50 pitanja i odgovora o porezima nakon ulaska u EU

50 PITANJA I ODGOVORAO POREZIMA NAKON

ULASKA U EU

Pripremio: Antonio Prtenjača

U suradnji sa:

SADRŽAJ:

Predgovor ...................................................................................................................................................................................... 4.

Porezna politika nakon ulaska u EU .................................................................................................................................. 5.

PDV U RH NAKON 1. SRPNJA 2013.1. Što je to tuzemstvo, država članica i treća zemlja? ................................................................................................. 5.2. Koje su stope PDV-a nakon ulaska u EU? .................................................................................................................... 5.3. Što se smatra isporukom dobara i obavljanjem usluga u tuzemstvu? ........................................................... 6.4. Što se ne smatra isporukom dobara uz naknadu? .................................................................................................. 6.5. Što je to PDV identi ikacijski broj, tko ga mora imati, a tko ne? ........................................................................ 8.6. Što je to VIES? ......................................................................................................................................................................... 8.7. Što je to zbirna prijava i kako se ispunjava? .............................................................................................................. 8.8. Što su to trostrani poslovi? ............................................................................................................................................... 9.9. Koja su predviđena oslobođenja od PDV-a? .............................................................................................................. 9.10. Kako ostvariti povrat PDV-a? ...................................................................................................................................... 10.11. Jesu li isporuke samostalnih umjetnika oslobođene PDV-a nakon 1.7.2013? ....................................... 10.12. Hoće li liječenje u zdravstvenim ustanovama biti oslobođeno plaćanja PDV-a? .................................. 10.13. Moram li i dalje isticati R-1 i R-2 oznake na računima? .................................................................................. 10.

DOBIT NAKON 1. SRPNJA 2013.14. Kako će se tretirati isplata autorskih honorara poduzetnicima? ................................................................ 11.15. Hoće li se plaćati porez po odbitku na dividende? ............................................................................................ 11.16. Što je sa porezom po odbitku na kamate? ............................................................................................................. 11.

POREZ NA DOHODAK I NOVOSTI17. Što je to porez na dohodak i koje su stope trenutačno u primjeni? ........................................................... 11.18. Što je osobni odbitak i koliki su faktori osobnog odbitka? ............................................................................ 11.19. Tko je obvezan podnositi poreznu prijavu, a tko nije? .................................................................................... 12.20. Kome i kako se predaje prijava poreza na dohodak? ....................................................................................... 14.21. Što je to samostalna djelatnost i koje se knjige trebaju voditi? ................................................................... 14.22. Što se podrazumijeva pod dohotkom od imovine i imovinskih prava? .................................................... 14.23. Što se smatra dohotkom od kapitala? ..................................................................................................................... 15.24. A dohodak od osiguranja? ............................................................................................................................................ 15.25. Koje su NOVOSTI iz područja poreza na dohodak? ........................................................................................... 15.

AUTOMOBILI26. Što se prema novom zakonu o PDV-u smatra NOVIM, a što RABLJENIM automobilom? .................. 16.27. Koliko ću platiti za uvoz rabljenog vozila i koja je procedura? ..................................................................... 16.28. Želim kupiti NOVI automobil u Njemačkoj. Gdje plaćam porez? ................................................................. 17.29. Što je to NPS i kako se ispunjava? .............................................................................................................................. 17.30. Kod kupnje ili prodaje rabljenog automobila između građana, postoji li obveza plaćanja PDVa? ... 17. 31. Imamo rent-a-car i kupujemo automobil iz EU radi obavljanja posla! Kakav ćemoporezni tretman uživati prilikom kupnje novog automobila? .............................................................................. 18.32. Što je s uvozom automobila iz trećih zemalja? .................................................................................................... 18.

FISKALIZACIJA U RH33. Kako zapravo de inirati iskalizaciju? ...................................................................................................................... 18.34. Tko je Zakonom izuzet od iskalizacije? ................................................................................................................. 20.35. Hoće li se odustati od iskalizacije na tržnicama? .............................................................................................. 20.36. Jesu li mjenjačnice obveznici iskalizacije? ........................................................................................................... 20.37. Kakav je postupak pri nestanku struje ili prilikom kvara iskalnog uređaja? ........................................ 20.

PREDSTEČAJNA NAGODBA38. Što je to predstečajna nagodba? ................................................................................................................................ 21.39. Je li se nešto promijenilo u postupku predstečajne nagodbe ulaskom u EU? ........................................ 21.40. Kako se ponašati u predstečajnoj nagodbi? .......................................................................................................... 21.

PROBLEM NEUMA, CARINE41. Kako je riješen problem prijevoza robe do Dubrovnika preko Neuma? ................................................... 22.42. Kako zaobići Neum ako idem do Dubrovnika? .................................................................................................... 22.43. Ako ipak moram na granicu, kako podnosim „T2L“? ........................................................................................ 24.44. Što ako podnosim ISD, a Carini je „pao“ informatički sustav? ....................................................................... 24.45. Što je to EORI broj? .......................................................................................................................................................... 24.46. Što je to HRAIS? ................................................................................................................................................................. 27.47. Mogu li kao građanin još uvijek kupovati u Sloveniji bez poreza? .............................................................. 27.48. Ako putujem iz zemlje koja nije u EU, koliko vrijednosti smijem kao građanin unijetiu Hrvatsku? ................................................................................................................................................................................. 27.49. Hoće li se morati prijavljivati unos gotovine? ...................................................................................................... 27.

KRAJ50. I konačno, kada ćemo uvesti euro? ........................................................................................................................... 27.

Napomena o korištenju literature .................................................................................................................................... 28.

O autoru ....................................................................................................................................................................................... 29.

PREDGOVOR

Ova elektronička publikacija je nastala kao pokušaj da se na jednom mjestu nađu informacije po pitanju oporezivanja nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Prilikom pisanja korišteno je mnogo literature, a moguće je i da u vremenu do završetka publikacije neke informacije čak i zastare s obzirom na učesta-lost izmjene poreznih propisa posljednjih dana, bez obzira na povremeno korigiranje napisanoga.

U priručniku se nalaze i odgovori na pitanja čitatelja Poslovnog dnevnika.

Nadam se da će ova publikacija postati svojevrstan porezni šalabahter koji će služiti svima kojima je potreban, te kako je to samo prvi u nizu.

Antonio Prtenjača

5.

Antonio Prtenjača: “50 pitanja i odgovora o porezima u EU”

POREZNA POLITIKA NAKON ULASKA U EU

Ulazak u Europsku uniju za Republiku Hrvatsku znači promjene. Jedna od najbitnijih promjena je ona u poreznom sustavu, radi čega su na snagu stupili zakoni koji bi trebali provoditi nacionalne propise usk-lađene s europskom pravnom stečevinom. Porezna politika nakon ulaska u EU će i dalje biti u nacion-alnoj nadležnosti, samo što će se uvažavati pravna pravila EU koja predstavlja jednu veliku zajednicu država.

Sve promjene na području poreza (a pogotovo one u sustavu PDV-a) koje su napravile opću pomutnju, imperativ su u rješavanju, stoga smatram kako će se u vrlo kratkom roku morati iskristalizirati detaljna pravila, kako bi se poslovanje moglo dalje neometano odvijati.Još jedna bitna stvar na kojoj Europska unija neumorno radi jest održavanje komunikacije među drža-vama članicama koje utječu na smanjenje poreznih utaja, rješavanja pitanja dvostrukog oporezivanja, te ostalih zapreka koje birokracija može donijeti. Nadajmo se kako će Eu-ropska unija utjecati na donošenje propisa koji su, ne samo dobro zamišljeni, nego provedivi i životno logični.

PDV U RH NAKON 1. SRPNJA 2013.

Najbitnije promjene u sustavu oporezivanja su nastale upravo u sustavu PDV-a, a iste se primjenjuju od 1. srpnja 2013. Promjena ima mnogo, a u nekim situacijama je tumačenje Zakona i Pravilnika i dalje nejasno....

1. Što je to tuzemstvo, država članica, a što treća zemlja? Ova tri termina se bitno razlikuju jedan od drugoga, a važni su radi primjene Zakona o PDV-u. Tuzemst-vo označava isključivo područje Republike Hrvatske, odnosno domicilnu zemlju. Područje države član-ice Europske unije označava sve države i sva područja koja se smatraju područjem Europske unije. Treće zemlje su, pak, sve ostale zemlje, odnosno one koje ne pripadaju području EU.

2. Koje su stope PDV-a nakon ulaska u EU?

I dalje imamo tri stope, jednu opću od 25%, te dvije snižene stope (10% i 5%).Europska unija propisuje kako opća stopa ne smije biti niža od 15%, a snižena stopa ne smije biti manja od 5%. To je razlog mijenjanja nulte stope PDV-a.

• Po stopi od 10% oporezuju se usluge pripremanja hrane, te obavljanje usluga prehrane odnosno pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića, napitaka, vina i piva u ugostiteljskim objektima, usluge smještaja, smještaja s doručkom, polupansioni, puni pansioni u hotelima ili sličnim objektima, uključu-jući smještaj za vrijeme odmora, iznajmljivanje prostora u kampovima za odmor ili u mjestima određen-im za kampiranje te smještaj u plovnim objektima nautičkog turizma, časopisi za kulturu i umjetnost,ULAZNICE ZA KONCERTE, jestiva ulja i masti biljnog i životinjskog podrijetla, dječja hrana i prerađena hrana za djecu i dojenčad na bazi žitarica, isporuke vode osim one koje se na tržište stavlja u bocama ilidrugoj ambalaži te bijeli šećer od trske i šećerne repe.


6.

• Po stopi od 5% oporezuju se sve vrste mlijeka i kruha, knjige i udžbenici određeni Zakonom, lijekovi određeni Zakonom, određena medicinska oprema i pomagala te kino ulaznice.

• Po općoj stopi od 25% oporezuju se sve ostale isporuke dobara i usluga!

Potrebno je spomenuti kako postoj i jedan poseban diskriminirajući slučaj primjene stope PDV-a, a koji nismo naveli prethodno. Radi se o tome da se po stopi od 10 % PDV-a oporezuju časopisi i novine novinskog nakladnika (koji ima statut medija) otisnute na papiru, osim onih koji služe oglašavanju ili u većini sadrže oglase te OSIM onih koji NEMAJU opseg od najmanje 25.000 riječi autorskog novinarskog teksta u primjerku dnevnog izdanja, dok se po stopi od 5% oporezuju novine koje smo maloprije spomenuli, a koje IMAJU 25.000 ili više napisanih riječi autorskog novinarskog teksta.Posljednje navedeno se provjerava na način da novinski nakladnik mora iskazivati broj riječi u pojedi-nom primjerku dnevnog izdanja novina, a Ministarstvo kulture Poreznoj upravi dva puta godišnje mora dostavljati izvješće jesu li pojedine novine zadovoljile uvjete.

Da odredba o novinama nije u skladu s pozitivnim pravnim pravilima i Ustavom Republike Hrvatske uvidio je i Ustavni sud na svojoj sjednici 15.7.2013. Stoga je donio privremenu odluku kojom navedenu odredbu o primjeni PDV-a na novine odgađa do konačne odluke početkom jeseni, a o kojoj će pravovre-meno obavijestiti javnost.

* Za potrebe dosadašnje primjene Zakona o PDV-u u Pravilniku o PDV-u se navodi što se smatra autorskim novinarskim tekstom. Autorskim novinarskim testom se smatraju tekstovi namijenjeni kontinuiranom informiranju javnosti o aktualnom društvenom, političkom, gospodarskom, kulturnom životu i drugim zbivanjima u RH i svijetu. U opseg tako određenog autorskog teksta računaju se i riječi u naslovima, međunaslovima, bilješkama i drugoj opremi teksta koja nije citat dijela teksta.

3. Što se smatra isporukom dobara i obavljanjem usluga u tuzemstvu?

Isporukom dobara se smatra isporuka električne energije plina i slično, prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom, prodaja uz odgodu plaćanja, pa i prijenos dobara sukladno ugovoru o najmu.

Obavljanjem usluga se smatra sve što nije isporuka dobara, ali može se tumačiti i kao trpljenje neke radnje, suzdržavanje od obavljanja radnje (odricanje od tržišnog natjecanja). Također uslugama se može protumačiti i davanje, prijenos i osiguravanje nekog prava.

4. Što se ne smatra isporukom dobara uz naknadu?

Isporukom dobara uz naknadu ne smatra se besplatno davanje uzoraka kupcima ili potencijalnim kupci-ma, ako su ta dobra tako obilježena te povremeno davanje poklona u vrijednosti do 160 kuna bez PDV-a . Za iste je potrebno sastaviti odgovarajuće isprave. Osim toga, ako pojedinac unosi privatnu imovinu u imovinu društva, to se smatra posebnim slučajem isporuke i ne podliježe oporezivanju čak i ako isti od društva dobije naknadu (čl.17 P.PDV). Također Pravilnik o PDV-u određuje još neke posebne slučajeve isporuka.

7.



8.

5. Što je to PDV identi ikacijski broj, tko ga mora imati, a tko ne?

PDV ID broj su dužni imati oni poduzetnici koji nakon 1. srpnja 2013. obavljaju transakcije, stječu dobra ili obavljaju usluge na području EU.Za one koji još nemaju PDV ID, mogu ga dobiti u Poreznoj upravi, a spomenuti izgleda identično kao OIB, samo se ispred dodaje oznaka HR. PDV ID broj se koristi samo i isključivo ako postoji potreba, te ga Porezna uprava može samoinicijativno ukinuti ako utvrdi da za to postoje osnovani razlozi.

Ne moraju ga imati povremeni isporučitelji novih prijevoznih sredstava u drugu državu članicu koji nisu registrirani za potrebe PDV-a, te „mali poduzetnici“.

6. Što je to VIES?

VIES je informatički sustav zemalja članica EU koji omogućava prijenos i razmjenu podataka o valjanosti PDV identi ikacijskih brojeva poduzetnika, razmjenu podataka o isporukama dobara, isporukama do-bara iz jedne države članice u drugu državu članicu, te razmjenu informacija o obavljenim RC uslugama.

Prevedeno, VIES, koji se ažurira na dnevnoj bazi, omogućava putem vjerodostojne baze podataka prov-jeru poreznih brojeva poduzetnika iz EU. Provjera poreznih brojeva mogu se obaviti putem linka Eu-ropske komisije : www.ec.europa.eu/taxation_customs/vies odnosno pozivom ili e-mailom Službi za međunarodnu razmjenu podataka unutar Porezne uprave.

Osim provjere PDV ID-a može se provjeriti naziv i sjedište partnera, ali to ne dopuštaju sve države.

7. Što je to zbirna prijava i kako se ispunjava?

Zbirna prijava je prijava koju mjesečno mora podnositi svaki obveznik koji obavlja isporuke unutar Europske unije obvezniku registriranom za potrebe PDV-a.

Ispunjava se na sljedeći način:Polje 1 - Naziv nadležnog područnog ureda Porezne uprave; Polje 2 - Naziv nadležne ispostave Porezne uprave;Polje 3 - PDV ID broj pravne ili izičke osobe ( kod HR + 11 znamenaka - OIB);Polje 4 - naziv, odnosno ime i prezime i pravni oblik poreznog obveznika;Polje 5 - Adresa poreznog obveznika- mjesto, ulica i kućni broj;Polje 6 - PDV-ID broj poreznog zastupnika;Prostor 7 - Upisati mjesec i godinu za koju se podnosi Zbirna prijava;Polje 8 - Upisati redni broj isporuke;Polje 9 - Šifra države članice EU u kojoj je primatelj dobara i usluga pravna ili izička osoba registrirana za potrebe PDV-a, odnosno u okviru carinskih postupaka 42 i 63 te trostranog posla kod države članice EU u kojoj je primatelj ili stjecatelj dobara registriran za potrebe PDV-a;Polje 10 - PDV ID broj primatelja dobara i usluga, pravne ili izičke osobe registrirane za potrebe PDV-a, bez koda države članice, odnosno u okviru carinskih postupaka 42 i 63 te trostranog posla PDV ID broj

9.


stjecatelja dobara pravne ili izičke osobe registrirane za potrebe PDV-a, bez koda države članice;Polje 11 - Vrijednost isporuke dobara u druge države članice EU u hrvatskoj valuti po pojedinom stje-catelju dobara. Upisuje se i vrijednost isporuke dobara u okviru trostranog posla u druge države članice Europske unije u hrvatskoj valuti po pojedinom stjecatelju dobara. Osim toga, upisuje se vrijednost isporuke dobara u druge države članice koje ne podliježe oporezivanju PDV-om u RH ako je obavljena stjecatelju registriranom za potrebe PDV-a u drugoj državi članici kao i vrijednost oslobođene isporuke u okviru trostranog posla temeljem isprave koju isporučitelj dobara prvi porezni obveznik u trostranom poslu izdaje poreznom obvezniku stjecatelju dobara u okviru trostranog posla;Polje 12 - Upisuje se vrijednost isporuke dobara u druge države članice EU u hrvatskoj valuti po pojedi-nom stjecatelju dobara u okviru carinskih postupaka 42 i 63. Upisuje se vrijednost oslobođene isporuke dobara u druge države članice, koja su iz trećeg područja ili treće zemlje uvezena u RH uz primjenu oslobođenja od PDV-a.;Polje 13 - Upisuje se vrijednost isporuke dobara u okviru trostranog posla u hrvatskoj valuti po pojed-inom stjecatelju dobara u okviru trostranog posla za obračunsko razdoblje, odnosno upisuje se vrijed-nost oslobođene isporuke u okviru trostranog posla koju je stjecatelj koji je registriran za potrebe PDV-a u RH isporučio primatelju dobara u okviru trostranog posla.;Polje 14 - Upisuje se vrijednost usluga obavljenih u druge države članice EU u hrvatskoj valuti po po-jedinom primatelju usluga;Polje 15 - Zbraja vrijednosti svih isporuka dobara iskazanih u polju 11;Polje 16 - Zbraja se vrijednost svih isporuka dobara u okviru carinskih postupaka 42 i 63 iskazanih u polju 12;Polje 17 - Zbraja se vrijednost svih isporuka u okviru trostranog posla iskazanih u polju 13;Polje 18 - zbraja se vrijednost svih obavljenih usluga iskazanih u polju 14;Polje 19 - Navodi se ime i prezime osobe koja je odgovorna za sastavljanje obračuna i koja jamči za istinitost podnesene prijave;Polje 20 - Obavezan potpis navedenog;Polje 21 - Navesti kontakt broj telefona ili mail putem kojeg se može kontaktirati s poreznim obveznikom.

8. Što su to trostrani poslovi?

Institucija trostranog posla predstavlja kupoprodaju dobara među tri porezna obveznika iz tri različite zemlje članice, i bitno je da se dobra prevoze od prodavatelja izravno posljednjem kupcu. Trostrani posao će imati za značenje da će preprodavatelj biti oslobođen plaćanja PDV-a u Hrvatskoj i PDV registracije u Hrvatskoj. Inače praksa uvođenja institucije trostranog posla je uobiča-jena u većini zemalja članica EU.

9. Koja su predviđena oslobođenja od PDV-a?

Predviđena su oslobođenja za usluge od javnog interesa, kao što su primjerice medicinske usluge i s njima usko povezane djelatnosti, usluge obrazovanja djece i mladeži, stručna osposobljavanja i prekval-i ikacije, te usluge nepro itnih organizacija koje se bave sportom.

Također, osim oslobođenja navedenih u starom Zakonu o PDV-u čl. 10. a nova oslobođenja koja će se primjenjivati od 1. siječnja 2015. su: Isporuke građevina i njihovih dijelova i zemljišta na kojem se oni


10.

nalaze, osim isporuka prije prvog nastanjenja ili korištenja, te isporuke zemljišta (osim građevinskog).

Predviđena su i oslobođenja od PDV-a a za isporuke dobara unutar EU pod određenim zakonom strogo propisanim u uvjetima, te oslobođenja za stjecanje dobara unutar EU, također pod strogo predviđenim kriterijima.Oslobođene su i usluge međunarodnog prijevoza putnika, osim dijela puta u tuzemstvu koji se odnosi na međunarodni željeznički ili cestovni prijevoz.

10. Kako ostvariti povrat PDV-a?

Prije svega, potrebno je znati da postoje četiri moguća načina ostvarenja povrata PDV-a. Prvi je povrat koji mogu ostvariti obveznici koji nemaju sjedište u EU, drugi je povrat koji mogu hrvatski porezni ob-veznici ostvariti u drugim državama članicama, treći je povrat PDV-a obveznicima sa sjedištem u drugoj članici, a četvrti je povrat PDV-a sukladno podnesenoj poreznoj prijavi.

Obveznici koji nemaju sjedište u EU, a smatraju da imaju prema propisanim uvjetima pravo na povrat moraju poreznoj upravi predati zahtjev najkasnije do 30. 6. tekuće godine za prošlu godinu. Svota pov-rata PDV-a mora biti minimalno 3.100 kuna ako je razdoblje na koji se povrat odnosi manje od godine dana, a ako je razdoblje jedna godina onda je minimalni iznos 400 kuna. Tuzemni obveznici koji traže povrat koji su ostvarili u drugim zemljama članicama (osim poduzetnika koji su „mali“ ili koji obavljaju samo oslobođene isporuke) moraju zahtjev podnijeti preko internetske stranice Porezne uprave na-jkasnije do 30. 9. tekuće godine za prošlu godinu. Povrat PDV-a obveznicima sa sjedištem u drugoj član-ici pod određenim pretpostavkama se ostvaruje za isporučena dobra i usluge u tuzemstvu, te za uvoz dobara. Povrat se također traži elektronički do 30.9. tekuće godine za prošlu godinu. Što se povrata po prijavi tiče, tu se primjenjuje osnovno staro pravilo koje kaže da za ostvarenje povrata pretporez mora biti veći od obveze, a preplaćeni PDV se može i prenijeti u novo obračunsko razdoblje.

11. Jesu li isporuke samostalnih umjetnika oslobođene PDV-a nakon 1.7.2013.?

Što se tiče usluga i isporuka dobara samostalnih umjetnika, one više nisu oslobođene PDV-a. Prema tome samostalni umjetnici će imati obvezu upisivanja u registar obveznika PDV-a od 1.1.2014., ako u 2013. godini ostvare promet veći od 230.000,00 kuna.

12. Hoće li liječenje u zdravstvenim ustanovama biti oslobođeno plaćanja PDV-a?

Hoće, usluge bolničke i medicinske njege, i s time usko povezane usluge i isporuke dobara koje obavljaju domovi zdravlja, hitna medicinska pomoć, poliklinike, klinike, opće i specijalne bolnice oslobođene su plaćanja PDV-a.

13. Moram li i dalje isticati R-1 i R-2 oznake na računima?

Što se tiče R-1 računa, prema novom Pravilniku prestaje potreba za oznakom R-1, ali ako postoji zaliha

11.


papira koji su predložak računa s logom tvrtke i oznakom R-1 mogu se iskoristiti, dok za R-2 račune koji izdaju obveznici poreza na dohodak postoji obveza izdavanja računa s R-2 oznakom i napomenom „obračun prema naplaćenoj naknadi“.

DOBIT NAKON 1. SRPNJA 2013.

14. Kako će se tretirati isplata autorskih honorara poduzetnicima?

Nakon ulaska u EU neće se plaćati porez po odbitku na isplate autorskih honorara povezanim društvima koja imaju sjedište u EU, ako su isplate tih naknada obavljene stvarnom korisniku.

15. Hoće li se plaćati porez po odbitku na dividende?

Ne, kada se radi o isplati primatelju (društvu) koje ima sjedište u članici EU, a koje ima minimalno 10% udjela u kapitalu isplatitelja najmanje dvije godine neprekidno. Osim ovih općenitih uvjeta postoje i de-taljnije upute o navedenim okolnostima u Zakonu i Pravilniku o porezu na dobit.

16. Što je s porezom po odbitku na kamate?

Porez po odbitku na kamate povezanim društvima unutar EU ima uvjete kao i kod poreza po odbitku za autorske honorare. Neće se plaćati pod posebno propisanim uvjetima navedenim u pozitivnim propisi-ma. Također, uvjetuje se da primatelj primitaka od kamata mora biti stvarni korisnik.

POREZ NA DOHODAK I NOVOSTI

17. Što je to porez na dohodak i koje su stope trenutačno u primjeni?

Porez na dohodak je razlika između primitaka i izdataka nastalih tijekom jednog poreznog razdoblja. Trenutno se primjenjuje 5 poreznih stopa u oporezivanju dohotka:• 12% na poreznu osnovicu do 26.400,00 kn• 22,83% na poreznu osnovicu iznad 26.400, a do 43.200,00 kn• 25% na poreznu osnovicu iznad 43.200,00 kn, a do 105.600,00 kn• 37,5% na poreznu osnovicu iznad 105.600,00 kn, a do 129.600,00 kn• 40% na poreznu osnovicu iznad 129.600,00 kn

18. Što je osobni odbitak i koliki su faktori osobnog odbitka?

Osnovni osobni odbici su iznosi dohotka koji nisu oporezivi, tj. koji umanjuju poreznuosnovicu jer postoji određeno pravno stajalište kako egzistencijalni minimum ne bi trebalo oporezovati nego ostaviti pojedincu na raspolaganje za namirenje osnovnih životnih potreba.


12.

Osim odbitka za koji porezna politika smatra kako je nužan za poreznog obveznika, postoji odbitak koji se određuje za uzdržavane članove obitelji. Uzdržavanim članom se smatra osoba koja ne ostvaruje primitke ili ostvaruje primitke ali do peterostrukog osobnog odbitka.

Prilikom podnošenja prijave za 2012. Osobni odbitak za siječanj i veljaču je bio 1.800,00 kuna, a za os-tatak godine je iznosio 2.200 kuna, dok u 2013. osobni odbitak iznosi 2.200,00 kuna.

Visina osobnih odbitaka se uvećava se faktorima, koje možete pogledati u nastavku:

Skala faktora UVEĆAVANJA osobnog odbitkaOsnovni osobni odbitak -1,00Prvo dijete -0,50Drugo dijete -0,70Treće dijete -1,00Četvrto dijete -1,40Peto dijete -1,90Uzdržavani član -0,50Djelomična invalidnost -0,30100% invalidnost -1,00

19. Tko je obavezan podnositi poreznu prijavu, a tko nije?

Podnošenje porezne prijave je OBVEZNO za one koji imaju plaću isplaćenu kod više poslodavaca is-todobno, za one koji imaju mirovinu isplaćenu istodobno od dva ili više isplatitelja u zemlji ili inozem-stvu, odnosno oni koji imaju isplaćenu i plaću i mirovinu, te oni koji su primili plaću na koju poslodavac nije obračunao i obustavio poreznu obvezu.Također obvezu podnošenja porezne prijave imaju osobe koje ostvaruju dohodak od samostalnih djelat-nosti, oni koji ostvaruju drugi dohodak te pomorci u međunarodnoj plovidbi. Iznimno, obveza postoji i ako Porezna uprava sama zatraži poreznu prijavu.

Poreznu prijavu NE MORAJU podnijeti: osobe koje su ostvarile plaću kod samo jednog poslodavca ili više njih ali ne istodobno, pod uvjetom da ne smije biti više od 12 osobnih odbitaka.

Osim toga ne moraju podnijeti prijavu oni koji primaju samo mirovinu iz tuzemstva, oni koji dohodak od najamnine plaćaju po rješenju PU, oni koji su platili dohodak od kapitala, oni koji su ostvarili dohodak od osiguranja, te drugi dohodak, pod kojim se smatra: primitak nadzornih članova odbora, naknade koje se najčešće ostvaruju na temelju ugovora o djelu, primitci i stipendije učenika i studenata do određenih iznosa, te drugi primici ostvareni u novcu i naravi izvan radnog odnosa.

13.



14.

20. Kome i kako se predaje prijava poreza na dohodak?

Rezidenti poreznu prijavu predaju mjesno nadležnoj ispostavi porezne uprave, prema mjestu prebival-išta, dok nerezident odnosno rezidenti drugih država članica poreznu prijavu predaju mjesno nadležnoj ispostavi prema mjestu sjedišta isplatitelja, odnosno prema mjesnoj nadležnosti Porezne uprave u čijem su se mjestu koristila imovinska prava.Porezna prijava se predaje pismeno na ispunjenom obrascu DOH.

21. Što je to samostalna djelatnost i koje se knjige trebaju voditi?

Možemo reći kako je samostalna djelatnost obavljanje slobodnih zanimanja sukladno Zakonu o obrtu. Samostalni djelatnici svoj dohodak bilježe u poslovnim evidencijama.Kao primjer slobodnih zanimanja mogu se navesti knjigovođe, novinari, staklari, automehaničari, dizajneri i slični.

Dohodak od samostalne djelatnosti evidentira se u razlici između poslovnih primitaka i izdataka.

I u EUROPSKOJ UNIJI navedeni će morati voditi sljedeće poslovne evidencije:• Knjigu primitaka i izdataka• Evidenciju o tražbinama i obvezama, • Knjigu prometa• Popis dugotrajne imovine stvari i prava

22. Što se podrazumijeva pod dohotkom od imovine i imovinskih prava?

Pod pojmom dohodak od imovine i imovinskih prava podrazumijeva se iznajmljivanje, prodaja ili bilo koja druga vrsta otuđenja nekretnina te ustupanje imovinskih prava.

Kod iznajmljivanja nekretnine plaća se porez u u visini 12% od iznosa najamnine, uvećan za prirez , i umanjen za 30% troškova. Tako utvrđeni porez smatra se konačnim porezom.

Otuđenje nekretnine ne oporezuje se -> ALI PAZITE! Mora proći tri godine od stjecanja, odnosno ista je morala služiti za stanovanje poreznom obvezniku i njegovoj užoj obitelji, odnosno otuđenje je moralo biti obavljeno između supružnika i srodnika u prvoj liniji, odnosno otuđenje mora biti u svezi s nasl-jeđivanjem ili razvodom braka.Ako se pak nekretnina prodaje prije isteka tri godine od dana stjecanja ili ako nije služila za stanovanje poreznog obveznika, plaća se porez na dohodak od prodaje nekretnina.

Dohodak od ustupanja licenci, zaštitnih znakova i slično se smatra dohotkom od imovinskih prava. Porez je obvezan obračunati, obustaviti i uplatiti isplatitelj. Stopa iznosi 25% !

15.


23. Što se smatra dohotkom od kapitala?

Dohotkom od kapitala smatraju se:• Primici od dividendi i udjela u dobiti • Primici od izuzimanja imovine i korištenja usluga• Primici od dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica• Primici od kamata (S tim da se dohotkom od kapitala ne smatraju primici na osnovi dividendi i udjela u dobiti ako su isti iskorišteni za povećanje temeljnog kapitala društva.)

Osnovica za oporezivanje dohotka od kapitala jest ukupni dohodak ostvaren po navedenim osnovama bez priznavanja izdataka. Porez na dohodak od kapitala plaća se tako da isplatitelj pri svakoj isplati do-hotka mora uplatiti predujam poreza na tako ostvaren dohodak. Dividenda je prihod koji pojedinac ostvari na temelju vlasništva vrijednosnog papira.

24. A dohodak od osiguranja?

Dohodak od osiguranja su obvezni platiti oni koji su plaćali premije dobrovoljnog mirovinskog, te život-nog osiguranja, a iste premije su priznavali u izdatke i na toj osnovi vraćali porez na dohodak. Porez na dohodak na te priznate premije osiguravajuća kuća obračunava prilikom isplate osigurane svote po stopi od 12 % uvećano za prirez. Takav porez smatra se konačno plaćenim.

25. Koje su NOVOSTI iz područja poreza na dohodak?

Naime, izmijenjen je Pravilnik o porezu na dohodak.

Bitno je istaknuti da se osim na žiro račun mogu obavljati na tekući račun ili štednu knjižicu isplate za naknade od nesamostalnog rada, dohoci od osiguranja, primici koji se prema članku 9. Zakona ne smatraju dohotkom osim darivanja za zdravstvene potrebe, primitci kao naknada za dnevnice, terenski dodatak, otpremnine i slično, te dividende i udjeli u dobiti s tim da se do 12.000,00 kuna godišnje obav-ezno isplaćuje na žiro račun.

Put u inozemstvo u zemlje EU - Poslodavci odnosno isplatitelji drugog dohotka ili samostalni obvezn-ici doprinosa za svoje osobno osiguranje od 1. srpnja 2013. nisu obvezni obračunati odnosno uplati-ti poseban doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu za službena putovanja odnosno službeni boravak u inozemstvu u državama članicama Europske Unije.

Što se tiče obveze upisa u registar poreznih obveznika - porezni obveznici koji počinju ostvarivati dohodak izravno iz inozemstva odnosno njihovi opunomoćenici dužni su mjesno nadležnoj PU podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak u roku od 8 dana.

Obveza plaćanja predujma poreza - Porezni obveznici koji dohodak od nesamostalnog rada ostvare izravno iz inozemstva, dužni su na taj dohodak sami obračunati predujam poreza na dohodak od nesa-


16.

mostalnog rada i uplatiti ga u roku od osam dana od dana primitka dohotka. Osobe koje primaju inozemnu mirovinu mogu tražiti pisanim putem nadležnu PU da im izda rješen-je prema kojem će plaćati porez na dohodak, te se time lišavaju obveze i odgovornosti sastavljanja i obračunavanja porezne obveze.

Također - od sada umjesto poslodavca, obvezu obračunavanja, obvezu plaćanja doprinosa te ob-vezu podnošenja izvješća može preuzeti zaposlena osoba te u tom slučaju preuzimatelj odgovara za iznos obračunanog doprinosa kao jamac platac u smislu odredaba OPZ-a. Status „Preuzimatelja“ stječe se na temelju podneska potpisanog od strane poslodavca i zaposlene osobe. Podnesak se predaje Poreznoj upravi na obrascu koji možete naći na internetskim stranicama Porezne uprave.

Propisan je i način iskazivanja podataka na Jedinstvenom obrascu poreza, prireza i doprinosa, ali za isti postoji rok za prilagodbu, odnosno primjenjuje se tek s prvim danom 2014. godine.

AUTOMOBILI

26. Što se prema novom zakonu o PDV-u smatra NOVIM, a što RABLJENIMautomobilom?

Novim automobilom se smatra i smatrat će se cestovno motorno vozilo koje do prve uporabe nije pre-valilo više od 6000 kilometara ili cestovno motorno vozilo koje je isporučeno u razdoblju manjem od 6 mjeseci od prve uporabe odnosno registracije. Navedene uvjete nije nužno zadovoljiti kumulativno odnosno ne moraju oba biti zadovoljena. Osim toga, Zakon kaže da je novo vozilo ono vozilo koje u tre-nutku unosa, uvoza ili prodaje u RH nije bilo registrirano!Rabljeni automobili su sva vozila osim novih vozila, odnosno vozila koja su prešla više od 6000 kilome-tara odnosno ista koja su isporučena nakon proteka od 6 mjeseci od prve registracije.

27. Koliko ću platiti za uvoz rabljenog vozila i koja je procedura?

Prvo i osnovno, plaćat će se jednake trošarine i za nova i za rabljena vozila na temelju postotka od vri-jednosti vozila i postotka koji o količini emisije CO2 koju proizvodi to vozilo.

DOBIVENI IZNOSI ĆE SE ZBRAJATI!

Kod rabljenih motornih vozila mora se uzeti u obzir stvarna amortizacija vozila, a iznos utvrđenog posebnog poreza za uneseno rabljeno motorno vozilo ne smije biti veći od ostatka iznosa posebnog poreza sadržanog u vrijednosti drugog rabljenog vozila istih performansi koji je već registriran u RH.

Građani RH obvezno moraju podnijeti prijavu Carinskom uredu u roku 15 dana od uvoza motornog vozila na područje Republike Hrvatske radi plaćanja poreza, nakon čega će se tržišna cijena vozila ust-vrditi na temelju kataloga ili cjenika trgovaca ili izuzetno pregledom vozila.

U nastavku donosimo 3 tablice prema kojima možete pokušati izračunati vrijednost vozila koje plan-irate uvesti;

17.


Vrijednost vozila (kn) CO2 emisija (dizel) CO2 emisija (benzin, dizel euro6, pr. plin, ukap. naftni plin)

0,00 – 100.000,00 kn -1% 86-100 -1,5% 91-100 -1%100.000,0.-150.000,00 -2% 101-110 -2,5% 101-110 -2%150.000,01-200.000,00 -4% 111-120 -3,5% 111-120 -3%200.000,01-250.000,00 -6% 121-130 -7,0% 121-130 -6%250.000,01-300.000,00 -7% 131-140 -11,5% 131-140 -10%300.000,01-350.000,00 -8% 141-160 -16,0% 141-160 -14%350.000,01-400.000,00 -9% 161-180 -18,0% 161-180 -16%400.000,01-450.000,00 -11% 181-200 -20,0% 181-200 -28%450.000,01-500.000,00 -12% 201-225 -23,0% 201-225 -21%500.000,01- ? -14% 226-250 -27,0% 226-250 -23%

251-300 -29,0% 251-300 -27%301- ? -31,0% 301- ? -29%

*Podaci preuzeti sa službene internetske stranice Carinske uprave

28. Želim kupiti NOVI automobil u Njemačkoj. Gdje plaćam porez?

Ako kao izička osoba kupite primjerice novi BMW u salonu u Münchenu i dovezete ga u Zadar, PDV ćete platiti u Hrvatskoj jer tu završava otprema (primjenjuje se načelo odredišta). Osim toga, u Hrvatskoj ćete platiti i posebni porez na motorna vozila prema vrijednosti i prema emisiji CO2 u skladu s navede-nom tablicom.

29. Što je to NPS i kako se ispunjava?

To je obrazac prijave stjecanja Novog Prijevoznog Sredstva iz druge države članice EU. Navedeni ima propisan izgled i formu , a podnosi se Poreznoj upravi.

Popunjavanje je vrlo jednostavno i faktički se prepisuju podaci o kupcu, prodavatelju i vozilu, te podaci o kupoprodaji. NPS se podnosi unutar 10 dana od stjecanja.

Obveznici podnošenja NPS-a su poduzetnici, građani, ministarstva i slično, s tim da oni koji imaju uvjete za odbitak pretporeza moraju samo obrazac donijeti na ovjeru.

Jedini koji ne moraju predati NPS prilikom stjecanja su oni koji su vozila koriste za daljnju prodaju.

30. Kod kupnje ili prodaje rabljenog automobila između građana, postoji li obveza plaćanja PDV-a?

NE! Kod takve kupnje ne postoji obveza plaćanja PDV-a niti u RH niti u drugoj članici, a isto tako ni kod prodaje nema obveze plaćanja PDV-a u Republici Hrvatskoj.


18.

31. Imamo rent-a-car i kupujemo automobil iz EU radi obavljanja posla! Kakav ćemo porezni tretman uživati prilikom kupnje novog automobila?

Prvo i osnovno, trebali biste imati pravo na odbitak pretporeza zbog toga što vozilo služi za obavljan-je djelatnosti odnosno za djelatnost iznajmljivanja vozila za koje imate registriranu tvrtku. Tvrtka is-poručitelj iz druge članice EU Vam ispostavlja račun bez PDV-a. U Hrvatskoj se onda utvrđuje porezna osnovica te se obračunava PDV i poseban porez na motorna vozila sukladno pravilima. Osim kupnje vozila imate pravo i na odbitak pretporeza, primjerice na dijelove za taj automobil jer se povoljniji tret-man odnosi i na sva dobra i usluge u svezi s tim dobrima (automobilom).

32. Što je s uvozom automobila iz trećih zemalja?

Kod uvoza novih vozila iz trećih zemalja plaća se PDV na carinsku osnovicu koja se može koristiti kao pretporez za razdoblje u kojem je plaćen. Ako nisu uključeni u carinsku osnovicu uključuju se i sporedni troškovi, te porezi, pristojbe, carine i slična davanja.

FISKALIZACIJA U RH

33. Kako zapravo de inirati iskalizaciju?

Fiskalizacija znači provedbu mjera radi uvođenja nadzora nad izdavanjem računa koji se plaćaju u got-ovini, a cijela ideja se bazira na postavljanju elektroničkih uređaja koji su putem internetske veze pov-ezani s Poreznom upravom koja svaki izdani račun evidentira.

Uvođenje istih za neke skupine poduzetnika postalo je obvezno prvog dana 2013. Međutim, Zakon je s obzirom na različite djelatnosti, propisao i različite rokove uvođenja iskalnih blagajni te je poduzetnike time svrstao u tri vala iskalizacije.

Prvi val obveznika iskalizacije su bili svi veliki i srednji poduzetnici prema Zakonu o računovodstvu, zatim oni koji obavljaju ugostiteljske djelatnosti i usluge smještaja, te pripremanja i usluživanja hrane ili im je to jedna od djelatnosti. U javnosti se fokus stavljao na poduzetnike koji su vlasnici ugostiteljskih objekata kao što su hoteli, ka ići i restorani. Većina tih obveznika prilagodila je poslovanje iskalizaciji, a otpor onih koji nisu represivno se kažnjavao.

Druga skupina poduzetnika prema iskalizaciji su oni koji obavljaju djelatnosti trgovine na veliko i malo, te oni koji obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja. Ova je skupina dugo bila zanimljiva javnos-ti jer u nju pripadaju odvjetnici, javni bilježnici, porezni savjetnici, stomatolozi, ali i mnogi drugi. Toj skupini poduzetnika se propisalo uvođenje “poreznih” blagajni početkom travnja 2013. godine.

Treća skupina su svi ostali koji nisu zakonom izuzeti. Njihov rok za uvođenje iskalne blagajne je bio 1. srpanj 2013. koji se poklopio s prvim danom ulaska u Europsku uniju.

19.



20.

34. Tko je zakonom izuzet od iskalizacije?

Od iskalizacija su pošteđene naplate cestarina, prodaje karata ili žetona u putničkom prometu, prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama i otvorenim prostorima, prodaja robe ili usluga putem prodajnih automata, pružanje bankovnih usluga i usluga osiguranja, prodaja proizvoda i/ili usluga u poštanskom prometu, punjenje naftnim derivatima aviona na avioservisima, zaprimanje uplata za sud-jelovanje u igrama na sreću i zabavnim igrama, vođenja središnjeg depozitorija nematerijaliziranih vri-jednosnih papira i središnjeg registra inancijskih instrumenata, ostvareni prometi evidentirani preko mjernih instrumenata (električna energija, plin, voda, javne komunikacijske usluge i slično), od energet-skih, komunalnih, elektroničkih komunikacija i drugih pravnih osoba te provođenja zdravstvene zaštite (sudjelovanje u troškovima zdravstvene zaštite do pune cijene zdravstvene usluge, kod izabranog dok-tora primarne zdravstvene zaštite i izdavanja lijekova na recept).Osim navedenih izuzeća, postoji zakonska mogućnost koja se ostavlja Vladi RH da može na prijedlog ministra inancija donijeti odluku o oslobođenju određene djelatnosti od obveze iskalizacije ako za to postoje temelji.

35. Hoće li se odustati od iskalizacije na tržnicama?

NE, bez obzira na prosvjede na tržnicama diljem Hrvatske kojima ste mogli svjedočiti zadnjih dana. Ministar inancija je dao rok za prilagodbu do 1. 8. 2013. nakon kojeg će se obveznici morati ponašati u skladu s propisanim. Udruga hrvatskih tržnica je čak u pripremi tužbe, jer ministar ima čvrst stav oko provedbe iskalizacije te odbija dati moratorij za prilagodbu. Prodaja VLASTITIH poljoprivrednih proiz-voda je izuzeta od iskalizacije što znači da će “kumice” ipak biti poštedene provođenja iskalizacije.

36. Jesu li mjenjačnice obveznici iskalizacije?

Jesu! Mjenjači novca dužni su izdavati dokument sa svim elementima iskalnog računa odnosno sve ele-mente potvrde o otkupu/prodaji valute, bez obzira što već imaju programe ovjerene od HNB-a.

Problem mjenjačnica je drugi, a to je odluka o blagajničkom maksimumu koja kaže kako je maksimalni iznos novca koji smiju držati 100.000,00 kuna. Rješenje koje navode u Udruzi hrvatskih mjenjača je povezivanje zakona o iskalizaciji sa „Zakonom o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima“, prema kojem mjenjačnica koja ispunjava zakonom propisane sigurnosne uv-jete neće morati uplaćivati iznos iznad blagajničkog maksimuma na poslovni račun. Procjena za stupan-je tog zakona je početak sljedeće godine.

37. Kakav je postupak pri nestanku struje ili prilikom kvara iskalnog uređaja?

Ako dođe do prekida internetske veze, obveznik mora u roku od 48 sati od završetka radnog dana ponovno uspostaviti vezu i poslati sve sporne transakcije Poreznoj upravi. Također, za slučaj ili nestanka struje ili kvara uređaja propisana je posebna „uvezana knjiga računa“ ( vrsta „paragonca“) koja se koristi za potrebe provedbe iskalizacije, a koje je potrebno unijeti u računalo također u roku od 48 sati.

21.


Kod nemogućnosti provedbe iskalizacije, na speci ičnim mjestima, potrebno je ishoditi potvrdu HA-KOM-a prema već propisanoj proceduri.

PREDSTEČAJNA NAGODBA

38. Što je to predstečajna nagodba?

Predstečajna nagodba je već neko vrijeme aktualna kao eventualno rješenje za poduzetnike kojima se nagomilao porezni dug i sada ga ne mogu u cijelosti otplatiti. To je postupak koji se provodi kako bi se uspostavila sposobnost ispunjavanja poreznih i drugih novčanih obveza. U tom postupku je moguće porezni dug otplatiti na rate uz mogućnost otpisa kamata, a na reprogramiranu glavnicu je određena kamatna stopa od 4,5%, s tim da za postupak mora glasovati 2/3 vjerovnika. Zahtjev za postupak pred-stečajne nagodbe za porezni dug podnosi se nadležnoj ispostavi Porezne uprave na ispunjenom ZSS obrascu. Taj obrazac je besplatno dostupan na web stranici Porezne uprave. U spomenuti obrazac po-trebno je upisati podatke o inancijskom stanju, podatke o ukupnom iznosu tražbina vjerovnika, popis vjerovnika i slično. Također, treba priložiti potpisani obrazac prijedloga sporazuma o prihvaćanju plana inancijskog restrukturiranja, izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika da su inancijski izvještaji istiniti, te

plan inancijskog restrukturiranja. Ako se ne snalazite po pitanju izrade plana inancijskog restruk-turiranja, obratite se na e-mai Porezne klinike: [email protected].

Što se samog postupka tiče, on može biti skraćeni i redovni. Sam postupak iziskuje administrativne i druge troškove, ali to je jako mala cijena koju obveznik plaća s obzirom na dug, te s obzirom da mu se ponovno može uspostaviti likvidnost. Troškovi se svakako moraju platiti najkasnije u roku osam dana od isteka osmog dana objave rješenja o troškovima na web stranicama javne objave.

39. Je li se nešto promijenilo u postupku predstečajne nagodbe?

Da, ali ne samo zato jer smo ušli u EU, već zato jer je zakon bilo potrebno mijenjati, što je dokazano u praksi, s obzirom da je bilo više od četiri tisuće prijedloga za pokretanje postupka.

40. Kako se ponašati u predstečajnoj nagodbi?

Svakako prema propisanom jer je predstečajna nagodba, podsjetimo, za neke dobrovoljni postupak ot-plate poreznog duga na rate.

Osim toga, predviđene su i rigorozne novčane kazne od 10.000,00 kuna do 1.000.000,00 kuna za neis-punjavanje novčane obveze ili poduzimanje radnji koji rezultiraju oštećenjem vjerovnika, odnosno nep-ostupanje u skladu s načelom prioritetnih tražbina.

Osim obveza nametnutih Zakonom postoje još neke fakultativne, ali jednako važne obveze kao što je praćenje javnih objava na internetskim stranicama Fine. Zašto? Zato što se zaključci i slični podnesci ne šalju strankama na kućnu adresu, nego se isključivo javno objavljuju na internetskim stranicama Fine.


22.

Primjerice, može se dogoditi da niste predali svu potrebnu dokumentaciju za pokretanje postupka i da Nagodbeno vijeće objavi “Zaključak kojim se poziva dužnika na nadopunu prijedloga”, a Vi propustite rok za nadopunu iz razloga što niste vidjeli objavu. U slučaju takvog propusta može se podnijeti prijed-log za pokretanje stečajnog postupka.

PROBLEM NEUMA , CARINE

41. Kako je riješen problem prijevoza robe do Dubrovnika preko Neuma?

Što se tiče OSOBNE prtljage i NEKOMERCIJALNE robe, ona se prijavljuje carinicima USMENO.Prijevoz kućnih ljubimaca, dopušten je iznimno, ali moraju imati isprave i ugrađene čipove, te ih ne sm-ije biti više od pet!

Proizvodi životinjskog podrijetla - oni se mogu prevoziti preko Neuma pod uvjetom da se vozila u kojima se prevoze mogu plombirati. Ako vozilo nije moguće adekvatno plombirati procjenom službene osobe, vozilu odnosno proizvodima neće biti dopušteno istupanje iz carinskog područja.

Što se ROBNOG PROMETA tiče- u Carinskom rječniku robnog prometa postoje dva termina - roba zajednice odnosno domaća roba, i roba koja nema status robe zajednice odnosno strana roba. Carin-skom nadzoru će se podvrgavati roba koja nema status robe zajednice pa će se takva roba kretati preko Neuma uz uporabu carinskog postupka vanjskog provoza T1 i NCTS aplikacije.

Kada se roba zajednice kreće unutar EU, a pri tome prelazi preko Neuma, ista će biti predmet nadzora i može se kretati uporabom postupka unutarnjeg provoza T2, ili praćena ispravom T2L i skraćenim sig-urnosnim deklaracijama. S tim da je roba čija vrijednost ne prelazi 10.000€ po prijevoznom sredstvu oslobođena obveze podnošenja sigurnosnih skraćenih deklaracija. Ako pak vrijednost robe po jednom prijevoznom sredstvu prelazi 10.000€, a roba nije izuzeta obveze podnošenja sigurnosnih skraćenih deklaracija robe i T2L isprave, prijevoznik je dužan carinskom uredu podnijeti izlaznu skraćenu deklaraciju ISD ili MRN broj. Na temelju toga će Carinski ured provesti propisanu proceduru, nakon koje će, ako je sve u redu, vratiti ovjereni primjerak T2L-a prijevozniku i pustiti robu da iziđe iz zemlje.Nakon prelaska preko područja Neuma u propisanom roku, prijevoznik će robu, ovjereni T2L i MRN broj ulazne skraćene deklaracije podnijeti carinskom uredu na mjestu ponovnog ulaska robe u carinsko po-dručje RH. USD prethodno podnosi prijevoznik uporabom aplikacije ICS. Carinski ured ponovnog ulaza će temeljem MRN broja i T2L-a obaviti propisanu proceduru te zadržati T2L i pustiti robu u slobodan promet.

42. Kako zaobići Neum ako idem do Dubrovnika?

Vrlo jednostavno- trajektom. Postoji ruta trajekta na kojoj je ulaz u Pločama, a izlaz u Trpnju, te time u cijelosti izbjegnete granične gužve.

23.



24.

43. Ako ipak moram na granicu, kako podnosim „T2L“?

Ispunjavanjem dokumenta, a potreban je samo jedan primjerak.

Kao opisni dio „T2L“-a može poslužiti kompletiran popis pošiljke u/na prijevoznom sredstvu sastavljen u skladu s propisima.

Također , u vidu komercijalne isprave koje mogu poslužiti kao status „Robe zajednice“ mogu se navesti račun ili prijevozna isprava. Prijevozna isprava mora sadržavati naziv i adresu pošiljatelja, broj, vrstu, oznake, referentne brojeve pošiljke, opis robe, masu (brutto) u kg, i broj kontejnera ako se o njemu radi. „T2L“ isprava se MORA označiti oznakom „T2L“ te potpisati i ovjeriti pečatom. Svakako, za kretanje robe preko Neuma mora biti navedena VRIJEDNOST ROBE!

44. Što ako podnesem ISD, a Carini je „pao“ informatički sustav?

Primjenjuje se takozvani rezervni postupak. Procedura i dalje mora biti u skladu s propisima, samo se odobrava podnošenje papirne ISD ili papirne deklaracije za carinski postupak koja sadrži set sig-urnosnih podataka ili se u dogovoru s podnositeljem odobrava drugi način.

45. Što je to EORI broj?

EORI broj je broj koji se koristi za identi ikaciju gospodarskih subjekata i drugih osoba u njihovim odno-sima s carinskim tijelima. Gospodarski subjekti koji s danom pristupanja u EU imaju namjeru obavljati djelatnosti iz nadležnosti carinskog zakonodavstva EU, moraju imati dodijeljen EORI broj, a kako bi to ostvarili moraju carinskom uredu koji je nadležan prema teritorijalnom načelu podnijeti zahtjev za dod-jelu EORI broja. Ako navedeni već imaju dodijeljen broj u drugoj članici EU, moraju znati da će isti biti ugašen s danom ulaska Hrvatske u EU.Osnova za izdavanje potvrde o EORI broju za hrvatske pravne i izičke osobe je posjedovanje OIB-a.

U nastavku možete pogledati propisani izgled i formu novog izmjenjenog zahtjeva za dodjeljivanje EORI broja:

25.



26.

27.


46. Što je to HRAIS?

HRAIS je nacionalni sustav za obradu uvoznih carinskih deklaracija. Subjekti koji koriste takav sustav moraju biti elektronički kompatibilni s HRAIS-om i povezani s informacijskim sustavom Carinske up-rave na način koji omogućuje slanje elektroničkih poruka propisanog oblika i sadržaja. Postupak uvoza započinje kada gospodarski subjekt šalje elektroničku carinsku deklaraciju carinskom IT sustavu, a pos-tupak završava trenutkom pregleda robe i obračunom davanja.

47. Mogu li ja kao građanin još uvijek kupovati u Sloveniji bez poreza?

Ne! Prestaje ta mogućnost. Naime, nakon ulaska u EU, sve izičke osobe koje, kao krajnji kupci imaju uo-bičajeno boravište u zemlji članici EU, nemaju više mogućnost povrata plaćenoga PDV-a u maloprodaji zemlje EU, ali mogu kupovati bez ograničenja vrijednosti kao što je bilo do sada. Međutim, oni koji su kupnju obavili do 30.6.2013., a nisu još otišli po povrat na koji imaju pravo, mogu to sve do trenutka kada nastupi zastara. O tome treba voditi računa!

48. Ako putujem iz zemlje koja nije u EU, koliko vrijednosti smijem kao građanin unijeti u Hrvatsku?

U navedenom slučaju primjenit će se europska regulativa, što znači da je dozvoljen prijenos robe iz tzv. trećih zemalja (koje nisu članice EU) u vrijednosti nekomercijalne robe do 300,00 eura po putniku, a u zračnom i pomorskom prometu do čak 430,00 eura po putniku bez naplate PDV-a i carine. Sukladno uputama EU donijet će se konkretan pravilnik za BIH i Republiku Srbiju.

49. Hoće li se morati prijavljivati unos gotovine?

Hoće, ali iznos od 10.000,00 eura, na više. Navedeno će se morati prijavljivati carinskoj službi neovisno o ulasku ili izlasku iz EU, te bez obzira na valutu, bitna je protuvrijednost. Iznos se prijavljuje pismeno na obrascu koji je važeći za sve zemlje EU. *U trenutku pisanja odgovora bile su u postupku izmjene i dopune Zakona o deviznom poslovanju

50. I konačno, kada ćemo uvesti euro?

Ne zna se. Postoje pretpostavke da će se euro postati službeno platežno sredstvo tek za sedam-osam godina. Svakako, za uvođenje eura treba zadovoljiti određene uvjete. Konkretno, uvjeti za uvođenje eura su: stabilnost cijena, održivost državnih inancija, stabilnost tečaja, dugoročne kamatne stope. Kada se ti kriteriji ispune, Hrvatska može početi pripremati zemlju za uvođenje eura. Svakako, što se eura tiče, na računima se može prikazati protuvrijednost ako se radi o isporukama u druge zemlje član-ice.


28.

NAPOMENA O KORIŠTENJU LITERATURE

• Opći porezni zakon NN 147/08, 18/11, 78/12, 136/12

Porez na dohodak:• Zakon o porezu na dohodak NN 177/04, 73/08, 80/10 , 114/11, 22/12, 144/12• Pravilnik o porezu na dohodak NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 - ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12

Porez na dobit:• Zakon o porezu na dobit NN 177/04, 90/05, , 146/08, 80/10, 22/12• Pravilnik o porezu na dobit NN 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12

Porez na dodanu vrijednost:• Zakon o porezu na dodanu vrijednost NN 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 127/00, 86/01, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09, 94/09, 22/12, 136/12, 73/13• Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost NN 47/95., 106/96., 164/98., 105/99., 54/00., 73/00., 127/00., 48/04., 82/04., 90/05., 76/07., 87/09., 94/09. i 22/12

Trošarine i posebni porezi:• Zakon o inanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave pročišćeni tekst zakona NN 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08, 25/12• Zakon o posebnom porezu na motorna vozila NN15/13• Pravilnik o posebnom porezu na motorna vozila NN 52/13

Korišteni su u maloj mjeri dijelovi iz stručnih članaka časopisa RRIF kao vjerodostojne informacije, a posebno su korištene aktualne javne objave Ministarstva Financija odnosno Porezne i Carinske uprava.

*Napomena: Tekst je napisan u dobroj vjeri uz podatke koji su bili ažurni na dan pisanja. Za eventualne promjene propisa ne možemo odgovarati, kao i za eventualne nenamjerne pogreške.

29.


O AUTORU

Antonio Prtenjača rođen je 17. rujna 1987. godine u Zadru, a živi u Zagrebu. Nakon srednje škole up-isao je studij poreznog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu odnosno njegovom “Studijskom centru za javnu upravu i javne inancije”. Na apsolvent-skoj godini pokrenuo je internetsku stranicu www.poreznaklinika.com kroz koju uspješno djeluje kao stručni suradnik i asistent brojnim knjigovodstven-im uredima.Konstantno se usavršava, pa je tako ove godine up-isao “Institut za menadžment” u Zagrebu. Prokurist je jednog trgovačkog društva u Zagrebu, a radi u zasebnoj privatnoj zagrebačkoj tvrtci. Služi se sa dva strana jezika, francuskim i engleskim.Publikacija “5O pitanja i odgovora nakon ulaska Hrvatske u EU” mu je prva publikacija, a osim toga napisao je ukupno stotinjak članaka stručnog kar-aktera od čega bitan dio za portal Poslovni.hr s ko-jim također uspješno surađuje.

Documents

50 pitanja i odgovora o porezima nakon ulaska u EU