1. Objasnite pojam javnih financija !

Javne financije (eng. Public Economics ili Public Sector Economics) - ekonomska analiza djelovanja države putem upotrebe državnih prihoda i rashoda, pri čemu se državni prihodi i rashodi računski predstavljaju u proračunima javnog sektora. Državni prihodi i rashodi primjenjuju se kao instrumenti fiskalne politike. Osim putem prihoda i rashoda, država svoje funkcije obavlja i primjenom drugih instrumenata: nadzor, regulacija, donošenje zakona, monetarna politika. *Zbog toga što naziv javne financije nisu vezane samo uz novac (na što upućuje riječ financije), neki autori koriste naziv ekonomika javnog sektora ili javna ekonomika.

2. Što čini javni sektor?

3. Što čini javni sektor Republike Hrvatske!

Središnja država: →13 ministarstava; 4 središnja državna ureda; 13 ureda; 9 državnih upravnih organizacija; agencije, zavodi, državni uredi

Lokalna država - jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave:20 županija → 124 grada → 426 općina

Izvanproračunski fondovi:• Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje• Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje• Hrvatski zavod za zapošljavanje• Hrvatske vode• Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost• Hrvatske autoceste• Hrvatske ceste• Državna agencija za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga• Hrvatski fond za privatizaciju

Javni sektor

Središnja država (ministarstva i

agencije)

Javne institucije

Lokalne jedinice (županije, gradovi,

općine)

Izvanproračunski fondovi

Javna poduzećaMonetarne javne

institucije (uključujući

Narodnu banku)

Ostale institucije (ne depozitne)

Fiskalne institucije (depozitne)

1

4. Po čemu se država razlikuje od ostalih sektora?

Država ima pravo posegnuti za mjerama prisile. Država može izricati naredbe i zabrane. Iako se prisila može primjenjivati i u privatnom sektoru, nadležnost države je najviša i konačna.

Ostali kriteriji razgraničenja države i ostalih sektora:• državne ustanove nude dobra za kolektivnu, a ne privatnu upotrebu (javna, a ne privatna dobra),• država ima funkcije koje se razlikuju od funkcija privatnog sektora,• država se rukovodi načelom opskrbe, a privatni sektor načelom stjecanja dobiti,• država i privatni sektor razlikuju se u pogledu vlasništva.

5. Objasnite metode pozitivne analize koje se primjenjuju u području javnih financija.

Cilj analize je utvrditi posljedice promjena ekonomske politike. Izučavanje načina na koji gospodarstvo u stvarnosti funkcioniraModeli polaze od onog što tvrdi ekonomska teorija – ona pomaže odrediti čimbenike koji mogu utjecati na određeno ponašanjeEmpirijska istraživanja pokušavaju mjeriti smjer i veličinu učinaka promjene državne politike na ponašanje ljudiUobičajeni načini proučavanja su intervjui, društveni i laboratorijski pokusi te ekonometrijska analizaDa bi se donio stav o poželjnosti državnih aktivnosti, potreban je neki opći okvir.Većina stručnjaka u području javnih financija koristi se ekonomikom blagostanja kao takvim općim okvirom.

6. Što je ekonomika blagostanja?

Kako bi se organizirali stavovi o poželjnosti raznih aktivnosti države potreban je neki opći okvir. Bez takvog okvira svaki državni program ili politiku nemoguće je postići. Okvir kojim se koriste stručnjaci javnih financija naziva se ekonomika blagostanja. Ekonomika blagostanja je grana ekonomske teorije koja se bavi društvenom poželjnošću alternativnih ekonomski stanja. Teorija blagostanja koriste se kako bi se razlikovale okolnosti u kojima je tržište uspješno od onih u kojima tržište neuspješno djeluje.

2

7. Grafički pomoću Edgeworthove kutije prikažite kako se postiže Pareto učinkovita alokacija.

(Pareto Efficient) – alokacija resursa u kojoj ni jednoj osobi ne može biti bolje, a da drugoj ne bude gore.

*Jedan analitički izum poznat kao Edgeworthova kutija oslikava jednostavnu ekonomiju koja se sastoji od dvoje ljudi (Adam i Eva) koji troše dvije robe (jabuke i smokvini listovi) čija je ponuda nepromijenjena. Svaka točka (npr. g,h,p) unutar kutije pokazuje neku raspodjelu jabuka i smokvinih listova između Adama i Eve. Sklonosti Adama i Eve prema smokvinim listovima i jabukama pokazujemo zakrivljenim krivuljama indiferencije (npr. Eg, Ag, Ah, Ap). Krivulje indiferencije obilježene većim brojevima pokazuju višu razinu zadovoljstva ili korisnosti (npr. Adam, Ap voli više nego Ag). Pareto učinkovita alokacija: Adam se kreće od točke g do točke h, što za njega predstavlja višu razinu korisnosti (Ag je povoljnije od Ah). Sada se postavlja pitanje da li je moguće raspodijeliti listove i jabuke između Adama i Eve, tako da Adamu bude bolje, a da Evi ne postane lošije? To se upravo događa putujući od toče g do točke h. Adamu je bolje, dok Evi nije lošije (ona se još nalazi na svojoj krivulji indiferencije Eg). Taj se proces događa do onoga trenutka kada neka od krivulja indiferencije Adama ne tangira krivulju indiferencije Eve, te se ta točka naziva Pareto učinkovita alokacija.

8. Što je Pareto učinkovita alokacija?

Pareto učinkovita alokacija je alokacija koja se ostvaruje kada ne postoji način da jedna osoba postane bogatija, a da se druga pritom ne učini siromašnijom (točka p na gornjem grafu).

*Paretova učinovitost – standard za procjenu poželjnosti raspodjele sredstava i izvora.*Paretovo poboljšanje – realokacija resursa koja jednu osobu čini bogatijom, a da pritom nitko ne osiromašuje.

9. Što pokazuje krivulja ugovora? Prikažite je grafički.

Postoji niz Pareto učinkovitih točaka, a spoj svih Pareto učinkovitih točaka naziva se krivulja ugovora, koja je na slici označena sa mm. Matematičarima jasnije, ona prolazi kroz točke u kojima se krivulje indiferencije Adama i Eve tangiraju.

3

10. Koji je uvjet potrebno zadovoljiti da bi se postigla Pareto učinkovitost? Objasnite to.

Matematički rečeno, u točkama gdje je nagib krivulje indiferencije Adama i nagib krivulje indiferencije Eve jednak. Ekonomki rečeno, apsolutna vrijednost nagiba krivulje indiferencije pokazuje stopu pri kojoj je pojedinac spreman trgovati jednom robom za dodatni iznos druge robe, a zove se granična stopa supstitucije (marginal rate of substitution, MRS). Dakle, Paretova učinkovitost zahtijeva da granična stopa supstitucije bude jednaka za sve potrošače:

MRSjsAdam= MRSjs

Eva,gdje je MRSjs

Adam Adamova granična stopa susptitucije jabuka za smokvine listove, a MRSjsEva

Evina granična stopa supstitucije (j je kratica za jabuke, s je kratica za smokvine listove).

11. O čemu govori osnovni teorem ekonomike blagostanja?

Osnovni teorem ekonomike blagostanja govori da dokle god proizvođači i potrošači djeluju kao savršeni konkurenti, tj. dok prihvaćaju cijene kakve su zadane, tada se uz određene uvjete pojavljuje Pareto učinkovita alokacija sredstava i izvora. Bit konkurencije jest da svi ljudi prihvate iste cijene-u našem primjeru to znači da i Adam i Eva plaćaju istu cijenu za smokvine listove (Ps) kao i za jabuke (Pj). Temeljem teorije racionalnog izbora dobijemo da je nužan uvjet maksimiziranja korisnosti dan izrazima:

MRSjsAdam = Pj/Ps, za Adama (tada on maksimizira korisnost)

MRSjsEva = Pj/Ps, za Evu (tada ona maskimizira korisnost)

Konkurentska tvrtka maksimizira korisnost kada je njen granični trošak i cijena jednaki.U primjeru to znači da je Pj=MCj, te Ps=MCs, ili :

MCj / MCs = MRTjs = Pj / P s .Iz prethodna tri izraza slijedi (boldano) da je:

MRTjs=MRSjsAdam = MRSjs

Eva , što je nužan uvjet Paretove učinkovitosti. Konkurencija, uz maksimiziranje ponašanja svih pojedinaca vodi učinkovitom ishodu.

12. Što pokazuje krivulja mogućih korisnosti? Prikažite je grafički.

Krivulja mogućih korisnosti (UU) pokazuje maksimalnu korisnost jednog pojedinca uz danu razinu korisnosti drugog pojedinca. Izvedena je iz krivulje ugovora.Sve točke na krivulji mogućih korisnosti su Pareto učinkovite, ali one označuju različite distribucije dohotka između dva pojedinca.Ključna je stvar da kriterij Pareto učinkovitosti sam po sebi nije dovoljan da bi se vrednovale alternativne alokacije sredstva i izvora.

13. Što pokazuje funkcija društvenog blagostanja?

4

Funkcija društvenog blagostanja jednostavno je stav o tome kako se dobrobit društva odnosi prema dobrobiti članova društva, ili (druga definicija) ona predstavlja stavove društva o relativnoj zaslužnosti pojedinih članova društva. Razmišljamo na ovaj način: kao što dobrobit jednog pojedinca ovisi o količinama dobra koje on troši, tako društvena dobrobit ovisi o korisnostima svakog članova društva. Matematički zapisano, društvena dobrobit (W) je neka funkcija F() korisnosti svakog pojedinca: W=F (UAdam,UEva). Društveno blagostanje raste kako rastu varijable funkcije F (UAdam,UEva)-društvo je bogatije kada bilo koji od njegovih članova postaje bogatiji.

14. Što su meritorna dobra?

Meritorno dobro ili dobro posebne namjene je pojam koji je 1959.g. uveo Musgrave da bi opisao robu koja mora biti pribavljena čak i ako ju članovi društva ne traže. Državna pomoć umjetnosti često se opravdava upravo na toj osnovi. Opere i koncerti morali bi biti financirani iz javnih sredstava čak i ako pojedinci nisu spremni dovoljno platiti kako bi se pokrili troškovi tih izvedaba.Meritorna dobra - kada pojedinac nije u stanju ispravno procijeniti neko dobro i država tada odlučuje za njega (npr. minimalno obrazovanje, zabrana korištenja alkohola, droge i prostitucije)

15. Kada se može opravdati državna intervencija u gospodarstvo?

Ako je nužna za postizanje pravedne distribucije korisnosti.Državnu intervenciju opravdava i mogućnost da određeni uvjeti bitni za djelovanje osnovnog teorema ekonomike blagostanja ne moraju biti zadovoljeni na stvarnom tržištu.Ako oni ne postoje, alokacija sredstava I izvora na slobodnom tržištu može biti neučinkovita.

16. Navedite slučajeve alokativne neučinkovitosti tržišta.

5

(1) opadajući prosječni troškovi, monopol i ostali slučajevi kada je narušena savršena konkurencija (2) asimetrične informacije-jedna strana u transakciji ima informaciju koja nije dostupna drugoj strani(3) javna dobra-npr. svjetionik. Jedini koji imaju korist od njega su pomorci, a mi koji smo isto platili porez za njegovu izgradnju nemamo nikakvu korist od njega.(4)vanjski učinci (eksternalije)

* Politika alokacije – mjere koje se poduzimaju radi promjene načina i veličine ulaganja gospodarskih resursa, a posebice radi uklanjanja nedovoljne učinkovitosti

17. Kako država može utjecati na ispravljanje tržišnih neuspjeha u slučaju monopolističkog ponašanja?

Tržišni rezultati se mogu popraviti npr. tako da država regulira politiku cijena takvih poduzeća, ili da proizvodi sama.

Monopolist koji maksimizira dobit ne nastoji ostvariti uvjetMC=p, već MC=MR – ne ispunjavaju se Paretovi uvjetioptimalnosti, a monopolist nudi količinu manju od optimalne.

Plaćanjem jedinične subvencije u visini razlike između cijene i graničnog troška, uvođenjem početnih pomoći novim ponuđačima (radi povećanja konkurencije), mjerama poticanja konkurencije.

18. Objasnite kako država može djelovati na narušavanje konkurencije.

U nekim slučajevima i same mjere državne politike prihoda i rashoda mogu uzrokovati poremećaje u tržišnoj utakmici i poticati monopolističko ponašanje.Konkurenciju narušavaju porezi i porezni zakoni, subvencije (osobito subvencije za održavanje postojećih kapaciteta), porezne povlastice (za određena područja, za istraživanje i razvoj), različiti propisi, naredbe i sl. (u njima se najbolje snalaze velika poduzeća), te državni protekcionizam.Općenito, zbog državne regulacije gospodarstvo postaje nefleksibilno i nesklono riziku, te ovisno o prosudbama državne uprave.Troškovi regulacije – izravni troškovi administracije i provedbe propisa, neizvjesnost i oklijevanje u donošenju odluka, troškovi povezani s rent-seeking-om.

19. Definirajte pojam javnog dobra.

Javna dobra su dobra ili usluge koje se pružaju jednoj osobi, ali mogu biti dostupne i drugima bez dodatnih troškova. Javno dobro je dobro koje ima osobinu nesuparništva u potrošnji, što znači da potrošnja jedne osobe ne utječe na količinu koja je raspoloživa za potrošnju drugim osobama. Razlikujemo čisto javno dobro (dobro koje nije konkurentno u potrošnji) i privatno dobro (konkurentno u potrošnji).

20. Pronađite primjer za javno dobro i objasnite što to dobro čini javnim dobrom.

6

Nacionalna obrana i kontrola zagađenja – imaju značajke nesuparništva u potrošnji i neisključivosti (isključivanje iz potrošnje pojedinaca koji ne plaćaju za dobro ili uslugu je vrlo skupo ili gotovo nemoguće).

21. Grafički prikažite kako se izvodi krivulja potražnje za privatnim dobrom.

*Na osi (za sva tri grafa) x označena je količina dobra (smokvin list), a na osi y nalazi se cijena. Prvi graf pokazuje da pri cijeni od 5, Adamova potražnja iznosi 1 (predočena vodoravnom udaljenosti između DA

S i okomite osi). Drugi graf pokazuje da pri istoj cijeni (5) Eva traži dva smokvina lista. Dakle, ukupna količina koja se traži pri cijeni od 5 je tri smokvina lista te je označena s DS

A+E (predočena trećim grafom).

Izvođenje tržišne krivulje potražnje za privatnim dobrom–vodoravno zbrajanje krivulja potražnje (pretpostavka: društvo se sastoji od dvoje ljudi, postoje dva privatna dobra)

22. Grafički prikažite kako se uspostavlja ravnoteža na tržištu privatnog dobra.

*Ponavljaju se podaci iz pitanja 21, osim što se trećem grafu dodaje krivulja tržišne ponude(Ss). Ravnoteža se ostvaruje kada su ponuda i potražnja jednake, a to je pri cijeni od 4 Edena. Pri toj cijeni Adam troši jedan i pol smokvin list, a Eva tri.

Uspostavljanje ravnoteže na tržištu privatnog dobra - uspostavlja se kada su potražnja i ponuda jednake.Takva je raspodjela Pareto učinkovita - u ravnotežnoj točki vrijedi:MRTjs=MRSjs

Adam= MRSjsEva (krivuljama tržišne potražnje dodaje se krivulja tržišne ponude)

23. Grafički prikažite kako se izvodi agregatna krivulja potražnje za javnim dobrom.

7

Da bi se pronašla zajednička spremnost za plaćanje javnog dobra treba zbrojiti cijene koje su dvije osobe spremne platiti za određenu količinu – okomito zbrajanje krivulja potražnje.(pretpostavka: društvo se sastoji od dvoje ljudi, postoji jedno privatno dobro)Svatko troši jednaku količinu, ali postoje različite granične stope supstitucije.

24. Grafički pokažite kako se uspostavlja ravnoteža na tržištu javnog dobra.

Učinkovita količina ponude – u točki u kojoj je spremnost dvije osobe da plate dodatnu količinu dobra upravo jednaka graničnom trošku proizvodnje te jedinice.

Učinkovita ponuda zahtijeva da ukupna ocjena posljednje ponuđene jedinice bude jednaka trošku društva da ponuditu jedinicu.

25. Koji uvjet je potrebno zadovoljiti kako bi se postigla ravnoteža na tržištu javnog dobra? Obrazložite to.

Kod javnog dobra, za razliku od privatnog, svatko troši jednaku količinu tog dobra ali su spremnosti za plaćanje tog dobra različite. Ravnoteža na tržištu javnog dobra postiže se u točki u kojoj je spremnost svih uživatelja tog dobra da plate dodatnu jedinicu jednaka graničnom trošku proizvodnje te jedinice.Dakle, ravnoteža se postiže kad je zbroj graničnih stopa supstitucije svih subjekata jednak graničnoj stopi transformacije nekog dobra, što je zadano uvjetom:

MRS1 + MRS2 + MRS3…. + MRSn = MRT

8

26.Objasnite problem švercera/slijepog putnika.

Problem slijepog putnika (free rider problem) je situacija u kojoj pojedinac dopušta da netko drugi plaća korištenje javnog dobra, a on uživa u njegovim koristima. Problem nastaje za javno dobro koje nije isključivo, kada ljudi nastoje sakriti svoje stvarne sklonosti prema tom dobru (primjer – ulična rasvjeta. Vi možete tvrditi kako Vama ulična rasvjeta ne treba, ali probajte se vratiti doma pješice cestom koja je omeđena poljem kukuruza nakon gledanja horor filma Djeca kukuruza 4).

27. Definirajte pojam eksternalija.

Eksternalija (eksterni efekti, prelijevanje, efekt susjedstva) ili eksterni odnosno vanjski učinak je učinak koji je posljedica djelovanja jedne jedinke izravno na blagostanje druge jedinke, pri čemu se to djelovanje ne ostvaruje putem tržišnih cijena. *Eksternalije nepovoljno djeluju na ekonomsku učinkovitost. Posljedica su pogreške ili nemogućnosti da se uspostave vlasnička prava. Jedna od najvažnijih primjena ove teorije je u raspravi o kvaliteti okoliša.*Eksternalije se pojavljuju uvijek kada odluka pojedinca o proizvodnji ili potrošnji izravno utječe na proizvodnju ili potrošnju drugih jedinki, ali ne posredstvom tržišnih mehanizama. Eksternalije predstavljaju situaciju u kojoj su narušeni uvjeti Pareto optimalnosti, a cijene ne odražavaju sve troškove i koristi, tj. ne postoji podudarnost između privatnih i društvenih troškova i koristi.*U situaciji postojanja eksternalija, uvjet za društveno optimalnu proizvodnju je jednakost graničnog društvenog troška i granične društvene koristi. U uvjetima postojanjaeksternalija tržišni mehanizmi ne dovode do optimalnog rješenja i zato je nužna intervencija države bilo mjerama regulative, porezima ili uspostavljanjem vlasničkih prava.

Dvije osnovne vrste su eksterne ekonomije i eksterne disekonomije koje se pojavljuju u proizvodnji i u potrošnji. U situaciji postojanja eksternih ekonomija, aktivnosti donositelja ekonomskih odluka stvaraju koristi za druge, koji za njih ne plaćaju. U uvjetima eksternih disekonomija aktivnosti donositelja ekonomskih odluka drugima stvaraju trošak koji im se ne nadoknađuje.

28. Koja su osnovna obilježja eksternalija?

Vanjske učinke mogu stvarati i potrošači i proizvođači. Vanjski su učinci po svojoj prirodi recipročni. To znači da npr. upotreba rijeke kao

odlagalište otpada nije ništa gore od ribara koji rijeku upotrebljavaju za pecanje (ovo je društveno motrište).

Vanjski učinci mogu biti pozitivni. Npr. Pretpostavimo da od 10 automobila, 4 ih ima GPS sustav za pronalaženje automobila. Na automobili ne piše da ima GPS sustav (znači da ga može imati i Yugo). Kradljivac automobila može donijeti odluku da ne ukrade ovih ostalih 6 misleći da imaju GPS, te tako ovih 6 (koji nisu platili GPS) ostvaruju korist na štetu ovih 4 koji su platili za taj sustav i zbog toga se kupuje manje GPS sustava za praćenje automobila. Tako nastaje pozitivna eksternalija jer ne postoji način da se natjera ovih 6 da plate vlasnicima GPS-a za koristi koje i oni imaju.

Javna dobra se mogu promatrati kao posebna vrsta vanjskog učinka. Npr. Netko u svom dvorištu ugradi uređaj protiv komaraca. Ako je cijelu zajednicu oslobodio

9

komaraca, tada je stvoreno čisto javno dobro. Ako se time okoristi samo mali broj susjeda, onda je to vanjski učinak.

29. Navedite primjer pozitivnih i negativnih eksternalija. Objasnite zašto u tim slučajevima dolazi do eksternalija.

Primjer pozitivnih eksternalija je recimo da netko u svoje dvorište ugradi uređaj protiv komaraca. Ako s tim uređajem oslobodi cijelu zajednicu od komaraca, onda je stvorio čisto javno dobro, a ako se time okoristi čak i mali broj susjeda onda je to vanjski učinak, tj. pozitivna eksternalija.Primjer negativne eksternalije ja recimo kad neka tvornica svojim otpadom onečišćuje rijeku u kojoj netko lovi ribu. U tim slučajevima dolazi do eksternalija zato što djelovanje jedne jedinke utječe na blagostanje druge, a to se ne ostvaruje putem tržišnih cijena.

Primjer :Zagađivanje okoliša - ponuđač uglavnom ne uračuna u cijenu trošak zagađenja okoliša, ukoliko ga država ne prisili (porezima). Obrazovan građanin - nije koristan samo sebi već i cijelom društvu i obrazovanje treba dodatno poticati. → pozitivna eksternalija

30. Grafički prikažite kako se uspostavlja ravnoteža ako postoje negativne eksternalije!

proizvođač gubi dobit u iznosu dcg

potrošač ostvaruje dobitak u zbogsmanjenja štete u iznosu abef štoje jednako cdgh

neto dobit za društvo je razlikaizmeđu cdgh i dcg, odnosno dgh

10

31. Koja su privatna, a koja društvena rješenja za izbjegavanje neučinkovitosti nastalih eksternalijama?

Privatna rješenja: spajanja poduzeća i internalizacija eksternalija, primjena društvenih konvencija i moralnih pravila. Državna rješenja: porezi, potpore, stvaranje tržišta, utvrđivanje vlasničkih prava, regulacija.

32. Objasnite pojam Piguovog poreza!

Porez nametnut na svaku jedinicu onečišćivačeve proizvodnje u iznosu jednakom graničnoj šteti pri učinkovitoj razini proizvodnje.Pigou (1930-te): onečišćivaći proizvode previše jer se susreću s preniskim troškovima proizvodnje – kako bi se to ispravilo, mogu se nametnuti porezi i time povećati cijene inputa → Pigouov porez

33. Grafički prikažite djelovanje Piguovog poreza.

Onečišćivaći proizvode previše jer se susreću s preniskim troškovima proizvodnje – kako bi se to ispravilo, mogu se nametnuti porezi i time povećati cijene inputa Pigouov porez

-za postizanje učinkovitosti nije nužno davatinadoknade žrtvama onečišćenja-teško je pronaći odgovarajuću stopu poreza-primjena poreza pretpostavlja da je poznatonečišćivač i stupanj onečišćenja

34. Objasnite djelovanje Pigouove potpore.

Učinkovita razine proizvodnje može se postići plaćanjem onečišćivaču zato što ne onečišćuje-država daje potporu za svaku jedinicu koju onečišćivač ne proizvede (uz pretpostavku fiksnog broja onečišćivača) potpora za onečišćenje.Potpora vodi većim profitima, pa će na dulji rok proizvodnja koja dovodi do onečišćenja postati atraktivna za veći broj poduzeća – to može dovesti do porasta ukupnog onečišćenjaZa isplatu potpore treba prikupiti poreze. Porezi izazivaju troškove (smanjuju poticaje za rad i ulaganja) koji mogu premašivati koristi od uklanjanja eksternalija.Potpore mogu biti etički nepoželjne

11

35. Grafički prikažite djelovanje Pigouove potpore.

Za razine proizvodnje veće od Q*, oportunitetni trošak proizvodnje (MPC+cd) je veći od granične koristi (MB)

36. Objasnite izbjegavanje neučinkovitosti nastalih eksternalijama pomoću stvaranja tržišta.

Država može potaknuti učinkovitost prodajući dozvole za onečišćenje i stvarajući tržište čistog zraka ili vode. Cijena koja se plaća za dozvolu za onečišćenje naknada za onečišćenje. Država može dodijeliti pravo na onečišćenje aukcijom, ili ih dodijeliti poduzećima koja ih dalje mogu slobodno prodati razlikuju se posljedice na raspodjelu. Naknade za onečišćenje smanjuju neizvjesnost u pogledu konačne količine onečišćenja, za razliku od Pigouova poreza.

37. O čemu govori Coaseov teorem?

*Coaseov teorem (1960), teorem prema kojem eksternalije ne doprinose pogrešnoj alokaciji sredstava, pod uvjetom da ne postoje transakcijski troškovi i da su vlasnička prava u potpunosti definirana. Obje će strane u toj situaciji, i strana koja proizvodi eksternalije istrana na koju eksternalije djeluju, imati tržišni poticaj pregovarati o obostrano korisnoj trgovini. Prema Coaseovom teoremu ishod pregovaranja biti će isti bez obzira kome su dodijeljena vlasnička prava nad korištenjem resursa. Državna intervencija za rješavanje problema eksternalija više nije potrebna.

12

Govori da se učinkovito rješenje može postići neovisno o tome kome su dodijeljena vlasnička prava.Dva razloga zašto se društvo ne može uvijek osloniti na Coaseov teorem pri rješavanju problema eksternalija:

1. teorem zahtijeva da troškovi pregovaranja budu dovoljno niski da ga ne sprečavaju, 2. teorem pretpostavlja da vlasnici resursa mogu utvrditi izvor koji uzrokuje štetu na njihovu vlasništvu i zakonski spriječiti štetu

38. Objasnite kako se pomoću utvrđivanja vlasničkih prava mogu izbjeći neučinkovitosti nastale eksternalijama.

Neučinkovitosti povezane s eksternalijama mogu se povezati s nepostojanjem odgovarajućih tržišta. To navodi državu da ona stvori tržište prodajući (utvrđujući) vlasnička prava (na resurs) onome tko proizvodi eksternalije ili strani na koju eksternalije djeluju. Te dvije strane pregovaraju kako bi riješile problem eksternalija. Razlozi za pregovaranje postoje sve dok je granična šteta (MD) veća od razlike granične koristi (MB) i graničnog privatnog troška (MPC). Učinkovito riješene pregovora će se postići bez obzira kome su dodijeljena vlasnička prava.

39. Kako regulacija djeluje na izbjegavanje neučinkovitosti nastalih eksternalijama?

Kod primjene regulacije svaki onečišćivač mora pristati na smanjenje onečišćenja za određeni iznos ili snositi zakonske sankcije. Takva regulacija vodi tome da neka poduzeća proizvode premalo, a neka previše jer odgovarajuće smanjenje proizvodnje (a time i onečišćenja) svakog poduzeća ovisi o nagnutosti krivulja granične koristi i graničnog privatnog troška. Vjerojatnije je da će tržišno usmjerena rješenja postići učinkovite ishode nego izravna regulacija, jer nema idealne politike.

13

40. Što je javni izbor?

Javni izbor (public choice) je analiza državnog procesa odlučivanja. Ona istražuje mehanizme pomoću kojih se donose kolektivne odluke o prikupljanju javnih prihoda, namjeni javne potrošnje, transfernim plaćanjima, regulaciji i ostalim fiskalnim politikama. U privatnom sektoru pojedinci donose individualne odluke koje se usklađuju na tržištu: potrošači donose odluke o visini svoje potrošnje, poduzeća donose svoje odluke o visini proizvodnje, a sustav cijena osigurava da količine koje pojedinci potražuju, poduzeća stvarno i proizvedu.Postupak donošenja kolektivnih odluka mnogo je složeniji jer se trebaju donijeti odluke o dobrima i uslugama za koja ne postoje tržišta. Zato se u političkom procesu moraju donijeti odluke koje će voditi računa o različitim interesima i željama mnogih glasača. U diktatorskim političkim sustavima donošenje kolektivnih odluka je jednostavno, jer su individualne preferencije diktatora nametnute društvenim preferencijama. Zato je jedan od glavnih zadataka teorije javnog izbora da izučava kako se kolektivne odluke donose u demokratskim društvima. U tu se svrhu upotrebljavaju različiti modeli sustava glasovanja kao što je jednoglasan izborni sustav, sustav obične većine i dvotrećinski izborni sustav.

41. Objasnite pojam Lindahlovih cijena.

Ako pojedinci snose svoju cijenu za jedinicu javnog dobra, ovisnu o njihovu udjelu u porezima, postoji količina opskrbe javnim dobrima koja svima odgovara, i ta je količina Pareto učinkovita.U praksi se pri opskrbi javnim dobrima javljaju dva problema: 1.pretpostavlja se da ljudi glasuju iskreno, 2.dok se ne pronađu uzajamno prihvatljivi porezni udjeli možepotrajati dugo → jednoglasnost je teško postići (100 ljudi 100 čudi).

*Ako pojedinci snose (plaćaju) svoju cijenu za jedinicu javnog dobra (koja ne mora biti jednaka kao i druge), a te cijenu možemo iskazati kao njihov udio u porezu, tada postoji količina opskrbe javnim dobrom koja svima odgovara (svi plaćaju koliko oni sami žele), ta je količina Pareto učinkovita. Porezni se udjeli nazivaju Lindahlove cijene.

14

Umjesto da svatko plaća jednaku cijenu, svatko plaća svoju cijenu za jedinicu javnog dobra ovisno o udjelu u porezu. Porezni udjeli su Lindahlove cijene.

42. Što je paradoks glasovanja i kada on nastaje?

U sustavu pravila većinskog glasovanja (više od polovice glasača mora odobravatiodređenu mjeru da bi bila usvojena), može se dogoditi da, iako su preferencije svih glasača konzistentne, preferencije zajednice nisu → paradoks glasovanja.

43. Što su preferencije s dvostrukim, a što preferencije s jednim vrhom.

Pojavu paradoksa glasovanja uzrokuje postojanje preferencija s dvostrukim vrhom.Preferencija s dvostrukim vrhom – udaljavanjem od ishodišta kojemu je glasač najviše sklon korisnost najprije pada, pa onda opet raste.Preferencija s jednim vrhom – korisnost kontinuirano pada kako se glasač udaljava od točke koja mu daje najveću korisnost.Kada postoji privatna zamjena za javno ponuđena dobra, povećava se vjerojatnostpreferencija s više vrhova.Kada se glasuje za različite stvari, preferencije s više vrhova su vrlo česte.

44. O čemu govori teorem medijanskog glasača?

Razmotrimo primjer u kojem alternative znače manji ili veći iznos nekog obilježja. Glasaći rangiraju ponuđene alternative na temelju tog obilježja. Želimo odrediti veličinu ponude nekog javnog dobra. Definirajmo medijanskog glasača kao onoga čije se preferencije nalaze u sredini skupine preferencije svih glasača; polovica glasača je za više, a polovica za manje odabranog javnog dobra. Teorem medijanskog glasača kaže da rezultat većinskog glasovanja, dok god su sve preferencije s jednim vrhom, odražava sklonost glasovanja medijanskog glasača.

45. Što govori Arrowljev teorem o nemogućnosti?

Arrowljev teorem nemogućnosti govori da je nemoguće pronaći pravilo donošenja odluka koje istodobno zadovoljava određeni broj naizgled logičnih kriterija (da se može donijeti odluka bez obzira na strukturu glasačkih preferencija, mora biti moguće rangirati sve rezultate, pravilo donošenja odluka mora odgovarati individualnim preferencijama, pravilo mora biti konzistentno, nije dopušteno diktatorstvo). To na kraju znači da se od demokratskih društava ne može očekivati da donose konzistentne odluke.

15

Razmjena glasova omogućuje glasačima da izraze jačinu svojih preferencija trgujući glasovima. Na taj način, ponekad, manjina može ostvariti svoje želje na teret većine koja će snositi troškove.

Arrow (1951) – predložio da u demokratskim zemljama pravilo donošenja odluka treba zadovoljavati sljedeće uvjete:

1. Da se može donijeti odluka bez obzira na konfiguraciju glasačkih preferencija.2. Mora biti moguće rangirati sve rezultate3. Pravilo donošenja odluka mora odgovarati individualnim preferencijama.4. Pravilo mora biti konzistentno (A>B i B>C, onda A>C)5. Društveno rangiranje A i B ovisi samo o individualnom rangiranju A i B.6. Nije dopušteno diktatorstvo.

Arrowov teorem o nemogućnosti – nije moguće pronaći pravilo koje će sa sigurnošću jamčiti zadovoljavanje svih tih kriterija → od demokratskih društava ne može se očekivati da donosi konzistentne odluke.

46. Objasnite razliku između izravne i predstavničke demokracije.

Izravna demokracija može se primijeniti samo kada treba donijeti odluku o pojedinačnim pitanjima, i sve osobe koje snose posljedice neke odluke sudjeluju u glasovanju i mogu iskazivati svoje preferencije.Prednost izravnog izbora – sve osobe koje snose posljedice neke odluke sudjeluju u glasovanju i mohu iskazivati svoje preferencije.Nedostatak izravnog izbora – nakon neke razine troškovi stalnog odlučivanja o pojedinačnim pitanjima naglo rastu.

Sa druge strane, kada to nije moguće, postoji predstavnička demokracija koja predstavlja politički sustav u kojem postoje opći izbori, i u kojem se dvije ili više stranaka (ili osoba) natječu za glasove glasača. Kod predstavničke demokracije pravo glasovanja ograničava se na izbor predstavnika, pri čemu parlament u suradnji s vladom i briokracijom donosi odluke o opskrbi dobrima.

47. O čemu govori Wagnerov zakon?

Wagnerov zakon (Adolph Wagner) je pretpostvaka da državne usluge (državna potrošnja) rastu po većoj stopi od dohotka.Wagnerov zakon – najstarija poznata tvrdnja o kretanju javnih rashoda u području javnih financija. Prema Wagneru (prijelaz iz XIX. u XX. stoljeće), s kulturnim napretkom redovito je povezano proširenje državnih aktivnosti, iz čega proizlazi i apsolutno i relativno povećanje državnih rashoda.

48. Što je razmjena glasova? Objasnite razmjenu glasova na primjeru.

Razmjena glasova je sustav koji ljudima dopušta da mijenjaju glasove i tako pokažu jačinu svojih preferencija.Razmjena glasova je međusobni dogovor odnosno kompenzacija osoba o čijim se glasovima radi, tj. podržavanje prijedloga druge osobe u zamjenu za isto. To je dogovor u kojem osobe koje sudjeluju u razmjeni na taj način postižu ono što bez te razmjene ne bi bilo moguće. Koristi se za otkrivanje intenziteta preferencija i uspostavljanje stabilne ravnoteže.

16

Pretpostavimo da glasači Ivica i Marica ne preferiraju više kolača, i to u njih nije osobito izraženo. Bakica, pak, definitivno želi više kolača. Sustavom razmjene glasova Bakica može uvjeriti Maricu da glasa za više kolača bude li Bakica glasala za novu cestu koja prolazi pokraj Maričine tvornice koja proizvodi peći.

49. Na čemu se može temeljiti osnivanje interesnih skupina?

*Pojedinci koji žele utjecati na državnu politiku mogu to učiniti kao pojedinačni glasači ili se mogu udružiti s ljudima sličnih interesa u tzv. interesne skupine (zajedno smo jači).

Na kojim temeljima se mogu osnivati te grupe? Mogućnosti su razne, ali knjiga navodi slijedeće kao primjere, jedino ograničenje primjera je Vaša mašta:

1.Izvor dohotka: kapital ili rad – Prema marksističkoj teoriji, političke interese ljudi određuje činjenica jesu li kapitalisti ili radnici. 2.Veličina dohotka – bogati i siromašni imaju različite pogleda na mnogo političko-ekonomska pitanja, bez obzira na izvore njihovih dohodaka. Siromašni daju prednost programima preraspodjele dohotka, a bogati ne. 3.Izvor dohotka: ista gospodarska grana – Radnici i vlasnici tvrtki iste gospodarske grane imaju zajedničke interes: da država baš podrži njihovu djelatnost. 4.Stanovnici regija – Stanovnici istih regija često dijele iste interese. 5.Demografska i osobna obilježja – Stari ljudi podržavaju potpore za zdravstvenu zaštitu i izdašne mirovinske programe, dok su mladi bračni parovi zainteresirani za dobre škole i niske poreze na dohodak.

50. Što je željezni trokut?

Željezni trokut (iron tirangle) - suradnja zakonodavca koji je donio program, činovnika koji ga provode, te posebnih interesnih skupina koje imaju koristi od programa. Npr. u Hrvatskoj građevinski lobi (MOR, Sabor, građevinska poduzeća), turistički lobi, itd.- Zašto većina u Saboru to izglasava (zaboravimo na trenutak stranačku poslušnost) iako samo manjina (članovi željeznog trokuta) ima koristi? Zato što članovi ŽT raspolažu informacijama i dobro su organizirani, dok oni koji snose troškove (svi mi porezni obveznici) nismo organizirani, a možda čak ni ne znamo što se događa; mislimo da ionako ne možemo utjecati; mislimo da je naš udio ionako premalen... Za razliku od nas koristi članova ŽT su dobro koncentrirane i njima se isplati organizirati.

51. Što je lobiranje?

Lobiranje je korištenje države kako bi se ostvarili povrati viši od normalnih. Preraspodijela dohotka u svoju korist.Temeljni cilj lobiranja je utjecaj na nekoga tko ima političku moć, a javno mnijenje je oduvijek bilo nenaklonjeno takvom neformalnom načinu utjecaja jer lobisti uglavnom zastupaju interese manjih i moćnijih interesnih skupina. Lobiranje se obično shvaća kao prevara i protuzakonita djelatnost, što i jest, ali samo kad se lobisti koriste nezakonitim sredstvima poput potkupljivanja i nagovaranja onih koji donose odluke.

17

52. Na koji bi se način, prema Vašem mišljenju, mogao kontrolirati rast držane potrošnje?

Rast državne potrošnje bi se mogao kontrolirati boljim predviđanjem budućih gospodarskih kretanja koje bi dovelo do racionalnije preraspodjele novca pri donošenju proračuna, donošenjem ustavnih ograničenja državne potrošnje i deficita i poticanjem konkurencije u privatnom sektoru.

53. Navedite glavne ciljeve programa socijalne skrbi.

Tri osnovna obrasca socijalne politike (te politike zapošljavanja i socijalne skrbi):

• liberalni → (naglasak na učinkovitosti tržišta, restriktivnoj politici pomoći i velikoj društvenoj stratifikaciji - to su npr. SAD, Kanada i Australija, a u širem smislu Švicarska i Velika Britanija),

• korporatistički tip (u kojemu težište nije toliko na učinkovitosti tržišta već na očuvanju postojeće društvene strukture kao što je u Austriji, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji), te

• socijalno-demokratski tip (koji je pretežito nastao političkim djelovanjem srednje klase, a težište mu je na ostvarivanju što veće društvene jednakosti, azastupljen je u Švedskoj, Norveškoj te djelomično u Danskoj i Finskoj).

• U ublažavanju siromaštva pomaže sustav socijalne skrbi – programi pomoći siromašnima.• Znanstvena i politička koplja u svijetu uvelike se lome oko učinkovitosti programa socijalne skrbi jer se često navodi da socijalna skrb, poput mnogih drugih izraza plemenitih namjera, sadrži klicu kvarenja.• Formalno veliko izdvajanje sredstava za socijalne potrebe nisu i jamstvo njihovog djelotvornog usmjeravanja i korištenja.

• Država treba biti ponajviše usmjerena na stvaranje mogućnosti da ljudi rade izarade, a što manje bi trebala biti posvećena preraspodjeli postojećeg bogatstva u društvu.• Najvažniji cilj socijalne politike je omogućiti ljudima novo zapošljavanje ili povratak u svijet rada.• U ublažavanju siromaštva neophodan je ekonomski razvoj, ali ne i dovoljan preduvjet uspjeha.• Gospodarski je razvoj ipak presudan jer povećava mogućnosti zapošljavanja, a rad je baš onaj kapital o kojem siromašni najviše ovise.• Odgovarajućom ekonomskom i socijalnom politikom treba se osigurati da i siromašni imaju koristi od gospodarskog rasta i razvoja.

54. Objasnite problem ovisnosti o socijalnoj skrbi. Jedno od pitanje je da li naknade iz socijalne skrbi stvaraju tzv. „mentalitet socijalne skrbi“, koji smanjuje mogućnosti da korisnik ikada postane sposoban brinuti se za sebe. Ekonomski rečeno, pitanje je mijenja li korisnik socijalne skrbi nagib svojih krivulja indiferencije dokolice i dohotka. Postaju li ljudi 'lijeni', tako da za bilo koji postojeći skup mogućnosti zarade, rade manje nego što bi radili da nisu uključeni u socijalnu skrb.

18

Drugi način na koji program socijalne skrbi može stvoriti dugotrajnu ovisnost o socijalnoj skrbi jest utjecaj na strukturu obitelji. Npr. Pravo na program socijalne skrbi ostvarivale su obitelji samohranih roditelja. Tvrdi se da to potiče očeve na napuštanje obitelji. Majke ne mogu zaraditi dovoljno novca da izvedu obitelj iz siromaštva niti mogu stvoriti odgovarajuće uvjete za odgoj djece. Tako se ovisnost o socijalnoj skrbi prenosi na iduće naraštaje.

55. Opišite sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj.

Postoje 4 sustava soc.osiguranja i skrbi koji pridonose poboljšanju soc.slike društva a to su: mirovinsko i zdravstveno osiguranje, prava za vrijeme nezaposlenosti i soc.skrb. U ublažavanju siromaštva pomaže sustav soc.skrbi-programi za siromašne. Znanstvena ipolit. kaplja uvelike se lome oko učinkovitosti programa soc.skrbi jer se često navodi da sustav soc.skrbi sadrži klicu krvarenja. Formalno veliko izdvajanje sredstava za soc.potrebe nisu i jamstvo njihovog djelotvornog usmjeravanja i korištenja. Država provodi sustavsoc.skrbi:-naknadama u novcu i naravi-subvencijama-zakonskim reguliranjem određenih sektora.Suvremeni sustav soc.skrbi razvijen je nakon 2.svjetskog rata kada se uspostavlja soc.zakonodavstvo

56. Kako se financira sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj i na što se troše sredstva.

19

57. Što je granica siromaštva i kako se ona računa, a što je jaz siromaštva?

Granica siromaštva je utvrđena razina realnog dohotka koji se smatra dovoljnim za osiguranje minimalno doličnog životnog standarda. Prvi korak u njenom izračunu je procjena minimalnih troškova prehrane koji udovoljavaju odgovarajućim prehrambenim standardima. Drugi korak je određivanje dijela dohotka koji za hranu troše obitelji različitih veličina. Granica siromaštva se dobiva množenjem recipročnog iznosa tih odnosa troškovima odgovarajuće prehrane.Jaz siromaštva određuje iznos novca kojim bi se razina dohodaka svih siromašnih kućanstava podigla do granice siromaštva, uz pretpostavku da transferi ne bi utjecali na odnos korisnika prema radu.

58. Koje su glavne metodološke poteškoće u mjerenju siromaštva?

1.Popisni podaci o dohotku odnose se samo na gotovinski dohodak u obitelji (zanemaruju se primici u naturi).2.Svi podaci o dohotku odnose se na dohodak prije oporezivanja.3.Službeni podaci ne obuhvaćaju transfere u naturi koje daje država.5.Dohodak se izračunava godišnje.6.Postoje problemi u definiranju jedinice promatranja.7.Promjena vrijednosti, navika i stavova (nešto što je nekada bio luksuz, danas se smatra potrebom).

20

59. Što je jednostavni utilitarizam, te koje su njegove pretpostavke.

Utilitarizam je naziv koji se rabi pri opisivanju jednadžbe: W= F (U1, U2,…Un), prema utilitarističkim filozofima 19. stoljeća. Ta jednadžba se naziva utilitaristička funkcija društvenog blagostanja i govori da ako postoji n–pojedinaca u društvu, a njihova je i-ta pojedinačna korisnost Ui, tada je društveno blagostanje W, funkcija F pojedinačnih korisnosti. Pretpostavlja se da porast bilo koje pojedinačne korisnosti, uz nepromijenjene ostale uvjete, povećava društveno blagostanje. Promjena koja nekog dovodi u bolji položaj bez pogoršanja položaja drugih povećava društveno blagostanje.

Utilitarizam govori i tome da li država treba preraspodjeljivati dohodak. I kaže da se dohodak treba preraspodjeljivati sve dok se povećava društveno blagostanje. Kakao bi se ostvario podrobniji uvid, korisno je razmotriti važni poseban slučaj jednadžbe W= F (U1, U2,…Un):W= U1+U2+…+Un. Ova jednadžba govori da je društveno blagostanje zbroj individualnih korisnosti, i zove se zbrojna funkcija društvenog blagostanja. Pri tome se pretpostavlja:1.Cilj države je ostvariti najveću moguću vrijednost društvenog blagostanja (W);2.Pojedinci imaju potpuno jednake funkcije korisnosti koje ovise samo o razini njihovih dohodaka;3.te funkcije korisnosti pokazuju smanjenje granične korisnosti dohotka, jer kako dohoci pojedinaca rastu, oni postaju sve bogatiji, ali uz opadajuću stopu;4.Ukupna je vrijednost raspoloživog dohotka fiksna (nepromjenjiva)

Uz te pretpostavke i zbrojne funkcije društvenog blagostanja države treba preraspodijeliti dohodak tako da se postigne potpuna jednakost.

60. Što je maksimin kriterij i kakva je moralna vrijednost toga prijedloga?

Maksimin kriterij = društveni cilj kod kojeg se nastoji maksimizirati korisnost pojedinca koji ima minimalnu korisnost u društvu. Ako je funkcija društvenog blagostanja: W=minimum (U1, U2,U3,...Un) , društveno blagostanje ovisi o koristi koji ostvaruje pojedinac koji ima minimalnu korisnost. Ili :*Razmotrimo funkciju društvenog blagostanja: W= minimum (U1,U2,…Un). Ova jednadžba nam govori da društveno blagostanje ovisi o koristi što ju ostvaruje pojedinac koji ima minimalnu korisnost u društvu. Taj se društveni cilj naziva maksimin kriterij jer je cilj maksimizirati korisnost pojedinca koji ima minimalnu korisnost u društvu. Maksimin kriterij zahtijeva da preraspodjela dohotka bude savršeno jednaka, osim u onoj mjeri u kojoj odstupanje od jednakosti poboljšava blagostanje najsiromašnije osobe.Moralna vrijednost toga prijedloga temelji se na tvrdnjama filozofa Johna Rawlsa. Njegov argument se temelji na uočavanju početnog stanja, zamišljene situacije u kojoj ljudi ne znaju kakav će biti njihov položaj u društvu, da li će biti bogati ili siromašni. I u tom početnom stanju stavovi ljudi o ciljevima raspodjele su nepristrani i pravedni, te oni prihvaćaju maksimin kriterij društvenog blagostanja zbog negativnih posljedica. Ljudi su uplašeni činjenicom da bi oni jednog dana mogli završiti na dnu ljestvice raspodjele dohotka, pa žele da razina dna bude što je moguće visoka.

61. Što je egalitarizam u robama?

21

(Commodity Egalitarianism) – ideja prema kojoj neke robe moraju biti dostupne svima.

62. Navedite glavne obilježja siromaštva u Hrvatskoj te na temelju raspoloživih informacija navedite koja je stopa siromaštva u Hrvatskoj?

Siromaštvo u nas je trajne prirode: oni koji su postali siromašni trebaju mnogo vremena da iz njega izađu.

Među siromašnima postoji nekoliko dominantnih skupina: stariji i slabije obrazovani te nezaposlene i neaktivne osobe.

Iako nezaposleni i neaktivni čine mali dio siromašnog stanovništva, oni su izloženi najvećoj opasnosti od siromaštva, dok je zaposlenost prilično sigurna zaštita od siromaštva.

Gotovo tri četvrtine siromašnih žive u obitelji u kojima glava obitelji ima samo osnovno obrazovanje ili čak ni to. Te osobe imaju malu vjerojatnost nalaženja posla ako su nezaposlene ili imaju mala primanja ako su zaposlene.

Stopa siromaštva u Hrvatskoj iznosi 17 do 18 posto u posljednje tri godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku priopćeni u nedjelju 14. studenoga 2007. godine. Prema podacima, stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je u prošloj godini iznosila 16,9 posto, a prag rizika od siromaštva za samačko je kućanstvo u 2003. iznosio 18.896 kuna godišnje, za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece 39.681 kunu. Hrvatska ima nešto veću stopu nego većina zemalja EU.

63. Objasnite pojmove nepovoljnog izbora i paternalizma.

Troškovi zdravstvene njege mogu biti neočekivani i vrlo veliki. U takvoj situaciji ljudi će željeti nekakvo osiguranje. Npr. ako Monika vjeruje da joj prijeti veća opasnost od srčanog udara, a Rahela smatra da njoj ne prijeti, tada će ga, ako im je ponuđeno osiguranje po istoj cijeni, vjerojatnije kupiti Monika. Taj problem nepovoljnog izbora rezultira time prosječni kupac osiguranja ima veći rizik nego prosječna osoba u skupina. Ako se mnogo osiguranih osoba razboli, organizacija za zdravstveno osiguranje gubit će novac. Da bi to spriječila, organizacija mora povisiti premije osiguranja. Uz više premije pojedinci relativno nižeg rizika napuštat će tržište. (Pošto su premije više, Monika će kupovati osiguranje samo ako ona stvarno misli da je u opasnosti od srčanog udara.) Spirala se nastavlja, pa sve više ljudi odlučuje ne kupovati osiguranje. Uz ostale nepromijenjene uvjete, tržište može ostati nedovoljno pokriveno zdravstvenim osiguranjem.

Paternaliznam–Ljudi možda ne razumiju kako osiguranje djeluje ili nisu dovoljno dalekovidni da ga uplate. Paternalistički argument navodi da država treba ljude prisiljavati na osiguranje radi njihova osobnog dobra. Čini se da postoji snažna društvena suglasnost o tome kako bi svi trebali imati barem osnovne medicinske usluge.

64. Navedite opasnosti od siromaštva i ekonomske nejednakosti.???

22

Opasnosti od siromaštva pojačavaju krize vezane za vanjske šokove te konflikti bogatih i siromašnih u raspodjeli dohotka mogu ugroziti funkcioniranje pogotovo novostvorenih demokracija.

Veća nejednakost može dovesti do znatno većeg nasilničkog kriminala zbog razmjerno veće koristi što ga od njega imaju siromašni.

Nejednakost uvjetuje narušavanje (ionako malog) socijalnog kapitala i nižeg sudjelovanja građana u političkom životu i društvu, što siromašnima povratno smanjuje mogućnosti utjecaja na donošenje odluka.

Velika ekonomska nejednakost dovodi do socijalnih napetosti i smanjenja učinkovitosti gospodarskog sustava, demotivira ulaganja, otežava i smanjivanje siromaštva jer zahtijeva veliku preraspodjelu u društvu (što demotivira bogate za veće radne napore) te stvara političku nesigurnost.

Na primjer, umirovljenik koji ostvaruje razmjerno malu mirovinu ima mali dohodak, ali ako je vlasnik velikog stana, onda je njegov imovinski položaj uvelike drugačiji. Nadalje, osoba koja ostvaruje mali dohodak može, zahvaljujući radu i plodovima iz vlastite okućnice, imali razmjerno visoku razinu potrošnje.???

65. Navedite najznačajnije teškoće suvremenih sustava socijalne zaštite i skrbi, te odgovorite u kojem smjeru idu promjene u svijetu.

RH ide u smjeru soc.politika kakve se provode u europi. Država je u posljednjih nekoliko desetljeća  20.st. polako ali sigurno izgurala društvo i tržište iz soc.politika. Posljednjih godina sustavi su stvorili izuzetno velik pritisak na rashode nacionalnih proračuna umnogim članicama EU kao i u RH. velik dio populacije izložen je povećanoj opasnosti od siromaštva i/ili nezadovoljavajućem pristupu odgovarajućim javnim uslugama. Transparentnost i otvorenost u donošenju odluka o javnim rashodima presudne su i za bolje određivanje politike kao i za ocjenjivanje odluka o opsegu i načinu pružanja javnihusluga. Sva veća izdvajanja za soc politiku uvjetovala su da se provode reforme javnog sustava ograničenja, ponajviše ograničavanjima prava, uvođenjem tržišta i razvojem privatnih oblika osiguranja

66. Objasnite najvažnija obilježja mirovinske reforme u Hrvatskoj.

Prva bitna intervencija u mirovinski sustav, tzv. mala mirovinska reforma, bila je usmjerena na racionalizaciju i kontrolu tekućih mirovinskih troškova. Obilježja te reforme jesu:

pooštreni kriteriji odlaska u mirovinu postupnim podizanjem dobi umirovljenja za muškarce na 65 i za žene na 60 godina

promijenjena formula izračuna mirovina (umjesto deset najboljih godina u obzir se uzima cijeli radni vijek)

promijenjen način usklađivanja već ostvarenih mirovina (umjesto samo prema plaćama, primjenjuje se šestomjesečna indeksacija za polovicu zbroja stopa porasta troškova života i porasta plaća prema tzv. švicarskoj formuli)

izmijenjena definicija invalidnosti, pa je zbog restriktivnijih kriterija smanjen broj novih invalidskih mirovina.

Prvi stup obveznoga mirovinskog osiguranja zadržao je načelo tekuće raspodjele i međugeneracijske solidarnosti. Samo u prvom stupu ostali su trajno osigurani zatečeni umirovljenici osiguranici stariji od 50 godina, odnosno oni između 40 i 50 godina koji se nisu opredijeli za drugi stup, pa će oni ostvarivati mirovinu samo iz tog oblika osiguranja. Svi ostali osiguranici ostaju u prvom stupu, ali sudjeluju i u kapitaliziranome modelu.

23

Drugi (obvezni) stup temelji se na individualnoj kapitaliziranoj štednji dijela mirovinskih doprinosa. Zatečeni osiguranici, mlađi od 40 godina, odnosno oni između 40 i 50 godina koji su se za to dobrovoljno opredijelili, dijelom svog doprinosa ulaze u drugi stup obvezne kapitalizirane štednje u mirovinskom fondu koji sami odaberu. Tri četvrtine doprinosa te kategorije osiguranika ide u prvi stup, a jedna u drugi stup. Osiguranici koji su osigurani u drugom stupu ostvarivat će dvije mirovine – iz prvoga i drugog stupa.

Treći stup: dobrovoljno mirovinsko osiguranje. Treći stup mirovinskog sustava utemeljen je, kao i drugi, na kapitalnom financiranju, određenim doprinosima i osobnim štednim računima. U njemu se osiguravaju samo one osobe koje se same žele dodatno osigurati od rizika starosti, invalidnosti i smrti, odnosno ne postoji obveza osiguranja. Treći stup zasniva se na štednji sličnoj životnom osiguranju, pri čemu se svaki sudionik samostalno odlučuje o visini uloga iroku štednje. U razdoblju akumulacije mirovinske štednje doprinosi će se prikupljati u dobrovoljnim mirovinskim fondovima i na osobnim računima mirovinske štednje.

67. Navedite dvije glavne vrste mirovinskog osiguranja i objasnite razlike među njima?

Postoje dvije vrste mirovinskih sustava:1.Sustav generacijske solidarnosti (Pay-As-You- Go) – Sustav mirovinskog osiguranja u kojem se naknade isplaćaju postojećim umirovljenicima od tekućih doprinosa.2.Mirovni fondovi s kapitalnim pokrićem (Fully Funded) - Mirovinski sustav u kojem se naknada pojedincima plaća iz pologa koji je formiran tokom njihovog radnog vijeka kao i iz prikupljenih kamata.

68. Koje su glavne funkcije mirovinskog sustava?

1.Raspoređivanje dohotka pojedinaca i obitelji tijekom cijelog životnog vijeka,2.Pojedinačna i nacionalna štednja,3.Te održavanje socijalne kohezije ublažavanjem siromaštva za vrijeme starosti i radne neaktivnosti.

69. Koja su glavna obilježja mirovinskoga osiguranja (sustava međugeneracijske solidarnosti) u Hrvatskoj do kraja 1999. godine i kako se on financirao???? Tako je mirovinski sustav postao jedan od najvažnijih izvora deficita proračuna središnje i

konsolidirane države. Procjenjuje se da su u Hrvatskoj transferi iz proračuna središnje države za mirovinski

sustav već početkom novog tisućljeća iznosili oko 6% BDP-a, odnosno nakon uključenosti u proračun središnje države oko 15%.

Poboljšati razmjerno slabu povezanost doprinosa i mirovina. U Hrvatskoj je također do mirovinske reforme i promjena odredbi vezanih uz javno

mirovinsko osiguranje postojala slaba povezanost doprinosa i mirovine, te su s obzirom na dobnu strukturu žene dobivale više nego muškarci, dok se invalidske i obiteljske mirovine i nadalje određuju na povoljniji način od starosnih mirovina.

Prva značajna reformska intervencija u mirovinski sustav (mala mirovinska reforma) usmjerena na racionalizaciju i kontrolu tekućih mirovinskih troškova, te su pooštreni kriteriji odlaska u mirovinu - prije svega postupnim podizanjem dobi umirovljenja za muškarce na 65 i za žene na 60 godina.

24

Za budućnost mirovinskog sustava presudna je druga mirovinska reforma, nazvana velikom, definirana Zakonom o mirovinskom osiguranju (NN 102/98) kojim je predviđeno uvođenje trodijelnog mirovinskog osiguranja: drugog i trećeg stupa osiguranja, kapitalno financiranje, određeni doprinosi i osobni računi mirovinske štednje.

70. Navedite glavne poteškoće s kojima se susreće Hrvatski sustav mirovinskog osiguranja?

1.Demografski razlozi:Demografsko-organizacijski razlozi vezani su za starenje stanovništva. Taj fenomen postoji u svim srednje razvijenim i visokorazvijenim zemljama koji treba razdvojiti od biološkog starenja, a obilježava ga:

povećan udio stanovnika starijih od 65 godina, uz smanjenje broja novorođenih smanjivanje broja osoba u radnoj dobi i pad zaposlenosti, te pogoršanje odnosa broja

umirovljenika i osiguranika pogoršanje omjera broja uplatitelja doprinosa i umirovljenika zbog nisko utvrđene

zakonske dobi za odlazak u starosnu i prijevremenu mirovinu (zakonski oko 60 godina za muškarce i 55 za žene, ali je stvarna prosječna dob umirovljenja znatno niža, i to čak za oko pet godina)

učestalo prijevremeno umirovljenje zbog mogućnosti ostvarenja starosne mirovine neovisno o starosti

široko primjenjivana definicija invalidnosti, zbog čega je mnogo osoba ostvarilo invalidsku mirovinu

velika rasprostranjenost povlaštenih mirovina koje su obično vezane za pojedine djelatnosti ili zanimanja (npr. mirovina se odobravala sa znatno kraćim stažem osiguranja ili u uvećanom iznosu s obzirom na staž osiguranja i uplaćene doprinose)

znatno smanjivanje broja osiguranika zbog zatvaranja poduzeća i ograničenih mogućnosti zapošljavanja

2. Financijski razlozi (I)Financijski razlozi vezani su za prirodu i obilježja sustava međugeneracijske solidarnosti, a to znači:

osobe koje su sudjelovale u programu u vrijeme njegova osnivanja a sada su umirovljene plaćale su doprinose po relativno nižim stopama, ali primaju mirovine po mnogo većim stopama doprinosa koje terete zaposlene

ne postoji izravna povezanost mirovinskih doprinosa i isplata jer se sve uplate troše za uzdržavanje današnje generacije umirovljenika

ne postoji jamstvo da će mirovinski sustav koji je na raspolaganju jednoj generaciji biti dostupan sljedećoj, pogotovo ako se treba financirati razmjerno velik broj umirovljenika

visina mirovine uglavnom ne ovisi o uplaćenim doprinosima te postoji prevelika solidarnost u pomaganju siromašnima, što ne motivira bogatije da više i dulje rade te da uplaćuju veće mirovinske doprinose

mirovine često nisu bile usklađene s galopirajućom inflacijom, čime je narušeno načelo pravednosti

usprkos relativno velikim financijskim izdvajanjima, raspoloživa se sredstva raspoređuju na velik broj umirovljenika, pa oni pojedinačno uglavnom primaju male mirovine

veliko je nezadovoljstvo umirovljenika, od kojih su mnogi, pogotovo oni bez dodatnih prihoda, dospjeli ispod granice siromaštva i suočeni su s osnovnim egzistencijalnim problemima.

25

71. Navedite glavne vrste mirovina u Hrvatskom sustavu mirovinskog osiguranja?

Starosna mirovina - Ostvaruje se na temelju određene starosne dobi (različita za muškarce i žene) i navršenog određenog mirovinskog staža; visina mirovine zavisi od plaće ostvarene tijekom radnog vijeka osiguranika i navršenog mirovinskog staža;

Obiteljska mirovina - Pripada članovima obitelji umrlog osiguranika ili korisnika prava na mirovinu, a zasniva se na njihovom pravu na uzdržavanje od umrloga; određuje se od starosne ili invalidske mirovine koja bi umrlome pripadala ili je pripadala u trenutku smrti, a njezina visina zavisi i od broja članova obitelji koji je koriste (od 70% do 100%);

Invalidska mirovina - Ostvaruje se na temelju trajnog gubitka ili smanjenja radne sposobnosti i navršenog određenog mirovinskog staža (bezuvjetno u pogledu mirovinskog staža u slučaju invalidnosti zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti); visina mirovine zavisi od plaće, dužine mirovinskog staža, starosti osiguranika, vrsti i uzroku invalidnosti a određuje se u 100%-tnoj svoti kod trajnog gubitka sposobnosti za rad odnosno u 80-%tnoj svoti kod smanjenja sposobnosti za rad;

72. Zašto se država treba uključiti u tržište zdravstvenih usluga?

Slabe informacije i njihova asimetrija Nepovoljan izbor - prosječni kupac osiguranja ima veći rizik nego prosječna osoba u

skupini. Moralni hazard - ako ljudi znaju da su osigurani, možda će manje izbjegavati opasnosti. Paternalizam - ljude treba prisiljavati na osiguranje radi njihova osobnog dobra.

73. Nacrtajte grafikon i objasnite moralni hazard na tržištu zdravstvenih usluga.

26

M1Mo

0

h

ba

2Po

Po Sm

Dm

Godišnje zdrastvene usluge

Cij

ena

po je

dini

ci

Dodatni izdaci nastali osiguranjem

Izvorni troškovi osiguranja

Osiguranje može iskriviti ponašanje ljudi. Ako ljudi znaju da su osigurani, možda će manje izbjegavati opasnosti. Stoga osigurane osobe mogu prihvatiti nezdrav način života (jesti nezdravu hranu i ne vježbati dovoljno) jer osiguranje ublažava negativne posljedice njihova ponašanja. Nadalje, ljudi su skloni pretjerano iskorištavati zdravstvenu njegu, jer osiguranje plaća neke ili sve troškove. Ti se problemi poticaja nazivaju moralnim hazardom.

Tržišna je krivulja potražnje medicinskih usluga obilježena s Dm . Pretpostavimo da je granični trošak pružanja medicinskih usluga stalan, Po.Ravnoteža je na križanju ponude i potražnje – cijena i količina su Po i Mo . Ukupni izdaci za medicinske usluge umnožak su cijene po jedinici vremena pomnožene brojem jedinica, odnosno 0Po vremena 0Mo. Ili pravokutnik Po0Moa.

74. Tko su osiguranici u Hrvatskom sustavu Zdravstvenog osiguranja?

U skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju osiguranici su: aktivni osiguranici, nezaposlene osobe prijavljene na Zavodu za zapošljavanje, korisnici mirovina i invalidnina, te ostali

75. Kako se financira zdravstvo u Hrvatskoj i tko su korisnici?

Izvori financiranja institucija zdravstva su: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, županije (Grad Zagreb), te vlastiti izvori (prihodi po posebnim propisima i obavljanjem poslova na tržištu).

76. Koji su problemi hrvatskog zdravstva i koje su najvažnije mjere za poboljšanje stanja?

Problemi hrvatskog zdravstva su: Izrazito koncentrirano u većim gradovima, pogotovo u Zagrebu, dok su pojedina

područja imaju kadrovski i materijalno slabo ekipirane zdravstvene ustanove. Otežana i nejednaka dostupnost zdravstvene zaštite. Zapostavljena prevencija i općenita nebriga stanovništva o vlastitom zdravlju.

Mjere za poboljšanje zdravstva: Osnažiti menedžerska znanja u zdravstvu te početi sustavno osposobljavati novi

naraštaj upravljačkog osoblja zdravstvenih ustanova. Iznaći način privlačenja medicinskog osoblja za zapošljavanje u slabije razvijenim i

siromašnijim područjima zemlje. Osigurati dugotrajnu financijsku održivost zdravstvenog sustava u cjelini. Jasnije i preciznije definirati, te stalno usklađivati minimalne financijske standarde u

zdravstvenoj zaštiti, te poboljšati usklađenost ovlasti i odgovornosti nositelja funkcija vlasništva zdravstvenih objekata.

77. Opišite kretanja i obilježja nezaposlenosti u Hrvatskoj.

50-ih godina dolazi do smanjenja broja zaposlenih u gospodarstvu zbog neproduktivnog zapošljavanja. Taj trend se nastavlja i 60-ih kada je došlo do demografskog prirasta i loše provedene gospodarske reforme. U prvoj polovici 70-ih došlo je do smanjenje nezaposlenosti zbog ograničenja zapošljavanja stranaca u zapadnoj Europi te je smanjen broj odlazaka hrv. građana u inozemstvo. 80-ih godina dolazi do gospodarskih teškoća te stagnira rast proizvodnje i društvenog proizvoda te sve to utječe na povećanje nezaposlenosti. Tijekom 90-ih nagli je rast nezaposlenosti zbog ratnih zbivanja, gubitaka zajedničkog tržišta te stečaja

27

mnogih poduzeća. Trend rasta nezaposlenosti nastavlja se do 2001. godine od kada dolazi do postepenog pada nezaposlenosti.

Obilježja: Tijekom tranzicije je zabilježeno: značajan pad ukupne zaposlenosti (za oko 35%) i

porast nezaposlenosti (više od tri puta) sa 123 000 u 1986. na 380 000 u 2001. Postoji gotovo stalan rast udjela dugotrajno nezaposlenih, odnosno onih koji čekaju na zaposlenje godinu ili dvije. Više od 50% svih nezaposlenih čeka na posao duže od jedne godine.

Na hrvatskom tržištu rada i regulaciji radnih odnosa veća je pozornosti usmjerena na očuvanje postojećih radnih mjesta, a ne na stvaranje novih mogućnosti za zapošljavanje.

Radno zakonodavstvo RH donedavno je bilo jako rigidno što vodi zadržavanju (cementiranju) sadašnjeg stanja jer su zakonodavna rješenja i politički subjekti u RH više skloni produženju trajanja života nerentabilnih tvrtki umjesto poticanje stvaranja novih i zdravih poslovnih subjekata. To uporno (bolje reći pretjerano) očuvanje postojeće zaposlenosti proizvodi posve suprotan učinak od željenog, te nekonkurentnost i nefleksibilnost tržišta rada utječu na smanjenje broja postojećih radnih mjesta, a sužava se i prostor za novo zapošljavanje.

Uslijed ograničenog zapošljavanja dolazi do polarizacije društva na: zaposlene (insidere - relativno sigurne, iako s obzirom na troškove života nedovoljno plaćene) i nezaposlene (outsidere - od kojih je znatan dio pogođen dugotrajnom nezaposlenošću i s vrlo malim mogućnostima i vjerojatnošću zapošljavanja). Time se pokazuje potpuno nerazumijevanje (ili nepoznavanje) procesa fleksibilizacije koji obilježavaju globalnu i regionalnu ekonomiju Europske Unije u kojem je naglasak ne na očuvanju radnog mjesta, već na stvaranju uvjeta za zaposlenost.

78. Navedite najvažnija prava koja se ostvaruju u sustavu za zapošljavanje.

Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti utvrđuje obvezno osiguranje za slučaj nezaposlenosti svih radnika u radnom odnosu. To osiguranje provodi se na načelu solidarnosti, te obuhvaća pravo na:novčanu naknadu, mirovinsko osiguranje, novčanu naknadu i naknadu troškova za vrijeme obrazovanja, te jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova.

79. Što znači aktivna politika zapošljavanja? Navedite nekoliko njezinih pojavnih oblika.

Vlada RH donijela je nacionalni program mjera za sufinanciranje i poticanje zapošljavanja. Aktivna politika zapošljavanja prestavlja jedan od programa ublažavanja nezaposlenosti, kao i njezinih dugoročnih posljedica te su pojedine mjere usmjerene na određene ciljne skupine.

doškolovanje, usavršavanje, prekvalifikacija, rehabilitacija gotovo sigurno ne utječe na ukupnu razinu zaposlenosti, ali mogu prerasporediti teret

nezaposlenosti na više ljudi tako da manji broj osoba postene dugotrajno nezaposlen i/ili korisnici u sustavu socijelne skrbi pa je to vrijedna zadaća.

Mjere aktivne politike zapošljavanja:- «Sufinanciranje zapošljavanja mladih osoba bez radnog iskustva»- «Sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba»

28

- «Sufinanciranje zapošljavanja starijih nezaposlenih osoba»- «Sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba»- «Sufinanciranje obrazovanja za poznatog i nepoznatog poslodavca»- «Javni radovi»

80. U čemu su opasnosti aktivne politike zapošljavanja?

APZ može prerasporediti teret nezaposlenosti na više ljudi tako da manji broj osoba postane dugotrajno nezaposlen i/ili korisnici u sustavu socijalne skrbi. Uvođenje mjera može povećati vjerojatnost sužavanja zaposlenosti ili povećanog ostajanja bez posla u konkurentskim tvrtkama (displacement effect) ili zamjene postojećih zaposlenika sa sudionicima programa(substitution effect), to je prihvatljiv rizik ako je ukupan učinak smanjivanje prosječnog trajanja nezaposlenosti.

*Programi osposobljavanja zaposlenih i nezaposlenih u RH provode se u vrlo malom obimu ponajviše zbog nedostatka financijskih sredstava. Mjerama aktivne politike zapošljavanja u Hrvatskoj potrebno je pridodati više pozornosti ne samo u smislu financijskih sredstava nego i u smislu razvijanja istraživačkih kompetencija na području ekonomike rada, koja je u Hrvatskoj kontinuirano zapostavljena.Veliki dio nezaposlenih osoba neće biti obuhvaćen programima jer je broj slobodnih radnih mjesta ipak ograničen ali određeni dio zbog obeshrabrenja ili nekih drugih osobnih razloga neće prihvatiti ponuđenu mogućnost prekvalifikacije ili doškolovanja.

81. Što je državni Proračun?

Državni proračun je proračun na razini države. To je program Vlade izražen u brojkama. U

njemu je dan plan prihoda i primitaka, te rashoda i izdataka države za jednu fiskalnu

godinu. Osnovna mu je uloga financiranje najvažnijih javnih izdataka kao što su opće

javne službe, obrana, obrazovanje, poljoprivreda, socijalno osiguranje itd. Iz njega je

najuočljivija alokacijska funkcija države, jer pruža uvid u raspodjelu oskudnih

gospodarskih resursa na javna dobra. Značajke proračuna su jednogodišnjost,

uravnoteženost i planski značaj. Proračunom se očituje zadaća Vlade da:

— prikupi dostatna sredstva iz gospodarstva na prikladan način, te da

— odgovorno i učinkovito raspodijeli i iskoristi prikupljena sredstva.

82. Tko je proračunski korisnik i koji su kriteriji za dobivanje tog statusa?

Državna i tijela lokalnih jedinica (ministarstva, agencije, lokalna administracija)

• Ustanove (škole, vrtići, domovi zdravlja itd.)

• proračunski fondovi (za razvoj i zapošljavanje, regionalni razvoj, mirovinski),

• mjesna samouprava

Proračunski korisnici državnog proračuna i proračuna lokalnih jedinica su institucije: (1)čiji

je osnivač država i/ili lokalna jedinica, (2)izvor prihoda im je državni proračun i/ili

proračun lokalnih jedinica u iznosu 50% ili više, i (3)koji su navedeni u registru korisnika

proračuna.

29

83. Što je proračunski proces i koje su glavne faze proračunskog procesa?

Proračunski proces predstavlja sustav glavnih pravila (formalnih i neformalnih) koja

omogućuju izvršnoj vlasti donošenje odluka što vode pripremi proračuna, njegovu

predlaganju i prihvaćanju u Saboru te, konačno, provedbu proračuna. Proračunskim

procesom država definira ukupni plan proračuna (kao planiranu razinu prihoda i rashoda),

unutar kojega se donose i odluke o raspodjeli proračunskih sredstava. Raspodjelom

sredstava proračunski proces postaje korisno sredstvo u osiguranju učinkovitog

upravljanja državom. Faze proračunskog procesa su: (1) Faza pripreme; (2) Faza

odobrenja; (3) Faza izvršavanja.

84. Što je proračun opće države i od čega se sastoji?

Proračun opće države sastoji se od tri razine: (1) Državni proračun (ministarstva, drž.

agencije); (2) Proračun izvanproračunskih fondova i agencija (HZZO, HZMO); (3) Proračun

jedinica lokalne i regionalne samouprave (županije, općine, gradovi, grad Zagreb).

Proračun opće države je zbroj sve tri vrste proračuna, a cilj mu je prikazati ukupnu javnu

potrošnju.

85. Navedite glavna obilježja i vrste izvanproračunskih fondova.

Izvanproračunski korisnici na razini države i lokalnih jedinica su institucije koje

ispunjavaju tri kriterija: 1. država i/ili lokalna jedinica ima odlučujući utjecaj na

upravljanje, 2. izvor financiranja je namjenski prihod, 3. evidentirane su u registru

korisnika proračuna.

Izvanproračunski korisnici na razini države su izvanproračunski fondovi (Hrvatski zavod za

mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za

zapošljavanje, Hrvatski fond za privatizaciju, Hrvatske ceste i drugi), a kod lokalnih

jedinica to su komunalna poduzeća čiji su osnivači i većinski vlasnici lokalne jedinice i

financiraju se iz komunalne naknade (namjenskog prihoda).

86. Što je proračun po stavkama (line items) i navedi njegove glavne prednosti

i nedostatke?

* Prihodi po stavkama: Izvori financiranja:

-opći prihodi i primici čine prihodi od poreza, prihodi od imovine, prihodi od

administrativnih (upravnih) pristojbi, prihodi po posebnim propisima (dio prihoda kojima

nije utvrđena posebna namjena), prihodi od kazna, primici od financijske imovine i

zaduživanja (nenamjenski).

30

-vlastiti prihodi čine prihodi ostvareni obavljanjem poslova na tržištu.

-prihodi za posebne namjene čine prihodi čije su korištenje i namjena utvrđeni posebnim

propisima.

-donacije čine prihodi ostvareni od fizičkih osoba, neprofitnih organizacija, trgovačkih

društava i ostalih subjekata izvan opće države.

-pomoći čine prihodi ostvareni od inozemnih vlada i prihodi od međunarodnih organizacija

(pomoći iz Europske unije), drugih proračuna, te ostalih subjekata unutar opće države

(ostale pomoći).

* Rashodi po stavkama: Financijski plan – Plan rashoda i izdataka u kojem proračunski

korisnici sve rashode i izdatke vežu uz programe, odnosno aktivnosti, kapitalne i tekuće

projekte te izvore iz kojih će se financirati.

87. Što je proračun po programima i navedi njegove glavne prednosti?

Programska klasifikacija prikaz je programa i njihovih sastavnih dijelova. Plan razvojnih

programa planiranje je rashoda za investicije i kapitalne pomoći i donacije

U programima se iskazuju planirani prihodi i primici te rashodi i izdaci koji su razrađeni:

– po vrstama prihoda i primitaka,

– po pojedinim programima proračunskih korisnika,

– po godinama u kojima će teretiti proračun.

Programi proračunskih korisnika sadrže:

a) naziv programa,

b) opis programa (općih i posebnih ciljeva),

c) zakonsku osnovu za uvođenje programa,

d) potrebna sredstva za provođenje programa,

e) potreban broj djelatnika za provođenje programa,

f) procjenu rezultata,

g) procjenu nepredviđenih rashoda i rizika.

Plan programa mijenja se i usklađuje svake godine.

88. Što je državno računovodstvo i koja su glavna financijska izvješća države?

Državno računovodstvo razvija računovodstvene standarde za javni sektor, obavlja

poslove što se odnose na razvoj i operativu sustava državnog računovodstva, kao što su

sastavljanje računskog plana, vođenje Glavne knjige Državne riznice, razvija i oblikuje

sustav financijskog izvješćivanja, oblikuje i razvija sustav za upravljanje financijskim

informacijama, razvija domaću i međunarodnu stručnu suradnju, daje podršku

31

računovodstvenim službama korisnika Državne riznice te obavlja i druge poslove iz

djelokruga Državne riznice.

Glavna financijska izvješća države su izvješća:

o Konsolidirane središnje države

o Državnog proračuna

o Izvanproračunskih fondova i agencija

o Jedinica lokalne i područne samouprave

o Opće države

Financijska su izvješća:

1. bilanca,

2. izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima

3. izvještaj o novčanim tijekovima,

4. izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza,

5. izvještaj o ostvarenim vlastitim prihodima i rashodima

6. bilješke uz financijska izvješća.

89. Što su proračunske klasifikacije, navedi glavne vrste i njihova glavna

obilježja?

Prihodi, primici, rashodi i izdaci proračuna i financijskog plana iskazuju se prema

proračunskim klasifikacijama.

Proračunske klasifikacije jesu:

o organizacijska klasifikacija- prikaz je rashoda i izdataka prema strukturi ustroja

države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, razrađena na

razdjele i glave,

o ekonomska klasifikacija - sadrži prihode i primitke po prirodnim vrstama te

rashode i izdatke prema ekonomskoj namjeni za koju služe

o funkcijska klasifikacija- skup je poslova, funkcija i programa države i jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave organiziranih i razvrstanih prema

namjeni za koju služe

o lokacijska klasifikacija - prikaz je rashoda i izdataka prema teritorijalnom ustroju

Republike Hrvatske

o programska klasifikacija- prikaz je programa i njihovih sastavnih dijelova.

90. Što je državna riznica?

Državna riznica je upravna organizacija u sastavu Ministarstva u kojoj se obavljaju poslovi

što se odnose na pripremu i konsolidaciju proračuna, izvršavanje državnog proračuna,

državno računovodstvo te upravljanje gotovinom i javnim dugom.

32

91. Čemu služi jedinstveni račun riznice?

Svi financijski poslovi središnje države obavljaju se preko jedinstvenog računa Državne

riznice, koji je u depozitu središnje banke (HNB).

Model upravljanja javnim izdacima temelji se na principu postojanja jednog jedinstvenog

novčanog računa preko kojeg se obavljaju sve financijske transakcije državnog

proračuna, pri čemu pojedini proračunski korisnici nemaju svoj individualni novčani račun,

nego su njihovi računi podračuni (sastavnice) jedinstvenog novčanog računa - Državne

riznice.

92. Što su porezi i navedite njihova osnovna obilježja?

Porezi su prisilno plaćanje državi za koje se ne dobiva protunaknada; cijena javnih

dobara.

Bitne značajke poreza:

o porezi su prisilna davanja – porezi se nameću, oni nisu dobrovoljni, za razliku od

“tržišnih prihoda” države koji se temelje na ugovorima, državnih kredita i prihoda

od poduzetničke djelatnosti,

o porezi su transferi u novcu, a ne u naravi – usluge učinjene za državu kao

posljedica vojne obveze s pravnog se stajališta ne smatraju porezima,

o porezi nisu specijalna vrsta protuusluge za posebnu uslugu države, a ne postoji niti

međuovisnost iznosa plaćenog poreza i koristi od javnih dobara i usluga koje pruža

država,

o pravo prikupljanja poreza imaju samo administrativne jedinice javnog prava,

o porezi se prikupljaju na osnovi zakona – porez treba platiti tek kada postoji

činjenica za koju zakon vezuje obvezu plaćanja poreza.

93. Navedi i objasni glavne objekte oporezivanja?

Objekti oporezivanja su moguće točke za koje se vezuje oporezivanje:

o osobe – porezni obveznici su uvijek osobe. Međutim, osoba ne može biti porezni

izvor – za to su potrebni imovina ili dohodak iz kojih se porezi mogu plaćati

o imovina – npr. porezi na imovinu, nekretnine, motorna vozila. Prilikom

oporezivanja imovine moraju se riješiti problemi definiranja, obuhvata i procjene.

o gospodarska aktivnost – najvažniji objekti oporezivanja su veličine (tokovi) koje

proizlaze iz gospodarske aktivnosti (npr. porez na dohodak, porez na promet), pri

čemu se ti tokovi mogu oporezivati kao primici ili kao izdaci.

33

94. Koje su poželjne karakteristike poreznog sustava?

Slijedeća porezna načela odlikuju dobar porezni sustav:

1. Efikasnost. Porezi moraju što je manje moguće utjecati na odnose cijene kako bi se

efikasno upotrijebili rijetki gospodarski resursi.

2. Pravednost. Porezi trebaju biti pravedno raspoređeni između članova neke

zajednice.

3. Izdašnost. Porezi moraju osigurati dovoljan iznos javnih prihoda za pokrivanje

razumne visine javnih rashoda.

4. Jednostavnost. Porezi moraju biti što jednostavniji, jasniji i razumljiviji kako bi

troškovi ubiranja poreza za poreznu administraciju i porezne obveznike bili što niži.

5. Stabilnost. Porezni se sustavi ne smiju često mijenjati jer je poduzećima i

kućanstvima potrebna stabilnost za donošenje ispravnih ekonomskih odluka.

Ta su načela u biti suprotstavljena, pa niti jedan porezni sustav ne poštuje podjednako

sva načela.

95. Navedi i objasni glavna načela raspodjela poreza?

Postoje dva osnovna načela raspodjele poreza:

o načelo ekvivalencije (eng. benefit principle)

o načelo gospodarske snage (eng. ability to pay principle)

Prema načelu ekvivalencije, odnosno načelu plaćanja prema korisnosti porezi se tumače

kao prihodi koji su u bližoj ili daljnjoj vezi s dobrima i usluga koje nudi država.

Načelo gospodarske snage – prema tom načelu na raspodjelu poreza ne bi trebalo utjecati

tko ima koristi od državnih dobara i usluga, već bi svatko u prikupljanju poreznih prihoda

trebao sudjelovati u skladu sa svojom gospodarskom snagom.

96. Objasnite razliku između zakonske i ekonomske incidencije poreza.

Zakonska incidencija upućuje na onoga tko prema zakonu treba snositi porez. Ekonomska

incidencija poreza pokazuje stvarno snosi teret.

97. Objasnite zašto samo pojedinci mogu snositi poreze.

98. Navedite o čemu sve ovisi incidencija.

o Način na koji su utvrđene cijene

o Raspolaganju poreznim prihodima

o Elastičnost ponude i potražnje

34

99. Objasnite kako se može mjeriti progresivnost poreza.

Postoje različite mjere progresivnosti, kao npr.

o razlika između granične i prosječne stope

o stopa promjene prosječne porezne stope kod promjene porezne osnovice

o elastičnost poreznog iznosa s obzirom na promjenu porezne osnovice

o rezidualna elastičnost (omjer relativne stope promjene porezne osnovice nakon

odbitka poreznog iznosa i relativne stope promjene porezne osnovice)

o promjena granične porezne stope kod promjene porezne osnovice (ova mjera ne

može objasniti indirektnu progresiju)

100. Objasnite povezanost incidencije i ulogu elastičnosti potražnje i ponude, te

raspodjelu poreznog tereta.

Incidencija jediničnog poreza ovisi o elastičnosti ponude i potražnje.

Što je elastičnija krivulja potražnje, to manje poreza snose potrošači. Na sličan način,

ceteris paribus, elastičnija krivulja ponude znači da manji dio poreza snose proizvođači.

Elastičnost pokazuje približnu mjeru sposobnosti ekonomskog subjekta da izbjegne porez.

Što je potražnja elastičnija, to se potrošačima lakše pri porastu cijene okrenuti drugim

proizvodima, pa stoga veći dio poreza moraju snositi proizvođači. Naprotiv, ako potrošači

kupuju istu količinu proizvoda, bez obzira na cijenu, cijeli teret može biti prenesen na njih.

Slična razmatranja vrijede i na strani ponude.

101. Koje sve vrste troškova izaziva ubiranje poreza? (Rosen 348.)

Troškovi rukovođenja poreznim sustavom – administrativni troškovi (troškovi

porezne uprave)

Troškovi ispunjavanja porezne obveze (troškovi poreznih obveznika) –

obuhvaćaju izdatke za računovođe i porezne savjetnike, vrijednost vremena koje

obveznici utroše na ispunjavanje poreznih prijava i vođenje arhive

Troškovi pridržavanja zakona – nisam ziher dal ovi spadaju pod troškove

obveznika

102. Objasnite kako se izračunava porezna obveza poreza na dohodak u

Hrvatskoj?

35

-zbroje se svi oporezivi dohoci (plaće, kamate, najamnine, dividende…), oduzmu se svi

osobni odbitci ( dobrotvorni doprinosi, izdaci za liječenje, državni porez na

dohodak…).Nakon toga se tako dobivena porezna osnovica (oporezivi dohodak) gleda po

iznosu u rasporedu stopa, i izračuna se ukupni godišnji porez na taj dohodak po određenoj

stopi, i na taj se iznos poreza (godišnji) još izračunava prirez (ako postoji) i na kraju se

dobi porezna obveza poreza na dohodak u RH.

103. Koji su to oporezivi dohoci u poreznom sustavu Hrvatske?

1.dohodak od nesamostalnog rada-plaće, mirovine

2. dohodak od samostalne djelatnosti-obrt, slobodna zanimanja

3. dohodak od imovine i imovinskih prava- iznajmljivanje stanova, autorska prava

4. dohodak od kapitala

5. dohodak od osiguranja

6. drugi dohodak-sportaši, trgovački putnici, upravni odbori

104. Navedite porezne poticaje u smislu hrvatskog Zakona o porezu na

dohodak.

-povrati poreza, nestandardne olakšice (ili se daju kao porezno priznati izdaci tzv. premije

osiguranja ili kao dodatna uvećanja osobnog odbitka)-troškovi zdravstvenih usluga,

kupnja ili gradnja prvog stambenog prostora, dana darovanja

105. Što je flat tax?

-Flat tax je proporcionalni porez na dohodak

To je porezni sustav u kojem je granična porezna stopa za sve razine dohotka stalna.

Flat tax je porez koji se veže sa konstantom stopom, i povezuje se ga sa kućnim

prihodima i dobicima nekih kompanija

Dvije značajke:

- primjenjuje se ista porezna stopa na svakoga i na svaki dio dohotka

- prilikom izračuna porezne osnovice ne dopuštaju se nikakvi odbici od ukupnog

dohotka, osim osobnih izuzeća i precizno definiranih poslovnih rashoda

Prednosti:

- jednostavnost (jedna porezna stopa i jednostavan porezni sustav obično dovodi do

smanjenja sive ekonomije)

- dvostruko oporezivanje (nestaje problem dvostrukog oporezivanja jer se dividende i

dobit oporezuju samo jednom, a ne na korporativnoj razini)

- povećanje poreznih prihoda (smatra se da proporcionalna porezna stopa doprinosi

povećanju poreznih prihoda)

36

- smanjenje troškova poreznog sustava (jednostavnost poreznog sustava smanjuje

troškove ubiranja poreza i neto učinak oporezivanja postaje veći)

Nedostaci:

Kritičari ga smatraju nepravednim jer će bogatiji plaćati manje poreza, a većina poreznog

tereta će biti svaljena na radnike

106. Objasnite Haig-Simonovu definiciju dohotka.

H-S definicija dohotka - dohodak je novčana vrijednost neto povećanja mogućnosti

potrošnje pojedinca u određenom vremenu. To je jednako stvarnom iznosu potrošnje u

nekom vremenu uvećano za neto prirast bogatstva(štednja),a ona mora biti uključena u

dohodak jer čini porast potencijalne štednje.

107. Objasnite pojam pripisane rente.

Pripisana renta predstavlja dohodak u naturi. Odnosno, neto novčanu vrijednost usluga

što ih neka osoba dobiva (npr. vrijednost najamnine stanova i kuća u kojima stanuje

vlasnik- one njemu pružaju mnogo usluga)

108. Objasnite kapitalni dobitak i kapitalni gubitak.

Kapitalni dobitak predstavlja porast vrijednosti imovine- zemlje, zgrada, automobila,

strojeva, vrijednosnica. Odnosno pokazuje razliku vrijednosti između prodajne cijene i

cijene kojom smo tu imovinu ranije kupili. Kapitalni gubitak smanjenje vrijednosti imovine.

109. Trebaju li se kapitalni dobici u Hrv. oporezivati porezom na dohodak

(obrazložite!)?

Kapitalni dobici u Hrvatskoj bi se trebali oporezivati porezom na dohodak jer predstavljaju

jedan od načina dodatne zarade, te bi na taj način ušli u ukupni osobni odbitak.

110. Objasnite izravne i neizravne poreze.

-Izravni porez-porez koji konačno snosi poduzeće ili pojedinac te se ne može prevaliti na

drugoga (npr. porez na dohodak i porez na dobit)

-Neizravni porez- porez koji ne snosi onaj tko ga uplaćuje u državni proračun, već se

najčešće prevaljuje na druge. Porezni obveznici kroz cijenu svojih dobara i usluga

prevaljuju teret tih poreza na krajnjeg potrošača, tj. na građane (npr. PDV)

111. Objasnite regresivno i progresivno oporezivanje.

37

-Progresivni porez- porez kojemu prosječna porezna stopa raste s porastom dohotka

pojedinca

-Regresivni porez- porez kojemu prosječna porezna stopa pada s porastom dohotka

pojedinca

112. Objasnite što su porezni rashodi.

-Porezni rashod- gubitak prihoda prouzročen isključenjem neke stavke iz porezne

osnovice (lista stavaka izuzetih od oporezivanja)

113. Po kojim se stopama u Hrvatskoj oporezuje dohodak ostvaren u 2005.

godini?

Stopa 15% - dio porezne osnovice do 3200kn mjesečno

Stopa 25% - dio porezne osnovice od 3200 - 8000kn mjesečno

Stopa 35% - dio porezne osnovice iznad 8000 - 22400kn mjesečno

Stopa 45% - dio porezne osnovice iznad 22400kn mjesečno

114. Objasnite pojam osnovnog osobnog odbitka u hrvatskom sustavu

oporezivanja dohotka.

Osnovni osobni odbitak- iznosi dohotka koji nisu oporezivi tj. koji ne umanjuju poreznu

osnovicu jer se smatra da ne treba oporezivati dohodak koji služi za pokrivanje osnovnih

životnih potreba poreznog obveznika.

115. Kome u Hrvatskoj pripada prihod od poreza na dohodak?

Prihod od poreza na dohodak pripada državnom proračunu RH.

116. Objasnite razlike poreza i doprinosa.

Doprinosi su kao i porezi javna davanja državi. No, razlika je u tome što za poreze nema

unaprijed određene namjene njihova trošenja, a za doprinose ona postoji

117. Objasnite pojam Lafferove krivulje.

(Sl. 17.6., str. 411. Rosen)

38

Lafferova krivulja pokazuje odnos porezna stopa-porezni prihodi. Pri vrlo niskoj stopi

poreza, ubrani su porezi niski. Kako porezne stope rastu, rastu i porezni prihodi, te dosežu

maksimum pri stopi tA. Za stope koje prelaze tA prihodi počinju padati, te se konačno

smanje na nulu (jer kako se porezna stopa približava 100 posto, ljudi prestaju raditi i

porezni prihodi padnu na nulu). Bilo bi besmisleno da država odabere poreznu stopu koja

prelazi tA jer se porezne stope mogu sniziti, a da država ne trpi gubitak prihoda.

118. Objasnite zašto se provodi integracija poreza na dohodak i poreza na

dobit.

Provodi se kako bi se riješio problem koji nastaje stoga što se dohodak koji potječe iz

korporacijskog sektora, bilo da je riječ o zadržanoj ili raspodijeljenoj dobiti, ne oporezuje u

skladu s graničnim stopama poreza na dohodak. Dohodak iz korporacijskog sektora

dodatno je oporezovan porezom na dohodak korporacija. Osobito kod raspodijeljene

dobiti javlja se problem dvostrukog oporezivanja dohotka – jedanput na razini poduzeća,

porezom na dobit, a drugi put na razini pojedinca porezom na dohodak. U većini zemalja

taj se problem nastoji riješiti, uglavnom tako da se raspodijeljena dobit integrira sa

sustavom oporezivanja dohotka kako bi se u potpunosti ili djelomično izbjeglo dvostruko

oporezivanje tog dijela dohotka.

119. Tko prema hrvatskom Zakonu o porezu na dobit, obveznik poreza na

dobit?

Porezni obveznik (1)

• Trgovačko društvo i druga pravna i fizička osoba koja gospodarsku djelatnost obavlja

samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, (rezidenti Republike Hrvatske), koji ima

sjedište u R. Hrvatskoj.

• Tuzemna poslovna jedinica inozemnog obveznika, tj. onoga koji u Hrvatskoj nema

sjedište ili upravu, (nerezident).

• Porezni obveznici su pravne osobe ( trgovačka društva a od 2006. godine porezni

obveznici poreza na dobit su i fizičke osobe, koje su do kraja 2005. godine plaćale porez

39

na dohodak, a od 2006. godine plaćaju porez na dobit uz ispunjenje zakonom utvrđenih

uvjeta

Porezni obveznik – fizička osoba (2)

• Fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti:

– ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od 2.000.000 ili

– ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario dohodak veći od 400.000 kn, ili

– ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000 kn, ili

– ako u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljava više od 15 radnika.

Porezni obveznik – fizička osoba (3)

• Fizička osoba koja ostvaruje dohodak prema propisima o oporezivanju dohotka, ako

izjavi da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak.

• Porezna uprava donosi rješenje da se plaća porez na dobit umjesto poreza na dohodak.

To rješenje obvezuje poreznog obveznika 5 godina (to je po zahtjevu poreznog

obveznika).

120. Što je porezna osnovica poreza na dobit?

Porezna osnovica je dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao

razlika prihoda i rashoda. Polazna veličina je rezultat poslovanja iskazan u računu dobiti I

gubitka i bilanci. Dobit, prije oporezivanja, se umanjuje ili uvećava za prihode I rashode

koji se priznaju za svrhe oporezivanja, propisane Zakonom o porezu na dobit.Za rezidenta

oporezuje se ukupna dobit ostvarena u Hrvatskoj i u inozemstvu, a za nerezidenta dobit

ostvarena u Hrvatskoj. U poreznu osnovicu ulazi i dobit od likvidacije, prodaje, podjele

poreznog obveznika, a utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti imovine.

OVO JE IZ KNJIGE HRVATSKI POREZNI SUSTAV

Porezna osnovica dobiva se na temelju računovodstvene dobiti koja se umanjuje ili

uvećava za određene stavke. Na tu (uvećanu ili umanjenu) osnovicu primjenjuje se

porezna stopa i dobiva iznos poreza na dobit.

Porezna osnovica poreza na dobit= ukupni prihodi-ukupni rashodi= dobit ili

gubitak + povećanje porezne osnovice/smanjenje gubitka – smanjenje porezne

osnovice(povećanje poreznog gubitka) = porezna osnovica za primjenu

propisane porezne stope.

121. Što je porezni gubitak u hrvatskom sustavu poreza na dobit?

40

Porezni gubitak nastaje kada su porezno priznati rashodi veći od porezno priznatih

prihoda tj. kad je osnovica za obračun poreza negativna. Nastali porezni gubitak može se

prenijeti na razdoblje od pet godina na način da se svake godine smanjuje osnovica

poreza na dobit tj. smanjuje se iznos dobiti prije primjene porezne stope I izračuna

porezne obveze. Pri smanjenju porezne osnovice zbog gubitka iz prethodnih

poreznih razdoblja, porezna se osnovica smanjuje najprije za gubitke starijeg datuma.

Porezni gubitak umanjuje dobit, i nakon umanjenja se dobije porezna osnovica.

122. Kako se obračunava porez na dobit?

Porez na dobit se utvrđuje za poslovnu godinu koja je u pravilu kalendarska godina,

prema dobiti koju je porezni obveznik ostvario u tom razdoblju. Obveznici poreza na dobit

tijekom godine plaćaju predujmove poreza na dobit na osnovi porezne prijave iz

prethodne godine. Porezna uprava može, na temelju obavljenog nadzora ili na temelju

drugih raspoloživih podataka ili na zahtjev poreznog obveznika, rješenjem izmijeniti visinu

mjesečnih predujmova. Predujam se plaća mjesečno do kraja mjeseca za protekli mjesec,

a u slučaju zakašnjenja u plaćanju obračunavaju se kamate.

123. Što je to zaštitna kamata?

Posebnost hrvatskog sustava oporezivanja dobiti koja je ukinuta 2001. godine. Do tada je

postojala mogućnost odbijanja zaštitne kamate (koja se izračunavala po stopi od 5% na

uloženi kapital) od osnovice poreza na dobit. Tako je zaštitna kamata bila svojevrsna

porezna olakšica za poduzetnike. Naime, cilj je tadašnjeg sustava bio oporezivati samo

ono što se troši, a izuzeti sve što se štedi ili investira

41

124. Navedite olakšice u oporezivanju dobiti kojima se mogu koristiti neke

kategorije poreznih obveznika?

Gospodarske djelatnosti koje se obavljaju na područjima posebne državne skrbi, pod uvjetom da porezni obveznik zapošljava više od pet zaposlenika, pri čemu više od polovice njih ima prebivalište i boravište na tom području najmanje devet mjeseci i to ako se radi o:

• području I. skupine – tada je porezni obveznik potpuno oslobođen plaćanja poreza,• području II. skupine – tada porezni obveznik plaća samo 25% propisane stope,• području III. skupine – tada porezni obveznik plaća 75% propisane porezne stope

Porezni obveznici na području grada Vukovara koji zapošljavaju više od pet zaposlenika, a više od polovice njih ima prebivalište i boravište na području grada Vukovara,brdsko-planinskom području ili području posebne državne skrbi. Oni su oslobođeni plaćanja poreza na dobit tijekom deset godina od početka primjene Zakona, tj. od 1. siječnja 2005. godine.

Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na brdskoplaninskom području i na neodređeno vrijeme zapošljavaju više od pet zaposlenika, pod uvjetom da više od polovice njihovih zaposlenika ima prebivalište i boravište na brdskoplaninskom području ili području posebne državne skrbi. Oni plaćaju porez na dobit samo u visini 75% propisane porezne stope

Korisnici slobodne zone plaćaju porez na dobit u visini 50% propisane stope. Korisnik koji uloži više od milijun kuna u slobodnu zonu sljedećih pet godina ne plaća porez na dobit.

Posebnim propisom predviđeni su i posebni desetogodišnji poticaji za ulaganja. Povlaštene stope poreza na dobit ovise o visini ulaganja i broju novozaposlenih osoba.

125. Kako se kretala stopa poreza na dobit od 1994. do danas? Zašto je došlo

do promjene stope?

Od 1994. poduzetnička dobit tuzemnih i inozemnih poreznih obveznika

oporezuje se po jedinstvenoj stopi od 25%.

no izmjenama donesenim krajem 1996. godine stopa je povećana na 35% kako

bi bila usklađena s gornjom stopom poreza na dohodak.

radi poticanja ulaganja nakon 2000. godine stopa poreza na dobit smanjena je

na 20%, što Hrvatsku svrstava u red zemalja s relativno niskom stopom

oporezivanja dobiti.

126. Što je dvostruko oporezivanje I kako države nastoje izbjeći dvostruko

oporezivanje?

42

Dvostruko oporezivanje pojavljuje se u međunarodnoj razmjeni dobara i usluga. Kada

fizička ili pravna osoba stječe dohodak u državi u kojoj nije rezident, taj je dohodak

oporeziv i u državi u kojoj je ostvaren i u državi čiji je rezident primatelj dohotka. Kako bi

se izbjeglo neopravdano oporezivanje istog dohotka ili imovine i u državi u kojoj nastaje i

u onoj gdje je primatelj rezident, primjenjuju se ugovori o izbjegavanju dvostrukog

oporezivanja koje potpisuju dvije ili više zemalja. Hrvatska je s 35 zemalja sklopila (dio

preuzela od bivše države) ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Ujedno Je Dvostruko oporezivanje i oporezivanje dohotka poduzeća najprije na razini

poduzeća, a kasnije I nakon što je raspodijeljen dioničarima.

127. Kada je uveden PDV u porezni sustav Republike Hrvatske I koji su bili

razlozi uvođenja?

PDV je u Hrvatsku uveden 1998. godine. Razlozi uvođenja bili su:

1. Harmonizacija hrvatskog poreznog sustava sa poreznim sustavima europskih

zemalja

2. Fiskalni razlozi

3. Prilagođavanje hrvatskog gospodarstva I poreznog sustava novonastalim

političkim okolnostima

Do početka 1998. godine potrošnja u Hrvatskoj oporezivala se porezom na promet

proizvoda i usluga. Stope su bile proporcionalne i primjenjivale su se na prodajnu cijenu.

Porez na promet proizvoda i usluga obračunavao se u svim fazama proizvodnje pa se

kumulirao u konačnoj maloprodajnoj cijeni proizvoda i usluga.

Velik broj poreznih stopa te brojna oslobođenja stvarali su teškoće u provedbi propisa i

kontroli naplate poreza, što je stvaralo povoljne preduvjete za poreznu evaziju.

Nedostatak - on ima kumulativni učinak što znači da je porezno opterećenje bilo veće što

se proizvodni proces odvijao u više faza.

Razlika između PDV-a i poreza na promet jest u tome što se porez na promet ubire

postupno u svakoj fazi proizvodnje, dok se PDV ubire jednokratno, tj. samo u fazi krajnje

potrošnje. Zato PDV pripada grupi višefaznih poreza, dok porez na promet pripada grupi

jednofaznih poreza.

128. Navedite moguće obuhvate sustava na poreznu vrijednost (vrste PDV-a) s

obzirom na tretman investicijske opreme.

Proizvodni oblik - Pri utvrđivanju porezne obveze od vrijednosti prodaje

oduzima se vrijednost kupnje sirovina. Problem - ne oduzima se trošak nabave kapitalnih

dobara niti amortizacije Ukupna makroekonomska osnovica proizvodnog oblika PDV =

43

BND (bruto nacionalni dohodak). Problem: ulaganja u kapital dva puta oporezovana (pri

kupovini i prodaji)

Dohodovni oblik - Osnovica = vrijednost prodaje – (vrijednost kupovine

sirovina+amortizacija).

Neto investicije (bruto investicije-amortizacija)

Osnovica PDV= BNP-D=C+IN+D-D

Osnovica PDV=NNI=C+In

NNI – neto nacionalne investicije

Od porezne osnovice oduzima se amortizacija. Problem utvrđivanja stopa amortizacije za

kapitalna dobra.

Potrošni oblik- Omogućeno oduzimanje ukupnih rashoda za kapitalna dobra

od vrijednosti prodaje (rashoda za sirovine i investicije). Osnovica PDV= BNP-IN-D= C.

Nije potrebno razlikovanje tekuće i kapitalne rashode niti stopa amortizacije.

Proizvodni i dohodovni oblik “kažnjava” investiranje u kapitalnu imovinu. Potrošni oblik je

neutralan jer zamjena kapitala radom ne utječe na poreznu obvezu.

129. Navedite metode obračuna PDV-a temeljenog na potrošnji. (Jelčić, str 327.,

predavanje 08)

Potrošni oblik PDV-a je onaj kod kojeg porezni obveznik prilikom prodaje može odbiti iznos

utrošen za nabavu kapitalnih dobara (bruto investicije).

Ovaj oblik PDV-a je neutralan jer odluka o nabavi dugotrajne imovine ne utječe na visinu

porezne obveze.

Metode obračuna PDV-a temeljenog na potrošnji:

1. Kreditna metoda – vrijednost PDV plaćenog na inpute se oduzima od PDV-a koje se

treba platiti na vrijednost prodaje. Poduzetnik u cijenu robe koje prodaje

zaračunava PDV. No cijena inputa koje je kupio dobavljač mu je već uračunao PDV

(kreditna metoda se primjenjuje u Hrvatskoj).

2. Metoda oduzimanja – od vrijednosti prodaje oduzima se vrijednost kupovina te

primjenjuje PDV

44

3. Metoda zbrajanja – dodana vrijednost jednaka zbroju nadnica, renti, kamata i neto

profita.

130. Objasnite i navedite glavna načela PDV-a. (predavanje 08)

1. Načelo porijekla - roba se oporezuje u zemlji u kojoj je proizvedena (bez obzira je li

se troše li se ili izvoze). Dakle, domaći proizvodi koji su namijenjeni izvozu

opterećeni su PDV-om, dok su ona dobra koja se uvoze u zemlju oslobođena

plaćanja PDV-a. (Uvoz je oslobođen poreza.)

2. Načelo odredišta - Oporezivanje prema mjestu potrošnje, bez obzira na mjesto

proizvodnje (neovisno jesu li uvezena ili proizvedena u zemlji). Izvoz je izuzet od

plaćanja PDV-a (potrošni oblik). Posljedica – različiti proizvodi koji se izvoze/uvoze

opterećeni različitim stopama PDV-a.

131. Koje su osobine hrvatskog PDV-a? (predavanje 08)

Do početka 1998. godine potrošnja u Hrvatskoj oporezivala se porezom na promet

proizvoda i usluga. Stope su bile proporcionalne i primjenjivale su se na prodajnu cijenu.

Porez na promet proizvoda i usluga obračunavao se u svim fazama proizvodnje pa se

kumulirao u konačnoj

maloprodajnoj cijeni proizvoda i usluga.

Velik broj poreznih stopa te brojna oslobođenja stvarali su teškoće u provedbi propisa i

kontroli naplate poreza, što je stvaralo povoljne preduvjete za poreznu evaziju.

Nedostaci oporezivanja porezom na promet proizvoda i usluga očitovali su se u njegovu

kumulativnom učinku, što znači da je porezno opterećenje bilo veće što se proizvodni

proces odvijao u više faza.

Razlika između PDV-a i poreza na promet jest u tome što se PDV ubire postupno u svakoj

fazi proizvodnje, dok se porez na promet ubire jednokratno, tj. samo u fazi krajnje

potrošnje. Zato PDV pripada grupi višefaznih poreza, dok porez na promet pripada grupi

jednofaznih poreza.

Porez na dodanu vrijednost (PDV) primjenjuje se u Hrvatskoj od početka 1998. godine.

U suglasju je sa Šestom smjernicom EU-a.

PDV

• je potrošnog tipa,

• prema načelu odredišta isporuke (a ne prema načelu porijekla),

• pri obračunavanju porezne obveze primjenjuje se kreditna metoda koja omogućuje

odbitak pretporeza.

132. Tko su obveznici PDV-a u Hrvatskoj? (predavanje 08)

45

Dvije vrste obveznika:

1. Po zakonskoj odredbi

2. Dobrovoljno (mali poduzetnici).

Obveznik ostaje u sustavu PDV pet godina.

Obveznici PDV-a samo su osobe (poduzetnici) registrirane za obavljanje poduzetničke

djelatnosti, odnosno:

- poduzetnici kada isporučuju dobra ili usluge

- uvoznici kada uvoze dobra

- izvoznici koji nisu izvezli proizvode po određenim propisima

- poduzetnici (fizičke osobe) čija je godišnja vrijednost isporuka veća od 85.000 kuna.

Ako fizička osoba koja uz neki stalni posao povremeno obavlja i druge poslove, npr.

umjetnik, znanstvenik, liječnik i sl. te u prethodnoj kalendarskoj godini tim radom ostvari

bruto prihod veći

od 85.000 kuna (bruto obuhvaća porez i prirez porezu na dohodak), obvezna se prijaviti

poreznoj upravi do 15. siječnja tekuće godine radi upisa u registar obveznika PDV-a.

Obveznici moraju voditi knjige ulaznih i izlaznih računa te sami obračunavati i uplaćivati

porez ili tražiti od porezne uprave povrat preplaćenog poreza.

133. Zašto nije poželjno mijenjati stope poreza i uvoditi izuzeća u sustavu PDV-

a? (predav. 08)

Hrvatski porezni sustav je (pre)često bio podložan promjenama i može se procijeniti da on

sam po sebi nije zapreka većem zapošljavanju. Jednom uvedena izuzeća unose iskušenja

za uvođenje novih čime se potkopava porezna osnovica i stvara razlog za povećanja opće

stope PDV-a

Moguće daljnje promjene (i/ili uvođenje dodatnih poreznih stopa ili izuzeća) u porezni

sustav vjerojatno bi uništile ili barem ugrozile važna načela oporezivanja:

1. stabilnost (porezni se sustavi ne smiju često mijenjati jer je poduzećima i

kućanstvima potrebna stabilnost za donošenje ispravnih ekonomskih odluka)

2. jednostavnost (porezi moraju biti što jednostavniji, jasniji i razumljiviji kako bi

troškovi ubiranja poreza za poreznu administraciju i porezne obveznike bili što

niži).

Razlozi zašto uvoditi jednu ili što manji broj stopa:

1. Pojam regresivnosti teško je jednoznačno definirati.

2. Teško se mogu egzaktno odrediti razmjeri regresivnosti.

3. Uvođenje više stopa zahtijeva i potanko definiranje oporezivih proizvoda.

4. Nejasno definiranje proizvoda otvara vrata poreznoj evaziji.

5. Povećanjem broja stopa povećavaju se administrativni troškovi ubiranja poreza.

6. Niže stope PDV-a nisu jamstvo nižih cijena.

46

7. Različite stope PDV-a iskrivljuju sklonosti potrošača.

8. Niže stope PDV-a znače i manje prihoda za državni proračun.

9. Europska unija teži manjem broju stopa PDV-a.

134. Koje stope PDV-a se primjenjuju u RH i od kada? (predavanje 08)

Slijedeća tablica prikazuje stope PDV-a u Hrvatskoj, na što se primjenjuju i kada su

uvedene.

135. Navedite razliku između nulte stope PDV-a i oslobođenja. (predavanje 08)

Nulta stopa znači da proizvođači i uvoznici pri isporuci proizvoda ne obračunavaju PDV, ali

imaju pravo odbitka pretporeza sadržanoga u ulaznim računima dobavljača odnosno

pravo na odbitak plaćenog PDV-a pri uvozu koji se odnose na njihovu gospodarsku

djelatnost.

Uz porezno izuzeće pri isporuci se ne obračunava porez, ali se ne može odbiti pretporez

sadržan u ulaznim računima.

Za poreznog je obveznika povoljnija primjena nulte stope nego porezno oslobođenje.

136. Objasnite razloge za uvođenje trošarina i navedite osnovne vrste trošarina

u Hrvatskoj.

Razlozi uvođenja trošarina su brojni (socijalni, zdravstveni, ekološki, fiskalni). Prednost tih

poreza u odnosu prema drugim porezima jest jednostavnost ubiranja, mali broj poreznih

obveznika i izdašnost.

Postoje trošarine na:

kavu

naftne derivate

duhanske proizvode

47

pivo

bezalkoholna pića

alkohol

osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplovi

luksuzna dobra

137. Zašto se uvode trošarine?

• Razlozi uvođenja su brojni (socijalni, zdravstveni, ekološki), a među njima je svakako

najvažniji fiskalni - povećanje javnih prihoda.

• Prednost tih poreza u odnosu prema drugim porezima jest jednostavnost ubiranja, mali

broj poreznih obveznika i izdašnost

138. Koji se proizvodi u Hrvatskoj oporezuju trošarinama?

• U Hrvatskoj je od 1994. uvedeno devet trošarina (na kavu, naftne derivate, alkohol i

alkoholna pića, duhanske

prerađevine, pivo, bezalkoholna pića, osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i

zrakoplove, luksuzne proizvode, premije osiguranja od automobilske odgovornosti).

Trošarine u Hrvatskoj nakon poreza na dodanu vrijednost čine drugi po veličini prihod

državnog proračuna.

• Trošarine u RH plaćaju proizvođači i uvoznici te oni koji nabavljaju ili primaju te

proizvode iz inozemstva, osim onih koji su prema carinskim propisima oslobođeni takvog

plaćanja. Treba naglasiti kako je iznimka posebni porez na promet rabljenih automobila,

koji nije trošarina nego porez na promet, a plaćaju ga kupci tih automobila.

139. Je li hrvatski sustav trošarina usklađen s pravnom stečevinom EU?

Hrvatski sustav oporezivanja trošarinama djelomično je usklađen s pravnom

stečevinom EU. Trošarine, za koje je zajednički uređeno oporezivanje na razini Unije,

postoje i u hrvatskom poreznom sustavu, pri čemu bi hrvatsko zakonodavstvo po načinu

uređenja propisa bilo bliže europskom ako bi se te četiri trošarine uredile jednim

propisom.

Pri oporezivanju alkohola i alkoholnih pića Hrvatska dopušta izuzeće za domaću

proizvodnju za vlastite potrebe svih Dok se u zakonodavstvu EU sve cigarete oporezuju

istom stopom, u hrvatskim su propisima razdijeljene u više kategorija. Trošarinski sustav

oporezivanja naftnih derivata zahtijevat će najveće prilagodbe, od obuhvata oporezivih

proizvoda koji će trebati proširiti i na ostale energente koji se oporezuju u EU do

usklađivanja kriterija za oporezivanje pojedinih proizvoda kategorija alkoholnih pića osim

piva, što je suprotno europskom zakonodavstvu koje ne predviđa takvo izuzeće za

48

poluproizvode i alkoholna pića Oporezivanje duhanskih proizvoda trebat će uskladiti i po

definiciji proizvoda i po visinama stopa.

140. Što je Tieboutov model, te koje su osnovne pretpostavke toga modela?

Vezano uz pitanje lokalnih javnih dobara i lokalnih poreza, pojavljuje se Tieboutova

tvrdnja o tome da to pitanje pojedinci rješavaju “glasovanjem nogama”.

Tiebout smatra da pojedinci mogu napustiti određenu zajednicu i nastaniti se u zajednici

koja im pruža količinu javnih usluga i visinu poreza koja odgovara njihovim željama.

Mogućnost seljenja pruža mogućnost da se problem javnih dobara riješi gotovo tržišnim

putem.

141. Navedite nedostatke fiskalne decentralizacije. (Rosen, str. 517)

Uz fiskalnu decentralizaciju vežu se pitanja učinkovitosti i jednakosti.

Pitanja učinkovitosti. Nekoliko je razloga zašto decentralizirani sustav može voditi

neučinkovitoj alokaciji resursa.

1. Vanjski učinci (eksternalije) – Javno dobro čije koristi pritječu samo članovima

određene zajednice nazivamo lokalnim javnim dobrom (npr. javna knjižnica u Splitu

ima mali utjecaj na blagostanje stanovnika u Zagrebu). Međutim, djelatnosti poduzete

u jednoj zajednici mogu utjecati na dobrobit stanovnika druge zajednice (npr. jedan

grad osigurava kvalitetno obrazovanje za djecu. Ako se ta djeca kasnije odsele, druge

zajednice bi mogle imati koristi od bolje obrazovane radne snage). Zajednice također

mogu i negativno djelovati jedne na druge (npr. grad Victoria ispušta otpadne vode u

ocean, a dio onečišćenja dopre do Seattlea). Ukratko, zajednice nameću jedna drugoj

(pozitivne i negativne) vanjske učinke (eksternalije). Ako se svaka zajednica brine

samo o svojim članovima, eksternalije se zanemaruju, dakle izvori su neučinkovito

alocirani.

2. Ekonomije razmjera u pribavljanju javnih dobara . Za određene javne usluge troškovi

po stanovniku se mogu smanjiti s povećanjem broja korisnika. Npr. što više ljudi

koristi knjižnicu, to su troškovi po korisniku niži. Ako svaka zajednica osniva vlastitu

knjižnicu, troškovi po korisniku su veći nego što je potrebno. S druge strane, središnja

vlast može sagraditi jednu knjižnicu omogućivši stanovnicima da se koriste

ekonomijama razmjera.

3. Neučinkoviti porezni sustavi – općenito, učinkovito oporezivanje podrazumijeva

neelastičnu potražnju ili ponudu dobara koja će biti oporeziva relativno visokim

stopama i obratno. Zajednice biraju poreze na osnovi mogućnosti prijenosa njihova

plaćanja na nekoga drugoga izvan zajednice. Krajnja posljedica prevaljivanja poreza je

da zajednice mogu kupovati previše lokalnih javnih dobara. Učinkovitost zahtijeva da

se lokalna javna dobra kupuju do točke u kojoj su granične koristi jednake graničnim

49

društvenim troškovima. Ako zajednice mogu dio tereta prenjeti na ostale upravne

zajednice, granični trošak zajednice postaje manji od graničnog troška društva.

Postignu li zajednice da granična društvena korist bude jednaka očekivanom

graničnom trošku, rezultat je neučinkovito velika količina lokalnih javnih dobara.

4. Ekonomije razmjera u prikupljanju poreza . Pojedine se zajednice možda ne mogu

koristiti prednostima ekonomije razmjera u prikupljanju poreza. Svaka zajednica mora

trošiti određena sredstva na poreznu administraciju, a moguća je ušteda ako postoji

zajednička porezna vlast (sve porezne prijave se obrađuju na jednom računalu

umijesto da svaka zajednica ima svoje). Neke od tih ušteda mogle bi se jednostavno

ostvariti suradnjom među zajednicama, bez stvarnog udruživanja. (npr. poreze koje su

propisali gradovi prikupljaju županije)

Pitanje jednakosti. U sklopu filozofije utilitarizma maksimiziranje društvenog blagostanja

može zahtijevati transfere dohotka siromašnima. Pretpostavimo da je neka zajednica

glede poreza i rashoda sklona članovima s niskim dohotkom. Ako ne postoje ograničenja

u kretanju između zajednica, postoji mogućnost useljavanja siromašnih, što povećava

troškove redistribucijske fiskalne politike. Istodobno se bogati članovi zajednice mogu

odlučiti za iseljavanje (jer ne žele plaćati visoke poreze). Na taj način se zahtjevi koji se

nameću poreznoj osnovici povećavaju, dok se njezina veličina smanjuje. Na kraju se mora

napustiti program preraspodjele dohotka. Taj stav se ponajprije temelji na mišljenju da na

odluke ljudi o naseljavanju u određenu zajednicu utječe odnos poreza i društvenog

blagostanja u toj zajednici.

142. Navedite prednosti fiskalne decentralizacije. (Rosen, str. 520)

1. Prilagođavanje lokalnim ukusima – centralizirana vlast nastoji osigurati jednaku

razinu javnih usluga u cijeloj zemlji, usprkos različitim ukusima ljudi. Očito je

neučinkovito opskrbljivati pojedince s više ili manje javnih dobara nego što ih oni

žele, ako se količina koju primaju može prilagoditi njihovim sklonostima. U

decentraliziranom sustavu se pojedinci sa sličnim ukusima glede javnih dobara

udružuju, tako da zajednice svojim stanovnicima osiguravaju željenu količinu i

vrstu javnih dobara. Što su lokalne vlasti bliže stanovnicima, bolje mogu odgovoriti

njihovim željama, i bolje nego središnja vlast (npr neki propisi doneseni na razini

središnje države možda neće imati smisla u svim zajednicama – U SAD-u je

iskorištavanje djece kao radne snage zabranjeno zakonom, ali kod Amiša formalno

obrazovanje završava u 14. godini, i tada počinje dodatno obrazovanje koje može

obuhvatiti i rad na farmama ili u tvornicama.)

2. Poticanje konkurencije između vlasti – mnoge teorije ponašanja vlasti naglašavaju

činjenicu da njihovi predstavnici nemaju poticaja za ostvarivanje minimuma

mogućeg utroška. Međutim, ako građani mogu birati zajednice, tada ih ozbiljne

greške u upravljanju mogu potaknuti da jednostavno izaberu gdje će živjeti. Ta

50

činjenica može potaknuti predstavnike vlasti da postanu učinkovitiji i odgovorniji

prema svojim građanima.

3. Pokusi i inovacije u lokalno pribavljenim dobrima i uslugama – sustav različitih

vlasti povećava mogućnosti da se pronađe novi način rješavanja problema. Kao

što je jednom izjavio sudac Vrhovnog suda Louis Brandeis „jedna od dobrih strana

saveznog sustava jest da jedna odvažna država, ako njezini stanovnici tako

odluče, može poslužiti kao laboratorij i provesti moralni, društveni i ekonomski

pokus bez rizika za ostali dio zemlje.“ U prošlosti su neki programi koji su počeli

kao pokusi na razini države na kraju postali savezni programi.

143. Što je fiskalno izravnanje i navedite vrste fiskalnog izravnanja?

Fiskalno izranjavanje je financijski mehanizam kojim središnja država ublažava

nejednakosti što nastaju zbog nejednakog rasporeda prihoda na nižim razinama vlasti.

Dvije su vrste fiskalnog izranjavanja: okomito i vodoravno.

144. Objasni okomito fiskalno izravnanje (predavanje 09).

Okomito fiskalno izravnanje je mehanizam raspodjele ovlasti i prihoda između središnje

države i lokalnih jedinica. Ostvaruje se doznakama prihoda lokalnim jedinicama te

dodjelama ovlasti za

pružanje javnih usluga. Glavni instrument je podjela poreza i neporeznih prihoda.

145. Objasni vodoravno fiskalno izravnanje (predavanje 09).

Vodoravnim fiskalnim izravnanjem država nastoji smanjiti jaz između rashoda za utvrđene

obveze lokalnih jedinica u pružanju javnih usluga te raspoloživih izvora sredstava lokalnih

jedinca za njihovo financiranje. Kako bi osigurala ujednačeni razvoj lokalnih jedinica

država sustavom dotacija nastoji pomoći jedinicama s ispod prosječnim fiskalnim

kapacitetima na temelju dobrih i transparentno utvrđenih kriterija dodjele dotacija.

Postoje prednosti i nedostaci mehanizma vodoravnog fiskalnog izravnanja koji se temelji

na dodjeli dotacija.

146. Što je podjela poreza (zajednički porezi) između razina vlasti i koji se

porezi dijele između države i lokalnih jedinica i zašto?

(U procesu decentralizacije zajednički porezni prihodi se dijele između države, gradova /

općina i županija. Oni čine većinu prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave. Između države i lokalnih jedinica dijele se porez na dohodak, porez na dobit

i porez na promet nekretninama.)....

51

147. Grafički prikažite i objasnite uvjetovane dotacije s vlastitim udjelom.

Za svaki dolar što ga davatelj daje za potporu neke djelatnosti, određeni iznos mora dati i

primatelj dotacije. Primjerice, dotacija može biti oblikovana tako da će uz dolar što ga

zajednica troši na obrazovanje, savezna vlast također doznačiti dolar. U razumijevanju

učinka ove vrste namjenskih dotacija može nam pomoći standardna teorija racionalnog

izbora.

(Slika: da se pojednostavni, pretpostavlja se da jedinice G i c imaju cijenu 1$.

Pretpostavljajući da nema štednje, c je jednak dohotku nakon oporezivanja. Stoga je

proračunsko ograničenje između c i G ravna linija s nagibom jednakim 1. Znači da, za

svaki dolar koji mjesto utroši, može dobiti jednu jedinicu javnog dobra. Ako se pretpostavi

da je uvedena dotacija s vlastitim udjelom i odnosom 1:1, kada mjesto troši 1$ dohotka,

može dobiti 2$; vlastiti i dolar savezne vlasti. Stoga nagib proračunskog ograničenja

postaje ½. U biti, dotacija s vlastitim udjelom preplovljuje cijenu G. Nova linija

proračunskog ograničenja je AR. Sada mjesto troši G2 i ima c2 raspoloživo za privatnu

potrošnju. G2>G1 i c2>c1; mjesto daje dio dotacije za kupovinu više javnih dobara, a dio

za smanjenje svog poreznog tereta.)

52

148. Grafički prikažite i objasnite uvjetovane dotacije s vlastitim udjelom uz

ograničenja.

Troškovi davatelja dotacije s vlastitim udjelom ovise o ponašanju primatelja dotacije. Ako

program izričito potiče potrošnju javnih dobara G mjesta, doznake središnje vlasti bit će

prilično velike i obratno. Da bi ograničio troškove, davatelj može odrediti maksimalni

iznos koji će doznačiti.

Slika: za ovu vrstu dotacije proračunsko ograničenje je izlomljena crta ADF. Dio AD

odražava dotaciju 1:1 (ima nagib - ½). Ali, nakon točke D davatelj ne daje udio 1 za 1

dolar. Oportunitetni trošak mjesta po jedinici javne potrošnje ponovno postaje 1$ (to se

odrazilo u nagibu dijela DF). Nova ravnoteža je u E3 i omogućuje manju potrošnju nego uz

dotaciju s vlastitim udjelom bez ograničenja.

Ograničena dotacija sputava sposobnost dotacije da stimulira potrošnju javnih dobara, ali

u nekim slučajevima ograničenja mogu biti nevažna ( ako poželjna potrošnja javnih

dobara G u zajednici obuhvaća rashode ispod razine ograničenja).

53

149. Grafički prikažite i objasnite uvjetovane dotacije bez vlastitog udjela.

Davatelj takve dotacije daje fiksni iznos novca uz uvjet da će biti potrošen na javno dobro.

(Slika pokazuje dotaciju bez vlastitog udjela za kupovinu AH jedinica G. Stoga, na svakoj

razini dohotka mjesto može kupovati više AH jedinica javnih dobara nego što je mogao

prije, pa novo proračunsko ograničenje nastaje dodavanjem vodoravne udaljenosti AH

početnom proračunskom ograničenju AB. Tako dobivamo izlomljenu crtu AHM.)

Zajednice se često koriste dijelom novca od dotacija bez vlastitog udjela za smanjenje

vlastitih poreza. (mjesto se pridržava ugovora da troši cjelokupni iznos dotacije na G, ali

istodobno smanjuje vlastite rashode za javna dobra. To je vidljivo na slici; iako se

povećava potrošnja javnih dobara od G1 do G4, razlika između dvije točke je manja nego

iznos dotacije AH)

150. Navedite osnovne izvore financiranja lokalnih jedinica u Hrvatskoj.

Osnovni izvori financiranja lokalnih jedinica, odnosno gradova i općina su: lokalni porezi,

udio u zajedničkim porezima, neporezni prihodi, transferi (županije ili države) i

zaduživanje (domaće i inozemno).

54

Zajednički porezni prihodi koji se dijele između države, gradova/općina i županija čine

većinu prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

151. Što je prirez poreza na dohodak i navedite maksimalne stope prireza koje

mogu uvoditi lokalne jedinice u Hrvatskoj.

Prirez je mogući dodatni porez na dohodak općina i gradova.

– prirez porezu na dohodak – stopa se množi s iznosom poreza na dohodak, a ne

poreznom osnovicom (npr. iznos poreza na doh.100, stopa prireza 18% →

→ iznos prireza 18; ukupni porez i prirez = 118)

Maksimalne stope prireza koje mogu uvoditi lokalne jedinice u RH:

općina: do 10%

grad ispod 30.000 stanovnika: do 12%

grad iznad 30.000 stanovnika: do 15%

Grad Zagreb: do 30% (sada 18%)

152..Definirajte javni dug i deficit.

Javni dug su akumulirane obveze države, odnosno zbroj svih potraživanja koja prema

javnom sektoru imaju njegovi vjerovnici u određenom trenutku.

Postoje:

Izravni javni dug – ugovorene obveze države prema vjerovnicima

Potencijalni javni dug – dio duga čije dospijeće nije sigurno

Državni vs. javni dug

Državni dug = izravne obveze države

Javni dug = izravne obveze + potencijalne

Dileme: treba li u javni dug uključiti i obveze javnih poduzeća?

Kako nastaje javni dug?

Potreba financiranja kapitalne izgradnje

Potreba financiranjatekućih rashoda države

55

Potreba financiranja budućih potencijalnih obveza države (sanacije

financijskih institucija i poduzeća, umirovljenici, zdravstvo itd.)

Deficit /manjak - rashodi države veći od prihoda u određenom vremenskom razdoblju

(višak rashoda nad prihodima u određenom vremenskom razdoblju)

Ukupni deficit – deficiti države u širem smislu (državnog proračuna, izvanproračunskih

fondova i lokalnih jedinica)

Vrste:

Gotovinski

Obračunski

Modificirani obračunski deficit

153.Što je upravljanje javnim dugom i koji su njegovi glavni ciljevi? .

Korištenje javnog duga olakšava potrošnju i uklanja javne izdatke od nadzora poreznih

obveznika.

Glavni cilj:

financiranje proračunskog deficita ili kapitalnih projekata, minimiziranje troškova

zaduživanja te osiguranje redovite otplate duga tijekom srednjoročnog ili dugoročnog

razdoblja, u skladu s razboritim stupnjem rizika (IMF,2001:6).

Država može kao cilj upravljanja dugom utvrditi razvijanje domaćeg financijskog tržišta te

na taj način osigurati potporu vođenju monetarne politike.

Tko upravlja javnim dugom?

Ministarstvo financija

Izdvojena agencije (tzv. Debt office)

MF u suradnju sa središnjom bankom

154. Navedite glavne instrumente javnog duga? (predavanje XI)

Kratkoročno:

• trezorski zapisi

• nepodmirene obveze

Dugoročno:

• Krediti

• Obveznice

• Zajmovi

155. Objasnite prednosti domaćeg zaduženja države (predavanje XI i XII)

56

Za financijska tržišta tranzicijskih zemalja značajnije je zaduživanje na domaćem nego

inozemnom financijskom tržištu.

Glavna prednost je razvoj domaćeg financijskog tržišta i transparentno trgovanje te

manja izloženost vanjskim rizicima (promjena kamatnih stopa ili tečaja).

Što se tiče Hrvatske također je bolje unutarnje zaduživanje radi, znači, razvijanja

domaćeg tržišta novca i javnog duga kao sredstvo za smanjenje kamatnih stopa.

Domaćim zaduživanjem smanjuje se prevelika osjetljivost vanjskog javnog duga na

moguće promjene tečaja, kamata. Ali postoji ključna pretpostavka kod tog zaduživanja:

kvalitetno upravljanja javnim dugom te gotovinom i likvidnošću državnog proračuna.

156. Što su to državna jamstva (i navedite glavne vrste)? (predavanje XII)

Državna su jamstva financijski instrument kojim država osigurava povrat kredita

(glavnice, kamata i drugih troškova) ako to ne obavi izvorni dužnik.

Od 1996. godine u Hrvatskoj se pojavljuju dvije vrste jamstava: financijska i činidbena.

157. Koje su razlike između financijskih i činidbenih jamstava u Hrvatskoj?

(pred. XII)

Financijskim jamstvima Vlada i MF (država) jamče urednu otplatu kredita ako je ne

obavi izvorni dužnik. Od 1996. do 2005. godine država daje financijska jamstva za

zaduženja pravnim osobama u pretežito državnom vlasništvu, lokalnim jedinicama te IPF-

ovima, HBOR-u i privatnim poduzećima. Financijska jamstva Vlada i MF izdaju za

zaduženja u zemlji i inozemstvu uglavnom za razvojne programe na područjima posebne

državne skrbi, programe obnove lokalnih jedinica, poticanje nove proizvodnje,

zapošljavanje i tehnologiju, pripremu turističke sezone, programe u poljoprivredi i

brodogradnji i sl.

Činidbena jamstva Vlada i MF izdaju na temelju zaloga pokretnina koje mogu biti lako

unovčene (zrakoplovi, brodovi, vozila). Uz ta jamstva malo kad dolazi do prijevremene

naplate cijelog zajma ili jamstva jer se jamči za radnju (izvršenje ugovora o

isporuci/povratu robe ili usluga). Obično se daju na temelju primljenih predujmova u

novcu ili imovini za gradnju brodova do njihove isporuke, nabavu zrakoplova na temelju

dugoročnih ugovora o zakupu te za infrastrukturne projekte (promet i veze, energetika,

zaštita okoliša), koji se izvode na osnovi koncesija ili zajedničkih ulaganja. Činidbena

jamstva vode se izvanbilančno te ne terete kreditno-jamstveni potencijal izdavatelja.

57

158. Objasnite razliku između državnog duga, javnog duga i javnog zajma.

(pred. XII, Jeličić 429.,436.)

Državni dug -ukupni dug konsolidiranog proračuna opće države (državnog proračuna i

IPF-ova) bez državnih jamstava

Javni dug - dug konsolidiranog proračuna opće države uvećan za državna jamstva.

Državni dug uključuje dug sektora stanovništva, sektora poduzeća i javnog sektora, dok

se javni dug odnosi samo na dug javnog sektora. (to je rekla Andabaka)

- dug opće države uključuje dug državnog proračuna, izvanproračunskih fondova, jedinica

lokalne uprave i samouprave, HBOR-a te izdana državna jamstva (to je pisalo u

novinama)

Javni zajam – Kad fizičke ili pravne osobe u zemlji ili inozemstvu državi ustupe pravo

raspolaganja nad određenom količinom (u pravilu) novčanih sredstava na određeno

vrijeme, uz određene uvjete i uz obvezu vraćanja, radi se o javnom (državnom). Pritom se

država javlja u ulozi dužnika, fizičke, odnosno pravne osobe u ulozi vjerovnika .

Novčana sredstva koja je država pribavila na osnovi javnog zajma za nju predstavljaju

obvezu na vraćanje pozajmljenog iznosa. Zajam znači da je za državu kreiran dug koji on

kao dužnik mora ispuniti prema vjerovniku.

Između javnog zajma i državnog duga ne mora nužno postojati znak jednakosti. Državni

dug treba smatrati pojmom širim od državnog zajma. Država, naime, može biti obvezna

na neka plaćanja i s pravnog naslova različitog od državnog zajma. Tako npr. država

može biti obvezna na plaćanje ratne odštete, dakle na plaćanje iznosa koji nisu proistekli

iz nekog prethodnog zaduženja s naslova zajma. Znači, javni dug je širi pojam od pojma

javnog zajma, jer ovaj posljednji uključuje izvanugovorne obveze.

159. Treba li u razdobljima povećanih državnih potreba dodatna sredstva

osigurati oporezivanjem ili zaduživanjem? Obrazložite svoje stajalište.

(predavanje XI.)

Ovu odluku možemo promatrati sa tri stajališta:

1. Načelo ostvarenih koristi – korisnici određenog programa državne potrošnje trebaju za

njega i platiti. Ako program stvara koristi budućim generacijama (npr. nekakvi kapitalni

projekti ili slično), buduće generacije trebaju snositi njegov teret – treba ga financirati

zaduživanjem. Ako program stvara koristi sadašnjim generacijama (npr. nekakva tekuća

potrošnja) tada njegov teret trebaju sadašnje generacije snositi – treba ga financirati

porezima.

2. Ako očekujemo da će buduće generacije biti bogatije, teret duga može se

preraspodijeliti budućoj generaciji radi međugeneracijske preraspodjele dohotka.

58

3. Sa stajališta učinkovitosti - financiranje dugom povoljnije je od financiranja porezima –

financiranja dugom iziskuje malo povećanje poreza u dugom vremenskom razdoblju, dok

financiranje porezima zahtjeva veće poreze u kraćem razdoblju. Višak poreznog

opterećenja, koji raste s kvadratom porezne stope, manji je kod financiranja dugom.

160. Navedite fiskalne kriterije ulaska država u Europsku monetarnu uniju!

(pred. XI)

Fiskalni kriterij: deficit proračuna konsolidirane opće države ne smije prelaziti razinu od

3% BDP-a, a ukupan javni dug ne smije biti viši od 60% BDP-a.

Odnosno: To podrazumijeva održivost javnih financija:

a) Proračunski deficit opće države ne smije biti veći od tri posto BDP-a na kraju prethodne

godine. Ukoliko to nije slučaj, deficit mora značajno i kontinuirano opadati prema

referentnoj vrijednosti ili biti blizu utvrđene vrijednosti s tim da su odstupanja prema

izvornoj vrijednosti privremena.

b) Javni dug ne smije prelaziti 60 posto BDP-a na kraju prethodne godine. Ukoliko to nije

slučaj, dug mora značajno opadati i približavati se utvrđenoj vrijednosti.

59