno zdravstveno osiguranje? .............................................................................................................................. 11 23. Tko ima pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret proračuna RH? .................................................. 11 24. Koji je uvjet za osobu da može sklopiti dodatno zdravstveno osiguranje? ......................................................... 12 25. Na temelju čega osiguravatelj određuje premiju za privatno zdravstveno osiguranje? ................................ 12

2. dio – „OBVEZNO MIROVINSKO OSIGURANJE“ ................................................................................................................ 12 26. Tko se mora obvezno osigurati? .............................................................................................................................................. 12 27. Mogu li primanja po osnovi mirovinskog osiguranja biti predmet ovrhe? .......................................................... 12 28. Kada se ostvaruje pravo na STAROSNU mirovinu? ......................................................................................................... 12 29. Kada se ostvaruje pravo na PRIJEVREMENU STAROSNU mirovinu? ...................................................................... 13 30. Tko ima pravo na INVALIDSKU mirovinu? ........................................................................................................................ 13 31. Tko ima pravo na PRIVREMENU INVALIDSKU mirovinu? ......................................................................................... 14 32. Što se prema ZOMO-u smatra ozljedom na radu? ............................................................................................................ 14 33. Što se prema ZOMO-u smatra profesionalnom bolešću? .............................................................................................. 15 34. Što je to profesionalna rehabilitacija? ................................................................................................................................... 15



35. Kada se stječe pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja? ...................................................................................... 15 36. Tko ima pravo na OBITELJSKU mirovinu? .......................................................................................................................... 16 37. O čemu ovisi mirovina?................................................................................................................................................................ 16 38. Kako se određuje NAJNIŽA mirovina? .................................................................................................................................. 16

3. dio – “DOPLATAK ZA DJECU” ................................................................................................................................................... 16 39. Kojim se Zakonom reguliraju pravila o doplatku za djecu? ........................................................................................ 16 40. Tko MOŽE biti korisnik prava na doplatak za djecu? .................................................................................................... 16 41. Do koje dobi djeteta je moguće koristiti doplatak za djecu? ...................................................................................... 17 42. Kako može prestati pravo korisnika? ................................................................................................................................... 17 43. Koji su uvjeti za stjecanje prava na dječji doplatak? ....................................................................................................... 17 44. Kako se određuje svota doplatka za djecu? ........................................................................................................................ 18 45. Koje su SVOTE doplatka za djecu? .......................................................................................................................................... 18 46. Kako se ostvaruje pravo na dječji doplatak? ...................................................................................................................... 19 47. Što je sa djecom hrvatskih branitelja? .................................................................................................................................. 19 48. Što ako se pravo na dječji doplatak ostvari na temelju netočnih ili neistinitih podataka? ............................ 20 49. Što se ako korisniku isplati doplatak na koji nije imao pravo? .................................................................................. 20

4. dio – „SOCIJALNA SKRB“ ............................................................................................................................................................. 20 50. Koja su prava u sustavu socijalne skrbi (prema Zakonu o socijalnoj skrbi NN 157/13)? ............................. 20 51. Što je to zajamčena minimalna naknada? ............................................................................................................................ 20 52. Kako se utvrđuje i koliko iznosi zajamčena minimalna naknada? ........................................................................... 21 53. Tko može ostvarivati pravo na naknadu za troškove stanovanja? .......................................................................... 21 54. Na što se prema predmetnom Zakonu odnose troškovi stanovanja? ..................................................................... 21 55. Tko ima pravo na naknadu troškova ogrjeva? .................................................................................................................. 21 56. Tko ima pravo na naknadu za osobne potrebe stanovanja? ....................................................................................... 21 57. Tko ima pravo na jednokratnu naknadu? ........................................................................................................................... 22 58. Koje su naknade u svezi s obrazovanjem predviđa „Zakon o socijalnoj skrbi NN 157/13“?........................ 22 59. Kome se priznaje pravo na osobnu invalidninu? ............................................................................................................ 22 60. Kome se NE priznaje pravo na osobnu invalidninu? ...................................................................................................... 22 61. Kome se priznaje pravo na doplatak za pomoć i njegu? ............................................................................................... 23 62. U kojem se iznosu može priznati pravo na doplatak za pomoć i njegu? ................................................................ 23 63. Kome se priznaje status „roditelja njegovatelja“? ............................................................................................................ 23 64. Što ako u obitelji ima više djece s teškoćama u razvoju? .............................................................................................. 23 65. Kome se priznaje pravo na naknadu do zaposlenja? ...................................................................................................... 24 66. Što su to SOCIJALNE USLUGE? .................................................................................................................................................. 24 Socijalne usluge su sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi NN 157/13 - aktivnosti, mjere i programi

namijenjene sprječavanju, prepoznavanju i rješavanju problema i poteškoća pojedinaca i obitelji te

poboljšanju kvalitete njihovog života u zajednici. Iste se mogu organizirati kao usluge za djecu, mlade,

obitelj te za odrasle osobe (uz uvažavanje socijalnih veza i okruženja korisnika i obitelji). ............................... 24 67. Koje su socijalne usluge? ............................................................................................................................................................. 24 68. Što obuhvaća „prva socijalna usluga“? .................................................................................................................................. 24 69. Što se prema Zakonu o socijalnoj skrbi smatra savjetovanjem i pomaganjem? ............................................... 24 70. Što je to prema Zakonu o socijalnoj skrbi - “pomoć u kući”? ...................................................................................... 25 71.Što obuhvaća „pomoć u kući“? ................................................................................................................................................... 25 72. Što je psihosocijalna podrška? .................................................................................................................................................. 26



73. Što je to „rana intervencija“ prema Zakonu o socijalnoj skrbi? ................................................................................. 26 74. Što je to „pomoć pri integraciji? ............................................................................................................................................... 26 75. Što je to „boravak“ prema Zakonu o socijalnoj skrbi NN 157/13? ........................................................................... 26 76. Što je to „smještaj“ prema Zakonu o socijalnoj skrbi NN 157/13? ........................................................................... 26 77. Što je to „organizirano stanovanje“ prema Zakonu o socijalnoj skrbi NN 157/13? ......................................... 27

5. dio – „PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI“ .............................................................................................................. 27 78. Tko ima pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti? ........................................................................... 27 79. U kojim slučajevima raskida ugovora se ne može ostvariti naknada? ................................................................... 27 80. Koliko dugo se može ostvarivati novčana naknada za vrijeme nezaposlenosti? .............................................. 28 81. U kojim iznosima se ostvaruje naknada? ............................................................................................................................. 28 82. Može li se korisniku obustaviti novčana naknada, a ako da, u kojim slučajevima? .......................................... 29 82. Kada prestaje novčana naknada? ............................................................................................................................................ 29 83. Osim novčane naknade, koja su druga prava za vrijeme nezaposlenosti? ........................................................... 30 84. U kojim uvjetima se može ostvariti pravo na naknadu putnih i selidbenih troškova? ................................... 30 85. Tko ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć? ............................................................................................................. 31 86. U kojoj se svoti isplaćuje jednokratna novčana pomoć i kako se ostvaruje? ....................................................... 31

6. dio – „RODILJNE I RODITELJSKE POTPORE“ ................................................................................................................... 31 87. Što se Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 85/08, 110/08, 34/11, 54/13) uređuje? .... 31 88. Tko je prema Zakonu predviđen kao mogući korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora? ............................... 32 89. A koja su prava koja gore navedeni korisnici mogu ostvariti? .................................................................................. 33 90. U kojem trajanju se priznaje pravo na rodiljni dopust? ................................................................................................ 34 91. Postoji li pravo na novčanu naknadu za vrijeme rodiljnog dopusta? ..................................................................... 34 92. Tko ima pravo na roditeljski dopust? .................................................................................................................................... 34 93. Do kada zaposleni (ili samozaposleni roditelj) može koristiti roditeljski dopust?........................................... 35 94. Ima li roditelj pravo na mirovanje radnog odnosa do treće godine djetetova života? .................................... 35 95. Što se za to vrijeme „događa“ s pravama i obvezama iz radnog odnosa? ............................................................. 35 96. Kakva prava ima zaposleni ili samozaposleni roditelj djeteta sa težim smetnjama u razvoju? .................. 35 97. Ima li zaposleni ili samozaposleni roditelj djeteta sa težim smetnjama u razvoju pravo na novčanu

naknadu? ................................................................................................................................................................................................... 36 98. Ima li korisnik pravo na jednokratnu novčanu potporu? ........................................................................................... 36 99. Koliko iznosi jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete? ....................................................................... 36 100. Koji su uvjeti za ostvarenje prava na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete? .................. 36

Napomena o korištenju literature: .................................................................................................................................................. 37



1. dio: „OBVEZNO I DOBROVOLJNO ZDRAVSTVENO

OSIGURANJE U RH“

„Obvezno zdravstveno osiguranje“

1. Što se zapravo uređuje Zakonom o obveznom zdravstvenom

osiguranju?

„Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju“ NN 80/13, 137/13 se uređuje obvezno

zdravstveno osiguranje u RH, opseg prava na zdravstvenu zaštitu, druga prava i obveze obvezno

osiguranih osoba,¸uvjeti i načini njihova ostvarenja i financiranja, prava i obveze nositelja

osiguranja, te prava i obveze nositelja ugovornih subjekata za provedbu zdravstvene zaštite iz

obveznog zdravstvenog osiguranja.

2. Osim osoba u radnom odnosu¸ tko se sve osigurava i stječe status

osiguranika?

Prema gore spomenuto Zakonu obvezno se osiguravaju i stječu status osiguranika sve osobe

sukladno članku 7. Stavku 1 ; točkama 1-28, te člancima 8-16.

3. Zadržava li supružnik razvodom braka status osigurane osobe kao

član obitelji supružnika od kojeg se razveo?

Da, sukladno članku 11 - ako je sudskom odlukom stekao pravo na uzdržavanje (dok traje

uzdržavanje), ako je u vrijeme braka bio potpuno i trajno nesposoban za rad sukladno propisima

o mirovinskom osiguranju, te ako su mu sudskom odlukom o razvodu braka djeca povjerena na

čuvanje i odgoj, pod uvjetom da se prijavi Zavodu u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti

sudske odluke, ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne može ostvariti po drugoj

osnovi.

4. Što obuhvaća pravo na zdravstvenu zaštitu?

Pod jednakim uvjetima za sve osiguranike pravo na zdravstvenu zaštitu iz obveznog

zdravstvenog osiguranja obuhvaća:

1. primarnu zdravstvenu zaštitu 2. specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu 3. bolničku zdravstvenu zaštitu 4. pravo na lijekove koji su utvrđeni osnovnom i dopunskom listom lijekova Zavoda 5. dentalna pomagala koja su utvrđena osnovnom i dodatnom listom dentalnih pomagala Zavoda 6. ortopedska i druga pomagala koja su utvrđena osnovnom i dodatnom listom ortopedskih i drugih pomagala Zavoda 7. zdravstvenu zaštitu u drugim državama članicama i trećim državama



( s tim da pod točkama 1-5 zdravstvena zaštita se može ostvariti na teret sredstava Zavoda u zdravstvenim ustanovama i kod privatnih zdravstvenih radnika s kojima je Zavod sklopio Ugovor o provođenju zdravstvene zaštite).

5. Što se ovim Zakonom smatra osnovna, a što dopunska lista lijekova?

Osnovnom listom lijekova se smatra medikoekonomski najsvrhovitiji lijekovi za liječenje svih bolesti, dok dopunska lista lijekova sadrži lijekove sa višom cijenom (u odnosu na osnovnu listu) te osigurana osoba često neposredno ili putem dopunskog osiguranja sudjeluje u plaćanju razlike cijene lijeka.

6. Može li osiguranik ostvariti pravo na lijek kojeg nema ni u osnovnoj

ni u dopunskoj listi?

Prema Zakonu, iznimno DA ako je korištenje lijeka odobrilo povjerenstvo za lijekove bolničke zdravstvene ustanove u kojoj se osoba liječi.(Detaljnije : Čl. 21. st. 2 ZOZO 137/13)

7. Može li osiguranik koristiti zdravstvenu zaštitu na teret obveznog

osiguranja u drugim državama?

Može, ako se radi o liječenju koje se ne provodi u ugovornim zdravtvenim ustanovama u RH, a može se uspješno provesti u drugim državama članicama, odnosno trećim državama. Međutim, bitno je spomenuti da uvjete, načine i prava prekograničnog liječenja općim aktom utvrđuje Zavod uz suglasnost ministra zdravstva.

8. Kada zdravstvenu zaštitu ne osigurava obvezno osiguranje?

Kada su pružene na način i po postupku koji nije propisan propisima EU, Direktivom

2011/24/EU, Međunarodnim ugovorom, Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju

odnosno podzakonskim propisima donesenim na temelju ZOZO-a kao i za:

- razliku za povećane troškove liječenja koji su želja osiguranika radi vjerskog, drugog uvjerenja

ili bilo kojeg drugog razloga, a koje predstavlja liječenje izvan Zakonom utvrđenog standarda

- eksperimentalno liječenje, eksperimentalne medicinske proizvode, pomagala, dentalna

pomagala i lijekove koji su u fazi kliničkih ispitivanja,

-terapijske i dijagnostičke postupke te lijekove koji su provedeni, odnosno primijenjeni na

zahtjev osigurane osobe u okolnostima kada ti postupci i lijekovi nisu određeni od strane

ugovorne zdravstvene ustanove ili ugovornog zdravstvenog radnika privatne prakse u sklopu

korištenja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja ili po svojoj vrsti i količini nisu pravo iz

obveznoga zdravstvenog osiguranja,



-estetske zahvate, osim za estetsku rekonstrukciju kongenitalnih anomalija, rekonstrukciju

dojke nakon mastektomije, estetsku rekonstrukciju nakon teških ozljeđivanja,

-liječenje dobrovoljno stečenog steriliteta,

-zdravstvenu zaštitu korištenu mimoilazeći utvrđenu listu naručivanja u okviru standarda

zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja prema želji osigurane osobe, na

osnovi njezine pisane izjave,

- kirurško liječenje pretilosti, osim u Zakonom predviđenom slučaju

- liječenje medicinskih komplikacija koje nastaju kao posljedica korištenja zdravstvene

zaštite izvan obveznoga zdravstvenoga osiguranja

- zdravstvenu zaštitu koju osiguravaju poslodavci, RH ili jlp(r)s.

9. Koja su prava na novčanu naknadu u okviru obveznog zdravstvenog

osiguranja?

Sukladno čl. 36. ZOZO-a postoji pravo na: - naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad zbog

korištenja zdravstvene zaštite

- novčanu naknadu zbog nemogućnosti obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju

drugi primici od kojih se utvrđuju drugi dohoci (sukladno propisima o doprinosima za

obvezna osiguranja)

- naknadu za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga

zdravstvenog osiguranja

-naknadu za troškove smještaja jednom od roditelja ili osobi koja se skrbi o djetetu za

vrijeme bolničkog liječenja djeteta (u iznosu i pod uvjetima utvrđenim općim aktom Zavoda)

Spomenuta sredstva su izuzeta od ovrhe.

10. Što se (prema ZOZO) smatra, a što NE SMATRA ozljedom na radu?

Ozljedom na radu smatra se:

- ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim

djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim



opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana

uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u

obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i ozljeda nastala tijekom obveznoga kondicijskog

treninga vezanog uz održavanje psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih poslova

sukladno posebnim propisima

- bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme

rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je

osigurana osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju

-ozljeda iz Čl. 66 st 1. ZOZO (prva gore navedena točka) koju osiguranik zadobije na redovitom

putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji

joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana u obveznom zdravstvenom

osiguranju

- ozljeda, odnosno bolest iz čl.66 točaka 1. i 2. ZOZO koja nastane kod osigurane osobe u

okolnostima iz članka 16. ZOZO.

Ozljedom na radu NE smatra se ozljeda, odnosno bolest do koje je došlo zbog:

- skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnome mjestu, odnosno pri

obavljanju djelatnosti, kao i na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto (npr. tučnjava

na radnom mjestu)

- aktivnosti koje nisu u vezi s obavljanjem radnih aktivnosti

- namjernog nanošenja ozljede od strane druge osobe izazvanog osobnim odnosom s

osiguranom osobom koje se ne može dovesti u kontekst radno-pravne aktivnosti,

-atake kronične bolesti,

-urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog stanja koje mogu imati za posljedicu bolest.

11. Što su to profesionalne bolesti?

Profesionalne bolesti su bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta

rada na određenim poslovima, a lista istih bolesti i poslova se utvrđuje posebnim Zakonom.

12. Tko podnosi prijavu za ozljedu na radu?

Prijavu podnosi poslodavac po službenoj dužnosti ili na zahtjev radnika. Ukoliko poslodavac ne postupi po zahtjevu, prijavu je dužan podnijeti izabrani doktor opće/obiteljske medicine prema zahtjevu ozljeđene osobe ili prema prijedlogu nadležnog doktora specijaliste medicine rada.



13. Kome se podnosi prijava ozljede na radu?

Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu pokreće se podnošenjem tiskanice „Prijava o ozljedi na radu“ koja se podnosi regionalnom uredu odnosno područnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje nadležnom prema mjestu prebivališta, odnosno boravka osigurane osobe, a može i regionalnom uredu odnosno područnoj službi prema sjedištu poslodavca. Obrazac prijave o ozljedi na radu (ZAJEDNO S UPUTOM ZA POPUNJAVANJE) je besplatno dostupan na linku: http://www.hzzo.hr/zastita-zdravlja-na-radu/ozljeda-na-radu

14. U kojem roku se podnosi prijava ozljede na radu?

Prijava se podnosi u roku od 8 dana od nastanka ozljede na radu.

Osigurana osoba za koju u roku roku od 3 godine od isteka roka nije podnesena prijava o ozljedi na radu gubi pravo na pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu od strane Zavoda.

15. Kako se odlučuje o prijavi ozljede na radu?

U pravilu odlučuje se bez donošenja posebnog Rješenja, ovjerom tiskanice prijave o

ozljedi na radu, osim u iznimnim slučajevima, koji su propisani u čl. 129. st.2 ZOZO NN

137/13.

16. Tko rješava o pravima iz obveznog zdravstvenog osiguranja?

Sukladno čl. 125. ZOZO NN 137/13:

U prvom stupnju – ustrojstvena jedinica regionalnog ureda Zavoda nadležna prema mjestu

prebivališta, odnosno boravišta osigurane osobe. Protiv prvostupanjskog rješenja žalba neće

odgoditi izvršenje Rješenja.

U drugom stupnju o pravima rješava Direkcija Zavoda.

17. Može li Zavod od osiguranika tražiti naknadu štete?

Može, pod uvjetima propisanima u desetom dijelu Zakona o obveznom zdravstvenom

osiguranju NN 137/13 – „naknada štete“(čl. 135-148). Štoviše, Zavod je u propisanim

slučajevima OBVEZAN zahtijevati naknadu štete.

18. Što ako je osiguranoj osobi isplaćen novac iz sredstava Zavoda za

koji se utvrdi da na njega nije imala pravo?

Osigurana osoba kojoj je iz sredstava Zavoda, odnosno državnog proračuna isplaćen novčani

iznos na koji nije imala pravo, obvezna je vratiti primljeni iznos uvećan za zakonsku zateznu

http://www.hzzo.hr/zastita-zdravlja-na-radu/ozljeda-na-radu



kamatu te ga uplatiti na račun Zavoda, odnosno državnog proračuna u roku od osam dana od

dana zaprimljene pisane obavijesti Zavoda o utvrđenim okolnostima.

“Dobrovoljno zdravstveno osiguranje”

19. Kojim zakonom je regulirano dobrovoljno zdravstveno osiguranje?

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje je regulirano Zakonom o dobrovoljnom zdravstvenom

osiguranju NN 85/06, 150/08, 71,10.

20. Što je dopunsko zdravstveno osiguranje?

Dopunsko zdravstveno osiguranje jest osiguranje kojim se osigurava pokriće određenih troškova zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.

21. Što je dodatno zdravstveno osiguranje?

Dodatnim zdravstvenim osiguranjem se osigurava viši standard zdravstvene zaštite u odnosu na standard zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja te veći opseg prava u odnosu na prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.

22. Što je privatno zdravstveno osiguranje?

Privatno zdravstveno osiguranjem osigurava zdravstvenu zaštitu fizičkim osobama koje borave u Republici Hrvatskoj, a koje se nisu obvezne osigurati sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakonu o zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj.

23. Tko ima pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret

proračuna RH?

Pravo imaju osobe sukladno članku 14.a ZDZO-a NN 85/06,150/08, 71/10; a to su:

1. osigurane osobe s invaliditetom koje imaju 100% oštećenja organizma, odnosno tjelesnog oštećenja prema posebnim propisima, osobe kod kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja te osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi sukladno propisima o socijalnoj skrbi,

2. osigurane osobe darivatelje dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja,

3. osigurane osobe dobrovoljne davatelje krvi s više od 35 davanja (muškarci), odnosno s više od 25 davanja (žene),

4. osigurane osobe redovite učenike i studente starije od 18 godina, 5. osigurane osobe čiji prihod po članu obitelji u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi iznos utvrđen člankom 14.b Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju ŠTO ZNAČI da ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 45,59% proračunske osnovice, trenutačno - 1.516,32 kn, a za osiguranike – samce, ako im prihodovni



cenzus u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 58,31% proračunske osnovice odnosno 1.939.39 kn.

24. Koji je uvjet za osobu da može sklopiti dodatno zdravstveno

osiguranje?

Sukladno članku 19. st.2. ZDZO-a NN 85/06,150/08, 71/10 uvjet je da osoba ima utvrđen status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju sukladno Zakonu o obveznom osiguranju.

25. Na temelju čega osiguravatelj određuje premiju za privatno

zdravstveno osiguranje?

Osiguravatelj premiju određuje obzirom na opseg pokrića iz ugovora o privatnom zdravstvenom osiguranju te rizik kojem je osiguranik izložen. U obzir se uzimaju dob, spol, bonus i malus, tablice smrtnosti i bolesti, te trajanje sklopljenog ugovora o osiguranju.

2. dio – „OBVEZNO MIROVINSKO OSIGURANJE“

26. Tko se mora obvezno osigurati?

Obvezno se moraju osigurati osobe iz članaka od 9 do 17 Zakona o obveznom mirovinskom

osiguranju NN 157/13 (Dalje: ZOMO)

27. Mogu li primanja po osnovi mirovinskog osiguranja biti predmet

ovrhe?

Mogu.

28. Kada se ostvaruje pravo na STAROSNU mirovinu?

Sukladno čl. 33 ZOMO-a NN157/13 pravo na starosnu mirovinu u razdoblju od 1.1.2014. do

31.12.2030. ima osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Također, pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik s navršenih 15 godina mirovinskog staža

te: 65 godina i 3 mjeseca života u 2031 godini; 65 godina i 6 mjeseci života u 2032 godini; 65

godina i 9 mjeseci života u 2033. godini; 66 godina života u 2034 godini; 66 godina i 3 mjeseca

života u 2035 godini; 66 godina i 6 mjeseci života u 2036 godini; 66 godina i 9 mjeseci života u

2037 godini, a od 1.1.2038. - pravo na starosnu imovinu ima osiguranik s navršenih 67 godina

života i 15 godina mirovinskog staža.



29. Kada se ostvaruje pravo na PRIJEVREMENU STAROSNU mirovinu?

Sukladno članku 34. ZOMO-a NN 157/13 - pravo na prijevremenu starosnu mirovinu u razdoblju

od 1.1. 2014. do 31.12.2030. ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina

mirovinskog staža.

Također, na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik ima s navršenih 35 godina

mirovinskog staža i 60 godina i 3 mjeseca života u 2031. Godini; 60 godina i 6 mjeseci života u

2032. Godini; 60 godina i 9 mjeseci života u 2033 godini; 61 života u 2034. Godini; 61 godinu i 3

mjeseca života u 203 godini; 61 godinu i 6 mjeseci života u 2036. Godini; 61 godinu i 9 mjeseci

života u 2037. Godini, a od 1.1.2038. kada navrši 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža.

Nadalje, sukladno članku 35. ZOMO-a NN 157/13- pravo na prijevremenu starosnu mirovinu

zbog dugogodišnjeg osiguranja ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža

osiguranju. Prijevremena starosna imovina se određuje BEZ primjene polaznog faktora

određenog u čl. 85. Stavak 2. ZOMO-a NN 157/13.

Sukladno članku 36. ZOMO-a NN 157/13- pravo na prijevremenu starosnu mirovinu prema

uvjetima iz čl. 34. ZOMO ima osiguranik koji je nakon prestanka osiguranja prouzročenog

stečajem, neposredno prije ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu proveo u

neprekidnom trajanju najmanje dvije godine kao nezaposlena osoba prijavljena službi nadležnoj

za zapošljavanje, također bez primjene polaznog faktora.

30. Tko ima pravo na INVALIDSKU mirovinu?

Pravo na invalidsku mirovinu imaju osiguranici kojima je djelomični ili potpuni gubitak radne

sposobnosti nastao zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, i pritom nije bitna dužina

mirovinskog staža.

Pravo na invalidsku mirovinu imaju i osiguranici kojima je djelomični ili potpuni gubitak radne

sposobnosti nastao zbog bolesti ili ozljede izvan rada. Uvjet je da mirovinski staž osiguranika

pokriva najmanje trećinu radnog vijeka, te da se djelomični ili potpuni gubitak radne

sposobnosti dogodio prije navršene 65. godine života.

Iznimno, pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti stječe

osiguranik, i to onaj:

-kod kojeg je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti prije 35. godine života, a ima završen

preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij (VŠS stečena prema prijašnjim propisima), ako

je do dana nastanka potpunoga gubitka radne sposobnosti navršio staž osiguranja od

najmanje dvije godine, a osiguranik koji ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni

studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski

stručni studij (VSS stečena prema prijašnjim propisima), ako je do dana nastanka potpunog



gubitka radne sposobnosti navršio jednu godinu staža osiguranja i ako je potpuni gubitak

radne sposobnosti nastao za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka

osiguranja

-kod kojeg je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti prije 30. godine života, ako je navršio

najmanje jednu godinu staža osiguranja i ako je taj potpuni gubitak radne sposobnosti nastao za

vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja.

31. Tko ima pravo na PRIVREMENU INVALIDSKU mirovinu?

Pravo ima invalid rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za druge poslove, te je

nakon završetka iste ostao dugotrajno nezaposlen ako mu nije osiguran odgovarajući posao za

koji je osposobljen profesionalnom rehabilitacijom.

Uvjet je neprekidna petogodišnja nezaposlenost i da je trajala do navršene 58. godine života.

Također, sukladno članku 57. stavak 2. ZOMO-a NN 157/13 - Invalid rada koji je završio

profesionalnu rehabilitaciju i koji je nakon završene rehabilitacije nastavio raditi pa naknadno

ostao nezaposlen ima pravo na privremenu invalidsku mirovinu pod uvjetima ako je na poziv

nadležne službe za zapošljavanje bez odgađanja prihvatio ponudu o radu, odnosno ako nije

odbio ponuđeni posao. Razdoblje povremenog rada u ukupnom trajanju od šest mjeseci ne

smatra se prekidom nezaposlenosti prema čl. 57.stavak 1. ZOMO-a NN 157/13.

32. Što se prema ZOMO-u smatra ozljedom na radu?

Ozljedom na radu prema čl. 42 ZOMO-u NN 157/13 smatra se svaka ozljeda osiguranika

izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te

ozljeda uzrokovana naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili

drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je takva ozljeda uzročno vezana uz

obavljanje poslova na kojima radi, odnosno djelatnosti na osnovi koje ozlijeđena osoba ima

svojstvo osiguranika prema ZOMO-u.

Ozljedom na radu smatra se i bolest osiguranika koja je nastala izravno i isključivo kao

posljedica nekog nesretnog slučaja ili sile za vrijeme rada, odnosno za vrijeme obavljanja

djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje oboljela osoba ima svojstvo

osiguranika prema ZOMO-u.

Ozljedom na radu smatra se i ozljeda nanesena na način naveden u prvom paragrafu ovog

odgovora koju osiguranik pretrpi na redovitom putu od mjesta stanovanja do mjesta rada i



obratno, te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji mu je osiguran, odnosno na posao na

osnovi kojega je osiguran.

Ozljedom na radu smatra se i ozljeda nanesena na način naveden u prvom paragrafu ovog

odgovora koju osiguranik pretrpi u vezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu prema

propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju i prava na profesionalnu rehabilitaciju prema

odredbama ZOMO-a.

Ozljedom na radu smatra se i ozljeda, odnosno bolest iz čl. 42. točke 1. i 2. koju pretrpi

osiguranik iz članaka 19- 21 ZOMO-a NN 157/13.

I finalno ozljedom na radu smatra se i ozljeda nastala na način naveden u prvom paragrafu ovog

odgovora koju osoba pretrpi u vezi s prethodnim utvrđivanjem zdravstvene sposobnosti kada je

to prema zakonu obvezno prigodom zasnivanja radnog odnosa.

(Detaljnije: Zakon o mirovinskom osiguranju NN 157/13 – članak 42.)

33. Što se prema ZOMO-u smatra profesionalnom bolešću?

Profesionalne bolesti su sukladno čl. 43 ZOMO-a NN 157/13 određene bolesti izazvane dužim

neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima na osnovi kojih

oboljela osoba ima svojstvo osiguranika prema predmetnom Zakonu.

Lista profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti javljaju i uvjete pod kojima se

smatraju profesionalnim bolestima utvrđuje se posebnim zakonom.

34. Što je to profesionalna rehabilitacija?

Profesionalna rehabilitacija prema ZOMO-u NN 157/13 je skup aktivnosti koje obuhvaćaju

prekvalifikaciju i dokvalifikaciju radi osposobljavanja invalida rada za rad uz očuvanje njegove

preostale radne sposobnosti.

35. Kada se stječe pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja?

Prema ZOMO-u, pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja se stječe kada kod osiguranika

nastane tjelesno oštećenje od najmanje 30% kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne

bolesti.

Kod osiguranika tjelesno oštećenje postoji kada nastane gubitak, značajnije oštećenje ili znatnija

onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela što posljedično otežava normalnu aktivnost



organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba bez obzira na to uzrokuje li ono

ili ne uzrokuje smanjenje ili gubitak radne sposobnosti osiguranika.

36. Tko ima pravo na OBITELJSKU mirovinu?

Pravo na obiteljsku mirovinu imaju članovi obitelji umrlog osiguranika koji su osigurani u

slučaju smrti osiguranika sukladno čl. 22 ZOMO-a ako je: osiguranik navršio najmanje pet

godina staža osiguranja ili najmanje deset godina mirovinskog staža; odnosno ako je osiguranik

ispunjavao uvjete dužine mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu; odnosno

ako je osiguranik bio korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine; odnosno

ako je osiguranik bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju.

Također, ako je smrt osigurane osobe odnosno osiguranika nastupila kao posljedica ozljede na

radu ili profesionalne bolesti članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na

dužinu mirovinskog staža.

Napomena: Detaljnije – Zakon o obveznom mirovinskom osiguranju NN 157/13 čl – 65. do 75.

37. O čemu ovisi mirovina?

Mirovina ovisi o trajanju mirovinskog staža, godinama života, visini plaće, vrsti mirovine i načinu

usklađivanja iste.

38. Kako se određuje NAJNIŽA mirovina?

Najniža mirovina se određuje za svaku godinu mirovinskog staža i to u visini od 0,825%

prosječne bruto plaće svih zaposlenih u RH u 1998. godini.

Izračunava se na način da se pomnože godine mirovinskog staža sa 0,825% od prosječne

bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u 1998, uz primjenu polaznog faktora i

mirovinskog faktora prema ZOMO-u NN 157/13.

3. dio – “DOPLATAK ZA DJECU”

39. Kojim se Zakonom reguliraju pravila o doplatku za djecu?

Zakonski okvir pravila o doplatku Za djecu se regulira “Zakonom o doplatku za djecu NN br.

94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12.”

40. Tko MOŽE biti korisnik prava na doplatak za djecu?

Sukladno članku 6. “Zakona o doplatku za djecu NN br. 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11,

112/12” pravo na doplatak za djecu može ostvariti : roditelj, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha,



baka, djed , ali i osoba kojoj je na temelju rješenja tijela nadležnog za poslove socijalne skrbi

dijete povjereno na čuvanje i odgoj za svu djecu koju uzdržava.

Također, korisnik doplatka za djecu može biti i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na

redovitom školovanju.

41. Do koje dobi djeteta je moguće koristiti doplatak za djecu?

Sukladno članku 10. stavak 1 “Zakona o doplatku za djecu NN br. 94/01, 138/06, 107/07, 37/08,

61/11, 112/12” - pravo je moguće ostvarivati do navršene 15. godine života djeteta (odnosno

do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina života), a nakon toga ako je razlog

pohađanja osnovne škole nakon 15. godine života kasniji upis u prvi razred osnovne škole ili

gubitak razreda iz zdravstvenih razloga odnosno duže bolesti.

Nadalje,

sukladno članku 10. stavak 3. Zakona – pravo na doplatak za djecu pripada za dijete u srednjoj

školi do završetka tog školovanja ( najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19

godina života).

Zakon je predvidio i izuzetak,a to su djeca s oštećenjem zdravlja (utvrđenim prema propisima iz

socijalne skrbi) te za spomenutu doplatak pripada i nakon navršene 19. godine, ali najduže do

21. godine života.

Za dijete s težim oštećenjem zdravlja, utvrđenom prema posebnim propisima pripada doplatak

za djecu do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina života.

(Detaljnije: “Zakon o doplatku za djecu NN br. 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12”)

42. Kako može prestati pravo korisnika?

Primjerice, pravo na doplatak može prestati stupanjem gore navedenog djeteta u brak (za to

dijete), neovisno o ispunjavanju drugih gore navedenih uvjeta.

43. Koji su uvjeti za stjecanje prava na dječji doplatak?

hrvatsko državljanstvo podnositelja zahtjeva ili status stranca s odobrenim stalnim

boravkom

te prebivalište u Republici Hrvatskoj najmanje 3 godine prije podnošenja zahtjeva

ILI status azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom ili status člana njihove obitelji

prema propisima o azilu

Ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva

mjesečno ne smije prelaziti 50% proračunske osnovice

Podnositelj zahtjeva mora živjeti u kućanstvu s djetetom



44. Kako se određuje svota doplatka za djecu?

Svota se određuje doplatka za djecu ovisno o visini ostvarenoga ukupnog dohotka po članu kućanstva mjesečno.

To znači da ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 16,33% proračunske osnovice – tada korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 9% od proračunske osnovice po djetetu. Ako bi ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosio između 16,34% i 33,66%, od proračunske osnovice, korisniku bi pripao doplatak u visini od 7,5% od proračunske osnovice po djetetu. Ako bi ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosio između 33,67% i 50%, od proračunske osnovice, korisniku bi pripao doplatak u visini od 6% od proračunske osnovice po djetetu. Kada je slučaj takav da dijete nema OBA roditelja ili su OBA roditelja nepoznata (odnosno

nepoznatog prebivališta odnosno potpuno nesposobni za samostalan život i rad odnosno ako im je oduzeta

poslovna sposobnost) - pripadajuća svota doplatka, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se 25%,

Kada je slučaj takav da dijete ima jednog roditelja odnosno jedan je roditelj nepoznat (odnosno

nepoznatog prebivališta odnosno potpuno nesposoban za samostalan život i rad odnosno ako mu je oduzeta

poslovna sposobnost) - pripadajuća svota doplatka, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se 15%.

Za dijete s oštećenjem zdravlja korisniku je pripadajući doplatak za djecu u 25% većoj svoti od pripadajuće svote doplatka određene prema utvrđenom dohodovnom cenzusu.

Kada se radi o djeci s težim oštećenjem zdravlja pravo na doplatak za djecu ostvaruje se bez obzira na visinu prihoda koji kućanstvo korisnika ostvaruje u visini od 25% od proračunske osnovice.

45. Koje su SVOTE doplatka za djecu?

Svote su slijedeće:

299,34 kn

ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 543,14 kn

249,45 kn

ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno prelazi 543,14 kn, a ne prelazi

1119,53 kn

199,56 kn



ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno prelazi 1.119,53 kn ( a ne prelazi

1.663,00 kn)

374,18 kn odnosno 311,81 kn odnosno 249,45 kn

Jer se za dijete bez oba roditelja ili za dijete čija su oba roditelja nepoznata ili nepoznatog

prebivališta ili potpuno nesposobni za samostalan život i rad ili ako im je oduzeta poslovna

sposobnost, pripadajuća svota doplatka (određena prema utvrđenom cenzusu) povećava za 25

%

374,18 kn odnosno 311,81 kn odnosno 249,45 kn

jer za dijete s oštećenjem zdravlja korisniku pripada doplatak za djecu u 25% većoj svoti od

pripadajuće svote doplatka

Također 374,18 kn odnosno 311,81 kn odnosno 249,45 kn

Jer se za dijete bez jednog roditelja ili za dijete čiji je jedan roditelj nepoznat ili nepoznatog

prebivališta ili potpuno nesposoban za samostalan život i rad ili ako mu je oduzeta poslovna

sposobnost pripadajuća svota doplatka određena prema utvrđenom cenzusu povećava se za

15%

374,18 kn

Jer za korisnike koji pravo ostvaruju prema članku 34. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz

Domovinskog rata i članova njihovih obitelji

831,50 kn

Pripada korisnicima koji ostvaruju pravo prema članku 22. Zakona o doplatku za djecu (za djecu

s težim oštećenjem zdravlja)

46. Kako se ostvaruje pravo na dječji doplatak?

Faktičko se pravo ostvaruje naravno ispunjavanjem uvjeta, dok se formalno pravo

ostvaruje podnošenjem zahtjeva.

Zahtjev i potrebnu dokumentaciju se podnosi nadležnoj područnoj službi Zavoda (prema

mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva).

47. Što je sa djecom hrvatskih branitelja?

Za djecu smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja pripada

doplatak za djecu u mjesečnom iznosu od 374,18 kn



48. Što ako se pravo na dječji doplatak ostvari na temelju netočnih ili

neistinitih podataka?

Takva osoba može biti kažnjena sa iznosom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna sukladno

članku 35. Zakona o doplatku za djecu 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12.

49. Što se ako korisniku isplati doplatak na koji nije imao pravo?

U tom slučaju korisnik bi bio obvezan nadoknaditi štetu sukladno članku 34. Zakona o

doplatku za djecu 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12.

(Navedeno se ne odnosi samo na doplatak na koji korisnik nije imao pravo prema Rješenju,

nego i na doplatak koji mu je isplaćen u većoj svoti od one utvrđene Rješenjem.)

4. dio – „SOCIJALNA SKRB“

50. Koja su prava u sustavu socijalne skrbi (prema Zakonu o socijalnoj

skrbi NN 157/13)?

Prava su:

1.zajamčena minimalna naknada

2.naknada za troškove stanovanja

3.pravo na troškove ogrjeva

4.naknada za osobne potrebe korisnika smještaja

5. jednokratne naknade

6.naknade u vezi s obrazovanjem

7. osobna invalidnina

8. doplatak za pomoć i njegu

9.status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja

10. naknada do zaposlenja

11. socijalne usluge.

51. Što je to zajamčena minimalna naknada?

Zajamčena minimalna naknada je pravo na novčani iznos kojim se osigurava zadovoljavanje

osnovnih životnih potreba samca ili kućanstva koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje

osnovnih životnih potreba.



52. Kako se utvrđuje i koliko iznosi zajamčena minimalna naknada?

Iznos zajamčene minimalne naknade za samca utvrđuje se u iznosu od 100% osnovice (800

kuna), dok se za kućanstvo utvrđuje u iznosu koji predstavlja zbroj udjela za svakog člana

kućanstva, s tim da udjeli članova kućanstva iznose:

o za samohranog roditelj: 100% osnovice (800,00 kuna)

o za odraslog člana kućanstva: 60% osnovice (480,00 kuna)

o za dijete: 40% osnovice (320 kuna)

Iznos zajamčene minimalne naknade za kućanstvo uvećava se za troškove smještaja člana

kućanstva u đački dom za vrijeme trajanja školske godine.

Iznos zajamčene minimalne naknade za kućanstvo ne može biti veći od bruto iznosa minimalne

plaće u Republici Hrvatskoj, koja u 2014. godini iznosi 3.017,61 kn i primjenjuje se na plaće koje

se odnose na 2014. godinu.

53. Tko može ostvarivati pravo na naknadu za troškove stanovanja?

Pravo na naknadu za troškove stanovanja može ostvariti korisnik zajamčene minimalne naknade i to do iznosa polovice zajamčene minimalne naknade priznate samcu odnosno kućanstvu.

Iznimno se ova naknada može odobriti i do punog iznosa zajamčene minimalne naknade i to kada se na taj način može izbjeći odvajanje djece od roditelja.

54. Na što se prema predmetnom Zakonu odnose troškovi stanovanja?

Troškovima stanovanja prema Zakonu o socijalnoj skrbi se podrazumijevaju najamnina, komunalna naknada, električna energija, plin, grijanje, voda, odvodnja i drugi troškovi stanovanja u skladu s posebnim propisima.

55. Tko ima pravo na naknadu troškova ogrjeva?

Pravo na naknadu za troškove ogrjeva imaju korisnici zajamčene minimalne naknade

(koji se grije na drva). Istima se jednom godišnje osigura 3m3 drva (ili odobri novčani

iznos za podmirenje tog troška u visini koju odlukom odredi nadležna jedinica područne

odnosno regionalne samouprave, odnosno Grad Zagreb).

56. Tko ima pravo na naknadu za osobne potrebe stanovanja?

Pravo na naknadu za osobne potrebe može ostvariti korisnik smještaja ili organiziranog

stanovanja sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi NN 157/13 u mjesečnom iznosu od

20% osnovice na temelju koje se izračunava iznos drugih prava izuzev prava na

zajamčenu minimalnu naknadu.



57. Tko ima pravo na jednokratnu naknadu?

Pravo na jednokratnu naknada ima samac ili kućanstvo koje zbog trenutačnih materijalnih

poteškoća nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe nastale zbog rođenja ili

školovanja djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji, elementarne nepogode odnosno drugih

slučajeva predviđenih Zakonom.

Primjerice - jednokratna naknada može se priznati primjerice zbog nabave osnovnih

predmeta u kućanstvu ili nabave nužne odjeće i obuće ako ne postoji mogućnost da se nabava

nužnih predmeta u kućanstvu i odjeće i obuće osigura u suradnji s humanitarnim organizacijama

Može se priznati i korisniku prava na smještaj u udomiteljsku obitelj koji je učenik osnovne ili

srednje škole za kupnju obveznih školskih udžbenika (ako to pravo ne ostvaruje po drugoj

osnovi).

Također, može se priznati korisnicima privremenog smještaja u kriznim situacijama radi

naknade troškova prijevoza u mjesto prebivališta, vlastitu ili udomiteljsku obitelj, dom

socijalne skrbi,kod drugog pružatelja usluge odnosno drugu ustanovu.

Naknada se može priznati i korisnicima usluge smještaja, odnosno organiziranog stanovanja, u

slučaju da potreba za koju se potražuje jednokratna naknada nije zadovoljena u okviru usluge

smještaja, organiziranog stanovanja ili naknade ostvarene po drugoj osnovi.

58. Koje su naknade u svezi s obrazovanjem predviđa „Zakon o

socijalnoj skrbi NN 157/13“?

Naknade u svezi s obrazovanjem su :

Naknada za redovito studiranje

Naknada za troškove smještaja u učeničkom domu

Naknada za troškove prijevoza

59. Kome se priznaje pravo na osobnu invalidninu?

Pravo na osobnu invalidninu se generalno priznaje osobi s teškim invaliditetom ili drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, u svrhu zadovoljavanja osnovnih životnih potreba, te potrebe uključivanja u svakodnevni život zajednice (sukladno Zakonu).

60. Kome se NE priznaje pravo na osobnu invalidninu?

Ne može se priznati osobi koja osobnu invalidninu ostvaruje po drugoj osnovi, kao ni osobi koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za uključivanje u zajednicu.



Također ne priznaje se osobi koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti, djetetu do godinu dana života, djetetu ili odrasloj osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama ovoga Zakona ili drugim propisima, niti osobi kojoj je priznato pravo na doplatak za pomoć i njegu sukladno odredbama Zakona o socijalnoj skrbi NN 157/13 ili na temelju drugih propisa.

61. Kome se priznaje pravo na doplatak za pomoć i njegu?

Generalno, pravo na doplatak za pomoć i njegu se priznaje osobi koja sama ne može udovoljiti osnovnim životnim potrebama uslijed radi čega joj je potrebna pomoć i njega druge osobe u organiziranju prehrane, pripreme i uzimanju obroka, nabavi namirnica, čišćenju i pospremanju stana, oblačenju i svlačenju, održavanju osobne higijene i obavljanju drugih osnovnih životnih potreba. Naravno postoje i odredbe Zakona o socijalnoj skrbi NN 157/13 koje propisuju kome se NE može priznati pravo na doplatak i njegu.

62. U kojem se iznosu može priznati pravo na doplatak za pomoć i

njegu?

Ovisno o tome postoji li prijeka potreba pomoći i njege druge osobe u punom ili smanjenom opsegu pravo se može priznati u punom ili smanjenom iznosu. Visina doplatka za pomoć i njegu iznosi 500,00 kn (100% osnovice). Ako se radi o smanjenom iznosu tada visina doplatka iznosi 350,00 kn ( 70% osnovice) (*osnovica na temelju koje se izračunava doplatak za pomoć i njegu za 2014.g. iznosi 500,00 kuna)

63. Kome se priznaje status „roditelja njegovatelja“?

Status roditelja njegovatelja se može priznati jednom od roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom ako je ono potpuno ovisno o pomoći i njezi druge osobe jer mu je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za koju je prema preporuci liječnika roditelj osposobljen, ako je ono u potpunosti je nepokretno i uz pomoć ortopedskih pomagala, te ako ima više vrsta teških oštećenja (tjelesnih,intelektualnih ili osjetilnih) zbog kojih je potpuno ovisno o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba. Nadalje, ako su dijetetu s teškoćama u razvoju roditelji umrli ili nijedan od roditelja ne živi s njim i o njemu se ne brine, ili živi s djetetom, ali zbog svog psihofizičkog stanja nije u mogućnosti mu pružiti potrebnu njegu, status njegovatelja može se priznati jednom od članova obitelji s kojim dijete živi u obiteljskoj zajednici. Ukoliko dijete živi s jednim roditeljem, status njegovatelja može se priznati i njegovom bračnom ili izvanbračnom drugu.

64. Što ako u obitelji ima više djece s teškoćama u razvoju?

Ako je slučaj da u obitelji ima dvoje (ili više) djece s teškoćama u razvoju, odnosno osoba s invaliditetom, status roditelja njegovatelja mogu steći oba roditelja. (Detaljnije vidjeti: Zakon o socijalnoj skrbi NN 157/13)



65. Kome se priznaje pravo na naknadu do zaposlenja?

Pravo na naknadu do zaposlenja priznaje se djetetu s teškoćama u razvoju, odnosno osobi s invaliditetom koja ima tjelesno, mentalno, intelektualno ili osjetilno oštećenje utvrđeno sukladno Pravilniku o sastavu i načinu rada tijela vještačenja nakon završetka osnovnoškolskog, srednjoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja,a najranije s navršenih 15 godina života (ako naknadu ne ostvaruje prema drugim propisima), a evidentirana je kao nezaposlena osoba pri nadležnoj službi za zapošljavanje ili ima utvrđenu privremenu nezapošljivost od strane nadležnog tijela. (Osim ako je istoj utvrđena potpuna radna nesposobnost temeljem Zakona o socijalnoj skrbi NN 157/13 i provedbenih propisa.)

66. Što su to SOCIJALNE USLUGE?

Socijalne usluge su sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi NN 157/13 - aktivnosti, mjere i programi

namijenjene sprječavanju, prepoznavanju i rješavanju problema i poteškoća pojedinaca i obitelji

te poboljšanju kvalitete njihovog života u zajednici. Iste se mogu organizirati kao usluge za djecu,

mlade, obitelj te za odrasle osobe (uz uvažavanje socijalnih veza i okruženja korisnika i obitelji).

67. Koje su socijalne usluge?

o prva socijalna usluga

o savjetovanje i pomaganje

o pomoć u kući

o psihosocijalna podrška

o rana intervencija

o pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja

o boravak

o smještaj

o organizirano stanovanje.

68. Što obuhvaća „prva socijalna usluga“?

Prva socijalna usluga obuhvaća informiranje korisnika o socijalnim uslugama i pružateljima

usluga, pomoć korisniku pri utvrđivanju njegovih potreba, početnu procjenu mogućnosti

korisnika te podršku i pomoć pri izboru prava u sustavu socijalne skrbi koju pružaju stručni

radnici centra za socijalnu skrb.

69. Što se prema Zakonu o socijalnoj skrbi smatra savjetovanjem i

pomaganjem?

Savjetovanje i pomaganje pojedincu je socijalna usluga sustavne stručne pomoći kojom se

pojedincu pruža pomoć radi prevladavanja određenih poteškoća te stvaranja uvjeta za očuvanje

i razvoj osobnih mogućnosti i odgovornog odnosa pojedinca prema sebi, obitelji i društvu.



Savjetovanje i pomaganje obitelji je socijalna usluga koja obuhvaća sve oblike stručne pomoći

pri prevladavanju obiteljskih poteškoća i poteškoća roditelja u odgoju i skrbi za djecu, te

osposobljavanje obitelji za funkcioniranje u svakodnevnom životu. Savjetovanje i pomaganje

obitelji uključuje podršku obitelji, intenzivnu podršku obitelji u krizi i dugoročni rad s članovima

obitelji usmjeren na poboljšanje obiteljskih odnosa. Savjetovanje i pomaganje obitelji uključuje i

psihološku pripremu djeteta za odlazak roditelja na izdržavanje kazne zatvora te za kontakte

djeteta s roditeljem zatvorenikom u penalnoj ustanovi.

70. Što je to prema Zakonu o socijalnoj skrbi - “pomoć u kući”?

Pomoć u kući je socijalna usluga koja se priznaje starijoj osobi kojoj je prema procjeni centra za

socijalnu skrb potrebna pomoć druge osobe.

Pomoć u kući se priznaje osobi kojoj je zbog tjelesnog, mentalnog, intelektualnog ili osjetilnog

oštećenja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna pomoć druge osobe, kao i

osobi i osobi kojoj je zbog privremenih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna

pomoć druge osobe.

Spomenute osobe imaju pravo na „pomoć u kući“ ako nemaju mogućnosti da joj pomoć osiguraju

roditelj, bračni drug i djeca, ako nemaju sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom

uzdržavanju, te ako je na području prebivališta te osobe moguće osigurati takvu pomoć pod

uvjetima i na način propisan Zakonom o socijalnoj skrbi NN 157/13.

Također, daljnji uvjeti za ostvarivanje prava na „pomoć u kući“ su i ti da spomenuta osoba nije

otuđila nekretnine ili pokretnine veće vrijednosti u posljednjih godinu dana od dana podnošenja

zahtjeva za priznavanje prava na socijalnu uslugu ili dana pokretanja postupka po službenoj

dužnosti, te da prihod samca ili prihod po članu kućanstva ne prelazi iznos od 300% osnovice iz

članka 27. stavka 2. Zakona o socijalnoj skrbi.

(Detaljnije: Ako prihod samca ili prihod po članu kućanstva prelazi iznos od 300% osnovice, a nije

veći od 400% osnovice iz članka 27. stavka 2. Zakona o socijalnoj skrbi, korisniku koji ispunjava

uvjete iz članka 80. stavka 4. podstavaka 1., 2., 3. i 4. Zakona o socijalnoj skrbi NN 157/13 ovog

priznaje se pravo na 50% cijene troškova usluge pomoći u kući.)

71.Što obuhvaća „pomoć u kući“?

Pomoć u kući obuhvaća organiziranje prehrane (nabava i dostava gotovih obroka u kuću),

obavljanje kućnih poslova (nabava živežnih namirnica, pomoć u pripremanju obroka, pranje

posuđa, pospremanje stana, donošenje vode, ogrjeva i slično, organiziranje pranja i glačanja

rublja, nabava lijekova i drugih potrepština i dr.), održavanje osobne higijene (pomoć u

oblačenju i svlačenju, u kupanju i obavljanju drugih higijenskih potreba), te zadovoljavanje

drugih svakodnevnih potreba sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi NN 157/13.



72. Što je psihosocijalna podrška?

Psihosocijalna podrška je socijalna usluga koja podrazumijeva rehabilitaciju koja potiče razvoj

kognitivnih, funkcionalnih, komunikacijskih ili socijalnih vještina korisnik, a priznaje se djetetu s

teškoćama u razvoju, odrasloj osobi s invaliditetom, ovisniku, žrtvi obiteljskog nasilja te svim

drugim osobama u potrebi, prema procjeni stručnog tima nadležnog centra za socijalnu skrb.

73. Što je to „rana intervencija“ prema Zakonu o socijalnoj skrbi?

Rana intervencija je socijalna usluga koja obuhvaća stručnu poticajnu pomoć djeci i stručnu i

savjetodavnu pomoć njihovim roditeljima, uključujući i druge članove obitelji te udomitelja za

djecu, kod nekog utvrđenog razvojnog rizika ili razvojne teškoće djeteta.

74. Što je to „pomoć pri integraciji?

Pomoć pri uključivanju djeteta s teškoćama u razvoju ili mlađe punoljetne osobe s invaliditetom

u programe redovitih predškolskih ili školskih ustanova (integracija) je socijalna usluga koja

se pruža odgajateljima, učiteljima i nastavnicima u predškolskim i školskim ustanovama.

75. Što je to „boravak“ prema Zakonu o socijalnoj skrbi NN 157/13?

Boravak je socijalna usluga koja obuhvaća cjelodnevni i poludnevni boravak.

Cjelodnevni boravak može trajati od šest do 10 sati, a poludnevni boravak od četiri do šest sati

dnevno, u kojem vremenu se osigurava zadovoljavanje životnih potreba korisnika pružanjem

usluga prehrane, održavanja osobne higijene, brige o zdravlju, čuvanja, odgoja, njege, radnih

aktivnosti, psihosocijalne rehabilitacije, organiziranja slobodnog vremena, organiziranog

prijevoza, ovisno o utvrđenim potrebama i izboru korisnika.

Cjelodnevni i poludnevni boravak može se priznati jedan dan u tjednu, više dana u tjednu ili

tijekom svih radnih dana u tjednu.

Predmetnu uslugu pružaju dom socijalne skrbi, centar za pružanje usluga u zajednici, drugi

pružatelji usluga iz članka 169. Zakona o socijalnoj skrbi ili fizička osoba iz članka 172. stavka 1.

Zakona o socijalnoj skrbi koja pruža uslugu boravka kao profesionalnu djelatnost, pod uvjetima

propisanim Zakonom o socijalnoj skrbi NN 157/13.

76. Što je to „smještaj“ prema Zakonu o socijalnoj skrbi NN 157/13?

Prema Zakonu o socijalnoj skrbi NN 157/13; čl. 87. ;

Smještaj je socijalna usluga koja može obuhvatiti uslugu stanovanja, prehrane, njege, brige o

zdravlju, socijalnog rada, psihosocijalne rehabilitacije, fizikalne terapije, radne terapije, radnih

aktivnosti, aktivnog provođenja vremena, odgoja i obrazovanja, ovisno o utvrđenim potrebama i

izboru korisnika.

Smještaj se prema Zakonu o socijalnoj skrbi NN 157/13 priznati kao privremeni ili dugotrajni.



Također, smještaj se može priznati tijekom svih dana u tjednu ili tijekom pet radnih dana.

Smještaj može obuhvatiti i pripremu korisnika za povratak u vlastitu obitelj, udomiteljsku obitelj

ili za samostalan život te pripremu djeteta za posvojenje ili smještaj u udomiteljsku obitelj.

77. Što je to „organizirano stanovanje“ prema Zakonu o socijalnoj

skrbi NN 157/13?

Organizirano stanovanje je socijalna usluga kojom se jednoj ili više osoba tijekom 24 sata

dnevno uz organiziranu stalnu ili povremenu pomoć stručne ili druge osobe, u stanu ili izvan

stana, osiguravaju osnovne životne potrebe te socijalne, radne, kulturne, obrazovne, rekreacijske

i druge potrebe.

Također, prema odnosnom Zakonu, organiziranim stanovanjem smatra se i stanovanje u

zajednici stambenih jedinica koje se nalaze na istoj lokaciji.

5. dio – „PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI“

78. Tko ima pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti?

Pravo na novčanu naknadu može ostvariti nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog

odnosa ima najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca, te kojoj radni odnos nije

prestao njezinom krivnjom ili voljom, te naravno u ako se nezaposlena osoba u zakonskom roku

prijavila nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i podnijela zahtjev za

novčanu naknadu

79. U kojim slučajevima raskida ugovora se ne može ostvariti

naknada?

Naknada se ne može ostvariti ako je osoba koja želi ostvariti naknadu sama otkazala radni

odnos (osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu uzrokovanog skrivljenim ponašanjem

poslodavca).

Također, naknada se ne može ostvariti ako je Ugovor prestao važiti pisanim sporazumom o

prestanku radnog odnosa.

Naknada se nemože ostvariti niti ako osoba nije zadovoljila na probnom radu ili nije zadovoljila

tijekom pripravničkog, odnosno vježbeničkog staža, odnosno nije u propisanom roku položila

stručni ispit.



Naknada se ne može ostvariti niti ako je Ugovor prestao radi povrede obveza iz radnog odnosa

kao i zbog teške povrede radne obveze, odnosno službene dužnosti ili zbog okolnosti u kojima se

osoba mora uputiti na izdržavanje kazne zatvora duže od 3 mjeseca.

Posljednje, ali ne i najmanje bitno za spomenuti je kako pravo na novčanu naknadu ne stječe

nezaposlena osoba kojoj bi to pravo pripadalo po prestanku radnog odnosa ako je taj radni

odnos trajao kraće od tri mjeseca, a prethodni radni odnos prestao na neki od gore navedenih

načina.

Iznimno,

pripada pravo na novčanu naknadu nezaposlenoj osobi kojoj je prestao radni odnos

odnosno služba pisanim sporazumom ako je do prestanka radnog odnosa odnosno službe,

došlo zbog premještaja bračnog druga u drugo mjesto prebivališta po posebnim

propisima, te promjene prebivališta iz zdravstvenih razloga te kada je sporazum o prestanku

radnog odnosa sklopljen na prijedlog poslodavca, a u slučaju kolektivnog zbrinjavanja viška

radnika prema posebnom propisu.

80. Koliko dugo se može ostvarivati novčana naknada za vrijeme

nezaposlenosti?

90 dana AKO - je osoba provela na radu od 9 mjeseci do 2 godine, 120 dana AKO - je osoba provela na radu više od 2 godine, 150 dana AKO – je osoba provela na radu više od 3 godine, 180 dana AKO - je osoba provela na radu više od 4 godine, 210 dana AKO - je osoba provela na radu više od 5 godina, 240 dana AKO - je osoba provela na radu više od 6 godina, 270 dana AKO - je osoba provela na radu više od 7 godina, 300 dana AKO - je osoba provela na radu više od 8 godina, 330 dana AKO – je osoba provela na radu više od 9 godina, 360 dana AKO -je osoba provela na radu više od 10 godina, 390 dana AKO - je osoba provela na radu više od 15 godina, 420 dana AKO - je osoba provela na radu više od 20 godina, 450 dana AKO – je osoba provela na radu više od 25 godina.

*Izuzetak od navedenog su nezaposlene osobe koje su provele na radu 32 godine i kojima nedostaje do 5

godina do ispunjenja uvjeta dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu imaju pravo na novčanu

naknadu sve do ponovnog zaposlenja, odnosno dok ne nastupi neki od slučajeva propisan Zakonom za

prestanak prava na ovu naknadu.

81. U kojim iznosima se ostvaruje naknada?

Osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade čini prosjek obračunate plaće, umanjen za

doprinose za obvezna osiguranja ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo



prestanku radnog odnosa, odnosno službe s tim da u osnovicu ne ulaze naknade plaće

ostvarene po posebnim propisima.

Dalje, ako se osnovica za utvrđivanje novčane naknade ne može utvrditi prema plaći,

nezaposlenoj osobi se utvrđuje osnovica u visini minimalne plaće, umanjene za doprinose za

obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom, ovisno o postotku.

Novčana naknada za prvih 90 dana korištenja iznosi 70%, a za preostalo vrijeme korištenja 35%

od osnovice.

82. Može li se korisniku obustaviti novčana naknada, a ako da, u kojim

slučajevima?

Može, i to:

za onoliko mjeseci koliko iznosi kvocijent koji se dobije dijeljenjem ukupno ostvarenog

primitka, odnosno dohotka s iznosom prosječne isplaćene novčane naknade u

prethodnoj kalendarskoj godini,

za vrijeme dragovoljnog služenja vojnog roka,

u tijeku izdržavanja kazne zatvora do 3 mjeseca,

za vrijeme pritvora,

za vrijeme stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa,

za vrijeme ostvarivanja prava na rodiljnu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbničku

poštedu od rada odnosno rodiljnu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbničku brigu o

novorođenom djetetu po posebnom propisu.

za vrijeme utvrđene privremene nezapošljivosti od strane centra za profesionalnu

rehabilitaciju

(Navedenim korisnicima nastavlja se isplaćivanje novčane naknade za ostatak razdoblja do kojeg je

priznato pravo na ovu naknadu pod uvjetom da se prijavi Zavodu za zapošljavanje u roku od 30

dana po prestanku okolnosti koja je dovela do obustave.)

82. Kada prestaje novčana naknada?

Pravo na novčanu naknadu prestaje nezaposlenoj osobi kada:

zasnuje radni odnos, istekne razdoblje za koje je imala pravo na novčanu naknadu, obavlja posao bez potvrde, ugovora, odnosno rješenja na temelju kojeg radi, registrira trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu ili stekne više od 25% udjela u

trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi, postane član zadruge, postane predsjednik ili član uprave ili izvršni direktor trg. društva ili upravitelj zadruge, registrira obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva, započne obavljati domaću radinost ili sporedno zanimanje prema posebnom propisu postane poljoprivredni osiguranik po propisima o mirovinskom osiguranju, zaposli se prema posebnim propisima,



ispuni uvjete za starosnu mirovinu, ostvari prijevremenu starosnu mirovinu, ostvari obiteljsku mirovinu koja joj se isplaćuje, ostvari invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad odnosno invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ili ostvari invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad u iznosu višem od utvrđene novčane naknade odnosno invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti u iznosu višem od utvrđene novčane naknade,

ima utvrđenu opću nesposobnost za rad odnosno potpuni gubitak radne sposobnosti, ostvari naknadu po posebnim propisima u iznosu višem od utvrđene novčane naknade, nastupi na izdržavanje kazne zatvora duže od 3 mjeseca, navrši 65 godina života, odbije se uključiti u obrazovanje i osposobljavanje koje organizira odnosno troškove

snosi Zavod ili bez opravdanog razloga prekine, odnosno ne završi obrazovanje koje je organizirao odnosno troškove snosi Zavod, ,

ne ispunjava uvjete o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad te ne obavlja aktivnosti u dinamici utvrđenoj u profesionalnom planu,

odjavi se s evidencije ne prihvati zaposlenje ili svojim postupanjem uzrokuje odbijanje zaposlenja od strane

poslodavca (osim ako odbije zaposlenje jer poslodavac redovito ne ispunjava obveze prema radnicima)

83. Osim novčane naknade, koja su druga prava za vrijeme

nezaposlenosti?

Druga prava za vrijeme nezaposlenosti uvjetima određenim Zakonom o posredovanju pri

zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti NN 80/08, 94/09, 121/10, 25/12, 118/12,

12/13, 153/13 su :

Pravo na mirovinsko osiguranje

Jednokratna novčana pomoć

Naknada putnih i selidbenih troškova

Novčana pomoć (i to: novčana pomoć za vrijeme stručnog osposobljavanja za rad bez

zasnivanja radnog odnosa, novčana pomoć osiguranika produženog mirovinskog

osiguranja na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove,

novčana pomoć za vrijeme obrazovanja i osposobljavanja,

84. U kojim uvjetima se može ostvariti pravo na naknadu putnih i

selidbenih troškova?

Nezaposlena osoba koja zasnuje radni odnos u drugom mjestu zaposlenja na 6 mjeseci ili duže te

zbog toga promijeni mjesto prebivališta, ima pravo na:

naknadu putnih troškova za sebe, ako u drugo mjesto zaposlenja seli sam

naknadu putnih troškova za sebe, bračnog odnosno izvanbračnog druga i djecu, ako u

drugo mjesto zaposlenja seli s obitelji

naknadu dijela selidbenih troškova.



(Nezaposlena osoba koja zasnuje radni odnos u drugom mjestu zaposlenja, a ne promijeni mjesto

prebivališta, ima pravo na naknadu putnog troška samo za sebe.)

Putni i selidbeni trošak nadoknađuju se samo za jedno putovanje od mjesta dotadašnjeg

prebivališta do mjesta zaposlenja. Putni trošak se nadoknađuje u visini stvarnog iznosa troška

javnog prijevoza vlakom ili autobusom, a najviše do 300,00 kuna po osobi. Selidbeni trošak

nadoknađuje se u visini 50% troškova najjeftinijim prijevoznim sredstvom, a najviše do 1.000,00

kuna.

85. Tko ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć?

Sukladno „Odluci o jednokratnoj novčanoj pomoć i naknadi putnih i selidbenih troškova („NN“,

br. 23/14 i 50/14)“ pravo na jednokratnu novčanu pomoć ima nezaposlena osoba koja zasnuje

radni odnos u drugom mjestu zaposlenja na 6 mjeseci ili duže te zbog toga promijeni mjesto

prebivališta. Pod drugim mjestom zaposlenja smatra se mjesto zaposlenja udaljeno više od 80

km od mjesta prebivališta.

86. U kojoj se svoti isplaćuje jednokratna novčana pomoć i kako se

ostvaruje?

Jednokratna novčana pomoć isplaćuje se u svoti od 1.200,00 kuna, a zahtjev se podnosi u roku

od 30 dana od dana zaposlenja i to u pisanom obliku područnom uredu Zavoda u kojemu je

nezaposlena osoba bila evidentirana prije zaposlenja.

Uz zahtjev za jednokratnu novčanu pomoć potrebno je kao dokaz priložiti ugovor o radu ili

pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu.

6. dio – „RODILJNE I RODITELJSKE POTPORE“

87. Što se Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 85/08,

110/08, 34/11, 54/13) uređuje?

Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 85/08, 110/08, 34/11, 54/13) se uređuju

prava roditelja i njima izjednačenih osoba koje se brinu o djetetu na novčane i vremenske

potpore. Također, uređuju se načini i uvjeti ostvarivanja prava i potpora, uvjeti i načini

financiranja, te tijela nadležna za provedbu Zakona.



88. Tko je prema Zakonu predviđen kao mogući korisnik rodiljnih i

roditeljskih potpora?

Korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama

(NN 85/08, 110/08, 34/11, 54/13) je djetetov roditelj koji:

1. na temelju zapošljavanja prema propisima o radu ima priznat status osiguranika iz obveznoga

zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, što obuhvaća:

– osobe u radnom odnosu kod domaćeg ili stranog poslodavca sa sjedištem u Republici

Hrvatskoj,

– osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj zaposlene u

inozemstvu kod stranog poslodavca koje nemaju zdravstveno osiguranje stranog nositelja

zdravstvenog osiguranja, odnosno koje nisu obvezno osigurane prema inozemnim propisima na

način kako je to određeno međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju;

2. na temelju samozapošljavanja ima priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i

mirovinskog osiguranja, što obuhvaća:

– osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom

izjednačenih djelatnosti,

– osobe koje samostalno u obliku slobodnog zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost te

– osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili

glavno zanimanje, ako su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a nisu osigurane po

osnovi rada,

– službenike vjerske zajednice, koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi

nadležno državno tijelo, ako nisu osigurani po osnovi rada;

3. ostvaruje drugi dohodak na koji su plaćeni doprinosi prema propisima o doprinosima za

obvezna osiguranja te koji je s te osnove stekao status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog

osiguranja;

4. je poljoprivrednik koji u Republici Hrvatskoj obavlja djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao

jedino ili glavno zanimanje ako je vlasnik, posjednik ili zakupac te ako je s te osnove stekao

status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, a nije obveznik poreza

na dohodak ili poreza na dobit i nije zdravstveno osiguran po osnovi rada;

5. prema propisima o zapošljavanju ima priznat status nezaposlene osobe ako Zakonom o

rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 85/08, 110/08, 34/11, 54/13) nije drugačije propisano

6. je korisnik mirovine, korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju ili korisnik prava na

invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema propisima o mirovinskom

osiguranju Republike Hrvatske ili osoba koja se prema propisima iz socijalne skrbi ne smatra

sposobnom za rad ili se prema drugim propisima smatra uzdržavanom osobom ili je polaznik

redovitog školovanja ili sveučilišnog ili stručnog studija ili korisnik koji nema uvjete za



ostvarenje statusa korisnika iz točke 1. do 5. ovoga paragrafa, a ima priznat status zdravstveno

osigurane osobe iz obveznoga zdravstvenog osiguranja

Zaposlenim roditeljem u smislu članka 7. stavka 1. točke 1. predmetnog Zakona smatra se i

roditelj koji je:

– izabran ili imenovan na stalnu dužnost u tijelima državne vlasti ili u tijelima jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad prima plaću i ako po toj osnovi ima priznat

status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja,

– član uprave trgovačkog društva, ako po toj osnovi ima priznat status osiguranika iz obveznog

zdravstvenog i mirovinskog osiguranja,

– prema propisima o radu sklopio ugovor o stručnom osposobljavanju, bez zasnivanja radnog

odnosa i koji, po toj osnovi, ima priznat status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i

mirovinskog osiguranja,

– roditelj njegovatelj, koji po toj osnovi ima priznat status osiguranika iz obveznog zdravstvenog

i mirovinskog osiguranja te

– osoba koja pruža njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata, te po

toj osnovi ima priznat status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.

- Korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora iz ovoga Zakona je i posvojitelj koji ima utvrđen status

osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, prema svom radnopravnom statusu, ako

ovim Zakonom nije drugačije propisano.

- Korisnik prema odredbama ovoga Zakona i pod uvjetima iz ovoga Zakona je i skrbnik

maloljetnog djeteta kojem je rješenjem nadležnog tijela to dijete povjereno na čuvanje i odgoj ili

druga fizička osoba kojoj je maloljetno dijete odlukom nadležnog tijela povjereno na čuvanje i

odgoj, prema svom radnopravnom statusu, pod uvjetom da ima status osigurane osobe u

obveznom zdravstvenom osiguranju i ako s tim djetetom živi u zajedničkom kućanstvu.

- Korisnik prema odredbama ovoga Zakona i pod uvjetima iz ovoga Zakona je i udomitelj

maloljetnog djeteta, prema svom radnopravnom statusu, pod uvjetom da ima status osigurane

osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju i ako s tim djetetom živi u zajedničkom kućanstvu.

- Korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora prema odredbama ovoga Zakona je i stranac s

odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj koji ima priznat status osigurane osobe u

obveznom zdravstvenom osiguranju.

89. A koja su prava koja gore navedeni korisnici mogu ostvariti?

Korisnici mogu ostvariti prava na:

1. rodiljni dopust,

2. roditeljski dopust,

3. rad s polovicom punoga radnog vremena,



4. rad s polovicom punog radnog vremena zbog pojačane njege djeteta,

5. stanku za dojenje djeteta,

6. dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete,

7. Slobodan radni dan za prenatalni pregled,

8. dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama

u razvoju,

9. mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta.

Dalje, korisnici iz članka 7. stavka 1. točke 3., 4. i 5. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama

(NN 85/08, 110/08, 34/11, 54/13) imaju pravo na:

1. rodiljnu poštedu od rada,

2. roditeljsku poštedu od rada.

(Detaljnije: Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama NN 85/08, 110/08, 34/11, 54/13)

90. U kojem trajanju se priznaje pravo na rodiljni dopust?

Pravo na rodiljni dopust se priznaje u trajanju od 28 dana prije dana očekivanog poroda do

navršenih 6 mjeseci života djeteta, koji se sastoji od obveznog i dodatnog rodiljnog dopusta.

S tim da zaposlena ili samozaposlena trudnica odnosno zaposlena ili samozaposlena majka ima

pravo na OBVEZNI rodiljni dopust u neprekidnom trajanju od 98 dana ( 28 dana prije dana

očekivanog poroda te 70 dana nakon rođenja djeteta -> 28 + 70 = 98)

Ovisno o stanju trudnoće i zdravstvenom stanju rodiljni dopust se može početi koristiti i 45

dana prije dana očekivanog poroda.

Nakon proteka obveznog rodiljnog dopusta zaposlena ili samozaposlena majka ima pravo na

dodatni rodiljni dopust do navršenih 6 mjeseci života djeteta, koji može svojom pisanom

izjavom prenijeti na OCA djeteta, uz njegovu prethodnu suglasnost, u cijelosti ili u vremenski

ograničenom trajanju.

Ako je dijete prerano rođeno, obvezni rodiljni dopust ili dodatni rodiljni dopust (sukladno

Zakonu) produžuje se za onoliko dana za koliko je dijete prerano rođeno.

91. Postoji li pravo na novčanu naknadu za vrijeme rodiljnog dopusta?

Sukladno propisima, postoji pravo na novčanu naknadu za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta,

i to u iznosu od 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom

zdravstvenom osiguranju.

92. Tko ima pravo na roditeljski dopust?

Pravo na roditeljski dopust ima zaposleni ili samozaposleni roditelj, nakon navršenih 6 mjeseci

života djeteta ili nakon proteka vremena iz članka 15. stavka 1. i 2. Zakona o rodiljnim i

roditeljskim potporama NN 85/08, 110/08, 34/11, 54/13.



93. Do kada zaposleni (ili samozaposleni roditelj) može koristiti

roditeljski dopust?

Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima pravo koristiti roditeljski dopust i to najduže do

osme godine* života djeteta na način propisan predmetnim Zakonom.

*Trajanje i način korištenja detaljnije opisuje članak 14. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama NN

85/08, 110/08, 34/11, 54/13

94. Ima li roditelj pravo na mirovanje radnog odnosa do treće godine

djetetova života?

IMA. Nakon što je iskorišteno pravo na rodiljni i roditeljski dopust ili pravo na rad s polovicom

punoga radnog vremena prema odnosnom Zakonu, jedan od zaposlenih roditelja ima pravo ne

raditi do navršene 3. godine života djeteta.

95. Što se za to vrijeme „događa“ s pravama i obvezama iz radnog

odnosa?

Za vrijeme korištenja gore navedenog prava – PRAVA I OBVEZE zaposlenog roditelja iz radnog

odnosa MIRUJU, a pravo na obvezno zdravstveno osiguranje te pravo na mirovinsko osiguranje

ostvaruje se prema propisima kojima je uređeno to pravo.

*U tom slučaju bio bilo potrebno da poslodavac jedan primjerak odluke o mirovanju radnog odnosa

zaposlenog roditelja do treće godine djetetova života dostavi Zavodu radi evidencije.

96. Kakva prava ima zaposleni ili samozaposleni roditelj djeteta sa

težim smetnjama u razvoju?

Jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju (dijete s

težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti), nakon isteka prava na

rodiljni dopust sukladno članku 12. ili članku 15. stavku 1. i 2. predmetnog Zakona ili u tijeku

korištenja ili nakon isteka prava na roditeljski dopust sukladno članku 14. ili članku 15. stavku 3.

ovoga Zakona, na temelju nalaza i mišljenja nadležnog tijela vještačenja prema propisima o

obveznom zdravstvenom osiguranju, ima pravo na dopust za njegu djeteta do navršene 8.

godine djetetova života.

Osim toga, jedan od gore navedenih zaposlenih ili samozaposlenih roditelja može koristiti i kao

pravo na rad s polovicom punog radnog vremena te nastaviti njegovo korištenje i nakon

navršene 8. godine djetetova života, sve dok ta potreba traje, a na temelju nalaza i mišljenja

nadležnog tijela vještačenja prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.



97. Ima li zaposleni ili samozaposleni roditelj djeteta sa težim

smetnjama u razvoju pravo na novčanu naknadu?

IMA, sukladno članku 23. stavku 7. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama NN 85/08,

110/08, 34/11, 54/13, a u vezi sa člankom 23. stavak 1 i stavak 2.

98. Ima li korisnik pravo na jednokratnu novčanu potporu?

Korisnik može pod zakonom propisanim uvjetima ostvariti pravo na jednokratnu novčanu

potporu za novorođeno dijete.

99. Koliko iznosi jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete?

Jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete iznosi 70% proračunske osnovice, tj.

2.328,20 kuna.

100. Koji su uvjeti za ostvarenje prava na jednokratnu novčanu

potporu za novorođeno dijete?

Zaposleni ili samozaposleni roditelj, korisnik koji ostvaruje drugi dohodak, poljoprivrednik izvan

sustava poreza na dobit ili dohodak, nezaposleni korisnik može ostvariti pravo na jednokratnu

novčanu potporu ako je u vrijeme rođenja djeteta hrvatski državljanin s prebivalištem (ili

stranac sa stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od najmanje 12

mjeseci), te je zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Također, korisnik odnosno roditelj izvan sustava rada može ostvariti pravo na novčanu potporu

pod uvjetom da je u vrijeme rođenja djeteta hrvatski državljanin s prebivalištem( ili stranac sa

stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od najmanje 5 godina), te je

zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Predviđeni su i još slijedeći uvjeti:

Novorođeno dijete za koje se traži jednokratna novčana potpora mora biti upisano u maticu

rođenih, mora biti prijavljeno kao član njihovog kućanstva, te mora biti zdravstveno osiguran po

propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.



Napomena o korištenju literature:

Zakonski tekstovi:

1. Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 157/13)

2. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine 80/13, 137/13)

3. Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine 85/06, 150/08, 71/10)

4. Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Narodne novine

80/08, 94/09, 123/10, 25/12, 118/12, 153/13)

5. Zakon o socijalnoj skrbi (Narodne novine 157/13):

6. Zakon o doplatku za djecu (Narodne novine 94/01, 138/06, 107/07 i 37/08 - Odluka USRH

broj U-I-3851/2004 od 12. ožujka 2008. godine, 61/11, 112/12)

7.Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 85/08, 110/08, 34/11, 54/13)

Documents

Prirucnik - "100 pitanja i odgovora o socijalnoj sigurnosti u RH"